Poljoprivredni fakultet Banja Luka 2013.

godine

SEMINARSKI RAD

Tema: Gajenje stonog bilja na oranicama

Student: Danijel Cvijanovi

Asistent: Aleksndar Kralj

Sadraj:

Uvod ................................................................................................................................................2

1. Jednogodinji krmni usjevi .........................................................................................................3

1.1. Stona repa........................................................................................................................3 1.2. Stona mrkva....................................................................................................................3 1.3. Stona karaba....................................................................................................................4

2. Krmni meuusjevi........................................................................................................................4

2.1. Ozimi krmni meuusjevi...................................................................................................5 2.1.1. Ra..........................................................................................................................5 2.1.2. Grahorica.................................................................................................................6

2.2. Naknadni meuusjevi........................................................................................................7 2.2.1. Kukuruz...................................................................................................................7 2.2.2. Soja.........................................................................................................................8 2.2.3. Stoni kelj...............................................................................................................8

Zakljuak........................................................................................................................................10 Literatura........................................................................................................................................11

-1-

Uvod:

Gajenje stonih biljaka na oranicama od veliko je znaaja za stoarstvo. Kod svake ratarske kulture koja se gaji na oranicama potrebno je da znati: porjeklo i rasprostranjenost vanost i upotrebu morfoloke i bioloke osobine vrste, odlike i sorte uslovi uspjevanja agrotehnike mjere : plodored, obrada zemljita, gnojidba, sjetva, etva i vridba, prinos i uvanje. Prouavanjem porjekla saznaje se otkud pojedina kultura potie i koji su njeni preci. Vanost i upotreba pokazuje znaenje pojedine kulture. Poznavanje morfolokih i biolokih osobina ratarske kulture omoguava svjestan uticaj na njezin rast i razvoj a time i na postizanje visokih i kvalitetnih prinosa. Temeljno pozavanje vrsta , odlika i sorti od velikog je znaaja prilikom izbora za odreeno uzgojno podruje. Dobro usklaeni uslovi uspjevanja sa prilikama uzgojnog podruja ine osnov uspjene proizvodnje krmnog bilja na oranicama.

-2-

1.Jednogodinji krmni usjevi

Meu jednogodinje krmne usjeve pripada manji broj kultura koje zauzimaju oranicu manje vie tokom cijelog vegetacijskog perioda. U grupu tih kultura pripadaju uglavnom krmne okopavine od kojih su najvanije stona repa, stona mrkva i stona koraba.

1.1.Stona repa

Stona repa (Beta vulgaris) je veoma vana u ishrani stoke. Ona sadri 8-14% suhe materije i 0.6-0.7% svarljivih bjelanevina. Stona repa je jedan od najvrednijih i najzdravijih stonih hraniva za zimsku ishranu. Od vitamina sadri mnogo karotina i riboflavina. Poboljava probavu i djeluje kao laksativno sredstvo. Stoci se obino daje sjeckana a sok se takoe koristi u ishrani domaih ivotinja. Dvogodinja je biljka,prve godine razvija korijen a druge godine cvijet i sjeme. U prva dva mjeseca stona repa razvija se vrlo sporo,preteno se razvija list a korijen raste samo u dubinu. Od 3-4 mjeseca vegetacije poinje intezivan rast korijena. U plodoredu stona repa moe doi poslije bilo koje kulture a naroito poslije mahunarki koje omoguavaju pravodobnu jesensku obradu tla. Stona repa plitko se zakorjenjuje pa zbog toga hraniva moraju biti u lako topivom obliku. Podnosi obilnu gnojidbu stajskim ubrivom (4050t/ha). Ovakvim ubrenjem omoguavaju se visoki prinosi. Prinosi su oko 65t/ha korijena i 15t/ha lista. Odnosi iz tla su 168kg N, 57 P2O3 i 310 K2O. Na toj osnovi trebalo bi tlo u jesen osim stajskim ubrivom na 1 ha gnojiti sa 300kg P-gnojiva, 400kg K-soli, te u proljee sa 100kg P- gonijva i 300kg K-soli. Tokom vegetacije prilikom kultiviranja trebalo bi u dva navrata obaviti gnojenje, svaki put sa 150kg N- gnojiva na 1ha. Sjetva se obavlja u martu i aprilu u redove razmaka 45cm na dubinu od 3cm. Na 1ha sije se 15-20kg sjemena. Sijati treba samo sortno sjeme minimalne istoe 96% i klijavosti 65-80%. Stona repa se vadi u doba fizioloke zrelosti ali prije nastupanja nonih mrazeva. Prilikom vaenja lie se otrga ukoliko se korijen eli spremiti u trap. Trapovi su iroki oko 1.5m i ne vii od 1.5m. U trapove treba postaviti ventilaciju i u njima odravati temperaturu izmeu 1 i 4 C.

1.2.Stona mrkva

Stona mrkva (Daucus carota) pripada porodici Umbelliforae. U sunim krajevima stona st moe zamjeniti stonu repu jer je njoj dovoljno neto manje padavina nego stonoj repi. Bogata

-3-

je bjelanevinama i skrobom te provitaminom A, i vitaminima B i C pa je to u dijetetskozdravstvenom pogledu najvrednija krmna biljka. Stona mrkva je skromna biljka u pogledu podneblja i tla. Dosta dobro podnosi kasne proljetne i rane jesenske mrazeve. Uspjeva dobro na svim tipovima tla osim na pretjerano zbijenim, vlanim i kiselim. Mrkva voli dobro gnojeno tlo a posebno zahtijeva mnogo kalija i kiseonika. Kako se najee sije kao predusjev za jeam gnojenje treba obaviti prilikom obrade tla za jeam i to sa 600700kg/ha superfosfata, 400-500kg/ha kalijeve soli. Mrkva se sije u jeam u proljee kada je tlo ugrijano na 5 C, na razmak redova 40-50cm, dubinu 1.5cm, sa 4-5kg/ha sjemena. Prinosi korijena krmne mrkve kreu se od 30-50t/ha a lia oko 10 t/ha.

1.3.Stona karaba

Stona karaba (Brassica napus) je prvenstveno kultura vlanijih i prohladnih podruja. Najbolje uspijeva na glinastom tlu. Vegetaciju ima kratku (3 mjeseca), pa se kod nas uzgaja vie kao naknadni usjev, a negdje i kao postrni. Podnosi hladnou do -6 C pa se razvija i raste do kasne jeseni. Ako se sije kao glana kultura tlo se obrauje i gnoji jednako kao i za stonu repu. Sije se u redove razmaka oko 50cm, sa 3-4kg/ha sjemena na dubinu od 1.5cm. Usjev se njeguje jednako kao i kod stone repe. Ako se uzgaja kao naknadna ili postrna kultura, preporuuje se da se najprije uzgoje presadnice koje se presauju na razmak od 45x30cm. Karaba se lagano vadi rukom. Dosta se teko uva pa ju je najbolje to prije potroiti. Prinosi su 25-50 t/ha.

2. Krmni meuusjevi

U savremenoj i intezivnoj poljoprivrednoj proizvodnji trebale bi sve oranine povrine uvijek biti zasijane, tako da bi se svake druge godine sa iste povrine ubirala tri usjeva. To se moe postii pravilnim plodoredom i uvoenjem uzgoja krminh meuusjeva. Ti krmni meuusjevi ne samo da osiguravaju u toku cijele godine obilnu i zdravu ishranu stoke, nego imaju i vrlo veliko agrotehniko znaenje jer ljeti zasjenjuju tlo pa tako tite njegovu ugorenost i strukturu i obogauju ga znatnim koliinama organske tvari. Prema vremenskom razdoblju u kojem zauzimaju oraninu povrinu razlikujemo nekoliko grupa meuusjeva: Ozimni krmni meuusjevi, koji se siju rano u jesen a iskoriavaju u toku sljedeeg proljea (krmna repica, zeleni ra, ozima grahorica, graak itd...)

-4-

 Naknadni ili sekundarni meuusjevi, koji se siju ili poslije ozimih meuusjeva ili poslije glavnih usjeva, a iskoriaavaju se u toku ljeta ili jeseni (kukuruz za silau, slatki sirak, stoni kelj...) Postrni meuusjevi koji se siju poslije strnih itarica a iskoriavaju se u jesen ili ak zimi (kukuruz i suncokret za zelenu krmu, postrna repa, stoni kelj...)

2.1.Ozimi krmni meuusjevi

2.1.1. Ra

Ra (Secale cerale) je itarica i pripada porodici trava. Kada su u pitanju uslovi uspjevanja ra nema velikih zahtjeva prema toploti. Klija na temperaturi 1 C, optimalana temperatura klijanja je 25C a maksimalna odmah iznad 30C. Sorte otporne na zimu mogu podnijeti mrazove i do -35C. Ra je osobito osjetljiva prema visokim temperaturama u vrijeme cvjetanja. Prema vodi ra je malih zahtjeva. Za ozimi ra vano je da u jesenskom periodu tlo bude dobro snadbjeveno vodom. Dobro podnosi proljetne sue jer rano poraste i ima snaan korjenov sistem. Za razliku od ostalih itarica ra uspjeva na lakim, siromanijim i kiselijim tlima. Ra uspijeva poslije svake kulture. Za sjetvu rai tlo treba pripremiti tako da se poslije skidanja predusjeva plitko prai, zatim se ore na 25-30cm. Ako poslije rai dolazi neki glavni usjev (kukuruz,suncokret) u tom sluaju zemljite treba dobro ubriti stajskim ubrivom. Od mineralnih gnojiva u predsjetvenoj obradi daje se oko 300-350 kg/ha fosfornog gnojiva,200250kg/ha kalijevog gnojiva i oko 200-300kg/ha duinog gnojiva. Sije se 200-250 kg/ha sjemena u redove razmaka 15cm na dubinu od 2-3cm. Posijati se mora do poetka oktobra. Ra se kosi za zlenu krmu od vremena kad je visoka 60cm sve do pojave prvih klasova. Ra se po potrebi moe iskoristiti i za ispau. Ako se eli siliati to treva uiniti do klasanja, jer je tada omjer bjelanevini i ugljenih hidrata drugaiji pa se sigurnije i lake silira. Ako se dio eli posuiti za sijeno tada se kosi najkasnije u vrijeme vlatanja

. Slika. 1. Ra
-5-

2.1.2. Grahorica

Grahorica (Vicia sp.) pripada jednogodinjim mahunarkama. Odlina je krmna biljka sa visokim postotkom bjelanevina (2-3%). Moe se upotrebljavati kao zelena krma, sijeno ili silaa. Mladi je usjev prikladan za sve ivotinje, a malo stariji za goveda i konje. Osobitu primjenu ima u ishrani mladih ivotinja. Zbog stabljike koja polijee grahorica se sije u kombinaciji sa drugim kulturama,posebno sa strniim itaricama. Ozima grahorica je veoma vana kao zelena stona hrana u rano proljee. Poslije nje mogu se jo uvijek sijati raniji hibridi kukuruza za zrno ili silau. Grahorice uspjevaju svugdje gdje im je u toku godine obezbjeeno 500-600 mm padavina. Dobro uspjevaju na ilovasto-pjeskovitim, pjeskovito-glinastim i na glinastim tlima. Ne uspjevaju na potpuno pjeskovitim tlima. Grahorice najbolje uspjevaju na pH 5,7-6,8. Mogu se uzgajati i na viim poloajima jer dobro podnose zimu ali ako su golomrazice jake, osobitno u kasnoj sjetvi, usjev grahorice moe stradati. U plodoredu grahorica se moe uzgajati poslije gotovo svakog usjeva. Vrlo je dobar predusjev za sve kulture a osobito za ozimu penicu. Tlo se obrauje na dubinu 25-30cm. Sije se u razmake 15-20cm. Grahorica za krmu nikad se ne sije kao ista kultura ve se sije u smjei sa itaricama. Najobinije smjese jesu : obina grahorica i ra u omjeru 3-4:1, odnosno 120150kg/ha grahorice i 30-50kg rai. U toj smjesi vano je da ne bude puno rai jer je ra u razvoju ranija pa ve otvrdne i ostari kada grahorica stigne u najbolju fazu razvoja za koritenje. Neto bolja po ritmu razvoja bila bi smjesa grahorice i jema ali ni u toj smjesi ne treba da bude vie jema jer on jako nabusava pa moe grahoricu i potisnuti. Jo bolja po ritmu je smjesa grahorice i penice, sije se 120kg/ha grahorice i 50kg penice. Kosidba se obavlja od poetka klasanja itarica u smjesi. Prinos zelene mase moe iznositi 25-30t/ha to odgovara 8t/ha kvalitetnog sijena. Ako se sva zelena masa ne moe na vrijeme utroiti za ishranu stoke, moe se posuiti za sijeno.

Slika. 2. Grahorica.

-6-

2.2. Naknadni krmni meuusjevi

2.2.1. Kukuruz

Kukuruz (Zea mays) je vana njivska biljka, a kod nas je najvanija krmna biljka uz lucerku. Za ishranu stoke se moe koristiti kao koncetrovano hranivo ili u obliku stone kabaste hrane. Iskoritavanje cijele biljke se moe vriti na vie naina. Cijela biljka se moe koristiti za ispau, zatim kao zelena svjea krma, kao silaa, kao suva biljna masa i kao kukuruzovina. Za spremanje silae kukuruz je izrazito povoljan jer pored zrna i ostali dijelovi biljke su povoljni za spremanje silae i imaju povoljnu krmnu vrijednost. Kukuruz treba gajiti u plodoredu, a kao najei predusjev u naoj zemlji je penica. Pored penice kao predusjevi javljaju se jednogodnje i viegodinje leguminoze, a okopavine u manjoj mjeri. Prinos kukurza je vii ako je gajen iza grahorice, a nii ako se gaji iza rai. Obradu zemljita ine osnovna obrada i predsjetvena obrada. Vrijeme osnovne obrade zavisi od vremena uklanjanja predusjeva. Prva operacija u obradi zemljita je zaoravanje strnita,koja se najee vri nakon etve strnih ita. Dubina oranja se kree u granicama od 3040cm. ubrenje je vana mjera u proizvodnji kukuruza jer on proizvodi velike koliine organske materije. Za proizvodnju 100kg zrna potrebeno je oko 3kg N, 1-1.5kg P2O5 i oko 3kg K. Koliina hraniva za ubrenje kukuruza zavisi od plodnosti zemljita, koeficijenta iskoriavanja hraniva i planiranog prinosa. ubrenje kukurza se vri organiskim i mineralnim ubrivima. Kao organsko ubrivo se koristi zagoreli stajnjak koji se unosi u jesen prije dubokog oranja. Stajnjak povoljno utie na fizike i bioloke osobine zemljita, kao i sadraj NPK hraniva a koristi se u koliini 40-60t/ha. Mineralna ubriva se koriste kao osnovno i startno ubrivo i za prihranjivanje. Osnovno ubrenje se obavlja pred duboko oranje a startno za vrijeme predsjetvene pripreme zemljita ili zajedno sa sjetvom. Prilikom sjetve vodi se rauna o izboru hibrida i kvalitetu sjemena. Sjeme za sjetvu treba da bude tretirano preparatima protiv gljivinih oboljenja. Vrijeme sjetve kukuruza zavisi od hibrida a obino se sije polovinom aprila kada je temperatura zemljita na dubini od 10cm 810C. Sjetva se obavlja sijaicama na rastojanju od 70cm izmeu redova dok rastojanje biljaka u redu zavisi od hibrida i namjene usjeva. Najee rastojanje je 70x19cm pri kome se obazbjeuje 60-68.000 biljaka na 1ha. Koliina sjemena iznosi 15-20kg/ha a optimalna dubina je 5-6cm. Pri ranijoj sjetvi kada je temperatura zemljita ispod i oko 8C dubina je 3-4cm kako bi sjeme bre isklijalo, a pri kasnijoj sjetvi dubina je 7-8cm jer su gornji slojevi zemljita suvi i nemaju dovoljno vlage za klijanje.

-7-

Slika. 3. Kukuruz.

2.2.2. Soja

Soja (glicine hyspida) pripada porodici mahunarki. Zrno, koje sadri i vie od 30% bjelanevina, a i cijela biljka mogu se koristiti kao vrijedna stona hrana u raznim oblicima. Kao naknadni meuusjev soja se sije u smjesi sa kukuruzom, sirkom i sudanskom travom, pa poboljava hranjivu vrijednost, posebno sadraj bjelanevina u silai. Za sjetvu treba birati takve sorte koje e davati to vee prinose zelene mase. Za ishranu u zelenom ili siliranom stanju soja je najbolja u stadijumu stvaranja mahuna. Ako se sije ranije, treba birati sorte sa duom vegetacijom a kasnije se siju sorte sa kraom vegetacijom.

Slika. 4. Soja. 2.2.3. Stoni kelj

Stoni kelj (Brassica oleraceae) pripada porodici krstaica i dvogodinja je biljka. Prve godine iskoritava se za krmua u drugoj godini daje sjeme. To je kultura koja kod nas zauzima
-8-

malu povrinu a po svojoj vrijednosti trebala bi da zauzima znaajnije mjesto u proizvodnji krme. Stoni kelj daje zelnzu krmu u jesen. Vrlo je otporan na zimu i razvija se najbujnije za vrijeme hladna i kiovita vremena. Stoka se moe hraniti stonim keljom u ono doba godine kada vie nema druge zelene krme. Stoni kelj sadri 2% bjelanevina, osim toga sadri znatne koliine vitamina. Keljem se mogu haniti sve vrste stoke osim konja. Kod peradi povoljno utie na nosivost i daje lijepu utu boju umancetu. Stoni kelj moe se uzgajati kao glavni, naknadni i postrni usjev. Kao naknadni meuusjev reguje veoma dobro na stajski gnoj koji treba zaorati u jesen i dati kod sjetve predusjeva u koliini od 30-40t/ha. Oranje za naknadni usjev obavlja se na dubinu od 25cm. Kosidba kelja treba da se ravna prema vremenskim prilikama i stanju usjeva. Ako je ljeto suho i kelj se nije dosta bujno razvio moe se priekati sa konjom jer u jesensko hadnije vrijeme kelj jo uvijek bujno raste. Prinosi stonog kelja kao naknadnog usjeva mogu dostii i 70-80t/ha zelene mase po 1 ha, a uz povoljne uslove i vie.

-9-

Zakljuak:

Proizvodnja stonih biljaka na oranicama predstavlja veliki znaaj u stoarskoj proizvodnji. Da bi se obezbjedio dovoljno kvalietan i visok prinos kao prvo treba obezbjediti odreeni kvalitet zemljita. Uticaj klime na pojedine ratarske kulture koje se gaje na oranicama je od velikog znaaja. Izbor i kvalitet sjemena u velikoj mjeri doprinose poboljanju kvaliteta i prinosa odreenih kultura. Najzastupljenija krmna biljka koja se gaji na oranicama kod nas je kukuruz koji predstavlja osnovni izvor hraniva u stoarskoj proizvodnji. Prilikom proizvodnje krmnih biljaka na oranicama posebnu panju treba obratiti na prihranjivanje, odnosno ubrenje. Koliina i tip ubriva treba da bude optimalna onoj ratarskoj kulturi koja se gaji na oranici. Kako bi domae ivotinje tokom cijele godine imale dovoljne koliine kvalitetne hrane potrebno je da se ratarske kulture koje se gaje na oranicama smjenjuju na oranici tokom cijele godine, odnosno da se gaje u plodoredu. Faktori koji utiu na kvalitet i prinos stonih biljaka koje se gaje na oranicama su sledei: kvalitet zemljita, klima, kvalitet sjemena, obrada zemljita, koliina i kvalitet ubriva, adekvatna zatita biljaka...

- 10 -

Literatura:

Dr. Ivan Todori , Dr. Roman Graan, Specijalno ratarstvo, Zagreb 1987. Dr. Savo M. Vukovi, Krmno bilje, Institut za istraivanja u poljoprivredi, Srbija 1999. godine Dr. Milenko G. , Stojadin Mra dipl. ing., ivorad Krsti dipl.ing., Ishrana i zatita bilja, Hemijska industrija Zorka abac 1997. godine.

- 11 -