Mjere Ruralnog Razvoja 2014

1.
Ulaganja u materijalnu imovinu

Pravna osnova
Prijedlog Uredbe Vijea i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1;
lanak 18 Uredba Komisije (EC) xy
Opravdanost mjere
Poljoprivredu RH karakterizira mala prosjena veliina gospodarstva (6,6 ha) i usitnjenost
posjeda ( u prosjeku 15 estica ). ak 56% gospodarstava posjeduje manje od 3 ha
poljoprivrednog zemljita, ( u EU u prosjeku 17,9 ha ), 2,1 goveda po gospodarstvu ( EU
prosjek 6.5 goveda). U RH 27 % poljoprivrednih gospodarstava u ima standardni ekonomski
output (SO) ispod 1200 Eura to ukazuje da se ona nalaze na granici ekonomske odrivosti.
Takva gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog potencijala, pa samim time zaostaju u
pogledu modernizacije, tehnoloko-tehnike opremljenosti, te energetske i okoline
uinkovitosti. Iako je u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u RH prisutan i manji broj
srednjih i velikih gospodarstava (39% posjeduje od 3 do 20 ha poljoprivrednog zemljita, a
manje od 5% gospodarstava posjeduje povrine od 20 i vie hektara), zbog ekonomske krize i
nedostataka kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj razini i ta gospodarstva su u
fazi stagnacije i zaostajanja u pogledu razvoja i modernizacije vidljivo u modernizaciji
objekata, opreme, energetske uinkovitosti i zatite okolia to je esto vezano uz dostizanje
standarda Zajednice. Identini se problemi javljaju i u prehrambeno-preraivakoj industriji
gdje se ak 70% zaposlenih nalazi u kategoriji srednjih i velikih poduzea, a rezultat je
naslijeene strukture jo iz vremena planskog gospodarstva sa znaajno niom vrijednost
pokazatelja uinkovitosti domae proizvodnje u odnosu na prosjek EU 27 (40-50% razine
prosjeka EU 27 kod prometa po zaposlenom i proizvodnosti rada) te znaajno niom razinom
investicija u odnosu na prosjek EU 27 (51% razine prosjeka EU 27), Ujedno oba sektora , s
obzirom na injenicu da trite zemalja CEFTA-e ini oko 45% izvoza kompleksa
poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije, oekuje djelomian gubitak tih trita
uslijed promjena trgovinskog reima ulaskom RH na jedinstveno EU trite poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda. Nadalje, u RH navodnjava se samo 1,36% obradivog zemljita to je
vano za osiguranje stabilnosti prinosa i poboljavanje kvalitete usjeva dok je upotreba
obnovljivih izvora energije na izrazito niskom nivou. Ulaganjem u restrukturiranje,
okrupnjivanje, infrastrukturu i modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva, preradu, razvoj i
trenje poljoprivrednih proizvoda kao i razvojem i unaprjeenjem infrastrukture u funkciji
razvoja i prilagodbe poljoprivrede (pristup poljoprivrednom i umskom zemljitu, komasacija,
opskrba energijom, gospodarenje vodama) te neproizvodna ulaganja vezana uz uinkovito
koritenje resursa i ouvanje okolia dovodi se poljoprivredna proizvodnja i prerada na nivo
konkurentnosti i samoodrivosti.
umarstvo RH karakterizira mala prosjena veliina privatnog umoposjeda (manje od 0,5ha)
i usitnjenost posjeda. Openito je nedostatna otvorenost uma prometnicama neovisno o
vlasnitvu, a razvidan je i nerazmjer u otvorenosti uma. Izgraenost umske infrastrukture
(umske ceste) znaajno je manja u umama u privatnom vlasnitvu u odnosu na dravne
ume.
Republika Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja u pogledu bioloke
raznolikosti. Podruja ekoloke mree u Hrvatskoj podijeljena su na meunarodno vana
podruja za ptice te podruja vana za ostale divlje svojte i stanine tipove, a EM obuhvaa
znaajan dio hrvatskog teritorija (47 % kopnenog i 39 % teritorijalnog mora) a od toga su oko
80% poljoprivredna i umska podruja, gdje oko 58% ine umska podruja, ukljuujui
prijelazno podruje ume. Poljoprivredna zemljita ine 33% povrine prijedloga Natura 2000
podruja.
Doprinos prioritetnim podrujima:
- Doprinosi poboljanju gospodarskih rezultata kao i restrukturiranje i modernizaciju, s
ciljem poveanja sudjelovanja u tritu i trine usmjerenosti; 2A
- Doprinosi olakavanju ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom izobrazbom u sektor
poljoprivrede, a pogotovo u smislu generacijske obnove. Ova mjeru ce podrati mladi
poljoprivrednici. U okviru ove mjere, mladi poljoprivrednici e imati pravo na potpore
ulaganja u skladu s EU standardima; 2B
- Doprinosi poboljanju konkurentnosti primarnih proizvoaa njihovom boljom
integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete to znai
povezivanje poljoprivrednih proizvoaa te ulaganje u zajednike objekte , opremu i
dr.;3A
- Doprinosi obnovi, ouvanju i poveanju bioraznolikosti, ukljuujui podruja mree
Natura 2000, podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima i
poljoprivredu velike prirodne vrijednosti te stanje europskih krajobraza. Bioloka
raznolikost predstavlja razne oblike ivota na zemlji a rezultat je milijuna godina
evolucije koja je nastala prirodnim procesima; 4A
- Doprinosi boljem upravljanju vodama, ukljuujui upravljanje gnojivima i pesticidima.
kroz znanstveno opravdano koritenje gnojiva i sredstava za zatitu bilja , a smanjenjem
njihovog uvoenje u okoli , ili zabranu njihove uporabe , to doprinosi smanjenju
zagaenja vode , a time i ouvanje vodnih resursa i zemljita; 4B;
- Doprinosi spreavanju erozije tla i bolje upravljanje tlom kroz ouvanje i poboljanje
bioloka aktivnost, bioloke raznolikosti i plodnosti tla, a koje su usmjerene na
odgovarajue koritenje zemljita, erozija te tetne promjene u strukturi tla i smanjuju
unos tvari u tlo; 4C
- Doprinosi poveanju uinkovitosti u koritenju voda u poljoprivredi kroz potronju
vode u postojeim i u novim sustavima navodnjavanje te uzgoja bilja u zatvorenom
prostoru. Takoer e biti podrana ulaganja u izgradnju laguna za proiavanja
otpadnih voda na poljoprivrednim gospodarstvima; 5A
- Doprinosi poveanjem uinkovitosti u koritenju energije u poljoprivredi i preradi hrane
kroz ulaganje u energetsku uinkovitost sustava za grijanje te koritenja materijala i
opreme koja doprinosi utedama energije. Navedeno utjee na smanjenje trokova
osiguranja pogonskog goriva a time smanjuje i trokove proizvodnje te konkurentnosti
takvog poljoprivrednog gospodarstva; 5B
- Doprinosi olakavanju opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije kroz postupak
zamjene fosilnih goriva za goriva iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe na
gospodarstvu . Obnovljivi izvori energije koristili bi se takoer i za potrebe prerade na
poljoprivrednom gospodarstvu; 5C
- Doprinosi smanjenju emisije staklenikih plinova i amonijaka kroz uinkovito
koritenje duinih gnojiva putem izgradnje objekata za skladitenje gnojiva, kupnju
strojeva za manipulaciju kao izgradnju komposita. Pri tome treba voditi brigu o
izgradnji objekata za dranje stoke; 5D
Doprinos horizontalnim temama
Klimatske promjene Aktivnosti u okviru ove mjere biti e usmjerene na prilagodbu i
ublaavane klimatskih promjena kroz uvoenje obnovljivih izvora energije, smanjenja
emisije staklenikih plinova iz poljoprivredne proizvodnje.
Zatita okolia Iako mjera potie restrukturiranje, opremanje i razvoj poljoprivrednih
gospodarstava i poljoprivredne proizvodnje i prerade, aktivnosti nee biti usmjerene na
oneienje okolia , gubitka bioraznolikosti, posebnih stanita i prirodnih krajobraza .
Aktivnost treba usmjeriti na prilagodbu i ublaavanje negativnih utjecaja na okoli te
pojaanu zatitu okolia i primjerenije iskoritavanje prirodnih resursa.
Inovacije Aktivnosti u okviru ove mjere biti e usmjerene na uvoenje novih tehnologija u
proizvodnju sa svrhom bolje iskoristivosti resursa. Prijenos znanja iznimno je vaan za razvoj
i poveanje dodane vrijednosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji . Motiv je stjecanje
novih znanja i inovativnog pristupa u proizvodnji, preradi i prodaji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda.
Doprinos fokus podrujima i ciljevi mjere
Mjera se sastoji od 4 podmjere:
U 2014. godini provodit e se podmjera 1. i 2.
1. ulaganja u poljoprivredna gospodarstva,
2. prerada, razvoj i trenje poljoprivrednih proizvoda,
3. razvoj i unapreenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede i umarstva
4. neproizvodna ulaganja vezana uz ouvanje okolia.

PODMJERA 1.Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Prioritetna podruja : P2a, P2b, P3a, P5a, P5b, P5c, P5d,
Cilj podmjere je poveanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz poveanje
proizvodnih kapaciteta, modernizaciju postojeih gospodarstava, poboljanje kvalitete
proizvoda uvoenjem novih tehnologija i inovacija i stvaranje na tritu odrivih
gospodarstava, odnosno, uspostava novih gospodarstava koja prate napredne tehnike i
tehnologije. Suvremenom mehanizacijom, strojevima i opremom koja koristi novija
tehnoloka i informatika dostignua te obnovom i izgradnjom objekata i pripadajue
infrastrukture podii e se nivo proizvodnje na nivo konkurentnosti na tritu i samoodrivost
gospodarstava.
Takoer, kupnjom zemljita i/ili ulaganjem u njegovu konsolidaciju i kvalitetu (komasacija,
kalcifikacija, navodnjavanje, melioracija) podie se konkurentnost proizvodnje na razinu
trine konkurentnosti.
Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno za
koritenje na poljoprivrednom gospodarstvu, podmjera doprinosi poveanju uinkovitog
koritenja energije te pomae opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora
iz nusprodukata, otpada, ostataka i ostalog bio-otpada u svrhu bio-gospodarenja.
Potporom za ulaganja u sustave navodnjavanja mjeri pridonosi poveanju uinkovitosti u
potronji vode poljoprivredi .
Osim toga, poveanim intenzitetom potpore mladim poljoprivrednicima ova podmjera potie
ulazak mladih u sektor poljoprivrede.
Prihvatljivi korisnici
Prihvatljivi korisnici ove podmjere su poljoprivredna gospodarstva (obiteljska poljoprivredna
gospodarstva, obrti, trgovaka drutva i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne
djelatnosti i druge pravne osobe) upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno
Zakonu o poljoprivredi.
Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi trokovi
A) Materijalna
a) u poboljanje uinkovitost koritenja duinih gnojiva ( npr. smanjena uporaba ,
oprema , precizna poljoprivreda ) ;
b) u izgradnju i poboljanje objekata za uzgoju stoke sa novom i uinkovitom
tehnologijom za smanjenje emisije staklenikih plinova ;
c) u kupnju strojeva za , npr., smanjenje erozije tla ;
d) u izgradnju i poboljanje objekata za skladitenje, ienje, pakiranje i suenje uroda
kako bi se poboljala kvaliteta proizvoda (ukljuujui ULO hladnjae) sa
pripadajuom opremom i strojevima za njihovu manipulaciju
e) u smanjenje potronje energije kroz , npr. renoviranje elektrine instalacije , ili bolje
izolacije zgrada
f) u dostizanje standarda Unije
g) ulaganja u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje na otvorenom za trajne
nasade i povrine pod povrem, koristei podzemne (izvori i bunari) i povrinske vode
(rijeke, jezera i akumulacije), izgradnja bunara, ulaganja u sustave za zatitu od
padalina i tetoina
h) u objekte (kupnja, gradnja, rekonstrukcija, adaptacija ukljuujui staklenike i
plastenike) i njihovo opremanje sa pripadajuom unutarnjom i vanjskom
infrastrukturom,
i) ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje
j) u podizanje/restrukturiranje viegodinjih nasada sa pripadajuom infrastrukturom,
k) u mehanizaciju, gospodarska vozila, strojeve i opremu ( ukljuujui tehnoloku i
informatiku opremu) koja slui poboljanju konkurentnosti u bilinogojstvu,
stoarstvu i s njima povezanim uslunim djelatnostima, u skladu s Zakonom o
poljoprivredi
l) u sisteme za obradu otpadnih voda, preventivne mjere protiv oneienja zraka,
kapacitete za skladitenje gnojiva, ukljuujui posebnu opremu za rukovanje i
koritenje ivotinjskog gnojiva poput sabiralita gnojiva, posebne opreme za transport
gnojiva.
m) ulaganja u OIE za potrebe gospodarstva
n) u kupnju zemljita radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih
trokova projekta
o) u poveanje kvalitete zemljita (kalcifikacija, melioracija i sl)
B) Nematerijalna ulaganja:
raunalni programi i ostala nematerijalna ulaganja povezana sa materijalnim ulaganjima.
C) Opi trokovi:
- usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete), konzultanata, studije izvedivosti,
patenti i licence, do 15% vrijednosti ukupne javne potpore.
Neprihvatljivi trokovi obuhvaaju:
- PDV i drugi porezi, naknade (komunalna i vodna), doprinosi,
- kamate,
- rabljena: mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi i oprema,
- jednostavne zamjene investicije,
- trokovi vezani uz ugovor o najmu, kao to su zakupnina, trokovi refinanciranja kamata,
reijski trokovi i trokovi osiguranja,
- otkup prava na izravna plaanja u poljoprivrednoj proizvodnji, kupovina ivotinja te kupovina
i sadnja jednogodinjeg bilja,
- trokovi nastali prije prijave na natjeaj, osim opih trokova.
Uvjeti prihvatljivosti
Korisnici moraju biti Upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Njihove aktivnosti obuhvaaju uzgoj jednogodinjih i viegodinjih usjeva, sadnog materijala
i ukrasnog bilja, stoke, peradi i ostalih ivotinja, mjeovitu proizvodnju i pomone djelatnosti
u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon etve usjeva.
Potpora se moe dodijeliti i mladim poljoprivrednicima korisnicima potpore iz lanka
20(1)(a)(i) Uredbe za ulaganja u cilju dostizanja standarda Unije, koja se odnose na
poljoprivrednu proizvodnju, ukljuujui sigurnost na radu. Potpora za ulaganja u cilju
dostizanja tih standarda moe se dodijeliti u najduljem roku od 24 mjeseca od datuma
preuzimanja poljoprivrednog gospodarstva. Ukoliko zakonodavstvo namee nove standarde
za poljoprivredna gospodarstva, potpora se moe dodijeliti za dostizanje tih novouvedenih
standarda na najdue vrijeme od 12 mjeseci od kada je standard postao obvezan.
Visina i intenzitet potpore
Visina potpore:
- minimalna vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po projektu iznosi 3.500 ,
- maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5 mil ,
Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima ulaganja.
Intenzitet potpore za ulaganja iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Intenzitet potpore za ulaganja u provedbu Direktive Vijea 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991.
o zatiti voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla iznosi 75%
iznosa prihvatljivog ulaganja i to u razdoblju najvie etiri godine od dana pristupanja RH u
EU na temelju lanka 3. stavka 2. i lanka 5. stavka 1. te Direktive.
Navedeni intenziteti potpore mogu biti uveani za dodatnih 20% u slijedeim sluajevima:
- za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici (do 40 godina) i mladi poljoprivrednici koji
su postali nositelji poljoprivrednih gospodarstava do 5 godina prije prijave na natjeaj,
- za zajednika ulaganja i integrirane projekte koji ukljuuju podrku u vie od jedne mjere,
- za ulaganja u podruja s teim uvjetima gospodarenja,
- za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva EIP za poljoprivrednu produktivnost
i odrivost.
Maksimalni intenzitet potpore u ovoj podmjeri ne smije prijei 90% od ukupno prihvatljivih
ulaganja.
Integrirani projekti su oni koji obuhvaaju najmanje dvije aktivnosti unutar najmanje dvije
razliite mjere.
Zajedniki projekti su oni u kojima je vie korisnika mjere/podmjere ukljueno u jedan
projekt.
Potpora se dodjeljuje u obliku nepovratnih financijskih sredstava
Plaanja mogu biti u ratama.
Korisnik moe traiti avansna plaanja za investicije i to do 50% ugovorenih sredstava javne
potpore. Isplata avansnog plaanja mora biti popraena uspostavom bankovnog jamstva ili
istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa avansa.
Sredstva potpore osiguravaju se iz prorauna Europske unije i Republike Hrvatske, od ega
Europska unija sudjeluje sa 75% udjela, a Republika Hrvatska s 25% udjela.
Potpora se dodjeljuje na temelju javnog natjeaja, a odabir sukladno kriterijima rangiranja
10.4.3.1.5. Kriteriji rangiranja
Kriteriji rangiranja prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz drutvene,
regionalne, okoline te gospodarske parametre.
PODMJERA 2. Prerada, razvoj i trenje poljoprivrednih proizvoda
Prioritetna podruja: P2a, P5b, P5c,
Cilj podmjere je poboljanje kvalitete prerade i trenja poljoprivrednih proizvoda sukladno
Dodatku 1 Ugovora o EU i pamuka, osim proizvoda ribarstva kroz investicije u poboljanje
ekonomske i ekoloke uinkovitosti, obnovljive izvore energije, nove tehnologije i nove
trine mogunosti.
Ulaganjem u objekte i pripadajuu infrastrukturu, mehanizaciju, gospodarska vozila, strojeve,
opremu, ukljuujui tehnoloku i informatiku opremu, te kupnju zemlje radi realizacije
projekta, podie se razvoj i trenje poljoprivrednih proizvoda na vii nivo konkurentnosti na
tritu.
Poveanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda moe se provesti kroz modernizaciju i
aktivnosti usmjerene na poboljanje uinkovitosti u preradi i trenju, promoviranjem prerade
poljoprivrednih proizvoda koritenjem obnovljivih izvora energije , uvoenjem novih
tehnologija i inovacija, otvaranje novih trinih mogunosti s naglaskom na kakvou,
poboljanje zatite okolia, sigurnosti na radu, zdravlja i dobrobiti ivotinja.
Prihvatljivi korisnici u ovoj podmjeri su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti,
zadruge, trgovaka drutva koja se bave preradom proizvoda iz Dodatka 1 Ugovora o EU i
pamuka osim proizvoda ribarstva te preradom drva. Rezultat proizvodnog procesa moe biti
proizvod koji nije pokriven Dodatkom I Ugovora.
A) Materijalna
a) za uvoenje tehnologija i postupaka u cilju razvoja novih ili vie kvalitetnih proizvoda i
otvaranja novih trita, posebno u kontekstu kratkih lanaca opskrbe;
b) u gradnju, rekonstrukciju i / ili adaptaciju/modernizaciju objekata za prikupljanje, prijem,
ienje, sortiranje, pakiranje i skladitenje proizvoda i pripadajuom unutarnjom i vanjskom
infrastrukture
c) u gradnju, rekonstrukciju i / ili adaptaciju/modernizaciju objekata za preradu proizvoda s
pripadajuom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom
d) u mehanizaciju, gospodarska vozila, strojeve i opremu ( ukljuujui tehnoloku i
informatiku opremu) za preradu, skladitenje, manipulaciju i trenje proizvoda
d) ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave
d) ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za potrebe kemijske analize proizvoda
e) u organizaciju i provedbu kvalitete i sustava upravljanja sigurnou hrane, ako se odnose na
materijalna ulaganja u projekt;
f) ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (izgradnja i oprema) za
potrebe proizvodnog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu;
g) za ulaganja u dostizanje standarda Unijeh) ulaganja u specijalizirana transportna vozila za
prijevoz proizvoda
i) u kupnju zemljita radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupnih prihvatljivih
trokova projekta
j) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje centara (sabiralita) za sakupljanje
otpada i nusproizvoda proizvodnog procesa
B) Nematerijalna ulaganja:
- raunalni programi i ostala nematerijalna ulaganja povezana sa materijalnim ulaganjima.
C) Opi trokovi:
- usluge arhitekata, inenjera (ukljuujui geodete), konzultanata, studije izvedivosti, patenti i
licence, do 15% vrijednosti trokova ukupnog ulaganja.
Neprihvatljivi trokovi obuhvaaju:
- PDV i drugi porez, naknade (komunalna i vodna), doprinosi i kamate,
- rabljena: mehanizacija, gospodarska vozila, strojevi i oprema,
- jednostavne zamjene investicije,
- trokovi vezani uz ugovor o najmu, kao to su zakupnina, trokovi refinanciranja
kamata, reijski trokovi i trokovi osiguranja,
- trokovi nastali prije prijave na natjeaj, osim opih trokova.
Korisnik mora biti registriran za specifine preraivake aktivnosti za proizvode iz Dodatka 1
Ugovora o EU i pamuka osim proizvoda ribarstva na poetku ulaganja ukoliko se takvom
aktivnou bavi. Ukoliko nije registriran na poetku ulaganja mora to biti na kraju ulaganja
sukladno zakonodavstvu RH.
Visina potpore:
- minimalna vrijednost javne potpore (apsolutni iznos) po projektu iznosi 3.500 ,
- maksimalna vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5 mil ,
Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima ulaganja.
Intenzitet potpore za ulaganja iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih trokova.
Navedeni intenzitet potpore kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije
moe biti povean za dodatnih 20% ukoliko za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog
partnerstva EIP za poljoprivrednu produktivnost i odrivost.
Potpora se dodjeljuje u obliku nepovratnih financijskih sredstava
Plaanja mogu biti u ratama.
Korisnik moe traiti avansna plaanja za investicije i to do 50% ugovorenih sredstava javne
potpore. Isplata avansnog plaanja mora biti popraena uspostavom bankovnog jamstva ili
istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj vrijednosti iznosa avansa.
Sredstva potpore osiguravaju se iz prorauna Europske unije i Republike Hrvatske, od ega
Europska unija sudjeluje sa 75% udjela, a Republika Hrvatska s 25% udjela.
Potpora se dodjeljuje na temelju javnog natjeaja, a odabir sukladno kriterijima rangiranja
Kriteriji rangiranja
Kriterij rangiranja prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz drutvene,
regionalne, okoline, energetske te gospodarske parametre.
2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetnitva

Pravna osnova
lanak 20 Uredba Komisije (EC) xy

Opravdanost mjere
S obzirom na fizike i ekonomske pokazatelje struktura poljoprivrednog gospodarstva u
Hrvatskoj je vrlo nepovoljna i u usporedbi s drugim europskim zemljama je na zaelju. Preko
60% nositelja OPG-a su starosne dobi 55 i vie godina. Razlog tome su znaajna migracijska
kretanja mlae populacije. Tako na primjer u 2011. najvei broj preseljenog stanovnitva
unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti i iznosi 47,0 %. Odlazak
stanovnitva iz ruralnih podruja je rezultat relativnog i/ili apsolutnog pogoranja ivotnih i
radnih uvjeta za mlade obitelji i rastueg trenda seljenja u urbane centre ili perspektivnije
ruralne/turistike regije. Uz to postoji i iznimno veliki broj malih poljoprivrednih
gospodarstava na granici ekonomske odrivosti (od ukupnog broja gospodarstva iz Upisnika,
48,36% gospodarstva posjeduje manje od 3 ha poljoprivrednog zemljita).
Ovakva struktura poljoprivrednih gospodarstava dovodi do problema nedovoljne zaposlenosti
nositelja i lanova OPG-a, na vlastitom gospodarstvu, to dodatno poveava problem
nezaposlenosti u ruralnim podrujima. Prema podacima DZS u 2011. stopa nezaposlenosti
(15-74 g) iznosila je 31% u ruralnim podrujima.
Promicanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti jedan je od najvanijih naina rjeavanja
gospodarskih problema ruralnih podruja. Diversifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti
doprinosi stvaranju novih radnih mjesta kao odgovor na pad gospodarskih aktivnosti s kojim
se ruralna podruja suoavaju.

Polazei od navedenih problema, a imajui u vidu postojei potencijal za gospodarski razvoj u
ruralnom podruju te da bi se usporila depopulacija potrebno je:

osigurati dio sredstava poetnog kapitala neophodnog za poetak poljoprivredne
proizvodnje mladim poljoprivrednicima kao i malim poljoprivrednim gospodarstvima
za njihovu samodostatnost;
omoguiti intenzivniji razvoj ve postojeih poljoprivrednih gospodarstava koji se
bave nepoljoprivrednom djelatnou u ruralnim podrujima;
omoguiti proirenje asortimana proizvodnje (diversifikaciju) na OPG-u, u
nepoljoprivrednu djelatnost.

2. Doprinos fokus podrujima i ciljevi mjere

Potpore u okviru ove mjere obuhvaaju:
U 2014.g. provodit e se podmjera 3. i podmjera 4.
1. Potpora mladim poljoprivrednicima,
2. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava,
3. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG
4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima u rangu mikro i
malih gospodarskih subjekata

PODMJERA 1: Potpora mladim poljoprivrednicima
Cilj podmjere

Potpora se dodjeljuje mladim poljoprivrednicima za pokretanje poljoprivrednog gospodarstva.
Mladi poljoprivrednici su educiraniji i sposobniji za rad u poljoprivredi te se lake
prilagoavaju tehnolokim promjenama i trinim uvjetima, to je preduvjet za podizanje
produktivnosti rada i konkurentnosti poljoprivrede. Zbog loih preduvjeta za zasnivanje
samostalne proizvodnje, te nedostatka poetnog kapitala esto naputaju ruralna podruja i
rad u poljoprivredi. Cilj je potaknuti mlade ljude, osobito vie obrazovane lanove
poljoprivrednih gospodarstava da se odlue za poljoprivrednu djelatnost. Time doprinosimo
generacijskoj obnovi poljoprivrednog gospodarstva, to je preduvjet za veu produktivnost
rada u poljoprivredi i bri razvoj gospodarstva (P2b, P2a).

PODMJERA 2: Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Cilj podmjere

Pruanje pomoi malim potencijalno odrivim farmama koje su orijentirane na trinu
proizvodnju u skladu sa zahtjevima koje postavlja trite, ali im nedostaju glavni resursi. Cilj
je pomo takvim gospodarstvima u njihovu prijelazu na trino orijentiranu proizvodnju.
Potpora e pomoi da ista postanu komercijalno odriva, to je preduvjet za postizanje
konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru.
Opstanak i razvoj takvih gospodarstava temelji se na potrebi restrukturiranja i poveanju
dodane vrijednosti (P2a).

PODMJERA 3. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG
Cilj podmjere

Poljoprivredna gospodarstva u Republici Hrvatskoj imaju mnoge prednosti koje se mogu
koristiti za razvoj novih aktivnosti. Budui da sve vei broj obiteljskih gospodarstava vie ne
mogu ekonomski odrivo poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje bez
dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj ove podmjere je stvoriti alternativu za nedovoljno
iskoritenu radnu snagu za zapoljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i
uslugama.
Ruralni turizam je dobar primjer komplementarne djelatnosti na poljoprivrednim
gospodarstvima, a mnogim obiteljskim gospodarstvima moe pruiti priliku razviti odrivu
djelatnost na gospodarstvu. (P6a, P5c).

PODMJERA 4: Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata
Cilj podmjere

Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapreenju gospodarske
aktivnosti u ruralnim podrujima, odravanju i stvaranju novih radnih mjesta i poveanje
prihoda gospodarskih subjekata. (P6a, P5c).
Cilj diversifikacije je pruiti ekonomsku aktivnost koja e privui ljude da ive i rade u
ruralnim podrujima.

3.Podmjere i razina potpore

PODMJERA 3. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu


Prihvatljivi korisnici unutar ove mjere su nositelj ili lanovi obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva.


Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi trokovi e biti prikazani u poslovnom
planu koji mora ukljuivati sve pojedinosti vezane uz ulaganje.

- ulaganja u turizam u ruralnom podruju
- izravnu prodaju proizvoda koji nisu obuhvaeni Dodatkom 1,
- preradu
- ulaganja u zanatske usluge i obrte vezane uz poljoprivredu, umarstvo, tradiciju i izrada
suvenira


Podnoenje poslovnog plana ija realizacija treba zapoeti u roku od 9 mjeseci od datuma
donoenja Odluke o dodjeli potpore.
Proizvodi iz Aneksa I i non-Aneks I prihvatljivi su kao ulaz proizvodnog procesa ukoliko je
produkt izlaznog proizvodnog procesa proizvod koji nije obuhvaen Prilogom I Ugovora.
U sluaju potpore ulaganju u postrojenja na obnovljive izvore energije s kapacitetom
proizvodnje koja prelazi godinju potronju korisnika, primjenjuju se pravila dravne potpore.


Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava za pokretanje nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnom podruju. Potpora se isplauje u najmanje dvije rate u razdoblju koje ne
prelazi pet godina. Isplata zadnje rate uvjetovana je izvrenjem svih aktivnosti sadranih u
poslovnom planu.

Visina potpore
- minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500
- maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000

Potpora se dodjeljuje putem javnog natjeaja. Kriteriji rangiranja biti e propisani
provedbenim aktom (Pravilnikom) i primjenjivat e se u sluajevima kada sredstva nisu
dovoljna za sve prihvatljive prijave.

PODMJERA 4: Ulaganja u razvoj postojeih nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim
podrujima u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata


- mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnou osnovani kao
OPG-i, obrti, trgovaka drutva ili zadruge


Prihvatljiva ulaganja obuhvaaju:

- ulaganja u turizam na ruralnom podruju
- preradu i trenje proizvoda
- ulaganja u tradicijske obrte, suvenire
- ulaganja u obnovljive izvore energije
- pruanje usluga u ruralnim podrujima, poljoprivredi i umarstvu (IT centri, radionice za
popravak poljoprivrednih i umarskih strojeva, djeji vrtii, igraonica za djecu, sportsko-
rekreativnih centara za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pruanje usluga opskrbe
stanovnitva ruralnih podruja, usluga skrbi za starije i nemone osobe, ..)

Prihvatljivi trokovi obuhvaaju:

(a) izgradnju, rekonstrukciju, ukljuujui i najam nepokretne imovine;
(b) kupnja ili zakup novih strojeva i opreme do trine vrijednosti imovine;
(c) opi trokovi povezane s izdacima navedenim u tokama (a) i (b), kao to su trokovi
arhitekta, inenjera i konzultantske naknade, naknade koje se odnose na savjete vezane uz
okolinu i ekonomsku odrivost, ukljuujui studije izvedivosti
(d) nematerijalna ulaganja: nabava ili razvoj raunalnog softvera, patenata, licenci, zatitnih
znakova, autorskih prava;

. Uvjeti prihvatljivosti

Proizvodi iz Aneksa I i non-Aneks I prihvatljivi su kao ulaz procesa prerade/trenja ukoliko je
produkt izlaznog procesa prerade/trenja proizvod koji nije obuhvaen Aneksom I.
U sluaju potpore ulaganju u postrojenja na obnovljive izvore energije s kapacitetom
proizvodnje koja prelazi godinju potronju korisnika, primjenjuju se pravila dravne potpore.

Visina i intezitet potpore

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih novanih sredstava za razvoj nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnom podruju.
Visina potpore:
- min vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500
- max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 u 3 kalendarske godine
(primjenjuju se de minimis pravila potpore)
Intenzitet potpore iskazan kao udio sredstava javne potpore u prihvatljivim izdacima
investicije iznosi 50% prihvatljivih izdataka.

Kriteriji rangiranja primjenjivat e se u sluajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve
prihvatljive prijave. Kriteriji rangiranja bit e propisani provedbenim aktom (Pravilnikom)
kroz drutvene, regionalne, okoline te gospodarske parametre.

3.Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima

Pravna osnova

Prijedlog uredbe Vijea i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2; 17352/1/12 REV 1,
lanak 21.Uredba Komisije (EC) xy

Opravdanost mjere

Razlike izmeu urbanih i ruralnih naina ivota jo uvijek su prilino oite. U usporedbi s
urbanim podrujima, sela imaju specifine razvojne potrebe, probleme i prilike koje
zahtijevaju razliite razvojne pristupe. Loa kvaliteta ivota, ukljuujui dostupnost usluga i
uvjeta za ivot i pratee infrastrukture znaajno je dovelo do depopulacije i socijalno
nepoeljnih iskrivljavanja kulturne i krajobrazne vrijednosti ruralnih podruja. Osim toga, ova
situacija utjee na razinu spremnosti ranije prognanih stanovnika na povratak, kao i predanost
mladih obitelji da ive i rade u ruralnim podrujima. Ruralna podruja Hrvatske su bogata
prirodnim, socijalnim i kulturnim nasljeem koje je dobra osnova za pokretanje novih i
diversifikaciju postojeih aktivnosti usmjerenih na poveanje zaposlenosti. Ruralna naselja
imaju veliki broj drutvenih i vatrogasnih domova i drugih javnih vrlo slabo iskoritenih
objekata koje, adaptacija i opremanje, moe pretvoriti u vienamjenske objekate za razne
drutvene, socijalne, kulturne i ekonomske aktivnosti lokalnog stanovnitva.
Razlika izmeu ruralnog i urbanog prostora je posebno uoljiva kod irokopojasne mree
elektronskih komunikacija. Dok u veim naseljima svako domainstvo ima mogunost pristupa
toj mrei, u manjim naseljima i selima nema te mogunosti te su mnogi stanovnici i gospodarstva
uskraeni za bri protok informacija i izvrenje odreenih poslova. U Hrvatskoj je je na kraju
2009. godine samo 50 % domainstva koristilo internet, a svega 39 % imalo irokopojasni pristup
internetu, te jo uvijek veliki dio podruja nije pokriven irokopojasnom mreom. Slabije
nastanjena ruralna podruja su i manje atraktivna za komercijalna infrastrukturna ulaganja tako
da imaju potrebu za javnom potporam razvoju irokopojasne mree.
Pristup irokopojasnoj mrei neophodan je za sve generacije, od kolovanja mlade generacije,
cjeloivotnog obrazovanja i informiranja te poslovanja radno aktivnog stanovnitva, do
komunikacije i socijalnih aktivnosti starije generacije iznad 65 godina. Usprkos rasprenim
naseljima, potrebno je osigurati mogunost pristupa irokopojasnoj mrei svim gospodarstvima i
stanovnicima ruralnog podruja.


Cilj mjere je stvoriti temelj za razvoj kvalitete drutvenog, kulturnog i gospodarskog ivota u
kvalitetnom okoliu, uz istodoban razvoj gospodarstva. To bi trebalo omoguiti sljedee:

Ouvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih obiljeja
Ekonomski, prostorno dobro uravnoteen i odrivi ruralni razvoj uz zatitu okolia,
kao jednog od temeljnih naela
Kvalitetne uvjete ivota za cijelokupno ruralno stanovnitvo.

Razvoj lokalne infrastrukture i osnovnih lokalnih usluga u ruralnim podrujima, ukljuujui i
slobodno vrijeme i kulturu, rehabilitaciju sela i aktivnosti usmjerene na obnovu i unapreenje
kulturne i prirodne batine sela i ruralnih krajolika su kljuni imbenici u bilo kojem
nastojanju da se ostvari potencijal rasta i promie odrivost ruralnih podruja. (P6b)

Aktivnosti vezane za izgradnju i rekonstrukciju objekata koji poboljavaju kvalitetu ivota u
ruralnim podrujima e poticati razvoj i pristup raznim robama i uslugama, koje e zajedno s
infrastrukturnim vezama osigurati pomak na viu razinu ivljenja u ruralnim podrujima. Dok
razvojne mogunosti za lokalne zajednice i doprinos pro-aktivne inicijative u odnosu na
zatitu okolia i koritenje lokalnih resursa za osiguranje odrive i obnovljive energije,
prvenstveno biti kroz koritenje tehnologija bio - toplana u vlasnitvu lokalne zajednice.

Potporom izgradnji objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ova mjera
doprinosi poveanju uinkovitosti u koritenju energije (P5B) i potie opskrbu i koritenje
energije iz obnovljivih izvora - nusproizvodi, otpad i drugi oblici bio-otpada.

Potporom ulaganjima u irokopojasnu mreu eli se omoguiti jednake mogunosti pristupa
informacijama i uslugama, koje nudi ta mrea stanovnicima ruralnog podruja i
gospodarstvima. To je posebno vano za podruja gdje su tzv. bijele toke - podruja na
kojima irokopojasna mrea nije omoguena odnosno podruja na kojima novi interesenti
nemaju mogunosti dobivanja irokopojasnog prikljuka, iako na tom podruju ve postoje
pojedini irokopojasni prikljuci.

Imajui na umu danas neupitnu vezu izmeu razvoja interneta i irokopojasnog pristupa
Internetu i ukupnog drutvenog razvoja, poboljanje u ovom podruju je nuan uvjet za daljnji
razvoj ruralnih podruja. Ulaganja u irokopojasnu infrastrukturu 6 (c) poveanje pristupa,
koritenje i kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim
podrujima, revitaliziraju i pokreu razvoj tih regija. To takoer prua platformu kako
znaajno poveati uinkovitost zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e-learning),
informiranja i gospodarskih aktivnosti u tim podrujima.


Prihvatljivi korisnici u ovoj mjeri su:

a) jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) do 10.000 stanovnika
b) komunalna poduzea u veinskom vlasnitvu lokalne samouprave
c) javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivai jedinice lokalne samouprave


Potpora u sklopu ove mjere pokriva ulaganja koja se odnose na:
Izrada i auriranje planova za razvoj gradova i opina u ruralnim podrujima i njihovim
osnovnim uslugama
Stvaranje i auriranje lokalnih razvojnih planova opina i urbanistikih planova
aktivnosti podizanja svijesti i javne konzultacije u pogledu utvrivanja zatite i
planova upravljanja
razvijanje programa za zatitu, unapreenje, obnovu i vrednovanje kulturne i prirodne
batine (baze podataka, planovi za odrivo koritenja, programi ouvanja i zatite)

Ulaganja u infrastrukturu malih razmjera
izgradnju i / ili rekonstrukciju lokalnih cesta i mostova
izgradnja i / ili rekonstrukcija sustava za odvodnju i proiavanje otpadnih voda,
skupljanje i odvoz komunalnog otpada (vozila, kontejnera, kante), javna rasvjeta,
ulaganja u proizvodnju toplinske i / ili elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije za javnu uporabu
izgradnja distribucijske mree za toplinske i/ili elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije
ulaganja u razvoj interneta i irokopojasnog pristupa internetu, stvaranje e-rjeenja za
upravljanje, IT aplikacija

Ulaganje u razvoj, unapreenje osnovne usluge za seosko stanovnitvo, ukljuujui i
slobodno vrijeme i kulture, te pripadajuom infrastrukturom, kao to su
ulaganja u objekte za predkolsko (vrti), domove za starije osobe i za osobe s
posebnim potrebama
objekti za kulturu, sport, slobodno vrijeme kao drutveni domovi,vatrogasni domovi,
muzeji, turistiki i kulturni centri
igralita (djeja, sportska), sportski tereni i pratei objekti, biciklistike staze, izletita,
rekreacijske zone i kupalita
ulaganje u javne povrine (javne zelene povrine, pjeake staze, otvoreni odvodni
kanali, trgovi, parkovi, pjeake zone, trnice, stajalita za javni prijevoz, nogostupi,
parkiralita.
rekonstrukcija i/ili prenamjena postojeih objekata zgrada javne namjene

Prihvatljivi trokovi obuhvaaju:

a) trokovi gradnje, rekonstrukcije, kupnju, zakup nepokretne imovine
b) trokovi za kupnju ili zakup novih strojeva i opreme do trine vrijednosti
imovine, kupnja raunalnog softvera
c) opi trokovi povezani s trokovima pod tokom (a) i (b) kao to su trokovi
arhitekata, inenjera, naknada za konzultacije, naknade koje se odnose na
savjete vezane za okolinu i ekonomsku odrivost, ukljuujui studije
izvedivosti
d) trokovi izrade i auriranje planova za razvoj gradova i opina u ruralnim
podrujima i njihovim osnovnim uslugama


Ulaganja u okviru ove mjere e biti prihvatljiva ako se investicije provode u skladu
razvojnom i planskom dokumentacijom opina i s vaeim zakonima vezanima za karakter
investicije te planovima i odredbama koji se odnose na nju to e biti propisano Pravilnikom.

Visina potpore:
min. vrijednost javne potpore po investiciji (projektu) iznosi 3.500
max. vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 1 mil , osim za ulaganja u
postrojenja za proizvodnju i opskrbu toplinskom i/ili elektrinom energijom iz
obnovljivih izvora energije za javnu uporabu gdje je max. iznos potpore 1,5 mil
max vrijednost javne potpore tijekom programskog razdoblja po korisniku i ovoj mjeri
iznosi 3 mil

Intenzitet potpore izraen je kao udio javne potpore u prihvatljivim trokovima investicije.
Ako ulaganje ne stvara znaajan neto-prihod, javna potpora iznosi do 100% vrijednosti
prihvatljivog izdatka.
Ako ulaganje stvara znaajan neto-prihod, javna potpora iznosi do 50% vrijednosti
prihvatljivog izdatka.
Znaajnim neto-prihodom smatra se udio dobiti poslije oporezivanja koji je vei od 25% od
ukupnih prihoda projekta u bilo kojoj godini trajanja projekta.


Kriterij rangiranja prijavljenih projekata bit e propisani Pravilnikom kroz regionalne,
socijalne, okoline energetske te ekonomske parametre.

Financijski plan mjere

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno ()
EU doprinos 22.229.579,58 21.796.351,35 21.370.225,23 29.234.234,23 23.671.519,37 21.070.945,95 20.654.729,73 160.027.585,44
RH doprinos 7.409.859,86 7.265.450,45 7.123.408,41 9.744.744,74 7.890.506,46 7.023.648,65 6.884.909,91 53.342.528,48
Sveukupno 29.639.439,44 29.061.801,80 28.493.633,63 38.978.978,98 31.562.025,83 28.094.594,59 27.539.639,64 213.370.113,91

4.. Agro-okoli i klima
Pravna osnova

lanak 29. Uredbe Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju Europskoga
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development -
EAFRD) 2011/0282(COD)

Mjera je, kao odgovor na sve veu potrebu za odrivim ruralnim razvojem, kreirana sa
eljom da se potakne poljoprivrednikena dobrovoljno koritenje proizvodnih metoda koje su
spojive sa zahtjevima ire drutvene zajednice za ouvanjem i poboljanjem okolinih uvjeta.
Istovremeno se postie zatita karakteristinih krajobraza, prirodnih resursa, tla i genetske
raznolikosti od daljnjeg propadanja ili gubitka.

Uspostava, ouvanje i obogaivanje ekosistema ovisnih o poljoprivredi i umarstvu, s
teitem na slijedeim podrujima od interesa:

a) uspostava, ouvanje i obogaivanje bioraznolikosti, ukljuujui Natura 2000
podruja i podruja visoke prirodne vrijednosti
b) poboljanje gospodarenja vodom i zemljom i doprinos dostizanju ciljeva vodne
direktive
c) poboljanje gospodarenja tlom, gnojivima, pesticidima i upravljanja erozijom,

Unapreenje uinkovitost resursa i potpora prelasku na privredu s niskim udjelom
ugljika i klimatski prilagodljivu u sektoru poljoprivrednom, prehrambenom i umskom
sektoru, s teitem na slijedeim podrujima od interesa:

a) poveanje uinkovitosti koritenja vode u poljoprivredi
b) poveanje uinkovitosti koritenja energije u poljoprivredi i preradi hrane
c) olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora energije, nus-proizvoda,
otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina za potrebe bioprivrede
d) smanjenje emisije staklenikih plinova i amonijaka iz poljoprivrednih izvora te
poboljanje kvalitete zraka
e) poticanje vezivanja CO2 (sekvestracija) u poljoprivredi i umarstvu.
Cilj mjere je umanjiti i/ili izbjei negativan utjecaj poljoprivrede na okoli te odrati i
poboljati bioloku raznolikost.

Opis mjere i razina potpore
Mjera se sastoji od 16 podmjera zdruenih u etiri paketa.
Potpora je u vidu godinjeg plaanja po jedinici povrine ili grlu/kljunu kao naknada
korisniku za gubitak prihoda i dodatne trokove koji su rezultat pridravanja posebnih uvjeta
koji nadilaze minimalno propisane uvjete.
Korisnici ove mjere mogu istodobno koristiti potporu po nekoliko osnova to e biti
propisano u tabeli kombiniranja akcija.
Korisnici ove mjere mogu istodobno ostvarivati potporu za ekoloku poljoprivredu ukoliko
ona nadilaze propisane zahtjeve navedene u Zakonu o ekolokoj poljoprivredi i pripadajuim
pravilnicima .
Minimalna povrina.

Stupanj potpore

Maksimalni iznosi potpore sukladno Prijedlogu UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA
I VIJEA o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
(EAFRD) iz Dodatka 1. Iznose:

Iznos u
600 Po hektaru godinje za godinje usjeve
900 Za specijalizirane trajne nasade
450 Za ostale vrste koritenja
200 Po uvjetnom grlu


Prihvatljivi korisnici ove mjere su poljoprivredni proizvoai, grupe poljoprivrednih
proizvoaa i ostale upravitelji poljoprivrednog zemljita a koji su upisani u ARKOD
ili JRD.

PODMJ ERA: Izvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja

Razlozi za podmjeru i ciljevi

Ouvanje izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja u Republici Hrvatskoj znaajno je
iz gospodarskih, kulturnih i znanstvenih razloga. Izvorne i zatiene pasmine domaih
ivotinja poticaj su oivljavanja dijela ruralnih podruja, osiguravajui lokalnoj populaciji
dodatni prihod. Pogodne su za koritenje i odravanje panjakih povrina, sprjeavanje
devastacije i sukcesije stanita, ukljuivanje u programe ekoloke proizvodnje i razvijanje
prepoznatljivih tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne
druge biljne i ivotinjske vrste.
Zakon o stoarstvu Republike Hrvatske definira izvorne pasmine kao pasmine domaih
ivotinja stvorene na podruju Republike Hrvatske. Popis izvornih i zatienih pasmina i
sojeva domaih ivotinja nastalih na teritoriju Hrvatske (NN 127/98, NN 73/03, NN 39/06,
NN 126/07, 70/09) navodi slijedee pasmine kao izvorne i zatiene:

Goveda
- Istarsko govedo
- Slavonsko-srijemski podolac
- Bua
Konji
- Hrvatski posavac
- Hrvatski hladnokrvnjak
- Lipicanac
- Meimurski konj
Magarci
- Istarski magarac
- Primorsko-dinarski magarac
- Sjeverno-jadranski magarac

Ovce
- Cigaja
- Creska ovca
- Dalmatinska pramenka
- Dubrovaka ruda
- Istarska ovca
- Krka ovca
- Lika pramenka
- Paka ovca
- Rapska ovca
Koze
- Hrvatska arena koza
- Hrvatska bijela koza
- Istarska koza
Svinje
- Crna slavonska
- Turopoljska

Perad
- Zagorski puran
- Koko hrvatica

Popis izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih ivotinja navodi do sada
prepoznate i ouvane izvorne pasmine domaih ivotinja nastale na teritoriju Republike
Hrvatske. Popis e se nadopunjavati pasminama za koje se potvrdi izvornost. Program
ruralnog razvoja sadrava listu izvornih i zatienih pasmina koje su u opasnosti da budu
izgubljene za poljoprivredu te broj rasplodnih enskih grla. Izvorne i zatiene pasmine
uzgojene u zemlji registrirane su pri HPA koja procjenjuje ugroenost na nacionalnoj razini
prema klasifikaciji FAO-a.
Provedba ove mjere e poveati broj svih vrsta i pasmina izvornih i zatienih pasmina
domaih ivotinja i smanjiti rizik od njihovog izumiranja, a takoer pridonijeti ouvanju
bioloke raznolikosti.

. Posebni uvjeti za podmjeru

Program ruralnog razvoja sadrava listu izvornih i zatienih pasmina koje su u opasnosti da
budu izgubljene za poljoprivredu te broj rasplodnih enskih grla. Taj broj potvruje priznato
struno tijelo ili organizacija/udruenje uzgajivaa koje mora voditi i aurirati matine knjige
i uzgojne upisnike za dotinu pasminu te mora postojati dokaz da dotino tijelo posjeduje
vjetine i znanja potrebna za utvrivanje ivotinja izvornih i zatienih pasmina.
Prihvatljivo je grlo/kljun uzgojno valjane izvorne i zatiene pasmine domaih ivotinja, koje
je upisano u JRD i sredinji popis matinih grla, odnosno Sredinji registar kopitara,
odnosno Sredinji popis matinih jata i matini popis ovlatenih organizacija za uzgoj
uzgojno valjanih kopitara.

Konverzijska tablica prihvatljivih grla u dobnim granicama za plaanje
Bikovi, krave i druga goveda starija od dvije
godine, kopitari stariji od est mjeseci
1,0 UG
Goveda od est mjeseci do dvije godine 0,6 UG
Goveda mlaa od est mjeseci 0,4 UG
Ovce 0,15 UG
Koze 0,15 UG
Rasplodne krmae > 50 kg 0,5 UG
Ostale svinje 0,3 UG
Kokoi 0,014 UG
Ostala perad 0,003 UG
Ta stopa konverzije moe se poveati uzimajui u obzir znanstvene argumente koji se
obrazlau i primjereno pojanjavaju u Programima Ruralnog Razvoja.

Stanje u Hrvatskoj sa 31.12 2012. I usporedba sa dozvoljenim pragovima ugroenosti u
EU
Vrste ivotinja iz uzgoja za koje se
moe dobiti potpora
Broj enskih rasplodnih grla
Govedarstvo: Broj enskih
grla u RH sa
31.12.2011
Uvjeti za priznavanje
ugroenosti pasmina
Prema EC 1974/2006
Bua 308 Granini prag za
priznavanje je 7500
enskih grla
Istarsko govedo 627
Slavonsko srijemski podolac 145
Svinjogojstvo
Crna slavonska pasmina 896 Granini prag za
priznavanje je 15000
enskih grla
Turopoljska pasmina 129
Ovarstvo
Istarska ovca 2218 Granini prag za
enskih grla
Creska ovca 880
Krka ovca 152
Paka ovca 4823
Dubrovaka ruda 674
Lika pramenka 7585
Dalmatinska pramenka 9022
Cigaja 1390
Rapska ovca 518
Kozarstvo
Hrvatska arena 491
Hrvatska bijela 71
Peradarstvo Granini prag za
enskih grla
Zagorski puran 2860
Koko hrvatica 949
Kopitari Nema auriranih podataka ali je procjena
da po pojedinoj pasmini broj enskih
rasplodnih grla ne prelazi prag od 5000 UG
to je uvjet za priznavanje

Korisnici ove podmjere moraju potivati sljedee uvjete:
- drati minimalni obvezni broj ZIP pasmina izraen u uvjetnim grlima tijekom
petogodinjeg razdoblja
- u sluaju uginua ZIP ivotinja zbog bolesti potrebno je nadomjestiti ivotinje u roku do
60 dana od dana uginua,
- u sluaju prodaje ili iskljuenja ZIP ivotinja obvezno je nadomjestiti u roku do 30 dana
jednaki broj uvjetnih grla koji je prijavljen,
- ZIP ivotinje mogu biti zamijenjene drugim pasminama iste vrste,
- iskljuenje ZIP ivotinja, korisnik je duan obavijestiti pismeno agenciju za plaanje i uz
dostavu pratee dokumentacije u roku od deset radnih dana od dana smrti ivotinje,
- zamijenjena ZIP ivotinja prijavljuje se agenciju za plaanje u roku do deset
radnih dana nakon zamjene

Minimalni broj UG po PG kao uvjet za potporu iznosi 1 UG dok broj UG/ha PG mora biti u
rasponu od 0,2-1,0

Visina potpore

Plaanja za ovu podmjeru se odobravaju godinje po uvjetnom grlu ime se nadoknauju
dodatni trokovi i izgubljeni prihodi koji proizlazi iz obveze koju su prihvatili
poljoprivrednici. Kako bi dokazale i potvrdile primjerenost i tonost kalkulacije razine
potpore HR je osigurala strunu pomo, koju u tu svrhu mogla pruati tijela ili slube koje su
neovisne od tijela odgovornih za kalkulaciju.

Visina potpore iznosi:
X /ha po UG izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja

PODMJ ERA: OUVANJE AUTOHTONIH I TRADICIJSKIH SORTI
POLJOPRIVREDNOG BILJA

Razlozi za podmjeru i ciljevi

Stare, tradicionalne sorte i populacije sve vie nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga,
smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska priuva o kojoj
emo ovisiti kako bismo zadovoljili nepredviene potrebe buduih promjena u svijetu i
drutvu.

Ouvanjem autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja nastoji se sauvati domae
sorte poljoprivrednog bilja koje :
- potjeu iz domaih biljnih genetskih izvora i nisu bile predmet sustavnog oplemenjivanja;
- su uzgajane u Republici Hrvatskoj;
- odravaju i umnaaju se u Republici Hrvatskoj u slinim ekolokim uvjetima.

Ouvanjem genetskih izvora osigurava se dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima,
oplemenjivaima, istraivaima, kao i za koritenje buduim generacijama.

Cilj podmjere:
- ouvanje genetske raznolikosti autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja
- ouvanje ekosustava autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja na
poljoprivrednim povrinama
- Osiguranje ouvanja lokalnih sorti vrijednih za kulturnu batinu i genetsku raznolikost
- Inventarizaciju postojeih kolekcija biljnih genetskih izvora
- Ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora
- Ouvanje biljnih genetskih izvora in situ i ex situ
- Odravanje i regeneraciju primki
- Opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfolokoj, biokemijskoj i
molekularnoj razini
- Razvoj informacijsko-dokumentacijskog sustava
- Uspostava pravila u razmjeni i uporabi biljnih genskih izvora
- Izgradnja kapaciteta za uvanje biljnih genetskih izvora
- Razvoj zakonodavstva u podruju biljnih genetskih izvora
- Informiranje javnosti o vanosti ouvanja biljnih genskih izvora
Primka je temeljna jedinica u ouvanju i dokumentiranju biljnih genetskih izvora koja
predstavlja uzorak sjemena ili sadnog materijala odnosno skup biljaka unutar poljske
kolekcije.
Ouvanjem autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja uva se zdravi roditeljski
materijal sa genetskim informacijama bitnim za ouvanje dobrih svojstava otpornosti na
bolesti, klimatske promjene i njihove prilagoenosti lokalnim uvjetima uzgoja. Ujedno
autohtone i tradicijske sorte poljoprivrednog bilja mogu sluiti i kao osnova za poboljanje
svojstava uzgaja novih sorti.

Upravo iz tih razloga pokazala se potreba za ouvanje genetskih resursa domaih autohtonih
sorti. Proizvodnja autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja nije komercijalizirana
zbog svoje niske produktivnosti.
Pravni temelj

Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN
140/05, 35/08, 55/11)
lanak 5.6. Povjerenstvo za biljne genetske izvore
Pravilnik o ouvanju i odrivoj uporabi biljnih genetskih izvora (NN89/09)
Odluka o proglaenju o proglaenju Zakona o potvrivanju Meunarodnog ugovora o
biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN Meunarodni ugovori 1/09,
27. 02. 2009.)
Stupanje na snagu IT-a u odnosu na Republiku Hrvatsku 06. 08. 2009. godine (NN
Meunarodni ugovori 8/09, 12. 10. 2009.).
Prijedlog Nacionalnog programa ouvanja i odrive uporabe biljnih genetskih izvora
za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj - izraen je 2013. godine, ali jo uvijek
nije usvojen
Posebni uvjeti za podmjeru

Prihvatljivi korisnici su, poljoprivredna gospodarstva (OPG , obrti, zadruge, trgovaka
drutva), rasadniari, odrivai i znanstvene ustanove registrirane u Upisniku poljoprivrednih
gospodarstava kojeg vodi Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,
Prihvatljive povrine
Prihvatljiva je ARKOD parcela na kojoj se uzgajaju autohtone i tradicijske sorte
poljoprivrednog bilja definirane su popisnom autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog
biljana koje se nalaze na sortnoj listi RH koji je sastavni dio PRR
Banka gena prikupljanje, opis I procjena svojstava, regeneracija I multipliciranje, ouvanje I
pohranjivanje genetskih fondova I specijaliziranih baza podatka izraenih za tu svrhu.

Korisnici ove podmjere moraju potivati slijedee uvjete:

- minimalna povrina je 0,5 ha za oranice ili 0,25 ha za povre i viegodinje
nasade
- povrine pod autohtonim i tradicijskim sortama moraju imati dokaz porijekla
nabave sjemenskog ili sadnog materijala valjanom ispravom (otpremnica/raun
i deklaracija/certifikat)
- obveznik je duan uvati dokumentaciju i voditi zapise o proizvodnji
autohtonih i tradicijskih sorti

Visina potpore

- za trajne nasade X /ha

Integrirana zatita bilja
je sustav uzgoja koji podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz
uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog
ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.

Pravna osnova

lanak 29.

Namjena podmjere
Namjena podmjere integrirana zatita bilja je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o:
smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita,
uvanju i poticanju plodnosti tla,
uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije,
optimalnoj uporabi agrokemikalija,
ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

. Opis podmjere, koisnici i razina potpore
Visina potpore iznosi:
- za oranine kultureX /ha
- Potpora predstavlja nadoknadu poljoprivrednim proizvoaima za dodatne trokove (u
proizvodnji) i gubitak prihoda koji su povezani s proizvodnim tehnikama.
- Korisnik potpisuju Ugovor s APPRRR kojim se obvezuju baviti integriranom zatitom bilja
uz potivanje svih opih i posebnih propisa tijekom narednih pet godina. Po isteku
petogodinjeg razdoblja Ugovor se moe produavati na godinjoj osnovi.
U Republici Hrvatskoj integrirana proizvodnja bilja uvodi se u zakonske okvire od 2010
godine Propisi koji ureuju podruje integrirane proizvodnje bilja su Zakon o poljoprivredi
(NN 149/09, 127/10, 50/12 i 120/12) Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih
proizvoda (NN 137/12) i Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju povra, ratarskih
kultura voa i groa koje se donose za svaku kalendarsku godinu.
U svrhu poveanja integrirane zatite bilja:
- Ministarstvo poljoprivrede vodi Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji,
- postoji nadzorno tijela za struni nadzor integrirane proizvodnje;
- na nacionalnoj razini postoji znak za proizvode iz integrirane proizvodnje;
- dodjeljuju se potpore za integriranu proizvodnju od 2011. godine.

Prihvatljivi korisnici i s njima povezani prihvatljivi trokovi

Korisnici koji zadovoljavaju uvjete su poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, zadruge,
trgovaka drutva) registrirani u:
Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede u
elektronikom sustavu Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

. Prihvatljiva ulaganja
Koritena poljoprivredna povrina prihvatljiva za potporu obuhvaa ARKOD parcele
registrirane u ARKOD sustavu kojim upravlja APPRRR, a koje su pod strunim nadzorom od
strane nadzornog tijela.

Prihvatljive su registrirane ARKOD parcele od najmanje 0,25 ha i to:

povre,
viegodinji nasadi,
ratarske kulture.
Vrsta i visina potpore te metodologija za izraun

VRSTA POTPORE VISINA POTPORE
POVRE
VIEGODINJI NASAD
ORANICA

Potpora e se dodjeljivati za obveze koje su iznad standard unakrsne usklaenosti te
minimalnih zahtjeva kod koritenja sredstava za zatitu bilja i gnojiva.
Potpora je u vidu godinje isplate po ha koritene poljoprivredne povrine u integriranoj
zatiti bilja.
Metodologiju i model kalkulacija za izraun potpore za integriranu zatitu bilja nainila je i
ovjerila neovisna institucija.

Uvjeti prihvatljivosti:
- najmanje jednom godinje podvrgnuti svoje gospodarstvo strunom nadzoru od strane
ovlatenog nadzornog tijela za integriranu poljoprivrednu proizvodnju,
- posjedovati potvrdu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za kalendarsku godinu,
- voditi evidenciju o integriranoj proizvodnji od poetka proizvodnje do prodaje.

Obveze
- Pridravati se uvjeta viestruke sukladnosti,
- Pratiti populaciju korisnih organizama odnosno prirodnih neprijatelja,
- Primjenu herbicida ne treba obavljati kod svakog stupnja zakorovljenosti (nii stupanj
zakorovljenosti mogue je suzbiti primjenom npr. mehanikih mjera),
- Vriti pravilan odabir herbicida ili kombinacije herbicida zasniva na poznavanju sastava
korovne flore na odreenoj parceli,
- Prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji i predavanjima
vezanim uz tu proizvodnju u trajanju od 5 nastavnih sati.

Uobiajena poljoprivredna praksa Zahtjevi kod izvoenja mjere
U RH poljoprivrednik se ne treba dodatno
obrazovati.

Nositelj prava na potporu iz naslova podmjere duan je u
trenutku trajanja mjere proi obrazovni program
izobrazbe u trajanju najmanje 5 sati godinje. Po
zavrenoj izobrazbi nositelj i prava prima potvrdu o
sadraju, izvoau i broju odsluanih sati izobrazbe.
Voenje evidencija o poslovnim kod uobiajene
poljoprivredne prakse nije obvezno.
Voenje evidencija je obvezno za sve poljoprivredne
proizvoae koji su ukljueni u podmjeru. Poljoprivredni
proizvoai duni su voditi evidencije o svim poslovnim
aktivnostima koje se izvode pri podmjeri sukladno
Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih
proizvoda (NN 137/12)
Dodatni minimalni zahtjevi za koritenje gnojiva
Sukladno Zakonu o gnojivima i poboljivaima tla, NN
163/03, 40/07, odnosno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj
praksi u koritenju gnojiva, NN 56/07, gnojiva se koriste
sukladno opim naelima dobre prakse, odnosno prema
potrebama biljaka za hranjivima
Sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i Tehnolokim
uputama pri integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji
vana su ogranienja kod koritenja gnojiva.
Kod uobiajene poljoprivredne prakse poljoprivredni
proizvodi nisu oznaeni posebnim znakom
poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) poljoprivredni
proizvodi iz integrirane proizvodnje oznaeni su znakom
integrirane proizvodnje
Propisani zahtjevi postupanja, standard za sredstva za
zatitu bilja
Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne
novine, br. 70/05) poljoprivredni proizvoai smiju
koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu
koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi
pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u
Narodnim novinama najmanje jedanput godinje.
poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i Tehnolokim
vana su ogranienja pri koritenju sredstava za zatitu
bilja i drugih sredstava za zatitu biljaka.
Koritenje genetski promijenjenih organizama i
proizvoda dobivenih iz istih
Zakonom o genetski modificiranim organizmima
(Narodne novine, br. 70/50, 137/09) ureuje postupanje s
genetski modificiranim organizmima
poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12) i tehnolokim
koritenje genetski promijenjenih organizama i proizvoda
dobivenih iz njih, nije dozvoljeno.
Kod uobiajene poljoprivredne prakse poljoprivredni
proizvoa moe obraivati poljoprivredna zemljita
bez dobivanja certifikata
Korisnik potpore mora imati potvrdu integrirane
poljoprivredne proizvodnje.

Trajanje obveze
Korisnik se obvezuje provoditi mjeru kroz trajanje obveze (minimalno pet godina).
Odstupanja su doputena samo u iznimnim sluajevima i to:
- ako nakon 4 godine ispunjavanja uvjeta, korisnik se prestane baviti poljoprivrednom
proizvodnjom ili da njegov nasljednik ne moe nastaviti ispunjavati obveze.
- ako na kraju obveze, nisu poznate promjene koje mogu kasnije utjecati na provedbu
mjere,
- u sluaju vie sile ili izmijenjenih okolnosti i to:
a) smrt korisnika,
b) dugotrajna nesposobnost korisnika,
c) smrt lana gospodarstva,
d) dugotrajna nesposobnost lana gospodarstva,
e) izvlatenje velikog dijela gospodarstva poslije preuzete obveze,
f) velike prirodne katastrofe koje utjeu na najmanje 30% poljoprivrednog
zemljita,
g) unitavanje poljoprivrednih povrina izazvano divljim ivotinjama,
h) masovni napad bolesti i tetnika koji uzrokuju unitavanje poljop.povrina.
i) promjene u veliini poljoprivrednog gospodarstva do 30 % poljoprivrednog
zemljita(komasacija, denacionalizacija, nasljeivanje, draba, prestanak
ugovora o najmu).

Ako je teta uzrokovana divljim ivotinjama, korisnik moe:
- prestati provoditi mjeru u potpunosti ako istu nije mogue zavriti,
- suspendirati mjeru u godini u kojoj je dolo do tete, a nakon toga nastaviti sa
provedbom mjere do kraja obveze.
Kao prirodne katastrofe smatrati e se:
- potres, snijeg, poplava
- nepovoljni remenski uvjeti kao mraz, tua, led ili susnjeica, kia( oluja sa jakom
kiom), sua,
- masovno izbijanje biljnih bolesti i bolesti ivotinja.
Pod pojmom prirodne katastrofe smatra se ako je zahvaeno najmanje 30% poljoprivrednog
zemljita.

Plaanje u sluaju vie sile ili iznimnih okolnosti:

Ukoliko je dokazana via sila ili izmijenjene okolnosti te podnesen zahtjev APPRRR na
vrijeme, plaanja e biti odobreno u cijelosti za godinu u kojoj je nastala via sila ili
izmijenjene okolnosti.
U sluaju izmijenjene okolnosti unitavanjem poljoprivrednog zemljita divljim ivotinjama,
plaanje za tu godinu biti e u cijelosti bez obzira na promjenu stanja.
Korisnik je duan sanirati podruje idue godine,u protivnom nee moi ostvariti pravo na
potporu u toj godini.

Razina potpore
Potpora u okviru ove mjere je ograniena na maksimalne iznose potpore utvrenim u Dodatku
I. Uredbe RD i to:
- 600 eura po hektaru godinje za godinje usjeve,
- 900 eura po hektaru godinje za specijalizirane viegodinje usjeve,
- 450 eura po hektaru godinje za ostale namjene zemljita.
Podmjera integrirana biljna zatita financira se iz javnih sredstava i to sa 75 % iz Europskog
fonda i 25 % iz dravnog prorauna.

. Financijski plan

Mjera Financijska sredstva
EU (75%)
Financijska sredstva iz
dranog prorauna
(25%)
Ukupno (EU+dravni
proraun)
Integrirana biljna
zatita
573.750.000,00 kn
76.500.000,00
191.250.000,00 kn
25.500.000
765.000.000,00 kn
102.000.000

Provjerljivost i upravljivost mjerom
Kontrolu podmjere u odnosu na ostvarivanje prava na plaanje provodi Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Upravljako tijelo i Agencija za plaanje izradili
su preliminarnu procjenu provjerljivosti podmjere integrirana zatita bilja.
Ukoliko procjena pokae da su zahtjevi koji se odnose na provjerljivost nisu ispunjeni,
podmjera e se prilagoditi.

Preliminarna procjena provjerljivosti i mogunost kontrole

Izbjegavanje nepotrebnog rizika od pogreke
Da bi se izbjegli problemi u provedbi podmjere integrirana zatita bilja, te da bi se smanjila
uestalost pogreke provoditi e se slijedee aktivnosti:
- Korisnik mora biti ukljuen u sustav kontrole najkasnije do 15. oujka tekue godine,
- Korisnik koji se ne ukljui u sustav kontrole u odreenom roku, nee moi podnijeti zahtjev
za potporu mjere,

Klauzula

U sluaju promjena u nacionalnom i EU zakonodavstvu, podmjera integrirana zatita bilja
uskladiti e se s tim promjenama.
Tijekom implementacije podmjere moe doi do podeavanja podmjere poradi opravdanih
ciljeva. Opravdani ciljevi su koritenje novih tehnologija i alata, a time se moe produiti
trajanje obveze. Ako korisnik ne prihvaa nastale promjene, podmjera prestaje, a dodijeljena
financijska sredstva ne mora vratiti.

Opa pravila koja se odnose na plaanja mjere

Ukoliko cijelo ili dio poljoprivrednih povrina pod podmjerom integrirana zatita bilja prelazi
drugom korisniku koji preuzima obvezu ili dio obveze, korisnik koji predaje poljoprivredno
zemljite nije obvezan izvriti povrat sredstava za podmjeru.
Korisnik moe poveati poljoprivredne povrine pod podmjerom za preostali dio vremenskog
perioda podmjere ili moe izvriti zamjenu za novo vremensko razdoblje koje mora biti
jednako ili stroe u odnosu na prvu obvezu.

Ostali relevantni podaci

Odnos s drugim mjerama

Podmjera
Vrsta
pokazatelja
Razina
praenja
Pokazatelj
Ciljana
vrijednost
2014-2020
Integrirana
zatita bilja
(29)
Izlazni
podmjera
(29)
Ukupan broj korisnika 1500
Ukupna povrina pod potporom u ovoj mjeri 180.000.00 ha

Dokazivost i mogunost kontrole mjere

U skladu sa lankom 69. Uredbe Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju
Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural
Development - EAFRD) 2011/0282(COD).

Upravljako tijelo i Agencija za plaanja za svaku mjeru Programa za ruralni razvoj e
osigurati prethodnu (ex ante) procjenu provjerljivosti i upravljivosti mjera koje treba ukljuiti
u program za ruralni razvoj. Upravljako tijelo i Agencija za plaanja duni su tijekom
provedbe programa za ruralni razvoj izvriti procjenu provjerljivosti i upravljivosti mjera.
Ako se u procjeni otkrije da zahtjevi za provjerljivosti i upravljivost nisu ostvareni, predmetne
se mjere sukladno prilagoavaju.

PRETHODNA OCJENA PROVJERLJIVOSTI I MOGUNOST KONTROLE

Predvieno je da dobrovoljni korisnik ove mjere svoj zahtjev podnosi na jedinstvenom
zahtjevu za plaanja za tekuu godinu. Agencija e u tu svrhu prilagoditi elektroniku
aplikaciju sukladno pravilima iz Programa ruralnog razvoja. Korisnik e izjavom jamiti
izvrenje obveza propisanih pojedinom mjerom odnosno prihvaanje obveznog perioda
provoenja mjera.

Tabela provjerljivosti obveznih zahtjeva za korisnike agrookolinih mjera
Osnovni zahtjevi Provjerljivost
Poljoprivredno gospodarstvo mora biti
upisano u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava koji vodi APPRRR
100 % administrativna kontrola putem
registra poljoprivrednih gospodarstava.
Grlo zatiene i izvorne pasmine mora biti
upisano u Jedinstveni registar domaih
ivotinja (JRD)
dostave podataka od Hrvatske poljoprivredne
agencije, nadlene za voenje jedinstvenog
registra ivotinja
Korisnik mora pohaati izobrazbu vezanu uz
poljoprivredno-okoline mjere u trajanju od
minimalno etiri sata godinje.
evidencija izobrazbe poljoprivrednih
gospodarstava ili dostava potvrde o
pohaanju prilikom predaje jedinstvenog
zahtijeva
Izrada plana gnojidbe s bilancom hraniva Traitelj potpore podnosi plan gnojidbe s
bilancom hraniva koji moe samostalno
izraditi putem AL kalkulatora gnojidbe uz
potvrdu savjetodavne slube. Plan gnojidbe
se dostavlja prilikom podnoenja
jedinstvenog zahtijeva
Plan plodoreda Korisnik potpore dostavlja plan plodoreda za
svaku proizvodnu godinu uz potvrdu
savjetodavne slube. Administrativna
kontrola se vri prema omjeru iz greeninga:
1. usjev; minimalno 5%
2. usjev: minimalno 25%
3. glavni usjev; minimalno 75%
Potvrdnica za integriranu proizvodnju Savjetodavna sluba nadlena za strunu
kontrolu integrirane proizvodnje dostavlja
APPRRR izvjetaj o provedenoj kontroli i
potvrdi sukladnosti sa zahtijevima u
tehnolokim uputama
Dodatni zahtjevi Provjerljivost
Paket 1. , Podmjera 1. Prihvatljive su parcele
iji je prosjeni nagib 7-15%
100 % provjerljivost parcela putem atributa
ARKOD estice i digitalne karte stvarnog
rizika erozije vodom RH
Paket 1. , Podmjera 1. Sijanje i obrada
okomito na pad terena
X %, kontrola na terenu i CWRS
Ostali dodatni zahtjevi bit e definirani
Pravilnikom o IAKS plaanjima po ha ili po
UG.

5. Ekoloka poljoprivredna proizvodnja
Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijea i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV
1; lanak 30.
Opravdanost mjere

Namjera je konvencionalne metode poljoprivredne proizvodnje pretvoriti u metode
ekoloke poljoprivredne proizvodnje kako je definirano Uredbom Vijea (EZ)
br.834/2007 kao i odravanje ove mjere nakon prijelaznog razdoblja.
Ekoloka poljoprivredna proizvodnja ima sve vei znaaj u ukupnoj poljoprivrednoj
proizvodnji u Republici Hrvatskoj te predstavlja dobar temelj za razvoj ruralnog prostora,
a time pridonosi smanjenje koritenja sredstava za zatitu bilja, sintetskih mineralnih
gnojiva i dr.
Interes za ekoloku proizvodnju u Republici Hrvatskoj je u znatnom porastu, to
potvruju podaci o poveanju povrina u ekolokoj poljoprivredi s 51 ha u 2002. godini
na 32.035,80 ha u 2011. godini (Tablica 1.) i ukupno 1.494 fizikih i pravnih osoba koje
se bave ekolokom proizvodnjom zakljuno sa 2011. godinom. Udio povrina u
ekolokoj proizvodnji u odnosu na ukupno koriteno poljoprivredno zemljite u Republici
Hrvatskoj iznosi 2,90 %. Istraivanja u Republici Hrvatskoj pokazuju da 15 % hrvatskih
graana kupuje hranu iz ekoloke proizvodnje.
Kako bi se trend nastavio odnosno poveao nuno je nastaviti sa daljnjim osmiljavanjem
potpora za ekoloke poljoprivredne proizvoae.


Ekoloka poljoprivredna proizvodnja doprinosi smanjenju zagaenja okolia, titi
bioloku raznolikost i specifine vrijednosti ruralnog podruja, kao to su tradicionalno
bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom i s time u svezi ouvanje kulturne batine i
tipinih hrvatskih krajobraza. Takoer, cilj je na kraju programskog razdoblja 2014.-
2020. zadovoljiti potrebe do 40 % sa poljoprivredno reprodukcijskim materijalom iz
ekoloke proizvodnje ili imati dostatne koliine za nekoliko najvanijih ratarskih kultura
koje se koriste u ekolokoj proizvodnji u RH.
Mjera doprinosi obnovi i ouvanju i poboljanju bioloke raznolikosti, ukljuujui i
podruja obuhvaena programom Natura 2000., te uzgoja od visoke prirodne vrijednosti i
stanja europskih krajobraza (P4A).

Mjera doprinosi poboljanju upravljanja vodama i zemljitem te podrava aktivnosti pri
korienju gnojiva i sredstava za zatitu bilja(P4B)

Mjera doprinosi poboljanju upravljanja tlom te ekoloka poljoprivreda ne optereuje tlo
sa sredstvima za zatitu bilja, sintetiziranim mineralni gnojivima, genetki modificiranim
organizmima(P4C).

Mjera smanjenju emisiju staklenikih plinova i amonijaka iz poljoprivrede te ekoloko
baljenje poljopriredom poboljava kalitetu zraka(P5D),.

Opis mjere, korisnici i razina potpore

4.1. Mjera nadoknauje ekolokim poljoprivrednim proizvoaima dodatne trokove (u
proizvodnji) i gubitak prihoda koji je potreban zbog zahtjevnijeg naina poljoprivredne
proizvodnje u svrhu zatite okolia i potroaa, a namijenjena je za zatitu i poboljanje
okolia, krajobraza, prirodnih resursa, bioloke raznolikosti i prilagodbe klimatskim
promjenama. Dodjeljuje se za dobrovoljni status konverzije i odravanja ekoloke
poljoprivrede.
Korisnici su subjekti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu s
propisima koji reguliraju Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, kao i dobrovoljno
provoenje propisanih uvjete i zahtjeve.
Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u:
Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji kojeg vodi Agencije za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u svom elektronikom sustavu.
Prihvatljiva povrina
Koritena poljoprivredna povrina prihvatljiva za potporu obuhvaa ARKOD parcele
registrirane u ARKOD sustavu kojim upravlja APPRRR, a koje su pod slubenom
kontrolom ovlatenog kontrolnog tijela za ekoloku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, a
od minimalno 0,25 ha.
Potpora je u vidu godinjeg plaanja po jedinici povrine (ha) koritenog poljoprivrednog
zemljita u ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji. Potpora e se dodjeljivati za obveze
koje su iznad obveza viestruke sukladnosti te minimalnih zahtjeva kod koritenja
sredstava za zatitu bilja i gnojiva.
Korisnik se obvezuje provoditi mjeru kroz trajanje obveze (minimalno pet godina).
Korisnik u sluaju odravanja potpisuje Ugovor s APPRRR kojim se obvezuje baviti
ekolokom poljoprivrednom proizvodnjom uz potivanje svih opih i posebnih propisa
tijekom narednih pet godina. Po isteku petogodinjeg razdoblja Ugovor se moe
produavati na godinjoj osnovi.

Korisnici moraju ispunjavati i slijedee uvjete:
najmanje jednom godinje podvrgnuti svoje gospodarstvo strunoj kontroli od
strane ovlatenog kontrolnog tijela za ekoloku proizvodnju u Republici
Hrvatskoj,
mora biti upisan u Upisnik subjekata u ekolokoj proizvodnji.
prije ulaska u ekoloku poljoprivredu mora posjedovati detaljan plan aktivnosti
ukljuujui opis gospodarstva (nain proizvodnje, ARKOD parcele, broj hektara,
broj i vrsta ivotinja i dr.).

Odstupanja su doputena samo u iznimnim sluajevima koji e biti propisani
provedbenim aktima.

Tablica. Zahtjevi za izvoenje mjere ekoloke poljoprivredne proizvodnje i usporedba
sa minimalno propisanim standardima
Uobiajena poljoprivredna praksa Zahtjevi kod izvoenja mjere
U RH poljoprivrednik se ne treba dodatno
obrazovati.

Nositelj prava na potporu iz naslova mjere duan je u trenutku
trajanja mjere proi obrazovni program izobrazbe u trajanju
najmanje 5 sati godinje. Po zavrenoj izobrazbi nositelj i prava
prima potvrdu o sadraju, izvoau i broju odsluanih sati
izobrazbe.
Voenje evidencija o poslovnim kod uobiajene
poljoprivredne prakse nije obvezno.
Sukladno Zakonu o hrani (NN, 46/07, 55/11) i
Zakonu o veterinarstvu (NN, 41/07, 55/11), te
Pravilniku o higijeni hrane (NN 99/07, 27/08,
118/09) Prilog I, Dio A., Toka 3. propisano je da
subjekti u poslovanju s hranom koji se bave uzgojem
ivotinja ili koji proizvode primarne proizvode
ivotinjskog podrijetla moraju obvezno voditi
evidencije o:
(a) vrsti i podrijetlu hrane kojom su hranjene ivotinje,
Voenje evidencija je obvezno za sve poljoprivredne
proizvoae koji su ukljueni u mjere. Poljoprivredni
proizvoai duni su voditi evidencije o svim poslovnim
aktivnostima koje se izvode pri mjeri sukladno Zakonu o
provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13).
(b) veterinarskim lijekovima i veterinarsko-
medicinskim proizvodima ili drugim vrstama lijeenja
kojima su bile podvrgnute ivotinje, datumu primjene
lijekova odnosno lijeenja i karenciji,
(c) pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu
ispravnost proizvoda ivotinjskog podrijetla,
(d) rezultatima svih analiza koje su obavljene na
uzorcima uzetim od ivotinja ili drugim uzorcima u
dijagnostike svrhe koji su vani za zdravlje ljudi,
(e) svim relevantnim izvjeima o obavljenim
pregledima ivotinja ili proizvoda ivotinjskog
podrijetla.
odatni minimalni zahtjevi za koritenje gnojiva
Sukladno Zakonu o gnojivima i poboljivaima tla,
NN 163/03, 40/07, odnosno Pravilniku o dobroj
poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva, NN 56/07,
gnojiva se koriste sukladno opim naelima dobre
prakse, odnosno prema potrebama biljaka za
hranjivima
Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 80/13) kod
ekolokog bavljenja poljoprivredom vana su ogranienja kod
koritenja gnojiva.
Propisani zahtjevi postupanja, standard za dobro
zdravlje stoke
Sukladno Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07, 55/11);
Zakonu o zatiti ivotinja (NN 135/06) i
pripadajuim Pravilnicima te godinjoj Naredbi o
mjerama zatite zdravlja ivotinja i zaraznih i
nametnikih bolesti i njihovom financiranju (za
2012. godinu to je NN 17/12, 100/12), svi posjednici
domaih ivotinja u RH duni su provoditi propisane
mjere oznaavanja i registracije domaih ivotinja;
mjere propisane prije stavljanja ivotinja u promet;
mjere vezane na dobrobit ivotinja pri dranju i
prijevozu; kao i mjere propisane po pitanju kontrole i
suzbijanja odreenih zaraznih i nametnikih bolesti,
propisane godinjom Naredbom
Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o
ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN
80/13) kod ekolokog stoarstva zabranjen je vezani uzgoj, a
odreena su i druga ogranienja u svezi sa hranom za
ivotinje, ispaom, lijeenjem bolesti itd.
Propisani zahtjevi postupanja, standard za sredstva
za zatitu bilja
Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja
(Narodne novine, br. 70/05) poljoprivredni
proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to
samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za
uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik
registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama
najmanje jedanput godinje.
Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o
ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN
80/13) pri ekolokom bavljenju poljoprivredom vana su
granienja pri koritenju zatitnih sredstava i drugih sredstava
za zatitu biljaka.
Koritenje genetski promijenjenih organizama i
proizvoda dobivenih iz istih
Zakon o genetski modificiranim organizmima
(Narodne novine, br. 70/50, 137/09) ureuje
postupanje s genetski modificiranim organizmima
Zakonu o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br.834/2007 o ekolokoj
proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN
80/13) koritenje genetski promijenjenih organizama i
proizvoda dobivenih iz njih, nije dozvoljeno.
Kod uobiajene poljoprivredne prakse
poljoprivredni proizvoa moe obraivati
poljoprivredna zemljita bez dobivanja certifikata
Korisnik potpore mora imati potvrdnicu (certifikat) ekoloke
poljoprivrede o poljoprivrednoj proizvodnji


Potpora u okviru ove mjere je ograniena na maksimalne iznose potpore utvrenim u
Dodatku I. Uredbe RD i to:
600 eura po hektaru godinje za godinje usjeve.
900 eura po hektaru godinje za specijalizirane viegodinje usjeve.
450 eura po hektaru godinje za ostale namjene zemljita.
Budui da u Republici Hrvatskoj nedostaje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala iz
ekoloke poljoprivrede, potrebno je kroz ovu mjeru poticati takav oblik ekoloke
proizvodnje s odreenim iznosom potpore. U proteklom periodu najslabije se razvijala
proizvodnja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala iz ekoloke proizvodnje.
Trenutno je tek nekoliko proizvoaa sa zanemarivim povrinama. Baza podatak
reprodukcijskog materijala kojom upravlja Ministarstvo poljoprivrede je gotovo u
potpunosti prazna, odnosno koliine su nedostatne u odnosu na ekoloke povrine i broj
ekolokih proizvoaa. Nuno je potrebno potaknuti proizvoae da se ponu baviti
proizvodnjom reprodukcijskog materijala jer je sadanja situacija ne odriva.
Tablica.Vrsta i visina potpore te metodologija za izraun
VRSTA POTPORE PRIJELAZNO
RAZDOBLJE
(KONVERZIJA)
EKOLOKI STATUS
VIEGODINJI NASAD
POVRE
ORANICA
ORANICA-SADNI MATERIJAL
LIVADE I PANJACI

Metodologiju i model kalkulacija za izraun potpore za ekoloku poljoprivredu nainila je i
ovjerila neovisna institucija.

Mjera ekoloka poljoprivredna proizvodnja financira se iz javnih sredstava i to sa 75 % iz
Europskog fonda za ruralni razvoj i 25 % iz dravnog prorauna.

Kriteriji rangiranja biti e propisani provedbenim aktom (Pravilnik) i primjenjivati e se u
sluajevima kada sredstva nisu dovoljna za sve prihvatljive prijave.


Kontrolu mjere u odnosu na ostvarivanje prava na plaanje provodi Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U skladu s lankom 69. UredbeUpravljako
tijelo i Agencija za plaanje izradili su preliminarnu procjenu provjerljivosti mjere ekoloka
poljoprivredna proizvodnja. Ukoliko procjena pokae da su zahtjevi koji se odnose na
provjerljivost nisu ispunjeni, mjera e se prilagoditi.

Preliminarna procjena provjerljivosti i mogunost kontrole

Izbjegavanje nepotrebnog rizika od pogreke
Da bi se izbjegli problemi u provedbi mjere ekoloka poljoprivredna proizvodnja, te da bi se
smanjila uestalost pogreke provoditi e se slijedee aktivnosti:
- Korisnik mora biti ukljuen u sustav kontrole najkasnije do 15. oujka tekue godine,
- Korisnik koji se ne ukljui u sustav kontrole u odreenom roku, nee moi podnijeti
zahtjev za potporu mjere,
- Korisnik koji je ukljuen u mjeru ekoloka poljoprivredna proizvodnja ne moe
prijaviti mjeru pod lankom 29. stavkom od 1-9.

Provjerljivost i upravljivost Zahtjev
1.Korisnik mora svoje gospodarstvo podvrgnuti
strunoj kontroli od strane ovlatenog kontrolnog tijela
najkasnije do 15. oujka tekue godine
APPRRR provodi 100 % administrativnu kontrola nad
korisnicima potpore
2. Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava i Upisnik subjekata u ekolokoj
proizvodnji
korisnicima potpore
3. Korisnik mora prije ulaska u ekoloku poljoprivredu
mora posjedovati detaljan plan aktivnosti ukljuujui
opis gospodarstva (nain proizvodnje, ARKOD
parcele, broj hektara, broj i vrsta ivotinja i dr.)
korisnicima potpore
4. Korisnik je u obvezi provoditi mjeru ekoloka
poljoprivredna proizvodnja u skladu s propisima i
zahtjevima za tu proizvodnju
APPRRR provodi terensku i administrativnu kontrola
nad korisnicima putem kontrolnog tijela.
5. Korisnik je dua uvati i voditi robne i financijske
evidencije o proizvodnji u mjeri ekoloka
poljoprivredna proizvodnja.
Evidencije se uvaju na rok od 5 godina.
APPRRR provodi kontrolu na terenu administrativnu
kontrola nad korisnicima potpore putem kontrolnog
tijela
6. Korisnik mora posjedovati potvrdnicu (cetifikat) za
ekoloku poljoprivrednu proizvodnju za tekuu godinu
APPRRR provodi kontrolu na terenu administrativnu
kontrola nad korisnicima potpore putem kontrolnog
tijela.

Revizija obveze

U sluaju promjena u nacionalnom i EU zakonodavstvu, mjera ekoloka poljoprivredna
proizvodnja uskladiti e se s tim promjenama.
Tijekom implementacije mjere moe doi do podeavanja mjere poradi opravdanih ciljeva.
Opravdani ciljevi su koritenje novih tehnologija i alata, a time se moe produiti trajanje
obveze. Ako korisnik ne prihvaa nastale promjene, mjera prestaje, a dodijeljena financijska
sredstva ne mora vratiti.

Opa pravila koja se odnose na plaanja mjere

Ukoliko cijelo ili dio poljoprivrednih povrina pod mjerom ekoloka poljoprivredna
proizvodnja prelazi drugom korisniku koji preuzima obvezu ili dio obveze,korisnik koji
predaje poljoprivredno zemljite nije obvezan izvriti povrat sredstava za mjeru ekoloka
poljoprivredna proizvodnja.
Korisnik moe poveati poljoprivredne povrine pod mjerom za preostali dio vremenskog
perioda mjere ili moe izvriti zamjenu za novo vremensko razdoblje koje mora biti jednako
ili stroe u odnosu na prvu obvezu.

Odnos s drugim mjerama

Kvaliteta sheme za poljoprivredne i prehrambene proizvode, korisnici mjere ekoloka
poljoprivredna proizvodnja imaju pravo na trokove nadzora, analize i administrativne
trokove sukladno lanku 17. Uredbe..
Ulaganje u materijalnu imovinu, korisnici mjere ekoloka poljoprivredna proizvodnja
imaju pravo na vei broj bodova u procesu odabira korisnika za financiranje
investicija sukladno lanku 18. Uredbe.
Mladi poljoprivrednici i nepoljoprivrednim djelatnostima u ruralnim podrujima,
korisnici mjere ekoloka poljoprivredna proizvodnja imaju pravo na vei broj bodova
u procesu odabira korisnika za dodjelu potpore u pokretanju vlastite djelatnosti za
mlade poljoprivrednike i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima
sukladno lanku 20. Uredbe
Kombinacija mjera zatite okolia i agro-klimatski plaanja, korisnici mjere ekoloka
poljoprivredna proizvodnja mogu ostvariti plaanja za podruja s prirodnim i drugim
posebnim ogranienjima sukladno lanku 32. Uredbe.
Korisnici mjere ekoloka poljoprivredna proizvodnja mogu ostvariti plaanja za
dobrobit ivotinja sukladno lanku 34. Uredbe

Financijski plan

Mjera Financijska sredstva EU
(75%)
Financijska sredstva iz
dranog prorauna (25%)
Ukupno
Prijelazno razdoblje
(konverzija)
265.072.500,00 kn
35.343.000,00
88.357.500,00 kn
11.781.000,00
353.430.000 kn
47.124.000,00
Ekoloki status 492.277.500,00 kn
65.637.000,00
164.092.500,00 kn
21.879.000,00
656.370.000 kn
87.516.000,00
Ukupno 757.350.000,00 kn
100.980.000,00
252.450.000,00 kn
33.660.000,00
1.009.800.000,00
134.640.000,00

Indikatori

Mjera
Vrsta
pokazatelja
Razina
praenja
Pokazatelj
Ciljana
vrijednost
2014-2020
Ekoloka
poljoprivredna
proizvodnja
Izlazni Mjera
Ukupan broj korisnika 4.000
Ukupna povrina pod potporom u ovoj mjeri 72.000
(lanak 30.)

6. Ouvanje poljoprivrede na podrujima s prirodnim i specifinim
ogranienjima u poljoprivredi

Pravna osnova
lanak 32. i 33. Uredbe Europskog parlamenta i Vijea o potpori ruralnom razvoju
Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund for
Rural development - EAFRD) 2011/0282(COD).

Mjera proizlazi iz etvrtog prioriteta i doprinosi uspostavi, ouvanju i obogaivanju
bioraznolikosti, ukljuujui Natura 2000 podruja i podruja visoke prirodne vrijednosti
(P4a).
Mjera omoguava nastavak poljoprivredne proizvodnje na podrujima, gdje se uz primjenu
uobiajenih agrotehnikih zahvata, uslijed oteavajuih prirodnih uvjeta ne postiu prosjeni
prinosi.
Specifini cilj mjere je nadoknada dodatnih trokova proizvodnje i umanjenog prihoda
(uslijed smanjenja prinosa) koji proizlaze iz prirodnih uvjeta nepovoljnih za proces
poljoprivredne proizvodnje.

Opis mjere
Naputanje poljoprivredne proizvodnje istovremeno vodi ka eroziji, desertifikaciji te
poveava rizik od umskih poara. Nastavak koritenja poljoprivrednog zemljita je bitan za
odravanje bioraznolikosti i ouvanje visoko vrijednih krajolika.
Mjera se sastoji od 3 podmjere:
1. Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima
2. Ouvanje poljoprivrede na podrujima sa prirodnim ogranienjima u poljoprivredi
3. Ouvanje poljoprivrede na podrujima sa specifinim ogranienjima u poljoprivredi

Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici sukladno l. 9 Uredbe o izravnim
plaanjima, ije se proizvodne povrine nalaze na podruju onih JLS koje su definirane kao
podruja s prirodnim i specifinim ogranienjima u poljoprivredi.

Kriteriji prihvatljivosti
1.1. podnositelj je osposobljen za proizvodnju prema standardima viestruke sukladnosti
1.2. minimalna veliina farme prihvatljive za potporu je 0,5 ha
1.3. prihvatljive su ARKOD parcele od minimalno 0,05 ha

APPRRR provodi 100% administrativnu kontrolu.

Podmjera 1. Ouvanje poljoprivrede na gorsko planinskim podrujima (GPP)

Vrsta potpore
Potpora je u vidu godinje isplate po ha poljoprivredne povrine u gorsko planinskim
podrujima.
Gorsko-planinska su podruja odreena slijedeim pokazateljima temeljem Studije
odreivanja podruja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifinih ogranienja u
poljoprivredi s kalkulacijama:
1. podruja iznad 600 m nadmorske visine
2. podruja unutar zone 500-600 m nadmorske visine uz nagib terena vei od 15%

Za izrauna nadmorske visine i nagiba terena koriteni je digitalni modela reljefa rezolucije
25x25 m.
Osnovni kriterij temeljem kojeg je JLS svrstana se u gorsko planinsko podruje je pojavnost
ogranienja vezanog uz nadmorsku visinu i nagib terena se na vie od 50 % povrine njenog
teritorija.
Dio JLS koje nisu svrstane u GPP a okruene su GPP, granie s morem, dravnom granicom
i rijekom, definirane su kao GPP slijedeim dodatnim kriterijima:
1. najmanje 50 % ukupne granice JLS se dotie GPP, uz uvjet da min. 30 % ukupne
povrine JLS ima karakteristike GPP-a (dodatni kriterij 1);
2. najmanje 50 % ukupne granice JLS se dotie GPP, rijeke, mora i/ili dravne granice,
uz uvjet da najmanje 40 % ukupne povrine JLS ima karakteristike GPP-a (dodatni
kriterij 2);
3. najmanje 90 % ukupne granice JLS se dotie GPP, rijeke, mora i/ili dravne granice,
uz uvjet da najmanje 25 % ukupne povrine JLS ima karakteristike GPP-a (dodatni
kriterij 3)
4. podruje od najvie tri JLS uz uvjet da se 100 % ukupne granice tih JLS dotie GPP
(dodatni kriterij 4).
Poljoprivredna povrina prihvatljiva za potporu obuhvaa ARKOD parcele, koje se u cijelosti
ili djelomino nalazi unutar podruja JLS koje su definirana kao gorsko planinske, popis u
prilogu xx
Visina potpore

X kn/ha godinje

Podmjera 2. Ouvanje poljoprivrede na podrujima sa prirodnim ogranienjima u
poljoprivredi (PPO)

Vrsta potpore i sadraj mjere
Potpora je u vidu godinje isplate po ha poljoprivredne povrine u podrujima s prirodnim
ogranienjima gospodarenja u poljoprivredi .
Podruja pod utjecajem prirodnih ogranienja u poljoprivredi odreena su slijedeim
pokazateljima temeljem Studije odreivanja podruja pod utjecajem prirodnih ili drugih
specifinih ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama:
1. niska temperatura - duina vegetacijskog perioda
2. sua - godinja koliine padalina (GP) u odnosu na potencijalnu evapotranspiraciju
(PET)
3. ograniena dreniranost tla - podruja koja su zasiena vodom kroz znaajan period
godine
4. nepovoljna tekstura i kamenitost (stjenovitost) tla - relativno obilje gline, mulja,
pijeska, organske tvari (teinski %) i krupne frakcije (volumenski %)
5. plitka ekoloka dubina tla - dubina od povrine tla do ujednaenog sloja stijene ili
nepropusnog sloja
6. loe kemijske karakteristike tla - prisutnost soli, pristupanog natrija ili sadre
(toksinost) u povrinskom sloju tla
7. nagib terena - promjena nagiba u odnosu na planimetriku udaljenost (%)

Poljoprivredna povrina prihvatljiva za potporu obuhvaa ARKOD parcele, koje se u cijelosti
ili djelomino nalazi unutar podruja JLS koje su definirane kao podruja pod utjecajem
prirodnih ogranienja u poljoprivredi, popis u prilogu xx.

Visina potpore

X kn/ha godinje

Podmjera 3. Ouvanje poljoprivrede na podruja sa specifinim ogranienjima u
poljoprivredi (PSO)

Vrsta potpore i sadraj mjere

Potpora je u vidu godinje isplate po ha poljoprivredne povrine u podrujima pod utjecajem
specifinih ogranienja u poljoprivredi temeljemStudije odreivanja podruja pod utjecajem
prirodnih ili drugih specifinih ogranienja u poljoprivredi s kalkulacijama.
Specifina ogranienja u poljoprivredi su slijedea:
1. poloaj u prostoru - otoci i poluotok Peljeac
2. jak vjetar
3. uestala pojava tue
4. rizik od poara raslinja
5. plavljena podruja
6. kr


Poljoprivredna povrina prihvatljiva za potporu obuhvaa ARKOD parcele koje se u cijelosti
ili djelomino nalazi unutar podruja JLS koje su definirane kao podruja pod utjecajem
specifinih ogranienja u poljoprivredi, popis u prilogu xx.

Visina potpore

X kn/ha godinje

Financijski plan mjere

Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno ()
EU doprinos 14.099.099,10 13.824.324,32 13.554.054,05 13.288.288,29 13.027.027,03 12.770.270,27 12.518.018,02 93.081.081,08
RH doprinos 4.699.699,70 4.608.108,11 4.518.018,02 4.429.429,43 4.342.342,34 4.256.756,76 4.172.672,67 31.027.027,03
Sveukupno 18.798.798,80 18.432.432,43 18.072.072,07 17.717.717,72 17.369.369,37 17.027.027,03 16.690.690,69 124.108.108,11

Izlazni pokazatelji

Mjera
Vrsta
pokazat
elja
Razina praenja Pokazatelj
Ciljana
vrijednost
2014-2020
Ouvanje
poljoprivred
e na
podrujima
Izlazni
Mjera
(32)
Ukupan broj korisnika
Ukupna povrina pod
potporom u ovoj mjeri (ha)

Podmjera 32.1: Broj korisnika
s prirodnim
i
specifinim
ogranienji
ma u
poljoprivred
i
l. 32
na brdsko
planininskim
podrujima Povrina pod potporom (ha)

Podmjera 32.2:
na podrujima sa
prirodnim
ogranienjima u
poljoprivredi
Broj korisnika
Povrina pod potporom (ha)

Podmjera 32.3:
na podrujima s
specifinim
ogranienjima u
poljoprivredi
Broj korisnika
Povrina pod potporom (ha)

7.Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka
Pravna osnova
lanak 37.1(a) i 38. Uredba Komisije (EC) xy
tete od abiotskih i biotskih imbenika u poljoprivredi i umarskom sektoru svake se godine
procjenjuju na iznos od nekoliko stotina milijuna do nekoliko milijardi kuna. Tek mali dio tih
teta, prosjeno oko 20 milijuna kuna godinje, nadoknadi se kroz sustav pomoi kojim
drava isplauje novac nakon prijave tete. tetama od prirodnih nepogoda valja pridodati i
druge rizike u poljoprivredi i umarskom sektoru, od kojih su najznaajnije razne bolesti to
mogu zahvatiti kako biljke, tako i ivotinje. Jedini djelotvoran nain stvarne zatite od svih tih
rizika je osiguranje usjeva, biljaka i ivotinja jer se samo tako teta moe nadoknaditi u
potpunosti.
Opis mjere i razina potpore
Cilj ove mjere je potaknuti poljoprivredne proizvoae, vlasnike uma, umoposjednike,
lovovovlatenike i njihove udruge da osiguraju svoju proizvodnju, infrastrukturu i domae
ivotinje od moguih teta.
Potpore unutar ove mjere pokrit e u jednom dijelu financijski doprinos plaen za premiju
osiguranja za usjeve, ivotinje, biljke i infrastrukturu od ekonomskih gubitaka uzrokovanih
nepovoljnim klimatskim promjenama i bolestima ivotinja i biljaka ili napadom tetoina,
okolinim incidentima.
3.1.1. Prihvatljivi korisnici
Poljoprivredna gospodarstva, pravne i fizike osobe, koje su u svojstvu osiguranika za svoju
proizvodnju osigurane policom osiguranja od teta.
3.1.2. Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani prihvatljivi trokovi
Troak plaanja police osiguranja.
3.1.3. Uvjeti prihvatljivosti
Uvjet za ostvarivanje prava na ovu potporu je plaena premija/polica.
3.1.6. Visina i intenzitet potpore
do 65% od vrijednosti godinje police osiguranja
4. Financijski plan mjere
Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno ()
EU doprinos 9.164.414,41 8.985.810,81 8.810.135,14 8.637.387,39 8.467.567,57 8.300.675,68 8.136.711,71 60.502.702,70
RH doprinos 3.054.804,80 2.995.270,27 2.936.711,71 2.879.129,13 2.822.522,52 2.766.891,89 2.712.237,24 20.167.567,57
Sveukupno 12.219.219,22 11.981.081,08 11.746.846,85 11.516.516,52 11.290.090,09 11.067.567,57 10.848.948,95 80.670.270,27

5. Izlazni pokazatelji
Mjera Vrsta pokazatelja
Razina
praenja
Pokazatelj
Ciljana vrijednost
2014-2020
Osiguranje
usjeva,
ivotinja i
biljaka
l. 38
Izlazni
Mjera
(38)
Broj
korisnika

8. Lokalne inicijative (LEADER)

LEADER pristup se u politiku ruralnog razvoja RH uvodi prvi puta kroz IPARD program
(2013.) kao obaveza i to kroz Mjeru 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog
razvoja (u daljnjem tekstu Mjera 202) koja ukljuuje Podmjeru 1. Stjecanje vjetina
animiranje stanovnika LAG podruja i Podmjeru 2. Provedba lokalnih razvojnih strategija
s ciljem promicanja ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava. Vanost ovog
pristupa je prepoznata u Strategiji ruralnog razvoja RH 2008-2013. (Vlada RH 21.05.08.) kao
Prioritet: Poveanje stupnja motiviranosti i svijesti lokalne zajednice (pogl. 8., podpog. 8.4.), i
u Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12).
Sam proces kreiranja politike preko ukljuivanja lokalnog stanovnitva i interesnih skupina u
procese jo uvijek je nedovoljno razvijen, a razina kapaciteta ljudskih potencijala na lokalnoj
razini je niska. Razliite inicijative su usmjerene na izgradnju i jaanje socijalnog i ljudskog
kapitala u ruralnoj Hrvatskoj i unutar razliitih sektora putem savjetovanja, obrazovanja i
usavravanja kao i putem provedbe specifinih projekata o npr. mikro kreditima, ekolokoj
poljoprivredi, turizmu, itd.
Ova iskustva kao i iskustva iz pripreme regionalnih operativnih programa (ROP) se smatraju
vanim i korisnim kako bi se osigurala uspjena provedba LEADER pristupa u Hrvatskoj.
ROP-ovi se odnose na upanije i danas sve upanije imaju upanijske razvojne strategije
(RS) (Zakon o regionalnom razvoju (NN 153/09). koje se razvijaju uz sudjelovanje lokalne
samouprave i drugih lokalnih interesnih skupina koje ine partnerstvo. Iskustva steena iz
izrade PUR-ova, ROP-ova i RS ova e pomoi razumijevanju i provedbi LEADER
pristupa.
Ministarstvo poljoprivrede je u okviru projekta PHARE 2005 Izgradnja institucionalnih
kapaciteta i podrka provedbi SAPARD/IPARD programa 2007. godine krenulo u uspostavu
tri pilot podruja lokalnih partnerstava uzimajui u obzir zemljopisno-klimatolokih
karakteristike (planinsko, ravniarsko, obalno-mediteransko), broj stanovnika od 5.000 do
150.000, iskljuenost gradova iznad 25.000 stanovnika, zemljopisni kontinuitet podruja i
postojanje ve odreenih aktivnosti i iskustva u slinim projektima.
Istovremeno su se na pojedinim podrujima pokrenuli, od strane civilnog sektora (Hrvatska
mrea za ruralni razvoj) i pilot projekti uspostave lokalnih partnerstava na LEADER principu.
Iskustva steena u formiranju lokalnih partnerstava na pilot podrujima su bila od iznimne
koristi kako lokalnom stanovnitvu tako i Ministarstvu poljoprivrede. Lokalno stanovnitvo je
steklo znanja i iskustva o provedbi LEADER pristupa, a Ministarstvo poljoprivrede je steklo
vrijedne informacije o mogunostima provedbe LEADER pristupa u RH.
U okviru IPARD programa kroz LEADER mjeru planirano je:
- objasniti i promovirati LEADER pristup u ruralnim podrujima koja jo nisu upoznata sa
ovim pristupom,
- ojaati provedbu LEADER pristupa u ruralnim podrujima podravajui uspostavljanje
javno-privatnog partnerstva i pripreme lokalnih razvojnih strategija (LRS),
- olakati provedbu LRS-a potiui jaanje kapaciteta i rad odabranih LAG-ova,
- osigurati provedbu LRS-a kroz realizaciju lokalnih projekata putem mjera prioriteta 1 i
prioriteta 3 u okviru IPARD programa.

LEADER pristup u Hrvatskoj se razvijao u suradnji s relevantnim interesnim skupinama kako
bi se osiguralo da izrada LEADER pristupa odgovara zahtjevima i potrebama ruralne
Hrvatske. Pravilnikom o provedbi mjere 202 unutar IPARD programa (Narodne novine broj
24/13,36/13 i 112/13) LAG je definiran kao Udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama
(NN 88/01, 11/02) koja obuhvaa jasno definirano i zemljopisno kontinuirano podruje te
stanovnike jednog ili vie naselja, unutar dvije ili vie jedinica lokalne samouprave koje
moraju imati meusobno direktni kontakt bilo kopnom, morem ili vodom. LAG takoer
predstavlja ruralno podruje s vie od 5.000, a manje od 150.000 stanovnika dok pojedino
naselje u sklopu LAG-a ne smije imati vie od 25.000 stanovnika.
LAG-ovi su imali priliku sufinancirati svoje aktivnosti iz sredstava IPARD programa.
Aktivnosti koje su LAG-ovi mogli sufinancirati iz IPARD programa su:
- izrada studija za podruje LAG-a
- usavravanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te lanova LAG-a
- animacija, izrada promidbenih materijala i organizacija promotivno-promidbenih
dogaaja za lanove i stanovnike LAG-a
- sudjelovanje zaposlenika, volontera te lanova LAG-a na seminarima, radionicama,
sastancima i studijskim putovanjima
- poslovanje LAG-a (plaa, reije, oprema ).

Natjeaj za odabir LAG-ova koji e se sufinancirati sredstvima IPARD programa objavila i
provodila je Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Na prvi
natjeaj za mjeru 202 koji je raspisan u oujku 2013. godine pristiglo je 49 prijava LAG-ova,
a sufinancirano je 30 LAG-ova sukladno raspoloivim sredstvima unutar IPARD programa.
Na drugi natjeaj za mjeru 202 koji je raspisan u rujnu 2013. pristiglo je XX prijava LAG-
ova, a sufinancirano je 12 LAG-ova sukladno raspoloivim sredstvima unutar IPARD
programa. Lokalne razvojne strategije, kao sastavni dio prijavne dokumentacije su ocijenjene
od strane Ocjenjivakog odbora kojeg sainjavaju strunjaci iz razliitih institucija i
udruenja. Lokalna razvojna strategija je najvaniji dokument kojeg izrauje LAG, te je od
velike vanosti da ona oslikava stvarne potrebe podruja i da sadrava realne aktivnosti koje
je mogue realizirati u svrhu razvoja ruralnog prostora kojeg LAG obuhvaa.
Sredstava iz IPARD programa pojedina partnerstava i lokalne akcijske grupe su za svoj rad i
provedbu projekata koristili i druge fondove EU te nacionalna i regionalna sredstva.

Lokalna partnerstva na LEADER principu trenutna situacija

Prema Registru udruga i podacima Ministarstva poljoprivrede zakljuno sa srpnjem 2013
trenutno je u RH registrirano 55 LAG-a (Prilog XY) koji pokrivaju povrinu od oko 39.000
km2 ili oko 69% povrine RH. Ukupan broj stanovnika svih LAG-ova iznosi oko 1.800.000
to bi znailo oko 42% stanovnitva RH. Na temelju ovih podataka je vidljivo da jedan LAG
prosjeno pokriva povrinu od oko 730 km i oko 33.000 stanovnika. Ukupno je u sve LAG-
ove ukljueno oko 420 gradova i opina to predstavlja oko 80 % svih jedinica lokalne
samouprave u RH.

LEADER

Obrazloenje mjere

Primjena LEADER pristup u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. 2020. doprinijeti e
razvoju ruralnih podruja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija. Ukljuivanjem
lokalnog stanovnitva u izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija u skladu s bottom up
principima stvaraju se uvjeti za provedbu odrivog razvoja ruralnih podruja. U Hrvatskoj e
ruralni razvoj predvoen lokalnim zajednicama ojaati lokalne zajednice, poboljati ivotne
uvjete, kvalitetu ivota i okolia ruralne populacije, poboljati mogunosti sudjelovanja
ruralnog stanovnitva u procesu donoenja odluka te e poveati konkurentnost. Provedba
LEADER-a doprinijeti e ostvarenju svih est prioriteta Unije za razdoblje 2014 2020.

LEADER pristup se u politiku ruralnog razvoja RH uvodi prvi puta kroz IPARD program to
govori da je sam proces kreiranja politike preko ukljuivanja lokalnog stanovnitva i
interesnih skupina u procese ruralnog razvoja jo uvijek nedovoljno razvijen, a razina
kapaciteta ljudskih potencijala na lokalnoj razini je niska. Unutar IPARD programa lokalnim
partnerstvima na LEADER principima sufinancirale su se aktivnosti usavravanja,
obrazovanja, izrade studija, promidbe te izdaci plaa zaposlenika, reijski trokovi, nabava
uredskog materijala i opreme. Za razliku od drava lanica EU, lokalne akcijske grupe u RH
nisu imale odobrena sredstva za provedbu projekta iz lokalnih razvojnih strategija.

U Hrvatskoj je trenutno osnovano 55 lokalnih akcijskih grupa koje pokrivaju oko 65 %
povrine i ukljuuju 35 % stanovnika Republike Hrvatske. Na prvom javnom natjeaju
(oujak 2013) odabrano je i sufinancirano 30 , a na drugom javnom natjeaju (listopad-
studeni 2013) jo 12 lokalnih akcijskih grupa.

Ciljevi primjene LEADER pristupa u RH u razdoblju 2014 - 2020, a koji proizlaze iz uoenih
snaga i slabosti te prilika i prijetnji e biti sljedei:
promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva;
unapreenje i promicanje politike ruralnog razvoja;
podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i vanosti definiranja lokalne
strategije razvoja;
poveanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovnitva;
poboljanje ruralnih ivotnih i radnih uvjeta, ukljuujui dobrobit;
stvaranje novih, odrivih mogunosti zarade;
ouvanje i stvaranje novih radnih mjesta;
diversifikacija gospodarskih aktivnosti.

Specifiniji ciljevi:
ohrabrivanje i razvoj aktivnosti ruralnog stanovnitva da zajedniki djeluje
putem projekata suradnje;
razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i pripremanje njihove
provedbe;
promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava ukljuivanjem lokalnih zajednica;
poslovnih predstavnika i predstavnika lokalne uprave;
transfer postignua, iskustava i strunog znanja, te dostupnost informacija i
zakljuaka.

Operativni ciljevi su sljedei:
jaanje kapaciteta meu ruralnim stanovnicima i partnerstvima;
razvoj, organizacija i voenje LAG-ova;
priprema i provoenja LRS-a;
suradnja izmeu podruja i skupina.

Pravna osnova

LEADER pristup u razdoblju 2014 2020 provoditi e se temeljem sljedee pravne osnove:
- Uredbe (EU) br. (CSF/2012), lanci 28 31
- Uredbe Vijea i Parlamenta EAFRD (627/2011), lanci 42 45

Koraci u programiranju

Partnerski ugovor

Temeljem provedenih analiza i rasprava, CLLD e se u Republici Hrvatskoj provoditi putem
EAFRD fonda.

Mjera LEADER u sklopu Programa ruralnog razvoja

Pristup LEADER
LEADER je integrirani razvojni alat na lokalnoj razini koji izravno pridonosi uravnoteenom
razvoju ruralnih podruja to je jedan od opih ciljeva Programa ruralnog razvoja. Bottom- up
pristup je kljuni element LEADER pristupa. LEADER je razvojni alat pomou kojeg lokalni
dionici pripremajui i provodei lokalne razvojne strategije, imaju priliku sudjelovati u
razvoju svoje regije.

Lokalna akcijska grupa
Lokalna akcijska grupa (u daljnem tekstu: LAG) je partnerstvo javnog, gospodarskog i
civilnog sektora na lokalnom nivou koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne
razvojne strategije tog podruja. Podruje LAG-a predstavlja ruralno podruje od najmanje 10
000 do najvie 150 000 stanovnika ukljuujui naselja s brojem stanovnitva ispod 25 000
stanovnika. LAG obuhvaa jasno definirano i zemljopisno kontinuirano podruje. Za
razdoblje 2014 2020 planirano je sufinanciranje 45 lokalnih akcijskih grupa koje bi
pokrivale oko 85% ruralnog podruja.

Odabir lokalnih akcijskih grupa i lokalnih razvojnih strategija
Najkasnije dvije godine od odobrenja Partnerskog ugovora, a ne dalje od 31. prosinca 2017.,
nadleno ministarstvo za poljoprivredu e odabrati LAG-ove koje e se sufinancirati
sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Ocjenjivaki odbor
imenovan od strane ministarstva nadlenog za poljoprivredu odabrati e lokalne razvojne
strategije temeljem kriterija koji e biti razraeni u provedbenim aktima/natjeaju.

Minimalni sadraj lokalne razvojne strategije
Lokalne razvojne strategije moraju sadravati najmanje sljedee stavke:
- opis podruja koje strategija obuhvaa (ukljuujui povrinu, broj jedinica lokalne
samouprave i naselja, broj stanovnika)
- analizu razvojnih potreba i potencijala podruja, ukljuujui SWOT analizu
- opis ciljeva lokalne razvojne strategije ukljuujui jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne
pokazatelje ili rezultate
- usklaenost s nadreenim stratekim dokumentima
- opis ukljuenosti lokalnih dionika u izradu lokalne razvojne strategije
- akcijski plan provedbe lokalne razvojne strategije
- nain monitoringa i evaluacije lokalne razvojne strategije
- opis sposobnosti provedbe lokalne razvojne strategije
- financijski plan.

Zadaci Upravljakog tijela, Agencije za plaanja i LAG-ova u provedbi LEADER-a

Upravljako tijelo:
- propisuje zakonski okvir
- propisuje kriterije za odabir LAG-ova
- propisuje minimalni sadraj za lokalnu razvojnu strategiju
- edukacija o LEADER pristupu svih dionika ukljuenih u provedbu LEADER pristupa
- uspostavlja Ocjenjivaki odbor za odabir lokalnih razvojnih strategija
- monitoring i evaluacija provedbe mjere
- promocija i informiranje lokalnog stanovnitva i lokalnih dionika o LEADER pristupu

Agencija za plaanja:
- raspisuje javni poziv/natjeaj za odabir LAG-ova
- administrativna obrada prijava LAG-ova
- odabir LAG-ova
- kontrola LAG-ova i projekata na terenu
- isplata sredstava odabranim LAG-ovima

Lokalna akcijska grupa:
- izrada lokalne razvojne strategije
- voenje LAG-a i ostalih aktivnosti vezanih uz poslovanje LAG-a
- odabir projekta sa podruja LAG-a
- animacija, podizanje svijesti
- monitoring i evaluacija lokalne razvojne strategije na razini LAG-a

Financijska sredstva iz Programa ruralnog razvoja 2014 - 2020 za provedbu LEADER
mjere

EU sredstva (90% ) HR sredstva (10%) Ukupno (100%)
UKUPNO 58.275.000,00 6.475.000,00 64.750.000,00

Doprinos fokus podrujima i ciljevima mjere

LEADER pristup izravno doprinosi fokus podruju 6 b lokalni razvoj u ruralnim
podrujima. Neizravno LEADER mjera doprinosi i ostalim fokus podrujima Unije za
razdoblje 2014 2020.
Projekti iz lokalne razvojne strategije su esto integrirani, inovativni i uzrokuju
multiplicirajui efekt u razliitim podrujima. Stoga projekti/aktivnosti pod fokus podrujem
6 b mogu doprinijeti ostalim fokus podrujima Unije za razdoblje 2014 2020.
Ukljuivanje lokalne zajednice u ruralni razvoj stvaranjem partnerstava na lokalnoj razini,
izgradnjom kapaciteta i financijskom potporom za navedena partnerstva, jedna je od
najuspjenjijih metoda za razvoj ruralnih podruja. Na primjer, projekti iz lokalnih razvojnih
strategija koji e se provoditi, stvorit e nove proizvode, navike, procese i tehnologije to e
doprinijeti poveanju broja radnih mjesta i poboljati konkurentnost poljoprivrednika, malih
tvrtki, zadruga itd. Takoer na primjer, kroz implementaciju lokalnih razvojnih strategija
provoditi e se i projekti ruralnog turizma to e olakati diverzifikaciju i poveati prihod na
poljoprivrednim gospodarstvima.

6. Promicanje socijalnog ukljuivanja, borba protiv siromatva i ekonomski razvoj u ruralnim
podrujima
(a) diverzifikacija,
osnivanje novih
malih tvrtki i
stvaranje radnih
mjesta

Osnivanje novih malih tvrtki te nova radna mjesta doprinijeti
e odrivosti ruralnih podruja u Republici Hrvatskoj. U
ruralnim podrujima te posebno u ratom pogoenim
podrujima, diverzifikacija e doprinijeti poveanju dohotka
na poljoprivrednim gospodarstvima.

(c) poboljanje dostupnosti,
koritenja i kvalitete
informacijskih i
komunikacijskih tehnologija
(ICT) u ruralnim podrujima

Poboljanje informatikih vjetina, informatike
infrastructure i on- line usluga, poveat e razinu
obavijetenosti ruralnog stanovnitva o mogunostima
ruralnog razvoja.

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podrujima

(a) poticanje inovacija i znanja
u ruralnim podrujima

Inovacije su vrlo vaan dio LEADER pristupa i doprinijeti
e stvaranju novih radnih mjesta i novih tvrtki u Republici
Hrvatskoj.
2. Poboljanje konkurentnosti svih vrsta djelatnosti u poljoprivredi i poboljanje odrivosti
poljoprivrednih gospodarstava

(a) poticanje restrukturiranja
suoenih sa strukturalnim
problemima (posebno
s malim udjelom na tritu),
trino orijentiranih
u odreenim sektorima i
na kojima je potrebno provesti
diverzifikaciju

Jedan od vanijih ciljeva je poveanje konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava i preraivaa, a veliki je
izazov i njihovo restrukturiranje. Inovativni projekti i
projekti kojima je za cilj stvoriti visokokvalitetne
proizvode, poveati e konkurentnost poljoprivrednih
gospodarstava i preraivaa.
3. Promicanje organiziranja lanaca opskrbe hrane i upravljanje rizikom u poljoprivredi

(a) bolja integracija primarnih
proizvoaa hrane u lanac
opskrbe hranom pomou
uspostavljanja shema kakvoe,
promocije u lokalnim
trgovinama i kratkim lancem
opskrbe hrane, proizvoakih
grupa i organizacija slinih
djelatnosti

Bolje povezivanje primarnih proizvoaa hrane s
potroaima, imati e pozitivne rezultate za obje skupine.
4. Obnova, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i umarstvom

(b) obnova i ouvanje
bioraznolikosti, ukljuujui
Natura 2000 podruja i
poljoprivrednu proizvodnju
velike prirodne vrijednosti te
ouvanje krajolika

Projekti u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji pomau
ouvati, obnoviti i poboljati postojei ekosustav doprinose
odrivom upravljanju lokalnim podrujima u Republici
Hrvatskoj.
5. Promicanje uinkovitosti resursa i prilagodbe prema ekonomiji temeljenoj na niskim
emisijama CO2 i otpornosti na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru

(c) u svrhu poticanja okolino
odrive ekonomije poticat e
se opskrba i koritenje
energije iz obnovljivih izvora,
nusprodukata, otpada, ostataka
i ostalih neprehrambenih
sirovina

Projekti u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji pomau u
opskrbi i koritenju energije iz obnovljivih izvora,
nusprodukata, otpada, ostataka i ostalih neprehrambenih
sirovina doprinose odrivom upravljanju lokalnim
podrujima u Republici Hrvatskoj.

Opseg, vrsta i nivo potpore

U Programu ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014 2020, LEADER e se provoditi kroz 5
cjelina podmjera:
1. pripremna pomo
2. provedba lokalnih razvojnih strategija
3. priprema i provedba projekta suradnje
4. tekui trokovi
5. animacija

Pripremna pomo

Pripremna pomo je prvi korak u provedbi LEADER mjere. Od iznimne je vanosti da
lokalna partnerstva i LAG-ovi imaju potporu za jaanje kapaciteta, treninge, podizanje
svijesti, izradu studija i sline aktivnosti u svrhu izrade to kvalitetnijih lokalnih razvojnih
strategija.

Naziv podmjere
Pripremna pomo

Prihvatljiva ulaganja
(aktivnosti) i s njima
povezani trokovi
(izdaci)
- izgradnja kapaciteta za zaposlenike, volontere i lanove
LAG-a u svrhu izrade i provedbe lokalne razvojne strategije
- umreavanje u svrhu izrade i provedbe lokalne razvojne
strategije
- treninzi za lokalne dionike u svrhu izrade i provedbe lokalne
razvojne strategije
- izrada studija za podruje LAG-a (ukljuujui i studije
isplativosti za neke od projekata koji e se nai u lokalnoj
razvojnoj strategiji)
- izdaci vezano za izradu lokalne razvojne strategije
(ukljuujui i konzultantske izdatke i izdatke za aktivnosti
konzultiranja dionika u cilju pripreme lokalne razvojne
strategije
- administrativni trokovi (rad ureda i zaposleni) za
partnerstvo koje je podnijelo zahtjev za dobivanje sredstava iz
Podmjere 1 (potencijalni LAG, LAG ukoliko nije ostvario
potporu za tekue trokove u razdoblju 2007 2013)
Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani trokovi i izdaci bit
e dodatno razraeni u provedbenim aktima /natjeaju.

Prihvatljivi korisnici Lokalne akcijske grupe i lokalna partnerstva.
Uvjeti prihvatljivosti Lokalne akcijske grupe i lokalna partnerstva moraju
obuhvaati podruja dovoljno usklaena i s kritinom masom,
odnosno 10.000 150.000 stanovnika, ukljuujui naselja s
brojem stanovnitva ispod 25.000 stanovnika, moraju
obuhvaati jasno definirano i zemljopisno kontinuirano
podruje. Lokalna partnerstva moraju imati potpisan
sporazum o partnerstvu.
Kriteriji rangiranja Kriteriji rangiranja e biti dodatno razraeni u provedbenim
aktima/natjeaju, a temeljiti e se na minimalnim uvjetima
koje moraju zadovoljiti lokalna partnerstva i LAG-ovi.
Veza ove podmjere sa
odredbama drugih
zakonskih akata

Posebnu pozornost e trebati posvetiti izbjegavanju
preklapanja odnosno dvostrukog financiranja izdataka za koje
je LAG dobio potporu u razdoblju 2007 2013 u odnosu na
potporu pripremne pomoi za 2014 2020.
Opa pravila iz EAFRD regulative pravila za prihvatljivost
izdatka lanak 55 61 CPR.
Intezitet potpore Do 100%.
Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje
2014 2020 iznosi 150.000 .
Udio EU u javnoj
potpori
Do 90%.

Provedba lokalnih razvojnih strategija

Nakon zavretka provedbe Podmjere 1, lokalna partnerstva i LAG-ovi e izraene lokalne
razvojne strategije dostaviti na ocjenjivanje nadlenom ministarstvu za poljoprivredu, te e
odabranim LAG-ovima biti alocirana sredstva za provedbu projekta iz lokalne razvoje
strategije. Ovo je najvaniji dio unutar LEADER mjere jer e LAG-ovi, za razliku od
LEADER mjere unutar IPARD programa, biti u mogunosti odabirati projekte korisnika sa
podruja LAG-a do visine alociranih sredstava. Odabrani projekti e morati biti u skladu sa
lokalnom razvojnom strategijom i Programom ruralnog razvoja. Nakon odabira projekata od
strane LAG-a, Agencija za plaanja e obaviti potrebne kontrole i isplatu sredstava nosiocima
projekta. Podmjera 2 nee moi zapoeti dok ne zavri provedba Podmjere 1.

Naziv podmjere Provedba lokalnih razvojnih strategija
povezani trokovi
(izdaci)
Projekti koji e se sufinancirati kroz LEADER mjeru e biti
projekti manje financijske vrijednosti, integirani projekti,
inovativno-eksperimentalnog karaktera, koji se provode na
podruju LAG-a. Projekti moraju biti u skladu sa lokalnom
razvojnom strategijom i Programom ruralnog razvoja.
Prihvatljiva ulaganja i s njima povezani trokovi/izdaci biti e
dodatno razraeni u provedbenim aktima /natjeaju.

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su nosioci projekta (ukljuujui i
lanove LAG-a) sa podruja LAG-a koji su podnijeli zahtjev
LAG-u za odabir i sufinanciranje projekta i odabrani LAG-
ovi.
Uvjeti prihvatljivosti Nosioci projekta moraju biti sa podruju LAG-a, a projekt se
mora provoditi na podruju LAG-a. Kriterije odabira
projekata e razraditi svaki LAG u lokalnoj razvojnoj
strategiji. Nosioci projekta/LAG e morati zadovoljiti i uvjete
prihvatljivosti propisane za mjere iz Programa ruralnog
razvoja za koje prijavljuju projekt. Lokalne akcijske grupe
moraju obuhvaati podruja dovoljno usklaena i s kritinom
masom, odnosno 10.000 150.000 stanovnika, ukljuujui
naselja s brojem stanovnitva ispod 25.000 stanovnika,
moraju obuhvaati jasno definirano i zemljopisno
kontinuirano podruje.
Kriteriji rangiranja Kriteriji rangiranja kod odabira LAG-ova e biti dodatno
razraeni u provedbenim aktima/natjeaju, a temeljiti e se
izmeu ostalog na indeksu razvijenosti podruja, broju
stanovnika i povrini podruja. Kriteriji rangiranja kod
odabira projekata moraju biti opisani u lokalnoj razvojnoj
strategiji LAG-a. Kod odluivanja o odabiru projekata
predstavnici niti jednog sektora i interesne grupe s pravom
glasa, ne smiju biti zastupljeni s vie od 49%. Predstavnici
civilnog i gospodarskog (privatnog) sektora moraju initi vie
od 50% predstavnika s pravom glasa.
odredbama drugih
zakonskih akata

Intezitet potpore Do 100% ovisno o vrsti projekta.
Maksimalna visina potpore po projektu e ovisiti o vrsti
projekta, ogranienjima zadanim Programom ruralnog
razvoja, a dodatno e se razraditi u provedbenim
aktima/natjeaju.
Projekti koje je odabrao LAG ne smiju imati vei intenzitet
potpore u odnosu na iste projekte koji se ne provode putem
LEADER mjere. Maksimalna visina dodijeljenih javnih
sredstava (alokacije) po LAG-u za razdoblje 2014 2020 je
5.000.000 EUR.

Udio EU u javnoj
potpori
Do 90%.

Priprema i provedba projekata suradnje

Nakon to se LAG-ovi odaberu, tj. nakon to se lokalne razvojne strategije ocijene od strane
strunjaka (Ocjenjivaki odbor), LAG-ovi mogu poeti provoditi/odabirati projekte iz lokalne
razvojne strategije (podmjera 2) te pripremati i provoditi i tzv. projekte suradnje (podmjera 3).
I u programskom razdoblju 2007 - 2013 su projekti suradnje bili izdvojeni dio (zasebna
podmjera) zbog svoje specifinosti tj. ukljuenosti vie LAG-ova ili lokalnih partnerstava iz
jedne ili vie drava EU ili drugih drava u provedbu projekata suradnje. S obzirom da LAG-
ovi unutar IPARD-a nisu mogli provoditi projekte suradnje, provedba ove podmjere e biti
dodatni izazov za LAG-ove u Republici Hrvatskoj.

Naziv podmjere Priprema i provedba projekata suradnje
povezani trokovi
(izdaci)
- tehnika priprema meuteritorijalnih (projekti suradnje
unutar Hrvatske) i transnacionalnih (projekti suradnje izmeu
nekoliko drava lanica ili sa treim dravama) projekata
suradnje
- meuteritorijalni (projekti suradnje unutar Hrvatske) i
transnacionalni (projekti suradnje izmeu nekoliko drava
lanica ili sa treim dravama) projekti suradnje.

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su odabrani LAG-ovi i nosioci
projekta suradnje (ukljuujui i lanove LAG-a) sa podruja
LAG-a.
Uvjeti prihvatljivosti Projektna ideja suradnje mora biti naznaena u lokalnoj
razvojnoj strategiji. LAG-ovi moraju biti odabrani. Nosioci
projekta moraju biti sa podruju LAG-a. Kriterije odabira
projekata suradnje e razraditi svaki odabrani LAG. Nosioci
projekta/LAG e morati zadovoljiti i uvjete prihvatljivosti
propisane za mjere iz Programa ruralnog razvoja za koje
prijavljuju projekt. Lokalne akcijske grupe i lokalna
partnerstva moraju obuhvaati podruja dovoljno usklaena i
s kritinom masom, odnosno 10.000 150.000 stanovnika,
ukljuujui naselja s brojem stanovnitva ispod 25.000
stanovnika, moraju obuhvaati jasno definirano i zemljopisno
kontinuirano podruje.
Kriteriji rangiranja Kriteriji rangiranja projekata suradnje moraju biti opisani u
lokalnoj razvojnoj strategiji.
odredbama drugih
zakonskih akata

ETC regulativa.
Intezitet potpore Do 100% ovisno o vrsti projekta.
Maksimalna visina potpore po projektu suradnje e ovisi o
vrsti projekta.
Maksimalna visina odobrenih javnih sredstava (alokacije) po
LAG-u za projekte suradnje za razdoblje 2014 2020 je
150.000 EUR.

Udio EU u javnoj
potpori
Do 90%.

Tekui trokovi

LAG-ovi koji se odaberu od strane nadlenog ministarstva za poljoprivredu moi e
sufinancirati izdatke vezano za zaposlenike, ured, opremu, odnose sa javnou, monitoring i
evaluacije lokalne razvojne strategije i sline aktivnosti iz dodijeljenog iznosa sredstava. Za
navedene aktivnosti LAG e moi koristiti do 25% iznosa od ukupno dodijeljenih javnih
izdataka lokalne razvojne strategije zajedno sa aktivnostima iz Podmjere 5. Postoji mogunost
isplate unaprijed do 50% iznosa sredstava namijenjenih za aktivnosti iz Podmjere 4 i 5

Naziv podmjere
Tekui trokovi

povezani trokovi
(izdaci)
- djelatnici i administrativni trokovi (izdaci) odabranih
lokalnih akcijskih grupa (trokovi ureda, trokovi djelatnika,
osiguranja)
- trokovi treninga za djelatnike i lanove (treninzi za krajnje
korisnike projekta se ne smiju financirati unutar tekuih
trokova)
- trokovi vezano za odnose sa javnou
- financijski trokovi
- trokovi umreavanja (sudjelovanje djelatnika i lanova
lokalne akcijske grupe na sastancima s drugim lokalnim
akcijskim grupama, ukljuujui sastanke Mree za ruralni
razvoj i Europske mree za ruralni razvoj, nacionalne i
europske mree lokalnih akcijskih grupa)
- trokovi monitoringa i evaluacije lokalne razvojne strategije
(na nivou lokalne akcijske grupe)

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su odabrani LAG-ovi.
Uvjeti prihvatljivosti n/p
Kriteriji rangiranja n/p
odredbama drugih
zakonskih akata


Maksimalna visina potpore za tekue trokove i animaciju po
korisniku za razdoblje 2014. 2020. iznosi do 25 % od
ukupno dodjeljenih javnih izdataka lokalne razvojne
strategije.
Lokalne akcijske grupe mogu zatraiti isplatu unaprijed,
izdataka vezanih za podmjeru 4 i 5. Isplata unaprijed ne moe
iznositi vie od 50% javne potpore koja se odnosi na trokove
podmjere 4 i 5.

Udio EU u javnoj
potpori
Do 90%.

Animacija

Animacija stanovnika na podruju LAG-a je vezana za razmjenu iskustva, pomo pri pripremi
projekta i sline aktivnosti doprinosi uspjenoj provedbi lokalne razvojne strategije tj.
projekata. Za navedene aktivnosti LAG e moi koristiti do 25% iznosa od ukupno
dodjeljenih izdataka lokalne razvojne strategije zajedno sa aktivnostima iz Podmjere 4. Kao i
kod Podmjere 4, postoji mogunost isplata unaprijed do 50% iznosa sredstava namijenjenih za
aktivnosti iz Podmjere 4 i 5.

Naziv podmjere
Animacija

povezani trokovi
(izdaci)
- razmjena znanja izmeu dionika
- informiranje i promidba lokalne razvojne strategije (javni
skupovi, letci, broure, web stranice, ...)
- pomo potencijalnim korisnicima za razvoj projekata i
pripremu prijave
- posebni trokovi za osobe koje se bave razvojem

Prihvatljivi korisnici Korisnici ove podmjere su odabrani LAG-ovi.
Uvjeti prihvatljivosti n/p
Kriteriji rangiranja n/p
odredbama drugih
zakonskih akata


Maksimalna visina potpore za tekue trokove i animaciju po
korisniku za razdoblje 2014. 2020. iznosi do 25 % od
ukupno dodjeljenih javnih izdataka lokalne razvojne
strategije.
Lokalne akcijske grupe mogu zatraiti isplatu unaprijed,
izdataka vezanih za podmjeru 4 i 5. Isplata unaprijed ne moe
iznositi vie od 50% javne potpore koja se odnosi na trokove
podmjere 4 i 5.

Udio EU u javnoj
potpori
Do 90%.

Izlazni pokazatelji

Vrsta
pokazatelja
Razina praenja Pokazatelj Ciljna vrijednost 2014-2020
Izlazi Mjera
Ukupan broj ruralne
populacije pokrivene
sufinanciranim LAG-
ovima kroz EAFRD
(iskljuujui naselja
iznad 25.000)
2.000.000

Povrina ruralnog
podruja pokrivena
odabranim LAG-
ovima
45000 km
2

Podmjera 1
Pripremna pomo
Broj potpomognutih
lokalnih partnerstva
45
Podmjera 2
Provedba lokalnih
razvojnih strategija
Broj financiranih
projekata

2000
Podmjera 3
Projekti suradnje
Broj projekta
meuteritorijalne
suradnje
20
Broj projekata
transnacionalne
suradnje
10

Podmjera 4
Tekui trokovi
Broj financiranih
LAG-ova
45
Podmjera 5
Animacija
Broj financiranih
LAG-ova
45

Provjerljivost i kontrola

Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit e opisani provedbenim
aktom, a provodi ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Prijelazne odredbe

LAG-ovi e moi koristiti sredstva iz Podmjere 1 u svrhu pripreme lokalne razvojne
strategije i prije zavretka stvaranja obveza po programskom razdoblju 2007 -2013. Sredstva
iz Podmjera 2 i 3 LAG-ovi e moi koristiti nakon zavretka provedbe podmjere 1. Sredstva
iz Podmjere 4 i 5 LAG-ovi moi koristiti nakon zavretka stvaranja obveza po programskom
razdoblju 2007 2013. Zavretak stvaranja obveza po programskom razdoblju 2007 2013
ne smije biti iza 31. prosinca 2016.

Nacionalna ruralna mrea

Pravna osnova
Prijedlog Uredbe Vijea i Parlamenta x, lanak 55.

Doprinos fokus podrujima i ciljevi umreavanja

Svaka drava lanica je obvezna uspostaviti nacionalnu ruralnu mreu.
Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2012. uspostavilo Mreu za ruralni razvoj (u daljnjem
tekstu Mrea) koja djeluje na cijelom ruralnom podruju Republike Hrvatske.
Mreu ine lanovi, jedinica za potporu mrei (Tajnitvo mree) i upravljaki odbor. lanovi
Mree su tijela dravne uprave, strune ustanove u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice
lokalne i regionalne (podrune) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije,
poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz podruja poljoprivrede i
ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj i ostale fizike i
pravne osobe ije aktivnosti su vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj. lanstvo u Mrei je
dobrovoljno.
Jedinica za potporu Mrei (Tajnitvo mree) djeluje u Ministarstvu poljoprivrede pri Upravi
ruralnog razvoja, EU i meunarodne suradnje.
Prvi javni poziv za podnoenje prijava za lanstvo u Mrei bio je objavljen od kolovoza do
listopada 2012., a pristiglo je 196 prijava za lanstvo. Drugi javni poziv za podnoenje prijava
za lanstvo u Mrei bio je objavljen od prosinca 2012. do svibnja 2013., a pristiglo je 81
prijava za lanstvo. Mrea je sastavni dio/lanica Europske mree za ruralno razvoj (ENRD).
Mrea e pomoi u provedbi, sukladno financijskim i organizacijskim mogunostima,
odreenih aktivnosti EIP Mree.

Mrea promie suradnju i uzajamnu pomo izmeu pojedinaca i organizacija ukljuenih u
ruralni razvoj. Njezina je misija integrirati i ujediniti sve one koji na razliitim razinama
sudjeluju u ruralnom razvoju.

Ciljevi umreavanja su:
a) poveanje ukljuenosti dionika u provedbu ruralnog razvoja;
b) poboljanje kvalitete provedbe programa ruralnog razvoja;
c) informiranje ire javnosti i potencijalnih korisnika o politici ruralnog razvoja;
d) poticanje inovacije u poljoprivredi, proizvodnji hrane, umarstvu i ruralnim
podrujima.
Opis mjere (vrsta potpore i financiranje)

Krajnji korisnici

Krajnji korisnici su fizike i pravne osobe koje e udovoljiti uvjetima natjeaja/odabira, a u
svrhu provedbe aktivnosti Akcijskog plana Mree.

Prihvatljiva ulaganja (aktivnosti) koje e se sufinancirati su:

- uspostava, rad i upravljanje Mreom;
- priprema i provedba Akcijskog plana
Prihvatljive aktivnosti i s njima povezani trokovi (izdaci) biti e dodatno razraeni u
provedbenim aktima/natjeajima/Akcijskom planu.

U Akcijskom planu moe biti opisano sljedee :

upravljanje mreom;
ukljuenost dionika u izradu plana programa;
pruanje obuke za lokalne akcijske grupe koje su u procesu nastajanja;
prikupljanje primjera projekata koji pokrivaju sve prioritete ruralnih razvojnih
programa;
studije i analize koje su u tijeku;
aktivnosti umreavanja za lokalne akcijske skupine i, posebice, tehniku pomo za
meuteritorijalnu i transnacionalnu suradnju;
aktivnosti umreavanja vezanih uz inovaciju;
plan odnosa s javnou, ukljuujui promidbu i informacije koje se odnose na
program ruralnog razvoja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, te informacija i
aktivnosti usmjerene prema iroj publici;
mogunost sudjelovanja i doprinoenja aktivnostima Europske mree za ruralni
razvoj;


Dozvoljene aktivnosti i s njima povezani izdaci navedeni u toci 3.2. financiraju se
sredstavima mjere Tehnika pomo, iz koje je za provedbu ovih aktivnosti namijenjeno
najmanje 10% ukupne alokacije. Od tog e se iznosa, za aktivnosti i s njima povezane izdatke
navedene pod tokom 3.2.1. koristiti 25 % sredstava, a za aktivnosti pod tokom 3.2.2. 75 %
od ukupno alociranih sredstava.

Intenzitet potpore iznosi 100 %.

Provjerljivost i kontrola
Nain provjere i kontrole svih uvjeta i kriterija prihvatljivosti bit e opisani provedbenim
aktom, a provodi ih Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Demarkacija
Trokovi (izdaci)/aktivnosti koji su sufinancirani od EAFRD-a ne mogu biti sufinancirani iz
strukturnih fondova, kohezijskog fonda ili nekih drugih financijskih instrumenata Unije.

Mrea za ruralni razvoj

Mrea za ruralni razvoj broji ukupno 277 lanova, koji su poslali prijave za lanstvo po
javnom pozivu kojeg je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Rjeenjem Ministra poljoprivrede od 15. studenog 2011. uspostavljen je Upravljaki odbor
Mree. lanovi Upravljakog odbora mree upoznati su s Programom ruralnog razvoja na
sjednici odranoj18. srpnja i 09. listopada.2013., a dobivene informacije dalje su prenijeli
svojim lanovima.

Mjere Ruralnog Razvoja 2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mjere Ruralnog Razvoja 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

Ulaganja u materijalnu imovinu

You might also like