Blitva lisnata

Sinonim: -; Engleski naziv: Leaf beet; Latinski naziv: Blitva lisnata Beta vulgaris L. ssp.
Vulgaris var. cicla;

Blitva je dvogodinja biljka. U prvoj godini razvije dubok i razgranat korijen, koji je u gornjem dijelu
zadebljan, skraenu stabljiku i rozetu lia. U drugoj godini razvije se razganata cvjetna stabljika
visine do 1,2 m. Blitva se uzgaja radi lia, a koristi se i plojka i peteljka.
Najee se koristi kuhana u malo vode i zainjena maslinovim uljem i enjakom, ali moe se i
pirjati te pripremati na druge naine zajedno s drugim vrstama povra. Moe nadomjestiti pinat za
one koji ga ne vole. Blitva se moe zamrzavati na isti nain kao pinat. Naroito se cijeni za
reguliranje probave, dobar je diuretik, a preporuuje se protiv slabokrvnosti. Blitva je vrlo korisna
biljka u ishrani dijabetiara jer smanjuje glukozu u krvi, a ujedno ekstrakt blitve ima zatitni uinak
na jetru kod dijabetesa.

Agroekoloki uvjeti
Vezani lanci - Blitva lisnata

Lobodnjae - omiljeno lisnato povre

Temperatura
Blitva ima veliku mogunost prilagodbe tlu i klimi. Minimalna je temperatura klijanja 5 C, a
optimalna 16 - 24 C. Pri niim temperaturama 5 - 10 C biljka sporo raste, a optimalna
temperatura rasta je 16 - 20 C. Pojedini kultivari dobro podnose i temperature vie od 30 C. I
mlada i potpuno razvijena biljka moe podnijeti blage mrazeve, to omoguuje prezimljenje u
priobalnom podruju.
Voda
Tijekom uzgoja potrebno je osigurati dovoljnu koliinu vode, posebno u podrujima gdje se javlja
manjak vode ili je ona neravnomjerno rasporeena. Smatra se da je tijekom uzgoja potrebno 4 - 6
navodnjavanja da bi se postigli optimalni prinosi. Tijekom sunih perioda biljkama treba 9 - 13 l

vode tjedno, ali su i iznenaujue otporne na suu. S obzirom na kvalitetu vode blitva pripada
jednoj od rijetkih kultura koje su tolerantne na slanu vodu.
Tlo
Blitva nema velike zahtjeve prema tlu, ali najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima dobre
propusnosti za vodu i dobrog kapaciteta za zrak uz pH 6 do 8. Podnosi blago zaslanjena tla. U
vegetativnoj fazi dobro uspijeva pri razliitim klimatskim uvjetima, od mediteranskih, kontinentalnih
do planinskih, pri razliitim rokovima sjetve. U priobalnom podruju moe prezimiti.

Agrotehnike mjere
Plodored
Blitva ne podnosi monokulturu. Na istom tlu ne smije se uzgajati najmanje 3 godine, a isto tako niti
jedna kultura iz roda Beta. Preporuuje se uzgoj nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Dobro
uspijeva uz sve vrste graha, osim graha trenjevca te uz kupusnjae, crveni luk i salatu. Godi joj i
zainsko bilje poput alfije, majine duice, metvice, kopra i sipana.
Obrada tla
Budui da blitva ima dubok korijen i moe koristiti vodu iz dubljih slojeva, duboka obrada tla obavlja
se na 30 - 40 cm, a predsjetvena priprema mora omoguiti jednolinu dubinu sjetve. Za ranu
proljetnu sjetvu prikladne su uzdignute gredice.
Gnojidba
Ako pretkultura nije gnojena organskim gnojem, na teim i jako pjeskovitim tlima 20 - 40 t/ha dobro
kompostiranog organskog gnoja osigurava dobre uvjete za poetni rast blitve. Prije sjetve ili sadnje
u mineralnoj gnojidbi dodaje se 80 - 100 kg/ha fosfora i 50 do 100 kg kalija. Duina prihrana sa
100 - 150 kg/ha KAN-a provodi se u 3 - 4 navrata nakon berbe listova.

Sorte
Dva su osnovna tipa kultivara: kultivari s dugim i irokim, mesnatim, bijelim lisnim peteljkama te
valovitim ili mjehurastim plojkama. Postoje i kultivari kraih i tanjih, zelenih peteljki, glatkih ili malo
valovitih plojki. Boja plojke moe biti utozelena, srednjezelena ili tamnozelena. Kultivare crvenih
peteljki nazivaju i rabarbarasta blitva. Veina kultivara selekcionirana je na uspravan rast, otpornost
na niske (za zimski uzgoj), ili visoke temperature (za ljetni uzgoj), otpornost na brzo prerastanje te
otpornost na bolesti.

Sjetva / sadnja
Blitva se obino sije izravno, ali za ranu proizvodnju moe se uzgojiti i iz presadnica proizvedenih u
grijanim zatienim prostorima. U kontinentalnim podrujima sije se na otvoreno od kraja oujka do
kraja svibnja. Za presadnice iz zatienih prostora uz zagrijavanje na temperaturu viu od 15 C
potrebno je oko 5 tjedana. Presadnice sa 3 - 5 pravih listova presauju se u prvoj polovici travnja.

Na otvoreno se sije 30 - 50 cm red od reda, a prorjeuje se na razmak 20 - 30 cm u redu.

Presadnice se obino sade na razmak u redu 30 - 40 cm, odnosno 5 - 9 biljaka po etvornom metru.
Za 1 ha potrebno je 15 - 20 kg sjemena, a za proizvodnju presadnica golog korijena na gredici 5 - 10
g po metru etvornom. U mediteranskom podruju moe se sijati na isti nain od veljae do kraja
travnja, a za jesensku i zimsku berbu od kolovoza do poetka rujna.

Njega nasada
Ako se sije naturalno sjeme prorjeivanje je svakako potrebno jer iz jednog klupka obino nie vie
biljaka. Proizvoai u priobalnom podruju obino je ostave dok ne razvije 5 6 mladih biljica te ju
prodaju kao mladu blitvu. Tako se razlikuje od blitve iz jesensko-zimskog uzgoja, od koje se prodaje
samo lie. Pri uzgoju na veim povrinama za blitvu se mogu koristiti odgovarajui herbicidi nakon
sjetve, a prije nicanja ili nakon nicanja, kada je blitva u fazi 2 prava lista. Budui da se obino ne
uzgaja na velikim povrinama, meurednom obradom kontrolira se korov, odrava povrinska
struktura tla i uva vlaga.

Berba i skladitenje
Blitva se moe poeti brati oko 60 dana nakon sjetve ili oko 30 dana nakon presaivanja. Mlada se
blitva upa s korijenom paralelno s prorjeivanjem. Od razvijenijih biljaka obiru se vanjski potpuno
razvijeni zdravi i neoteeni listovi, to omoguuje dalji rast rozete i ukupno 3 - 5 berbi istog usjeva.
To u proljetnom uzgoju traje 2 - 3 mjeseca, a u jesensko-zimskom u priobalnom podruju do 6
mjeseci. Pri uzgoju na veim povrinama za preradu blitva se moe kositi kombajnima za pinat. U
tom se sluaju ostavlja gui sklop (15 - 20 biljaka po metru etvornom), a uz navodnjavanje
mogua su 2 - 3 otkosa. Ovisno o uvjetima uzgoja, dobar usjev blitve moe dati prinos 30 - 60 t/ha.
Nakon berbe blitva se prema potrebi pere u hladnoj vodi i pakira u letvarice ili kutije u vezicama ili u
rasutom stanju (rinfuza) po 10 - 15 kg u jedinici pakiranja. Blitva brzo gubi vlagu i svjeinu i zato
mora to prije stii do trita. Pakiranje u obloene jedinice PE folijom korisno je za bolju odrivost
na prodajnom mjestu. Ako je potrebno moe se skladititi u hladnjai na 0C i pri 90 95 %
relativne vlage zraka 7 - 12 dana.
Izvor:
o

prof.dr.sc. Mladen Jurii; AGRO-BASE CD

Burza voa i povra

Blitva lisnata - Sorte (3)

o

BIONDA DA TAGLIO TRESTINA*

GRNER SCHNITT - eng: GROENE GEWONE, LISCIA VERDE DA ETAGIO, PERPETUAL SPINACH, ERBETTE,
TAMNOZELENA BLITVA; lat: TAMNOZELENI MANGOLD; *

VERTE A CARDE BLANCHE 3 *

Sorte oznaene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno
DUS ispitivanje (ispitivanje razliitosti, ujednaenosti i stabilnosti).