GRAŠAK

(Pisum sativum)
 Važnost i korištenje

Grašak se uzgaja za slijedeće namjene:

-za prehranu ljudi uglavnom u svježem stanju ili
konzerviran, a može se koristiti i u suhom stanju,
uzgaja se radi sjemena (zrna) koje je bogato
bjelančevinama,
-za hranidbu stoke se koristi stočni grašak i to kao čista
kultura ili u smjesi sa žitaricama,koristi se kao
zelena masa i silaža, a usitnjeno zrno se koristi kao
komponenta za proizvodnju koncentrirane stočne
hrane.
 Porijeklo i botanička pripadnost
Grašak je jednogodišnja mahunarka koja pripada
porodici FABACEAE, rodu PISUM. Stara je kultura
koja se u prehrani ljudi koristila i 400 godina prije
Krista. Centri porijekla graška su: Indija, Afganistan i
jugoistočna Europa.
Najveći svjetski proizvođači graška su: Kina, Indija i
Kanada.
 Morfološka i biološka svojstva
KORIJEN - je vretenast, prodire u dubinu 100-200 cm,
a glavnina njegove mase se nalazi u oraničnom sloju
na 30-tak cm dubine. Na početku vegetacije se
sporije razvija pa je u početnim fazama rasta
osjetljiv na nedostatak vode, kasnije postaje dobro
razgranat i dobre upojne moći. Na korijenu su
kvržice s bakterijama iz roda Rhisobium koje
usvajaju dušik iz zraka i pretvaraju ga u oblik koji je
prihvatljiv biljci,a nakon graška tlo ostaje bogato
dušikom.
STABLJIKA - je zeljasta, tanka, šuplja, na presjeku
četvrtasta i presvučena je voštanom prevlakom.
Grananje stabljike ovisi o vrsti i gustoći sklopa (u
gustom sklopu manje ili izostaje).Stabljika je visoka
20-200 cm pa se sorte dijele na niske (20- 50 cm) i
visoke (50-200 cm). Visoke sorte trebaju oslonac jer
bi inače došlo do polijeganja pa su za proizvodnju
pogodnije niske sorte jer ne trebaju oslonac.
LIST - je složen, parno perast, završava viticom kojom
se biljka hvata za oslonac.
CVIJET - je leptirast kao i kod ostalih mahunarki,
najčešće je bijele boje i razvija se u pazuhu listova,
cvatnja je razvučena i traje 10-20 dana, grašak je
samooplodan.
PLOD - je mahuna različitog oblika i veličine, površina
mahune je glatka ili s mrežastom nervaturom i na
vrhu je zašiljena. U mahuni se razvije 1-12 sjmenki.
SJEME - je zrno okruglo, ovalno, glatko ili smežurano,
bijele, žute, zelene ili smeđe boje, sadrži 20-35%
bjelančevina.
Trajanje vegetacije kod graška iznosi 2-5 mjeseci.
 Agroekološki uvjeti za proizvodnju
TOPLINA - grašak nema velike zahtijeve za toplinom, pa
iako je jara kultura može se u toplijim krajevima
(Dalmacija) uzgajati i kao ozimina bilo da se sije u jesen
ili sredinom i krajem zime.
Grašak klija na 1 do 8 °C,a optimalna temperatura za rast i
razvoj je 15 – 20 °C.
VODA - ima velike zahtijeve za vodom, a najveći su u
vrijeme cvatnje.Prevelike količine vode mogu
uzrokovati polijeganje graška, naročito visokih kultivara.
TLO - kao i većini zrnatih mahunarki i grašku najbolje
odgovaraju duboka, plodna i strukturna tla slabo kisele
do neutralne reakcije.
 Tehnologija proizvodnje

PLODORED - grašak ne podnosi monokulturu i na istu

površinu se vraća tek nakon 4 godine. Najbolji
predusjevi za grašak su strne žitarice i okopavine.
Kukuruz za zrno (posebno kasniji hibridi) nije dobar
predusjev za grašak. Grašak je dobra predkultura
svim kulturama osim mahunarki.
OBRADA TLA - se obavlja po sustavu obrade za jarine.
Osnovna obrada se obavlja krajem ljeta ili u jesen a
dubinu 25 - 30 cm. Predsjetvena priprema se
obavlja u proljeće kad se tlo dovoljno prosuši. U
predsjetvenoj pripremi tlo ne treba previše
usitnjavati da se izbjegne stvaranje pokorice.
GNOJIDBA - s obzirom da grašak ima sposobnost
simbiotskog vezanja dušika iz zraka u gnojidbi nije
potrebno dodavati veće količine dušika. Okvirne
količine za osrednje plodna tla su 40-80 kg N/ha, 70-
100kg P2O5/ha i 80-120 kg K2O/ha.
½ P i K gnojiva se dodaje u osnovnoj obradi a ostatak
(druga polovina) P i K i cjelokupna količina N u
predsjetvenoj pripremi tla.
SJETVA - u toplijim krajevima grašak se može sijati
krajem rujna,početkom listopada pa čak i tijekom
zime. U ostalim dijelovima zemlje se sije u rano
proljeće tijekom ožujka, u brdskim područjima u
travnju i svibnju. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm i na
sklop 80 do 120 biljaka/m2.
NJEGA USJEVA - sije se rano pa ako u tlu nedostaje vode
poslije sjetve treba obaviti valjanje da se ostvari
kontakt sjemena i tla.
Najčešće bolesti graška su palež i pepelnica - suzbijaju se
poštivanjem plodoreda, korištenjem zdravog sjemena i
fungicidima. Najčešći štetnici su pipe mahunarke, lisne
uši i graškov žižak -suzbijaju se insekticidima.
Korovi se suzbijaju kultiviranjem ili herbicidima.
 ŽETVA/BERBA
Grašak dozrijeva nejednolično. Mahune se beru kada
su dovoljno razvijene i bez celuloznih niti. Za zeleno
zrno se bere kada je zrno dostiglo najpovoljniji
kemijski sastav. Na većim površinama mahune i
zeleno zrno se beru kombajnom za grašak i odmah
po žetvi se transportiraju na preradu ili se duboko
zamrzavaju. Zrelo (suho) zrno se bere na kraju
vegetacije i ako sadrži više od 14% vlage treba ga
sušiti prije spremanja u skladište.
Ozimi stočni grašak u smjesi sa žitaricama se kosi
sredinom svibnja kada je grašak u fazi pune cvatnje,
a žitarice u fazi klasanja.