LUPINA

(LUPINUS SPP.)
GOSPODARSKA VAŽNOST
Lupina se uzgaja radi slijedećih namjena:
-Za proizvodnju kvalitetna krme,može se sijati
kao naknadni ili postrni usjev,zelena masa slat-
kih lupina se koristi za ishranu stoke i to u fazi
pune cvatnje jer tada sadrži najmanje alkaloida,
zelena masa žute lupine ostaje zelena sve do zri-
obe,dobro je probavljiva i stoka je rado jede.
-Za prehranu ljudi se koristi sjeme i to za pripr-
emu fermentiranih proizvoda,slično kao i soja,
brašno od lupine se može dodavati pšeničnom
brašnu (do 10%) čime se popravlja prehrambe-
na kvaliteta kruha i tjestenine.
-Agrotehnička važnost lupine je velika jer popra-
vlja fizikalna,kemijska i biološka svojstva tla,ima
dobro razvijen korijen koji drenira tlo i usvaja te-
že pristupačna hraniva iz dubljih slojeva tla.
PORIJEKLO I BOTANIČKA
PRIPADNOST

Lupina je vrlo stara kultura,poznata već 4000

godina,potječe s područja Sredozemlja i Sjeve-
rne Amerike.Lupina pripada porodici mahuna-
rki (Fabaceae), rodu Lupinus.Rod Lupinus sadr-
ži nekoliko stotina vrsta,a za proizvodnju su na-
jvažnije:bijela,žuta,plava (uskolisna) i kanadska
(višegodišnja) lupina.
MORFOLOŠKA I BIOLOŠKA SVOJSTVA

KORIJEN-je vretenast,dobro razvijen,dobre upo-

jne snage,dobro usvaja teže pristupačna hrani-
va iz tla.Kvržične bakterije s korijena lupina mo-
gu vezati 200-300 kg N/ha.
STABLJIKA- je uspravna,tijekom vegetacije zelja-
sta u zriobi odrveni,prekrivena je dlačicama,vi-
soka je 60-200 cm,razgranata je uglavnom u go-
rnjem dijelu.
LIST-je složen,sastoji se od glavne peteljke na ko-
joj se nalazi 5-11 prstasto složenih listića izduže-
nog ili ovalnog oblika.Plava lupina pod utjecaj-
em niskih temperatura u listovima stvara antoci-
jankoji im daje ljubičastu boju.
CVIJET- je skupljen u grozdastu cvat koja se razvi-
ja na vrhu stabljike i bočnih grana i bijele je žu-
te plave ili ružičaste boje.
PLOD- je mahuna obrasla dlačicama, na vrhu je
zašiljena,najčešće sadrži 3-7 sjemenki.Zrele ma-
hune su tamnosiveboje, lako pucaju pa se sje-
me osipa.
SJEME-je zrno, bijele,ružičaste, sive ili crne boje,
okruglog ili ovalnog oblika.Sjeme ima visok %
bjelančevina (32-53%),ovisno o vrsti i sorti.
AGROEKOLOŠKI UVJETI ZA
PROIZVODNJU LUPINE
TOPLINA-lupina najbolje uspijeva u umjereno-
toplim područjima.Plava lupina bolje podnosi
niske temperature od žute i bijele pa se može
uzgajati i u sjevernijim područjima.Minimalna
temperatura za klijanje je 2-6¨C,ovisno o vrsti,
a optimalna za rast i razvoj je 20-25¨C.Tempera-
ture iznad 30¨C u vrijeme cvatnje izazivaju opa-
danje cvijetova i mahuna što je pojačano ako ne-
dostaje vode.
VODA-lupina treba određene količine vode tije-
kom cijele vegetacije,a najviše je treba u vrije-
me cvatnje,formiranja mahuna i nalijevanja zr-
na.Veća količina oborina u vrijeme zriobe uzro-
kuje bujan rast i neravnomjerno dozrijevanje.
TLO-lupina se može uzgajati na različitim tipovi-
ma tla,uspijeva i na težim i manje plodnim i pje-
skovitim tlima,tolerantnija ja ne kisela tla od os-
talih mahunarki.
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
PLODORED-Ako se lupina uzgaja za zelenu gnoji-
dbu nije potreban uzgoj u plodoredu i na istoj
površini se može uzgajati 2-3 godine.Ako se pro-
izvodi za sjeme potreban je uzgoj u plodoredu i
najbolje predkulture su joj okopavine i strne žit-
arice.Lupina je dobra predkultura svim kultura-
ma osim mahunarki.
OBRADA I PRIPREMA TLA- se obavlja po sustavu
obrade za jarine,obavlja se duboko oranje u jesen
na 30 cm dubine,a predsjetvena priprema se oba-
vlja u proljeće.
GNOJIDBA- dio potreba za dušikom lupina pod-
miruje zahvaljujući kvržičnim bakterijama što tr-
eba uzeti u obzir kod planiranja gnojidbe.Potre-
bna količina gnojiva ovisi o plodnosti tla,predku-
lturi i planiranom prinosu.P i K gnojiva se doda-
ju u osnovnoj i dopunskoj obradi ,a N gnojiva u
predsjetvenoj pripremi.
SJETVA- se obavlja od 15.ožujka do 15.travnja i
to najpirije plava,žuta pa bijela lupina,sije se u
široke redove na dubinu 3-6 cm i sklop od 50 do
90 biljaka/m2.
NJEGA USJEVA-lupina raste brzo,ima gust sklop i
dobro guši korove.Ako se korovi pojave u lupini
za zelenu gnojidbu usjev treba pokositi i zaorati
prije nego se korovi osjemene.U usjevu za proi-
zvodnju sjemena korovi se suzbijaju kultivira-
njem ili primjenom herbicida.
ŽETVA- lupina neravnomjerno dozrijeva,mahune
pucaju i sjeme se osipa pa je žetvu najbolje zap-
očeti u vrijeme kada su mahuna na glavnoj sta-
bljici pri kraju voštane zriobe.Žetva se obavlja pri-
lagođenim žitnim kombajnom krajem kolovoza i
početkom rujna.
LEĆA (LENS ESCULENTA)
Leća je poznata od davnina,u Europi se uzgajala
još u mlađem kamenom dobu.Zrno leće se kori-
sti u prehrani ljudi kao i ostale mahunarke,naj-
češće kuhano kao prilog drugim jelima.Brašno i
prekrupa od leće se koriste u proizvodnji pose-
bnih pekarskih proizvoda.Zrno se dobro rasku-
hava i ima visoku hranljivu vrijednost.
Za prehranu domaćih životinja i industriju leća
nema veći značaj jer se proizvodi na malim po-
vršinama pa je i njena agrotehnička važnost za-
nemariva.
SLANUTAK (CICER ARIETINUM)
Slanutak je poznat već 6000 godina,potječe iz
Azije.Kod nas se uzgaja na malim površinama,
uglavnom u Dalmaciji gdje ga zovu čičeron.Sla-
nutak se najviše koristi u prehrani ljudi,posebno
u Aziji gdje se proizvodi na većim površinama.
Slanutak ima visoku hranljivu vrijednost,pored
kvalitetnih bjelančevina zrno sadrži i vitaminB1 i
provitamin A.Od zrna se pripremaju variva i ju-
he,pečeno sjeme –leblebija služi kao poslastica
i kao nadomjestak za kavu,koristi se zapripremu
slatkiša (halva i ratluk),od zrna se radi i namaz-hu
mus.Zrno slanutka ima i ljekovita svojstva jer poja-
čava lučenje gušterače.