Delta Fr~t

- - - - I Q F FROZEN FRUIT

INTEGRALNI PROGRAM ZATITE

ZA JEDNOGODINJU l
DVOGODINJU MALINU

sarajevska 263 A
72000 Zenica, BiH
+387 32 405 505
otkup@ deltafrP_$!.ba
Facebook: Delta Frost Zenica

Zenica, februar 2016.

Naa firma "Delta Trade" d.o.o. Zenica je osnovana 1998. godine. U 2015. godini
smo odluili da proirimo djelatnost na otkup, preradu i izvoz smrznutog voa.
Naim kooperantima elimo pruiti adekvatnu strunu pomo i podrku u cilju da na zasaenoj parceli imaju to vei urod i to kvalitetniji i zdraviji plod.
Nai strunjaci e vam rado pomoi u rjejavanju administrativnih prepreka
kod podnoenja zahtjeva za poticaje. Takoer vam nudimo strunu pomo pri
zasadu, ishrani i zatiti bilja.

"Zajedno u bolju budunost. .."

Henry Tjahjoko
Direktor Delta Frost

JNJE

ZASJIJA MALINE

godinJu i dvogodinju malinu

Integralna proizvodnja voa defi .. ,

k kval't
, koja da
" proizvodnja
VISO o
l e t nog voca,
. nlse
. se kao ekonom1cna
. . ,.
., .
Je pnontet ekoloki b b' d
smanJUJUCI neze1Jena dejstva up t b h . . .
ez Je nim metodama,
l'"
.
.
,
o
re
e
emtJskih
sr
d
t
.
b
radi po o JSaVanJa zastite ivotn
di .
e sava
u poljoprivredi
e sre ne 1 zdravlja l' udi
.
J
Integralna zatita bilJ. a (IZB) .
Je optima1na komb
b'
. b' .
lnaclJa 10lokih, hernijskih, agrotehnikih mJ'era ili mJe
ra uzgoJ a ilJaka . .
mij skih sredstava za zatitu bil'
. .,
~ pn cemu se upotreba henib FFS, koja je potrebna za z drJa ?gran.Icava na naJnuniju koliinu dozvolje.
. d
a zavanJe populaciJe t t 'h
e n1 orgaruzarna Ispo
granice koja prouzrokuje gubt k
skim sredstvima BiH Sl "b ~al - ~ra~ tetnosti. (Zakon o fitofarmaceut, uz ent g asnik BIH, br.49/04).
Integralna zatita bilja omoguava poljoprivrednicima suzbijanje
bolesti, insekata i korova na ekonomian nain prihvatljiv za ivotnu
okolinu. Ovim konce.p tom se nivo tetnih organizama odrava ispod
praga ekonom~ke tetnosti.r

. .

Zatita maline je kljuni uslov rentabilnog gajenja maline. Meutim, kod

nas se u proizvodnji maline ide iz jedne krajnosti u drugu. Neki proizvoai
svojom nebrigom prepuste malinu napadu razliitih uzronika fitopatogenih
prourokovaa bolesti, tetnih insekata i korova. Drugi proizvoai nekontrolisano troe pesticide, ne vodei rauna ni o svome niti o zdravlju potroaa
maline.
Koncept integralne zatite bilja obuhvata vie radnji i mjera kojima je
cilj da obezbijede stabilnu proizvodnju, a obuhvaa slijedee:
l. Dobar plodored (dobre pretkulture za malinu su itarice);

2. Racionalno odravanje zemljita - Izbor odgovarajueg zemljita i

lokacije za sadnju maline (Ph 5,5-6,5), plodna, propusna zemljita,
srednje teka, dobrog vodnog reima;
3. Izbalansirano ubrenje na osnovu analize zemljita i navodnjavanje.

4. Pogodan izbor sorti sadnog materijala, kako u agroekolokom, tako i u

markentikom smislu;
S. Uzgoj otpornih sorti i eliminacija divlje kupine u blizini gajene maline;

dr g deklarisanog i certifikovanog sadn

klJ'uivo
z
avo '
d
og
b
6. Vpotre..ala.ISgarantovane sortne istoe i o nosa sorata/podloga.
materi} a,
riprema parcele za sjetvu ili sadnju
.
a]'na i pravovremena p
1. Det J
.
k . truno praenje pojave tetoina, prouzr01 _ ...
8. Redo~o, ststem~~:vl:dgovarajui program ukljuuje posmatran~"Cla
bolesti I korov~. . . u dostupnih slubenih strunih upozoren) J
enu kao 1 pnroJen
. .
. .
a,
na ter '
.1 anog dijagnosticiranJa, tamo gdJe Je primjenjivo
sistema ~~og~oze r"nih savjeta od strane profesionalno kvalifikovan'
kao i konstenJe struc
e
savjetodavne slube.
.
."
, .
.
.
.
. . tre b a da prethodi dinanucko pracenJedpnsustva
. . , 1utvrivaUJe
9 TrettranJU
. b . t' u odnosu na prag stetnostl, za o reen1 stetni
stanJa roJnos l
.
.
b 'l'k
. m u odreenoj fenofazl gaJene l J e.
organtza
.
v

. d b' terapiJe obavezno

.. . treba dati prednost odrziVIm biolokim
..
,
1o. Pn o a tru
fizikim i drugim nehemlJSkim metodama u odnosu na hermJske
metode, ukoliko daju zadovoljavajue rezultate u suzbijanju tetnih
organizama.
ll. Neophodno je odravati upotrebu FFS i drugih oblika zatite na
najmanjem potrebnom nivou, npr. sm anjenjem doze, smanjenom
uestalou primjene ili djeliminom primjenom, pri tom vodei rauna
da je nivo rizika u vegetaciji prihvatlj iv i ne poveava rizik za razvoj
otpornosti na populacije tetnih organizama.
oetta Frost

12. Obavezno praenje efikasnosti p r imijenjenih mjera zatite bilja na

osnovu evidencije o upotrebi FFS i praenja tetnih organizama.

13. Primjena selektivnih FFS manje otrovnih za lju de, domae ivotinje,
korisnu entomofaunu i divlja.

14. Primjenu FFS vriti iskljuivo atestiranim, ispr avnim, podeenim

prs~licama u formiranoj dozi, stro go pazei na karencu i maksimalan
broJ tretiranja godinje.
15. Izbor i rotac1 FFS
b

.
JU
vrsttl na az1 preporuka za borbu prohv
rezistentnosti.
V

Metode zatite maline

Integralni program zatite za . d

Je nogOdin 1

JU dvogodinJu malinu

Kada su u pitanju metode ...

specifinosti koje
ova vona vrzast~te maline, potrebno je uzet
b.
1_
., .
s a una u od
1 u o z1r neA.e
su posebno. znacaJne:
nosu na veinu drugih, a o d A-OJ
1. .ih
.

CVJetanJe maline u J. edn

.,
om zasadu traJ e d
d
zb og cega se u nekoliko d
.
osta ugo, do 30 dana
razvoja ploda (neotvoren ~atvna Jedn~~ izdanku mogu nai sv~ faze
..,
l o oren CVIJet plod
zli ....
stetni insekti i dru
..
,
ura Cltlm fazama);
.
gl Paraziti uglavnom se 1. .
maline, upravo u vrijeme k d .
J~v JaJu u doba cvjetanja
a a nisu dozvolJena nikakva tretiranja
(zbog pela);
Berba maline traje dugo 30 _45 dana u .
. .
se ovom doda vrijem d . .
mtenzrvrum zasadima i ako
dosta dugom interval:~ ~-j~t~Ja do zre~ja p~o~ova proizilazi da u
alin
. ana) ne hl smJeli da se upotrebljavaju
pesticidi u zas d
e> osrm eventualno fungicida za zatitu
. .
a um
protiv sive trulei;

Navedeni inoci u velikoj mjeri komplikuju i oteavaju zatitu maline .

. . Zato u ov~m segmentu proizvodnje treba biti oprezan kao i dodatno pratiti agroekoloske uslove proizvodnje koji su u svakoj godini drugaiji i prilagoavati im se.
U intenzivnim zasadima maline esto se prave greke koje su suprotne
principima integralne zatite i koje mogu da negativno utiu na proizvodnju
maline. To su:
l.

Podizanje zasada u nepovoljnim agroekolokim uslovima za odabranu

sortu
2. Nekontrolisana kupovina i nestruna primjena pesticida (dupliranje
doze i sl.)
3. Upotreba necertificiranih i u zdravstvenom smislu sumnjivih materijala,
ime se omoguava irenje prouzrokovaa bolesti i tetoina.
4. Nekontrolisan uvoz i sadnja osjetljive sorte maline i na taj nain
stvaranje povoljnih uslova za razvoj bolesti.

s.

Sadnja na tekim i zabarenim zemlj~tima ~a ~so~ nivoom podzemne

vode to u kinim godinama dovodi do susenJa maline.

U zaititi maline se

. . .
PrtmJenJuju dva metoda:

l. Konvencionalni metod k ..
.
korova upotrebom hem~ kiho!I se zdasntva na suzbijanju bolesti, t'*-x:--i
lJS
sre stava
-~
2. Metod integralne zatit k ..
". :
".
pesticida, odnosno svode,. OJI.~susttnl znaci ogranienu upotrebu
prednosti agrotehni~~J; nJ . ove upotrebe na nunu mjeru i davanje
.
l rug1m preventivnim mJ e
" . ka
uvo enJU otpornijih sorata;
rama zastlte, 0 i

INTEGRALNA ZATITA BILJA

Zato integralna zatita bilja?
Zbog sve vee potranje brzorastueg broja stanovnitva za hranom, poljoprivrednici moraju proizvoditi vie kultura na postojeim povrinama.
Kako bi se koliine hrane poveale, potrebno je unaprijeivati tehnologiju
proizvodnje, a gubitke prinosa smanjiti na najmanju moguu mjeru uz maksimalno ouvanje zatite okolia.
IZB poljoprivrednicima omoguava ALATE I STRATEGIJU poveanja
prinosa i smanjenje gubitaka usljed bolesti, insekata i korova na minimum.

Prednosti integralne zatite bilja

Poboljavanje rentabilnosti proizvod~je zbo~ ~alitetnij~ mjera

suzbijanja tetnika, korova i patogenlh uzrocnika bolesti uz
smanjenu upotrebu FSS

Stabilni i kvalitetni prinosi

Smanjeno prisustvo tetnika
v

. .

Poveano povjerenje potrosaca u

kvalitet 1 51gurnost hrane

Od ega se sastoji IZB?

Tri su bitna podruja u d' 1
.
.
.
Je ovanJu:
1. SprJeavanJe - spri). e iti razmnozav
stepena (koriste se strateg k .
anJe stetoine do ek
.
..
.
IJe OJe odgovara u 1 k . onomski tetnog
LokaCIJa USJeva: odah
J o alnim uvjetima)
priprema zemljita za~apdo~odne
lokacije za sadnju maline, o brad ailJU
v

2.

Odabir sorte: saditi sorte otporne na bole f ...

11
Strateka sadnja i plodo d
s stetoine,
. .
.
re , ma11n1 ne odg
k
ovara ao predkultura
kromptr, paradajz ili paprika.

Praenje

- pratiti usjev u pogledu razvoJa

. stetoin
meh anizama suzbijanja (dono . 0 dl k
e l pnrodnih
u e treba li, kada i ime
intervenisati)
enJe
y

3. Intervencija
.
k
. - intervenciJ.
.. . a u sluaJ u pot reb e (fiztcke,
b1oloke i
h emiJS e mJere suzbiJanJa' radi ouvanJa pnnosa,
.
a uz ouvanje okoline)
y

"
Sto
poljoprivrednik mora u lP?
.Smjer~ice z~ integr~.nu

proizvodnju voa utvruju pravila za integralnu

proizvodnJU voca. RazVIJene su na osnovu ElSA okvira za integralni uzgoj
(European Integrated Farming Framework, 2012). Smjernice su prilagoene
za primjenu u proizvodnji jagodiastog voa u BiH.
Kada se zvanino kod nas formiraju IP strukture poljoprivrednik mora:

Poljoprivrednik mora biti lan zvanino lP kontrolne organizacije

i mora potpisati ugovor koji definie njegove obaveze iz lanstva
(kada se zvanino formiraju IP organizacije i strukture);
Poljoprivredni proizvoa da bi se bavio integralnom pro~zvod~jom
mora biti kvalifikovan, odnosno da se podvrgne osnovnoJ obuci
iz IP ili da uestvuje u kursevima koje obezbijedi agencija za
certifikaciju IP;

. . d .k mora voditi evidenciJu koja pokazuje osnovne

.
. .
. .
aktivnosti gazdinstva, kao to je ~br~nje,pnmJena pest~ctd~,
.
odn) avanJe 1 to u skladu sa smJerntcama lP,
..
odrzavanJe zem1JlSta, nav
,
"b r
e berbe treba da provede samoevulaciju
Svake godine, na~ .o J~ pnJ
. :, (ins ekcijski protokol) .
tako to e ispunttl "hstu proVJere
p
7
P o lJOprtvre n1
v

o o

Frost

Zatitna oprem .
a Pr primleni pesticida
Prilikom

gumenih ru.!rt~jene fitofarmac

.
usta i nos.
vtca, za~titog odi.e~tskih sredstava ne h

~~mspravlj

Je a, gumenih . . op odna je UD4~iil.~~

tznu, naoala i maake

Ob
anJa rastvora
avezno proitati i r
za prskanje bitno je:
FFS sipati u
p Idrzavati se Uputstv
p
vodu a ne vodu u FFS
a o upotrebi FFS:
rv: lr~zblaiti pesticide
. .,
prs a tee;
u manJOJ posudi pa ih
.
N"k d
onda stpati u
l a a ne stavij ati ruk
rukama.'
e u rastvor ni miJ. e afl rastvor pesti 'd
U k
Cl a
VIJe po zavretku aplikaCIJe
.. p t d
opremu i prskalicu;
es lCI a potrebno je oistiti zatitnu
v

Prilikom p rimJene

pesticida nikada n . . .
Nakon zavretka d
e Jedite I ne puite;
ra
a
sa
FFS
oba

sapunom;
vezno se tstusirati
sa vodom i
v

Rastvor koji je ostao neutroen nakon

razrijediti u vodi 1:10, i tretirati
rastvor u prskalici;

isprsk:~t~s~~a ::~hodno je
,

l' .
ao ne ostav Jatl

Ambalau od zatitnih sredstava obavezno isprati prema upustvu;

Upustvo za ispiranje ambalae od zatitnih sredstava:

D_a bi se izbjegla mogua oneienja okolia i sprijeila trovanja i drugi
negativne posljedice, za iskoritenu ambalau, potrebno je sprovesti postupak ispiranja ambalae od zatitinih sredstava, i to:
1/3 prazne ambalae (boca, boica i dr.) napuniti vodom;

Zatvoriti ambalau epom i dobro je protresti najmanje 30 sekundi;

Tekuinu iz ambalae izliti u rezervoar prskalice, drei ambalau

na dole najmanje 30 sekundi, da se u potpun~sti ocijedi. ~v~_ie
potrebno ponavljati 3 puta ili sve dok ambalaza ne bude VldlJlVO
ista;

Ispranu ambalau probuite, da se ne bi ponovo koristila.

Integralni program zatite za Jed

Pele i pesticidi

.
nogod1n'JU 1
dvogodinju malinu

U zadnje vrijeme kod nas se p . .

OJavto problem trov .
. 'd' k . t
..
pestiCl 1 se o ns e za suzbiJanja tetnik
. anJa pela pesticidima.
va kod svih gajenih biljaka. Poseban p ab,lpatogenih ~zronika bolesti i koro.. . k
ro em u uzgoJu l'
. .
po JOprivredni kultura
.e nestrucna 1 ne ontrolirana prim.
. 'h
Jena pesticida ka0 1 k .
. .
J
otrovn ih akttvnl materija na koje su
'
ontenJe
VIsokov
pce1e posebno osjetljive.
Za p cele su posebno otrovne sliJ. edee akt.Ivne matenJe
..
Imidadoprid (Confidor)
.
v

Tiametoxam (Actara 25 WG)

Dimetoat (Perfection, Dimetogal)
Hlorpirifos (Chromorel D)

Cipermetrin, Lambda cihalotrin(Cipkord, Karate)

Bifentrin (Fobos,Talstar)
Koritenje ovih aktivnih materija potrebno je smanjiti.
Pesticidi koji nisu toksini ako se primjene kasno navee ili rano ujutro u usjevu u cvjetanju:
Acetamiprid (Potegon SP, Zlatospilan,Tonus, Afinex)

Indoksakarb (Avaunt SC)

Tiakloprid (Calypso)

Deltametrin (Decis)
Spinosad (Laser)

Azadirahtin (Nimazal)
Abamektin (Vertimec, Alopec, Abastate)
Kaptan (Kaptan ,Merpan)

Mineralno ulje (bijelo ulje,galmin i dr.)

.
d
navedenih sredstava dozvoljena je
. "tt maline o gore
U integralno} zas
.. (
")
. l l ,.h akfvnih
matenJa
tvan.
1
.
upotreba pesticida slJedect
Afi x) Indoksakarb (Avaunt
Zl tospilan, Tonus, ne ,
kt' ( Alopec Abastate), Kaptan (Kaptan).
Acetamiprid (Potegon, a
.
)
Abame
tn
'
SC), Tiaclopnd (Ca1ypso '
9

eltai Frost

Ostali dozv~ljeni pesticidi za koritenje u proizvodnji maline navedeni sq;

tabelama (Ltsta dozvoljenih sredstava za primjenu u zasadima maline i kupine).
Fitofarmaceutska sredstva se prema otrovnosti za pele dijele na sljedee
grupe:

B l - prva grupa: vrlo visoka toksinost za pele; nikako ne

upotrebljavati u cvjetanju, opasnost za pele i lO sati nakon

pnmJene

B2 - druga grupa: visoka toksinost za pele; opasnost za pele 8 sati

nakon primjene

B3 - trea grupa: nizak stepen otrovnosti za pele; opasnost za pele

3 sata nakon primjene

B4 - etvrta grupa: vrlo niska toksinost za pele: nema opasnosti ni

ako pela doe u direktan kontakt sa FFS.

Insekticidi im aju veu toksinost za pele u odnosu na ostala FFS.

Zatita pela prilikom tretiranja:

Da bi se izbjegla mogunost trovanja pela bitno je:
Ukoliko je to mogue, izbjei tretiranje maline u cvjetanju;
Ako je tretiranje maline u cvjetanju neophodno uvijek tretirati
navee ili u toku noi;
Nikako ne tretirati na vjetru-izbj ei mogue zanoenje pesticida na
susjedne kulture
O vremenu p rskanja obavijestiti sve pelare u krugu najmanje 3
kilometra 48 sati prije planiranog prskanja,
Izvriti koenje cvjetajueg korova u malinjaku, izmeu redova i u
blizini malinjaka:
Izbjei zagaenje pojila pela pesticidima;
Obavezno primijeniti FFS u propisanoj dozi, nikako ne poveavati
dozu primjene

10

Uvijek koristiti FFS sa niim stepenom otrovnosti (B4 grupa),

---------_llrntegraL

- ~------------------

neotrovne
za pel e k ada n
. d

s program zatite za Je
nogodi
tretrrati na temperaturamu pcele u direktnom k nJu ' dvogodinJu malinu
Uspostaviti kont kt
a preko 2Soc
ontaktu sa FFS ne
l .
,
a sa
dogovorima savjetova:~e a~Ima(udruenjem 1.
trovanj a pela.,
Jlina l edukaciJ. ama sa cilJ
) eucestvovanJ e na
m sprjeavanja
v

36%

38%

81%

55%

Malina spada u najmedonosnije vone vrste. Prinos ploda kao i kvalitet

ploda u velikoj mjeri zavisi od prisustva prirodnih opraivaa.

11

.
al . zatiti preporuuje se i koritenje sredstava leJo
U tntegr noJ
. ., .
b' .
Ja &&IUllJD.1~~'"'~
. 'dnt' ecekat a u isto vrijeme JacaJU otpornost IlJaka prema
.
{ungiCl
~~
,
"
k .
l
ratli~::_ ,
. .
lovima sredine kao sto su pre omJerna v anost zernJ. ~..'Uil
egauvntm us
. .
.
d .
.
Jtta, .
n
ture odnosno suni uVJeti protzvo nJe, POJava grada i sl
\'iso..
ke tempera
.

EKSTRASOL
u zatiti maline, preporuljiva je upotreba mikrobioloko
.
e
h
fi k
g prepa
Ekstrasol. Ekstrasol je p rep arat nzosrern1 azoto sirajuih hakt .. rata
...
k .. .
.. .
b . ., .
eflja
cillus subtillis soj C13, OJl Je namiJenJen za p~ o1JSanJe prihrane pol'
Ba
U t b
Ekstrasola u ""JO.
dnt'h
kultura
i za povecanJe pnnosa. po re om
pnvre
.
.
.
.
ve\.Cll1a
. b ost i aktivnost svih oblika mikroorgan1zama odgovornih za
Je roJn
. .
proces
humifikacije (proces nastaJanJa humusa).
Razvijen je u Sveruskom naunom institutu za poljoprivrednu mikr _
biologiju u Sant Petersburgu. Vlasnik licence je Biogenesis iz Bake Topo~e
rr.... 1 ..

Hl~o,

(Srbija).
Namjena preparata:
Preparat je irokog spektra djelovanja, u cilju stimulacije porasta, klijanja
i nicanja sjemena gajenih biljaka, uz istovremeno izraen fungicidni efekat,
namijenjen zatiti usjeva, kako preventivno, tako i u cilju lijeenja kod ve
prisutne zaraze.
Ekstrasol poboljava prihvatanje elemenata prihrane od strane biljke, poveava klijavost sjemena, ubrzava razvoj biljke, smanjuje zaraenost biljaka
fitopatogenim mikroorganizmima.
Bakterije koje sadri Ekstrasol, u procesu svoje aktivnosti sintetizuju materije koje sprjeavaju razvoj patogenih oblika kao to su Fusarium, Helminth~sp.orium, ~lternaria, Puccinia, Phytophthora i sl. a takoe imaju koristan
utiCaJ na razvitak korisnih mikroorganizama.

~.fazi ~e~etacije, mikroorganizmi, koji dospiju na biljku, potpomau regulaciJU vazn1h funkci) a i zas"tl'tno adapnvn1
. 'h reak CIJa
.. .
.Brzo~ akti~nou na korijenu biljke, ova korisna bakterija pomae
kor) enskih dlaciea i pov
h

.. b'l'k
ecava TIJI ov apsorpcioni koeficiJent.
k o nJen 1 J e on pobolJ. ava Imunt

s1stem

i poveava otpornost bU.ke

J
l

12

. .

Integralni progra

~an mrazom dt suom Ekstr 1 m zat1te za jednogod1n

.

\'3 unos -~rani~a od strane bU aso po?oljaJU' dYOgodilnju maonu

i energiJU

kliJanja SJ. emena, sman

Jke, povecavaju.
zaraze fi topatogenim mikro
. JUJe stepen

taj na~in poveava prinos. ~~anlzm~a i na

paktibilan sa herbicidima, fun ~asol Je komticidima i mineralnim dub . ~lcl(hma, insekTT

tan

k
nVIma utank.m
m1 su, ekstrasol se d0 d .
. IXu.

(nakon sto
su prethodno pomiJeani
. aJe posljednji
.

.
preparatl).
SVI ostah

ORGANI KO
Organiko je super koncentrat u ko

"

fulvinske kiseline i soli huminskih kis~~i~ su sad:zanehuminske supstance,

nom obliku.
a. Sadrzll m!lcroelemente u helat-

Karakteristike ovoga preparata.

Nema nikakvog tetnog uticaja na okoli;
Koristi se u svim razvojnim fazama biljaka;
.
Kombinira se sa ubrivima, fungicidima i pn.h ranom usJeva
'
Poveava efikasnost fotosinteze i zdravstveno stanje;
Pov.eava dostupnost biljnih hraniva u prihrani preko lista i

koqenovog sistema;
Poveava otpornost biljaka na stresne situacije .

AZADIRAHTIN
Azadirahtin je ekstrakt iz drveta Nim (Azadirachta indica) koje potie iz
Indije, Afrike i Australije. Ovo je prirodni insekticid koji je efikasan za preko
SOO insekatskih vrsta iz rodova Lepidoptera, Diptera, Coleoptera, Homoptera
i Hemi p tera. Ekstrakt azadirahtina se primjenjuje kao insekticid. Koristi se za
suzbijanje lisnih i bijelih leptirastih vai i suzbijanje krompirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Takoer je efikasan u suzbijanju lisnih vai, bijele
leptiraste vai (Trialeurodes vaporariorum), krvave vai (Eriosoma lanige-

rum), krukine buhe (Cacopsyla pyri) i dr.

Delta Frost

Azadirahtin je vodea aktivna materija biljnog porijekla koja se koristikoi proizvodnJi u Americi i dravama Evropske Unije. U Bosni i u u
ekolo ,
ku d b'. . d
l
nercegovini je preparat na bazi u postup
o lJanJa ozvo e za distribuciju.
(Ozoneen Trishul).
za integralnu zatitu maline od tetnih organizama mogu se priJnijeniti sljedee agrotehnike mjere:
Sadnja otpornih sorti

Zdrav sadni materijal

Siva trule maline (Botrytis cinerea, antraknoza

maline (E/sinoe veneta), kestenjasta pjegavost
maline i kupine (Didymella applanata), Lisna hra
maline (Phragmidum rubi idaei),
Crvena trule korijena (Phytophthora fragariae var.-

rubi),
Crvena trule korijena (Phytophthora fragariae var.
Sadnja na ocjeditim
rubi),
zemljitima
Uravnoteena gnojidba Siva plijesan (Botrytis cinerea), antraknoza maline
(E/sinoe veneta)
azotom
Odravanje prozranosti Siva plijesan (Botrytis cinerea), antraknoza maline
grma
(Eisinoe veneta) kestenjasta pjegavost maline i
kupine (Didymella applanata)
Rezidba starih izdanaka antraknoza maline (Eisinoe veneta), kestenjasta
pjegavost maline i kupine (Didymella applanata)
poslije berbe i rezidba
zaraenih izdanaka
Malinin cvjetojed (Anthonomus rubi)
Izbjegavanje podizanja
nasada u blizini ume
Okopava nje maline
Malinin pu par (Byturus tomentosus), malinina
muica (Resseliella theoba/di)
Izrezivanje i paljenje
Malinina muica galica(Lasioptera rubi),
napadnutih izdanaka
Malinin pu par mora se
pratiti pomou bijele
ljepljive trake- klopke

Bioloke mjere zatite maline od tetnih organizama:

14

Koprivina grinja (Tetranychus urticae) se unitava pomou

pre~atorske grinje (Phytoseiulus persimilis) koja se unosi u zasad
maline.

USTA DOZVOLJENIH SREDSTAVA ZA PRIMJENU UZAS

KUPINE

ADIMA MALINE l

Fungicidi za primjenu u zasadrm'a ma1me

. 1. k upme:
.

~regled .fungicid.a za zatitu od Didymella applanata - Ljubiasta (kestenjasta) pjegavost IZdanka maline
Preparat
Cuprozin 35-WP
Signum- boskalid +piraclostrobin

Doza
D=3,5 kg/ha
D= 1 kg/ha; 1000 l
vode/ha

267glkg+ 67g/kg, WG
Switch - Ciprodinil+ fludioksoni/375+250glkg; WG

D= 1 kg/ha; 1000 l
vode/ha

Malwin- Kaptan 800 g./

D= 1 kg/ha; 1000

kg;WG

vode/ha

K-7 dana; MBT-3; Sr; cvjetanje, precvjetavanje, formiranje

ploda, 7-1 O dana izmeu
tretiranja
Tretirati pri pojavi prvih simptoma ili kada se stvore uslovi
za infekciju
K=10d; MBT-3;0
Tretiranje prije cvjetanja i
nakon berbe u intervalu 7-14
dana; K-OVP; MBT=3

Kaptan-Kaptan 800 g./kg;WG

Merpan-Kaptan 800 g./
kg;WG

Score- Oifenokonazol

250gii;EV

0=0,41/ha

uz 1000 l

vode/ha

Kada su stvoreni uvjeti za

infekciju ili po pojavi prvih
simptoma, a prije cvjetanja
ili nakon berbe, razmak tretmanaje 7-10 dana K=14d;
MBT=3

Flint- Triflooksistrobin SOOgl

D-O,ll/ha
vode/ha

uz 1000 1

kg;WG

Tretiranje prije cvjetanja ili

nakon berbe K=OVP; MBT=3;Sr

Zato- Triflooksistrobin SOOgl

kg;WG
Quadris-Azoksistrobin

250gii;SC

D -0,35/ha

uz 1000

K-1 Od; MBT 3 d; Sr

1 vode/ha

15

Delta Frost

Pregled fungicida za zatitu od Botrytis cinerea- Siva trule maline -

0=1 kg/ha; 1000 1

/ostrobin 267g/kg+ 67g/kg, WG vode/ha

Signum- boskalid i pirak-

Switch -Ciprodinil+ fludioksoni/375+250glkg; WG

Teldor SC 500- Fenheksamid

SOOg!I;SC
Oional 500 SC- lp[Odion,
500g/l;

sc

D= 1 kg/ha; 1000 l
vode/ha

0=21/ ha; 300-600 l

vode/ha
0=21/ha uz 600-1 000
l vode/ha

K-7 d~na; MB!-3; Sr; cvjetanje,

precvJetavanJe, formiranje
ploda, 7-1 O dana izmeu
tretiranja
Tretirati pri pojavi prvih simptoma ili kada se stvore uslovi
za infekciju
K= l O d; MBT-3;0
Tretirti neposredno pred
cvjetanje i tokom cvjetanja;
K-7d; MBT=4; Si
Pred cvjetanje, u cvjetanju
i poslije cvjetanja K=14d;
MBT=l; Sr

Doza

Signum- boska/id i pirakD= l kg/ha; l 000 l

lostrobin 267glkg+ 61glkg, WG vode/ha
Flint - Triflooksistrobin SOOgl
kg;WG
Zato- Triflooksistrobin SOOgl
kg;WG
Score- Difenokonazol
250g/I;EV

Folicur- Tebukonazo/250g/l;
EW

Akord- Tebukonazo/250g!l

Pri stvaranju uslova za infekciju , razmak tretmana je 7

dana;
K-7d; MBT-3; 84; D
D=0,2kg/ha uz 1000 l Tretiranje prije cvjetanja ili
vode/ha
nakon berbe K=OVP; MBT=3;Sr

0=0,41/ha uz 1000 l
vode/ha

Kada su stvoreni uvjeti za

infekciju ili po pojavi prvih
simptoma, a prije cvjetanja
ili nakon berbe, razmak tretmana je l 0-14 dana K= 14d;
MBT 3; 84; D;Si

0=0,81/ha uz l 000
lvode/ha

Kada su stvoreni uvjeti za

infekciju ili po pojavi prvih
simptoma, razmak tretmana
je 10-14 dana K= 14d; MBT=2;

84;0

16

~~ insekticida i ~dela za primjenu u ,.....lima maliae tllapine od gnnJa (Tetranychus urtacae,Europhyes grtJdlis)
PrOmanal Neu- Mineralno ulje 0=10 Uha; soo 1

540 g/1; EC

-Kumulus WG Sumpor, 800g/

kg;WG

vode/ ha

D=7 kg/ ha uz 1000 l

vode/ ha

Tretirati u fazi mirovanja pa

do poetka cvjetanja.Ne
primjenjuje se u jagodi;
K-OVP; MBT-1; 84;0
Tretiranje prije cvjetanja ili
nakon berbe K=OVP; MBT=6;

84;0

Vertimec Pro Abamectin, 78

gli; sc

0 = 4 kg/ ha uz 1000 l
vode/ ha

Tretiranje nakon kretanja

vegetacije, ukoliko se ukae
pri su stvo grinja
K=OVP;MBT=3;84;0

D- 0,51/ha uz 1000 l
vode/ha

Primjenjuje se prije i neposredno nakon cvjetanja

K=d; MBT=2;0P;O

D 1,51/ha uz 1000 l
vode/ ha

Tretirati nakon prekoraenja

praga tetnosti po ~po~oren
ju strune slube; djeluje na
la rve i ima go K=21 d; MB-

Alopec- Abam ectin, 78 gl/; SC

Abastate- Abamectin, 78 gl/;

sc
Kiran-Fenpiroksimat; 5 7,2gll;

sc

T- 1;84;0

Masa i- Tebufenpirad;200 gl

kg;WG

375g/kg; uz 1000 l
vo de/ha

Tretirati po uoavanju prvih

grinja ili prvih znakova . .
oteenja; K- 21 ; MBT= 1,B4,D

17

Delta Frost

Pregled insekticida za za~titu maline i kupine od malinine mulice Resseliella theobaldii i malinine muhe galice - Lasioptera rubi

Micula (ulje ulja-

0=20 l/ha; 1000 l

vode/ha

nerepice,777gl!;EC

Mospilan SG-Acetamiprid

D= 1,S l/ha; 1000 l

vode/ ha

200glkg

Potegon SP- Acetamiprid

200g/kg

Zlatospilan Acetamiprid

Moe upotrijebiti samo do

cvjetanja maline, a djeluje
i na lisne vai; K=21 M8T-1 ;84;D
Tretirati do poetka cvjetanja
ili nakon berbe kada se uoi
prvi napad insekata; Razmak
tretiranja jw 7-1 O dana
K=OVP; M8T-2; 84;0

200glkg
Afinex Acetamiprid 200glkg

Pregled insekticida za zatitu maline malininog pupara - Byturus urbanus

Calypso- tiacloprid;480g/l; 0=0,2 l/ha; 1000 l vode/

SC
ha

Tretiranje izviti prije cvjetanja i prije polaganja jaja enke;

K= 140;MBT=2;84;0

Pregled insekticida za zatitu maline od biljnih uiDoza

Calypso 480 SC- tiacloprid;480gll; SC

0=0,2 l/ ha; 1000 l vode/

ha

Tretiranje izviti Po pojavi

prvih kolonija lisnih uiju;
K= 14D;MBT=2;B4;D

Pirimor- pirimikarb;SOO

D=SOOg/ ha u 1000 l
vode/ha

Tretiranje izviti Po pojavi

prvih kolonija lisnih uiju;
K= 14D;MBT=2;84;0

g/kg

18

P gl d h b" d

Integralni program zatit

.
e za Jednogod

Frontier Super- dimetomorf-P; 720g/I;BC

D= l ,4 l/ha; 400-600 1
vode/ha

Basta -Giufosinat; 183 gl/; SC D=3,75 l/ha 400-600 1

vode/ha

Flexidor-/zoksaben; 500
g!I;SC

Devrinol-Napropamid;
450g/l,

sc

Stomp Aqua (pendimetalin

450g!l;

sc

D=0,51/ha; 400-600 1
vode/ha

Pri_mjenjuje se od sadnje do
CVJetanja; K=OVP,MBT=l;D

D=2.51/ha uz 1000 1
vode/ha

U proljee, u poetku vegetacije prije izbijanja pupoljaka; K=OVP,MBT=l;D

0=3 l/ ha uz 400-600 1
vode/ha

Ne primjenjivati u godini
sadnje.U toku vegetacije
primijeniti do cvjetanja;
K=OVP; MPT=l; D

Pregled herbicida za zatitu maline i kupine od korova

Herbicidi za suzbijanje korova uzasadu maline i kupine koji su dominantno efikasni za USKOLISNE KOROVE
Preparat
fusilade MAX- fluazifop p

butil; 125 g/1, EC

Doza
0=11/ha, uz utroak
vode 200-400 litara

Ne koristi se u godini sadnje.

Primjeniti ga u vegetaciji do
cvjetanja; K=OVP;MBT=1d; D
vak Tretirati zimi u toku mirovan-

Kerb Flo;Propizamid 400g/l; D= 3,7 S 1/ha; uz ueroS

Sc
Quickdown; piraflufen

24,2g/ I;EC

ooo 1

vode od 400 _1

0=0,81/ha; uz utroak
vode od 400 l/ ha

ja vegetacije K=OVP;,MBT=1;D
Primijeniti u proljee do
porasta mladara do 15 cm;
K=OVP;MBT= 1;D

19

Delta Frost

Pregled rodenticida za zatitu maline i kupine od korova

Rodenticidi za suzbijanje korova uzasadu maline i kupine koji su donu.
nantno efikasni za USKOLISNE KOROVE

Cinkfosfid mama k- cink- Poljski mi, kuni mi,

Poljska voluharica
fosfid 20g/kg_; GB
Poljski glodari
Faciron Forte mamac;
Hlorfacinon, 0,075g!kg_
Poljski mi, kuni mi,
Brodilon super- pelete;
Poljska vol uha rica
bromadilon 0,05 g/kg
Poljski mi,kuni mi,
Brodilon super- zrno; broPoljska voluharica
madilon 0,05 g/kg

Brodilon mamac; bromadilon 0,05g/kg

Brodilon - pelete; bromadilon 0,05 g/kg

20

S-1 O g. Ma m ka u aktivnu
rupu u polju
1O g. u aktivnu rupu u polju10-1 S g. grama u aktivnu
rupu u polju
Dan ranije se zatvaraju sve
postojee rupe, a sutradan
se u aktivnu (otvorenu rupu)
stavi 10-1 S g.(supena kaika)
mamca

Poljska voluharica

S-1 Og/otvor

Vodena volu ha rica

S0-1 OOg/otvoru

Mi, kuni mi, Poljska

voluharica

S-1 Og/otvoru

Vodena voluharica

S0-1 OOg/otvoru

Integralni program zatit

.
e za Jednogodi .
nju i dvogodinju malinu

UPUTSTVO ZA BERBU, KLASIRANJA PAK

UVA~JE PLODOVA MALINE
OVANJE l

Berba maline je najosjetljivija faza u proizvodn..

.
. .
Jl mahne
.
Plod ovt namiJenJeni za zamrzavanJ e beruse b ez a .'
dana prije pune zrelosti;
stce l peteljke i to 2

Najsigurnji pokazatelj da je plod maline

.
odvajanje ploda od cvjetne loe, bez gnje~~n~:~unosh sazrio je lako

Jedino u punoj zrelosti plodovi maline su d b

b . .
ukusni;
o ro o OJem, aromatini i

Plodovi se beru kada su suhi, jer vlani brzo trunu i sl' e ru

prilikom smrzavanja;
J P J JU se

Najbolje
vrijeme za branje maline su raniJ'utrarnJ'i asoVlk
., ..
.,
.
l asm vecernJI
casovt;
Holandezi trebaju biti napunjeni malinom u 2- 3 reda debljine ili do 2 s

~~~~

Nakon berbe holandezi se obavezno slau u hladovinu, natkriveni

prostor, nadstrenicu ili hlad palira;
Poslije berbe zasad maline mora biti potpuno ist, bez prezrelih plodova,
suhih i plodova ili na drugi naina oteenih (siva trule i dr);
Plodovi maline, koji se razvrstavaju u 2 klase, moraju biti imati ove
osobine:

da su zdravi i svjei;

da su u fazi tehnoloke zrelosti;

da su bez bilo kakvih primjesa, bez stranih mirisa i okusa;

da sadre najmanje 7% suhe materije;

da nemaju ostatke pesticida iznad maximalno dozvoljenih koliina

Plodove sorte maline Vilamet potrebno je brati svaki dan ili svaki drugi

dan
'
b'f tpuno ista bez gljivica i drugih
Ambalaa za branje maline mora l l po
neistoa;

,
.
b
b t't' na higi).enu beraa;
NaJveca
panju Je potre no o ra l l

Proizvoai maline zbog ouvanja kvaliteta maline, trebaJU se na

21

Delta Frost

vrijeme pripremiti za berbu. Tu se odnosi na dobru organizaciju u

branju maline, prihvatanju i transportu do hladnjae.

Prilikom transporta moe se uveliko smanjiti kvalitet maline usljed

vremenskih neprilika, mehanikih oteenja, gljivinih bolesti, praine i dr.

Higijena u primarnoj proizvodnji jagodiastog voa

Budite svjesni da:

Virusi ne izazivaju propadanje hrane,

Virusi ne mijenjaju miris i ukus hrane,
Potreban je mali broj virusnih estica pa da doe do zaraze .
Virusi mogu mjesecima da opstanu u hrani i zemljitu, vodi ili u
razliitim povrinama,

Virusi su otporniji od bakterija na hlaenje, zamrzavanje, suenje,

UV zraenje toplotu, pritisak, dezinfekciju itd.

Zamrzavanje ili hlaenje ne unitava, ve

"uvacc

viruse .

Veina dezificijenasa nije efikasna na norovirus i virus hepatitisa A .

Norovirus i virus hepatitisa A su veoma zarazni.
Tradicionalna praksa pranja ruku moe biti efikasnija u odnosu na
koritenje dezificijenasa.

1. IZBOR PARCELE-LOKALITETA
NE U BLIZINI gdje se skladiti stajnjak

NE U BLIZINI mjesta gde se odlae otpad

NE U BLIZINI otpadnih voda, kanalizacija

2.VODA

22

Sitno voe se malo ili nikako ne pere poslije hranja.

Integralni program zatite z .

a Jednogod' .
mora se koristiti ista voda.
' nJu i dvogodinju malinu

Za sve p.roces.e

Na~o~n?avan!e rasprskivaima _ prskaUc

. . .
jestiVI dio voca.
ama Je flZicnije jer vlai

Kod navodnjavanja kap po kap izbje

(bazena) na tlu koje se navodnJ'ava Cld~tvaranja vodenih depov
a
, ra 1 smanJ .
plod u kontaktu bude zaraen.
enJa mogunosti da

Virusi mogu da prezime u agrohemikali'

sredstava za zatitu i ishranu bilja(pe t' ~~~a, zato za Primjenu
istu vodu.
s ICI 11 ubriva) koristiti samo

3. HIGIJENA OSOBLJA l BERAA

RUKE OBAVEZNO PRATI

Prije poetka rada,

Svaki put poslije pauze,

Odmah nakon upotrebe toaleta,

Poslije rukovanje bilo kojim zaraenim materijalom

RUKE PRATI ISTOM VODOM l SAPUNOM

RUKE ,BRISATI PAPIRNIM UBRUSIMA
. RUKE
PRATI U LAVABOIMA
.
'

\. _..

Ako nosite rukavice

Prvo ruke dobro oprati istom vodom i sapunom,

Koristite uvijek iste i neoteene rukavice

Rukavice za jednokratnu upotrebu baciti kada se pocijepaju i
zaprljaju i zamijeniti ih sa novim

4. ZDRAVUE OSOBLJA/BERAA

Posjekotine i rane pokriti vodootpornim zavojem,

Odmah prijaviti bolest ili simptome bolesti

..
dit'
an a i utice ne smlJU ra l
Osobe sa simptomima prohva, povrac J
23

Delta Frost

Osobe koje su imale protiv i povraanje mogu da se vrate na posao

nakon perioda prestanka simptoma
Osobe koje su imale uticu mogu se vratiti na posao tek nakon
nestanka utice
Uzdrati se od puenja, pljuvanja, vakanja vakae gume,
Ne kihati ili kaljati preko nezatienog svjeeg voa

5. OPREMA ZA BERBU

Gajbice moraju da se lako iste, dezinficiraju i odravaju,

Baciti oteene gajbice, koje ne mogu higijenski da se odravaju,
Gajbice ne koristiti za druge namjene osim za branje voa,
Gajbice ne ostavljati na zemlju, nego drati ih na nosau ili u ruci
Prije i nakon koritenja gajbice temeljito oistiti/oprati i
dezinficirati.

6. TRANSPORT OBRANOG VOA

Ako imate mogunosti za transport ubranog voa koristite samo

transportna sredstvo koje je za to namijenjeno,

Ako transportna sredstvo koristite i u druge svrhe, prije transporta

i poslije transporta voa, morate ga temeljito oistiti/oprati, a po
potrebi i dezinficirati

7. IENJE OPREME ZA BERBU l SREDSTAVA ZA TRANSPORT

Gajbice redovno istiti, prati i dezinficirati

Gajbice se operu rastvorom deterdenta, isperu istom vodom i
dezinfikuju,

ienje i dezinfekcija gajbica se ne radi na mjestu gdje moe doi

do spiranja i zagaenja voa,

24

Ne koristiti ponovo kartonske gajbice ili kutije za jednokratnu

upotrebu, bacite ih

za JednogOd . .
-----------~---ln_te~g~r_al_ni~p~ro~g~ra~m~za~~tit~e~
Prije i poslije koritenja za prevoz ubrano vo, nJu dv~Odinju matinu
1

oprati transportna redstvo

za dezinfekciju se koriste sredstva za prehr

ea, temeljno oistiti/

b
.
am enu mdustriju

S. EVIDENCIJA PREDUZETIH MJERA

.
za zatitu bilja ne koristiti proizvode koJ 1 se konste
u vet enn11

medicini kao lijekovi,

Voditi evidenciju o primjeni pesticida i ubriva,

upisati: datum primjene pesticidi dub k .
u evidenciju
. ..
..
. .
. ,
nvo OJe ste
konstlh, zasad kOJI ste tretrrah, protiv kojeg tetnika ste tretirali,
koliko ste puta tretirali, datum berbe.
OBAVEZNO POTOVATI KARENCU
tj. vremenski period izmeu primjene pesticida i berbe
*Ureaje za primjenu pesticida i ubriva redovno istiti, odravati i kalibrisati.

Delta Frost

Proizvoai,

budite svjesni da u poljoprivrednoj proizvodnji, voe i povre moe biti

zagaeno crijevnim virusima putem vode, zemljita, stajnjaka, dubriva,
opreme za berbu ili ipreko zaraenih osoba koje rukuju ovim proizvodimaJ
posebno ako oni ne praktikuju odgovarajuu linu higijenu ruku (tj. pranje
ruku).
Nauna istraivanja su pokazala da ishrana bogata voem i povrem

titi od mnogih vrsta raka i smanjuje nastanak bolesti srca. Redovno uzimanje svjeeg voa i povra tokom cijele godine poveava njihovu potronju,
a time se poveava i zabrinutost za bezbjednost ovih proizvoda zbog bolesti
koje se mogu nj ime prenijeti. Pored bakterija, hrana, a naroito svjee voe
moe biti zaraeno i virusima.
Virusi su mikroorganizmi koji se mogu prenositi na razliite naine, direktno sa osobe na osobu, i indirektno, preko zaraene vode, z raka, zemljita
ili hrane.

Najee crijevni virusi koji izazivaju trovanje hranom su norovirus

koji izaziva gastroenteritis (proliv i povraanje) i virus hepatitisa A , koji
izaziva uticu. Ovi virusi su zarazni za ljude kada se unose u organizam
preko usta.

Zbog toga je vano da se sve radnje u primarnoj poljopriv rednoj proizvodnji sprovedu u dobrim higijenskim uslovima kako bi se smanjile opasnosti po zdravije zbog zagaenja svjeeg voa i povra.

26

&NJOJIDBA
MALINE YARA GNJOJIVIMA

---~=-::=-==~ln~te~g~ra~ln~iP!:!_r~og~r~am~za~~tit:!_e~
za :Jednog

od,~nju i dvogodinju malinu

v ishrani. maline
poeljna je upotreba r
.
t b
t . . b' .
g an ubranih .

gnjojiva, k o~e r~ .a upo :.I!e Itl u zavisnosti od n .. l vo otopivih YARA

vom (govei staJnJak, OVCIJe ubrivo i dr.).
g JOJtdbe organskim gnjojiKoliina

granuliranih i vodootopivih g ..

db
k om, odnosno da nJOJIVa
koje
visi od gnJOJI e st aJnJa
li
. .treba upotrijebiti za.
ak dr
.
se mallmJak . .. .
svake go d tne, sv e uge godine, kao i od koi...
gnJOJl staJ njakom
.
. ..
Icma uptrebljeno t . 'aka
Od organskih gnJOJIVa najvie se upotrebi'
.
.
g s aJnJ
Java l povolJno d' l .
govei stajnjak, a preporuena doza je 3-5 tone po dunumu Je UJe zgorjeli

Rastura se u trake irine 0,5 metara na J.ese .1.

. . d
k K .v

n l l u rano prolJ.e ,
l'.
vezivanJa IZ ana a. onstenJem organskog dubnva
. na prolJe
.
ce
pos
IJe
ml'""
bre ugrije, te se poboljava mikrobioloka aktiv t
.. e, ze Jiste se

1
.
nos zemlJ ISta pa J.e i d 0
malini vea ~o ut.Ice
.. 1. na' brzi
". razvoJ~
stupnost. mtnera nih. hraniva potrebnih
.
biljke, nJen ravnomJeran raZVOJ, otpornost prema tetn1m organ1zmrma.
. .
U nedost~tku .dob.ro zgorjelog stajnjaka preporuuje se u proljee dodati
2-3 tone pelet1ran1h VIsoko kvalitetnih organskih gnjojiva po hektaru.
v

Bez obzira na unoenje organskih gnjojiva, na jesen je potrebno uni' eti

neko od mineralnih NPK gnjojiva (NPK 15:15:15, 7:20:30, 8:16:24) u kolibru
60-90 kg po dunumu.
Posebno se preporuuje koritenje specijaliziranog granuliranog duhriva od kompanije YaraMila Complex 12:11:18 + Mg +So3+B+Fe+Mn+Zn ili
ubrivo firme Solufert - Granular kompleks 12-12-17 + 2%Mg0 +Mg+ B+
mikroelementi.
Koliina ovih ubriva u osnovnoj gnjojidbi iznosi od 30-50 kg po dunumu. Navedena gnjojiva u svome sastavu osim osnovnih mineralnih elemenata sadri i mikroelemente, potrebne za rast i razvoj maline.

Obezbijeenost zemljita i pristupanost makroelementima zavisi od mineralne ish rane, agroekolokim faktorima, kao i meteorolokim uslovima, te
primijenjenim agrotehnikim i pomotehnikim mjerama.

Otpornost biljaka maline n a ekstremne vremenske usl~ve, osc~iranje

temperatura kao i otpornost za napad pojedini~ fitop~t~genlh orgaru~a,
postie se primjenom mikrobiolokih dub riva i b!Ofu~gJC!da,. (Ekstrasol.' dr.)
te biolokih aktivatora sa visokim sadrajem fulvinskih kiselina (Organiko).

27

Integralni program zart

'e za jed

Cropcare 8-1 123 ili 11-1 1-21

Complex 1211-18
40-50 gl
dunumu
15-30-15

n.
24-8-16 ili
14-11-25
2,5-3,5 kg/ dun.

14-11-25
l,5 kg /dun.

10-5-26 ili
6-14-30
3-4kg/ dun.

10-5-26 ili
6-14-30
2,5-3,5 kg/

Cal e
Krista KPlus (13,7:0:46,3) ili
Krista SOP (0:0:50) 3-4 kg

Krista KPlus
(13,7:0:46,3) ili
Krista SOP

Napomena: koliine YARA gnjojiva se smanjuju za 20-25% ukuliko se

redovno upotrebljava stajsko gnjojivo

29

Delta Frost

Orijentacioni program integralne zatite maline Miker l Vilamet Deltafrost, Zenica

..,;' .........
:;- _; '

..
,,_
.

~, :- -. r; --;-jf"~- ~ ';J~=:.::~:~ :r-.:~,-.,

ij.j~

' . ... ~::M-

' ; -{': :;, .:

k&~ll'l,.'\',;"
1.* Poetak listanja
250 ml.
Kaptan (kaptan)
Bolesti suenja
200 ml.
maline, temper- izdanaka, prevencija + Ekstrasol (mikroatura > 12 (
fitopatogenih obol- bioloki preparat
- biofungicid)
jenja
2.* Intenzivan porast ljubiasta pjegavost AkordWG
100 ml.
rodnih grana,
izdanka (Didymella (tebukonazol)
200 ml.
jasno izdvajanje
applanata), suenje l + Ekstrasol
50 ml.
zatvorenih cvjetnih druge bolesti izdan- + Alopek (a bame25g.
pupoljaka (boni ka, tetni insekti,
ktin)
izdanci duine
lisne ui, grinje.
+ Potegon SP
10-15 cm)- kraj
(acetamiprid)
maja.
250 ml.
3.* Neposredno pred Ljubiasta pjegavost Kaptan (kaptan)
cvjetanje, maj
200 ml.
izdanka (Didymella + Ekstrasol
mjesec.
applanata), suenja + Potegon SP
25g.
izdanaka, siva trule, (acetamiprid)
lisne ui, malinina
buba, malinina
muica, cvjetojed.
4.* Tokom cvjetanja
Siva trule (Botrytis Diona! (iprodion)
100 gr.
maline- maj- juni onerea)
+ Ekstrasol
200 ml.
Didymella applanata, Signum (boskalid +
S.* 15 dana pred
100 ml.
suenje izdanaka,
S.** berbu maline
piraklostrobin)
crvena trule korijena
. maline, botritisa
Didymella applanta, Potegon SP (aceta6.* . Poslije berbe u
25.
suenje izdanaka,
miprid)
zavisnosti od
vremenskih uvjeta insekti, grinje
+ Ekstrasol
200 ml.
-nakon ukla njanja starih izdanaka
juli - avgust
7. * Druga polovina
Bolesti suenja
Neoram (bakar)
400gr.
septembra-prva izdanaka.
polovina oktobra
.

30

'_;__.;;._,_'

oJ<.:.'.~'.:"

'''

OVP

21

o
7

14

14

o
7

14

OVP

- . , . . - - - - - - - - - - == = mtegraLm program zatit

.
. .
e za Jednogod'
izvriti ga kad
. 1 nJu 1 dvogodinju maUnu

ba uriti sa ovim tretmanom,

1* Ne tre
.
.
.
a malina izlista.
.
tretiranje Je vezano za POJavu prvih koloniJ. a .
118ne Vat
2* ovo
.
. . ..
.
rn periodu su pnsutru SVI stetni organizmi T t' .
3* U ovo
.
. d'
.
. re Irab treb
.
dolazi faza CVJetanJa g Je su msekticidi zabranje . . a neiZOstavno. NakoD
nt, ostm botricida- sredstavazatoga
suzbiJ. anje sive trulei maline.
neophodno izvriti ako period cvjetanJa prat ..
e ceste padavine.
{] Vorne periodu je veliki pritisak bolesti kestenjaste PJ. egavo t . b
..
5* o
s 1 1 otnbsa.
O m tretmanom titimo drugi dio berbe, jer ne znamo da . , d b' . ki
11 ce ta a 1t1 an
5** Vl
period.
4* Tre

tlranJe je

6,. Ukoliko grinje budu prisutne na hstovima maline potrebno je dodati dodatno i
Alopek

7,. U uslovima kinog i toplog septembra.

OVP _ Osigurano vremenom primjene

Delta Frost

Orjentacioni program zatite Polke i Polane- DeltaFrost, Zenica

1.

2.

3.

Jednogodinji izdanci
na poetku razvoja poetak aprila - poetak maja

Bolesti suenja iz- Kaptan (kaptan)

danaka, ljub iasta + Ekstrasol
pjegavost izdana- (mikrobioloki
preparat- bioka (Oidyimella

Intenzivan porast naLjubiasta pjegavdzemne mase izdanaka ost izdanka (OidyO.Sm- 1m

melia applanata),
suenje i druge
bolesti izdanka,
tetni insekti.
Neposredno pred cvLjubiasta pjegavjetanje, maj mjesec
ost izdanka (Didymelia applanata)
suenje izdanaka,
siva trule, lisne
ui, malin ina buba,
mali nina muica,

Akord WG (tebukonazol)
+ Ekstrasol
+ Potegon SP
(acetamiprid)

100 ml.

21

200 ml.
25 g.

14

AkordWG
+ Organico
(mikrobioloki
preparat)
+ Ekstrasol
+ Potegon SP

100 ml.
200 ml.

21

o
o

14
200 ml.
25g.

4.

Tokom cvjetanja maline Siva trule (Botryt- Oional (iprodion)

-maj- juni
is cinerea)
+ Ekstrasol

100g.
200 ml.

s.

Berba - kino vrijeme

Siva trule (Botryt- Signum (boskalid

is cinerea)
+ piraklostrobin)
+ Ekstrasol

100 ml.

o
o

200 ml.

Napomena:

Nakon upotrebe pesticida, iste ostaviti u ormari koji se zakljuava i

koji se nalazi van dohvata djece.

Obavezno je koritenje zatitne odjee prilikom tretiranja

Tretiranja raditi u predveernjim satima, u uslovima bez vjetra

32

LITERATURA:

n u "-Uma

Agromarket R Srbija (2015): Katalog pesticida

BASF(2014) - Katalog sredstava za zatitu bilja
Bio Genesis Baka Topola (2015); Ekstrasol
Galenika Fitofarmacija Beograd (2015): Katalog p . d
rotzvo a 201 s
Mitri Sinia, (2012); Prirunik za primjenu fitofarma
kih
Pregledom obaveza korisnika i preporukama dobre p 0cl~uts. sredstava sa
JOpnvredne prakse
Mirjani Goran, Karan Slobodan, (2013); Zatita pela od . .
..
.
.. .
prunJene pesticida
Ministarstvo s~olJ~~ ekonorruJe 1 eko~omskih odnosa-Uprava BiH
za zatitu zdavlJa bilJaka, (2008); Pravilna primjena fitofarmaceutskih
sredstava

Ministarstvo spoljne ekonomije i ekonomskih odnosa_ Uprava

BiH za zatitu zdavlja biljaka, (2008); Evidencijski list 0 upotrebi
fitofarmaceutskih sredstava

Petrovi Stanislav, Leposavi Aleksandar (2005); Savremena proizvodnja maline

Petrovi Stanislav, Leposavi Aleksandar, (2011); Malina, nove

tehnologijegajenja, zatite i prerade

Savez proizvoaa jagodastog voa u BiH(2015); Smjernice za integralnu

proizvodnju voa

Trkulja Vojislav, Mitri Sinia, ivi Hamdija, Kari Nedad, Ostoji Ivan,
Mii Nikola, uri Gordana, Cvetkovi Milijan, Paali Boris, Radovi
Radenko, Jusovi Hemo (2015); Integralna proizvodnja jagodastog voa

YARA (2014); Katalog proizvoda

Delta Frost

SADRAJ
INTEGRALNA ZATITA MALINE
Metode zatite maline
INTEGRALNA ZATITA BILJA
Zato integralna zatita bilja?
Prednosti integralne zatite bilja
Od ega se sastoji IZB?
to poljoprivrednik mora u lP?
Zatitna oprema pri primjeni pesticida
Pele i pesticidi
Zatita pela prilikom tretiranja:
Mikrobioloki preparati u ishrani i zatiti maline
EKSTRASOL
ORGANIKO
AZADIRAHTIN
USTA DOZVOLJENIH SREDSTAVA ZA PRIMJENU UZASADIMA MALINE l KUPINE
UPUTSTVO ZA BERBU, KlASIRANJA PAKOVANJE l UVANJE PlODOVA MALINE
Higijena u primarnoj proizvodnji jagodiastog voa
l. IZBOR PARCElE-lOKALITETA
2. VODA
3. HIGIJENA OSOBUA l BERAA
4. ZDRAVUE OSOBlJA/BERAA
5. OPREMA ZA BERBU
6. TRANSPORT OBRANOG VOA
7. IENJE OPREME ZA BERBU l SREDSTAVA ZA TRANSPORT
B. EVIDENCIJA PREDUZETIH MJERA
GNJOJ IDBA MAliNE YARA GNJOJIVIMA
YARA PROGRAM ISHRANE MALINE
PREPORUENI YARA PROIZVODI
PLAN ISHRANE MALINE YARA

Orijentacioni program integralne zatite maline Miker l Vilamet- Delta Frost, Zenica
Orjentacioni program zatite Potke i Polane- DeltaFrost, Zenica
liTERATURA:

40

3
5
6
6
6
7
7
8
9

1O
12
12
13
13
15
21
22
22
22
23
23
24
24
24
25
27
28
28
29

30
32
39

- - - - I Q F FROZEN FRUIT