Diriana Delcaro Hrelja

Denis Beletić
2010 g

KRUŠKA (PYRUS COMMUNIS)

 Porodica – Rosaceae
 Domovina – srednja i istočna Evropa i Mala
Azija
 Stablo visine do 15 m
 Kora kestenjasta ili crnkasta ispucana na sitne
četvrtaste ljuske
 Listovi jajasti, dugi do 8 cm, na rubu sitno
zupčasti a na vrhu šiljati, lice sjajne
tamnozelene boje a naličje svjetlije, peteljke
duge do 5 cm sa palističima koji sa njih
otpadaju
 Cvijetovi – bijele boje, crveno ljubičastih
prašnica, skupljeni u gronje od 7 – 10
cvijetova
 Cvjeta u travnju prije pojave listova
 Plod – duguljasto čunjast, pri osnovici utanjen
i pupčasto neudubljen, kada sazrije sadrži
sočno meso u koje su uronjena tvrda zrnca –
kamenčice
 Razmnožavanje- cijepljenjem na samonikle
biljke
EKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ KRUŠKE
Kruška je zahtjevna biljka spram ekoloških uvjeta
Cvate rano te postoji mogučnost proljetne pozebe
Osjetljiva na apsolutne temperaturne minimume
zimi
Osjetljiva na suvišak kalcija u tlu pogotovo ako je
cijepljena na dunju ( na nekim lokacijama več 3% fiziološki
aktivnog vapna ograničavajući je čimbenik za uzgoj kruške )
 Kruška zahtijeva srednje godišnje temperature
zrakaod 8- 12⁰ C, prosjećne temperature zraka
u vegetaciji od 14,5-19,5°C
 Poželjno je da dnevne temperature budu više a
nočne niže jer pri višim noćnim
temperaturama intenzitet disanja je veći pa se
tada veliki dio asimilata potroši disanjem
umjesto za izgradnju tkiva i nakupjanje rezervi
 Zahtijeva ukupnu godišnju količinu oborina od
1000 mm a u fazi vegetacije oko 500 mm
 Šteti joj visoka relativna vlaga do sredine
kolovoza (zbog pojačanog napada bolesti ) ali joj
pogoduje umjerena relativna vlaga (do 60%)
tijekom ljeta – zbog smanjenja prekomjerne
transpiracije – pogotovo uz vrlo visoke
temperature zraka i suhe vjetrove
 Položaj terena – nadmorska visina, nagib terena,
ekspozicija, ispresjecanost površina, blizina
većih vodenih površina – mogu ublažiti neke
nepovoljne čimbenike klime i tla (smrzavanje
stabala, proljetna pozeba, toplinski stresovi …)
PRIPREMA TLA ZA SADNJU
 Meliorativna obrada ovisi o kemijskoj analizi tla
te o tipu tla
 Tla dobrih fizikalnih svojstva imaju povečan
sadržaj kalcija što ne pogoduje kruškama –obrada
takvih tala ne smije biti preduboka zbog
dodatnog iznošenja kalcija iz dubljih slojeva u
površinske. Takva tla oru se do dubine 40-50cm
 Lošija, teža tla , loših fizikalnih osobina treba
najprije podrivati na dubinu 70-80 cm a onda
orati na dubinu 40-50 cm – tako ćemo
osigurati povećan kapacitet za vodu i zrak na
tim dubinama
 Najpovoljnije obradu izvršiti tijekom kolovoza
te tlo u gruboj brazdi ostaviti do početka
studenog kada se dodatno obradi i pristupa
sadnji nasada
SADNJA I GNOJIDBA VOĆNJAKA
 Razmak između redova ovisi o bujnosti podloge i
sorte – za suvremene uzgoje ne bi trebao biti veći
od 3,2 m
 Razmak unutar redove ovisi o sorti – za većinu
sorata dovoljan je razmak od 1,2 do 1,5 m
 Navedeni razmaci odnose se na uzgojni oblik
vitki vretenasti grm
 Uzgojni oblik oblik vitki vretenasti grm –
vitko vreteno prevladava u suvremenom
uzgoju uglavnom zbog gospodarskih razloga a
to su
 Rani dolazak voćaka u rod
 Velika početna rodnost
 Visoka i redovita rodnost
 Visoka kakvoća plodova
 Jednostavno i jeftino održavanje , s malim
utroškom ljudskog rada
 Mladi voćnjak se pognoji odmah nakon sadnje
il najkasnije do kraja proljeća stajskim gnojem
 Pojedinačna gnojidba svake sednice u zdjelicu
oko voćke sa 20-30kg stajskog gnoja
 Odoravanjem brazde oko 70 cm od reda
sadnica te zaoravanjem te iste brazde u koju je
stavljen stajski gnoj – za veće nasade
preporučljiviji način s obzirom na brzinu,
jeftinoću a ipak dovoljnu djelotvornost
SORTE

 S obzirom na veliku brojnost sorti krušaka

ukratko ćemo opisati sa gospodarskog gledišta
najznačajnije sorte
LIPANJSKA LJEPOTICA (BELLA DI GIUGNO)
 Talijanska sorta
 Dozrijeva prva –u sjeverozapadnoj hrvatskoj već
potkraj lipnja
 Plod izdužen, prugastocrven, dobre kakvoće
 Diploidna sorta prilično kompatibilna sa dunjom
TREVOUX (TREVUŠKA)
 Francuska sorta
 Dozrijeva sredinom srpnja
 Plod srednje krupan (140 g) zlatnožute boje sa
djelomičnim crvenilom ako prezori postaje brašnast
 Diploidna sorta
 Odlične rodnosti
 Loše kompatibilna sa dunjom potrebna
međupodloga
RANA MORETTINIJEVA MASLOVKA
 Talijanska sorta
 Dozrijeva u drugoj polovici srpnja
 Drži li se duže na stablu ne gubi dobra svojstav
ploda i ne otpada sa stabla
 Zlatnožuta sa na sunčanoj strani ploda razlivenim
crvenilom
 Diploidna ,dobra kompatibilnosti sa dunjom
 Rano prorodi,te redovito i obilno rađa
KLAPOV LJUBIMAC
 Američka sorta
 Dozrijeva početkom kolovoza
 Krupnorodna (180 g) ,zelene boje koja
dozrijevanjem prelazi u zelenožutu sa crvenim
nahukom
 Sklona opadanju – treba je brati prije tehnološke
zrelosti
 Diploidna , loše kompatibilna sa dunjom
VILJEMOVKA
 Engleska sorta
 Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza
 Plod krupan, izvrsne kakvoče, žutozelene boje
koja dozrijevanjem prelazi u zlatnožutu
 Diploidna i dobar oprašivač većine sorata
 Rano prorodi te redovito i obilno rađa
 Loše kompatibilna da dunjom
CONFERENCE

 Engleska sorta
 Srednje krupnih plodova, malo naglašenije
slatkastog okusa
 Dozrijeva sredinom rujna
 Kompatibilna sa dunjom
 Osjetljiva na ljetne toplinske udare (simptomi
opaljenog lišća)
IZBOR PODLOGE
 Kao podloge za uzgoj krušaka uglavnom se
koriste različiti tipovi dunja i to iz razloga jer
podloga od divlje kruške je bujnijeg rasta, kasnije
dolazi u rod te lošija kakvoča plodova
 Kao tipovi podloga imamo veliki izbor –EMA,
EMC, BA 29, Adam`s, Sydo, OFH 333
 Prednost dajemo podlogama EMA i BA 29
EMA
 Stabla osrednje bujnosti
 Podnosi teška, ali ne suha tla
 Otporna na krvave uši
 Srednje osjetljiva na zimsku studen i nematode
 Osjetljiva na bakterijsku palež,truležnicu
korijena,i feroklorozu (podnosi do 2% fiziološki
akt. vapna)
 Stabla kruške na EMA dolaze u rod već u
drugoj godini
 Plodovi krupniji i zore 2-5 dana prije nego na
sjemenjaku
BA 29
 10-20 % bujnija stabla nego kod EMA
 Bolje podnosi suha i teška tla od Ema
 Jednako osjetljiva na zimsku studen kao i EMA
 Osjetljiva na bakterijsku palež, rak korijenovog
vrata
 Na feroklorozu tolerantnija nego sve ostale
podloge dunje
 Rodnost i krupnoća plodova kao i kod EMA
 Karakteristično za podlogu da je kompatibilna
sa Viljemovkom, pogotovo ako su sorte
bezvirusne i uzgajane u toplim krajevima (kod
nas bi to bio primorski pojas )
BOLESTI KRUŠKE
 Postoje mnoge bolesti i nametnici koji napadaju
biljku
 Krastavost kruške
 Lisne uši
 Crveni pauk
 Hrđa kruške
 Grinje
 Bakterijska palež
 Osa i muha kruškarica
 Kruškina buha
 Savijač
 Kruškin trips
 Bakterioze : Pseudomonas i Erwinia