2

Jeste li znali?

unja (zovu je i zlatna jabuka) je vrlo s t a r a vo k a p o r i j e k l o m i z jugozapadne Azije. Raste na podruju s mediteranskom ili bla om klimom, a najvei je proizvoa Turska. esta je na mjestima gdje uspjeva i vinova loza. Plod i sjeme proirili su se irom svijeta trgovakim putem, pa je tako stigla i u nae krajeve i zauzela posebno mjesto u tradicijskim jelima i folkloru.

zagaenim zrakom i neugodnim mirisom (istra ivanje PULS, 2007.). Takvu sliku mo emo jedino zajedno mijenjati, ali upornim i sveobuhvatnim radom na imid u Kutine u kojem bi dunja mogla zauzeti viestruko mjesto. nekim sjevernijim krajevima Hrvatske dunju nazivaju Kutina, a postoji i sorta dunje Kutina. U mnogim jezicima voe dunja ima naziv koji se vrlo slino ili isto izgovara kao i Kutina: slovenski: KUTINA, vedski: KVITTEN, njemaki: die QUITTE, latinski: COTONUM, engleski: QU I N C E , g r k i : K U D O N I O N, talijanski: COTOGNA, na Kreti: KUDONIA, estonski: KUDONNIA. Kutina je u povijesti imala i druge oblike svoga imena: Cotyna, Kotinna, Kotena, Kotennya. Moslavini i drugim krajevima je postojao obiaj da se prilikom roenja djeteta sadila voka, koja bi rasla i stasala zajedno s djetetom. esto je to bila i sadnica Dunje, koja je, osim ukrasne uloge, imala i svoju gastronomsku i aromativnu ulogu (dunja na ormaru). Voke su najstariji simboli plodnosti, a meu njima dunja ima posebno mjesto kao simbol sree, plodnosti, ivota i ljubavi. bog udjela pektina plodovi dunja su idealni za spravljanje svih slastica kolaa, medenjaka s aromom elea, vonog sira, kompota, marmelada,

B
P

liski je srodnik biljaka rosaceae u koje spadaju jabuka i kruka, a uglavnom su grmolika stabla (rijee naraste do visine 7 metara) pogodna za vrtove gdje ih mnogi sade zbog ljepote njezina cvijeta i ploda, te kasnije i mirisa. lod je oblika jabuke ili kruke, nepravilno je grbav, zlatno ute boje i pokriven dlaicama. Tvrd je i trpkokiselog okusa za razliku od sorti koje rastu u zapadnim predjelima Azije i u tropskim predjelima koje su mekane i sonije. Stoga je kod nas u pravilu za jelo pripremljena u toplinski obraenom obliku ili se upotrebljava u kozmetici. vate od svibnja do lipnja bijelim do ru iastim cvjetovima, a plodovi dozrijevaju u ranu jesen, od sredine rujna do kraja listopada. Kada su ubrani, plodovi se mogu sauvati do prosinca. utina je administrativni i industrijski centar regije Moslavina, uglavnom u iroj javnosti asocirana s Petrokemijom. Petrokemija, pak, asocirana je sa

d ema, likera. esto se dunja dodaje kao aromatizirajui sastojak u kompote od drugih vrsta voa i kolae. Manje je poznato da rije marmelada potjee od portugalskog naziva za dunju - marmelo.

unja je "vitaminska bomba" i time vrlo zdrava i preporua se u prehrani svih generacija. Sadr i velike udjele vitamina C, B1, B2, B12, kalij, eljezo, natrij, cink, bakar, mangan, pektin, proteine...

iris dunja koristi se u dekorativnoj kozmetici, a od nje je mogue proizvesti i eterino ulje.

a je neko podruje najlake prema van na tr itu poistovjetiti i uiniti prepoznatljivom (brendirati) kroz neku vie ili manje karakteristinu biljku ili prehrambeni proizvod i da je oko nje mogue stvoriti itav niz naina predstavljanja, pokazuje niz turistikih dogaaja: Kestenijada u Hrvatskoj Kostajnici, Dani kopriva u Koprivnici, Dani tartufa u Istri, Dani (vinje) maraske u Zadru, Dani paroga u Motovunu, Kulenijada u Po egi, Marunijada u Lovranu, Dani trenje u Mostaru, kremnite, gverc i mutarda u Samoboru... Dunja je do sada potpuno neiskoritena u te svrhe i mogue ju je vezati uz Kutinu.

Kako ju posaditi?
Vrijeme sadnje

P
S

ravilna sadnja ima presudan utjecaj na budui rast, razvoj i rodnost Dunje. Sve drvenaste kulture, pa tako i Dunje sadimo u doba mirovanja vegetacije ujesen ili u proljee. Prednost treba dati sadnji u jesen jer je u to doba tlo jo uvijek toplo i vla no, pri emu korijen posaene voke odmah uspostavlja kontakt sa tlom, odmah nastavlja svoj rast te na taj nain voka spremna doekuje proljetni poetak vegetacije. Bez obzira dali se radi o proljetnoj ili o jesenskoj sadnji ,voka nakon sadnje treba na raspolaganju imati dovoljno vode.

Razmak sadnje
vaka voka mora imati svoj optimalni ivotni prostor. Za normalan rast i razvoj voka mora biti dovoljno udaljena kako od objekata u blizini tako i od drugih stabala, pri emu posebno treba voditi rauna da e jednom posaena Dunja na svom mjestu ostati cijeli svoj vijek, a to znai i nekoliko desetaka godina. 4

Sadnice
adnice Dunje sorte LESKOVAA proizvedene su u ovlatenom rasadniku te su kao takve slijednici kontroliranih matinih stabala sorti i podloga. Sadnice moraju imati dobro ravijen nadzemni dio kao i korjenov sustav. Vrlo je va no sadnicu to prije posaditi ili privremeno utrapiti kako bi se izbjeglo isuivanje korjenovog sustava .

rije sadnje potrebno je otrim no em malo prikratiti deblje korijenje, dok tanko (vlasasto) korijenje ne treba dirati. Sadnicu je dobro umoiti u kaastu otopinu zemlje, vode i stajskog gnoja, kako bi se korijen navla io i oblo io sa hranjivim esticama.

Sadnja
rlo je va no , bez obzira radi li se o intenzivnom ili ekstenzivnom uzgoju zemlju dobro pripremiti . Prilikom sadnje veeg broja sadnica tlo treba rigolati te obaviti osnovnu gnojidbu jednom od NPK formulacija, dok je pri sadnji pojedinanih stabala potrebno iskopati jame irine 50 do 60 cm i dubine 40 cm. Zatim se u sredinu jame zabije kolac, oko kojeg se vrati dio rahle zemlje te tako napravi mali humak u jami, a na njega se razastre korijenje sadnice kako bi bilo usmjereno na sve strane (crte 1). Va no je da sadnicu ne posadimo preplitko jer e u tom sluaju korijen biti izlo en sui ljeti ali i niskim temperaturama zimi. Preduboka sadnja takoer dovodi do zaostatka u rastu. Pravilna dubina sadnje je u razini korijenovog vrata tj. na dubini na kojoj su bile u rasadniku.

a korijen stavljamo 3-5 cm rahle zemlje lagano ugazimo nogom te stavljamo zreli stajski gnoj u koliini 20 kg po sadnici. Vrlo je va no da stajski gnoj ne doe u direktan dodir sa korijenom kako ga ne bi spalio zbog poveane koncentracije hraniva u otopini.Na sloj stajskog gnoja dodaje se ponovno sloj tla i jama se dobro zatrpa. Oko voke napravi se zdjelica, tako da se omogui bolje zadr avanje oborinske vode ili vode koja se dodaje kod natapanja (crte 2).

N N

a kraju sadnje sadnicu treba vezati uz kolac, tako da se nakon slijeganja rahlog sloja tla postavi u eljeni polo aj. To se posti e tako da se sadnica uz kolac ve e u obliku broja 8 (crte 3).

Rez nakon sadnje

akon sadnje odmah se re e nadzemni dio sadnice. Jednogodinje sadnice bez postranih ogranaka prikratimo na visini na kojoj elimo razvijati kronje,a to je najee na visini 80 cm. Ako su postrane grane dobro razvijene, tada od njih odaberemo, ovisno o tome koji uzgojni oblik elimo formirati, potreban broj grana, a suvine prorijedimo (odstranimo). Potrebno je uspostaviti ravnote u izmeu nadzemnog sustava i korijenove mre e. Ako ne bismo rezali i odstranili suvine izbojke, voke bi se posuile, jer oslabljen korijenov sustav ne bi slao nadzemnom sustavu dovoljno vode i hraniva.
Mladen Lisak dipl. ing. Agr.

Kako ju gnojiti?

D
S

unja je kultura koja najbolje uspijeva na dubokim i plodnim tlima koja se nalaze u zaklonu i na sunanoj strani. Tla koja su jako alkalna nisu za uzgoj dunje jer se uzgojem na njima kod dunje javlja kloroza. Najbolji tereni za uzgoj dunje su tereni na kojima se uzgaja vinova loza. Veina sorata u rod stupa ve pete godine nakon sadnje. matra se da dunju ne treba gnojiti odnosno da je ona samofertilna, ali u pravilnom uzgoju svakako je gnojidba va na mjera. Gnojidba dunje slina je gnojidbi kruke. Ukoliko se sadi nasad dunje obavezno treba napraviti analizu tla i na temelju nje obaviti meliorativnu gnojidbu koja se unosi u tlo rigolanjem na dubinu oko 70 cm. Meliorativna gnojidba se obavlja visokim koliinama mineralnih gnojiva koje se kreu od 1500- 3000 kg/ha jedne od formulacija kao to su NPK 5-15-30, NPK 7-20-30, NPK 7-14-21 S, NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Ovom se gnojidbom daju biljna hranjiva na zalihu za cijeli razvojni vijek dunje. Kod sadnje pojedinanih stabala gnojidba se ne obavlja po hektaru ve samo za pojedino stablo. U pripremi tla za sadnju dunje tlo treba takoer duboko prekopati i pognojiti jednim od navedenih mineralnih gnojiva. rve godine uzgoja nakon sadnje, treba u proljee zakopati oko stabla 170 grama po stablu NPK 7-14-21S ili NPK 7-20-30. Duik u obliku uree treba primijeniti dva puta i to u o ujku 60 grama po stablu, a u travnju 50 grama po stablu. U svibnju se jo jednom prihranjuje s 50 g/stablo KAN-a. Svako gnojivo treba unijeti u tlo (zakopati). Tijekom vegetacije dunju treba prskati 3-5 puta 1% otopinom Fertine V.

c Nakon berbe ili krajem zime unijeti u tlo 1,5 kg/stablo NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S c u o ujku prihraniti s 0,5 kg/stablo Uree (zakopati) c u svibnju prihraniti s 0,5 kg/stablo KAN-a (zakopati) c pred cvatnju u stadiju mijih uiju prskati 0,5% otopinom Fertine B radi bolje oplodnje c nakon cvatnje prskati barem 2 puta 1% otopinom Fertine V u razmaku od 14 dana c est (6) tjedana nakon cvatnje prskati 1-1,5% otopinom Fertine Ca
7
Mr. sci. Biserka Stoji

Gnojidba dunje u rodu

Kako ju zatititi od bolesti i tetnika?

O
J

edan od razloga slabe zastupljenosti dunje u voarskoj proizvodnji mo e biti i nedovoljno poznavanje tetnika, a ponajprije uzronika biljnih bolesti koji uzrokuju propadanje plodova. d gljivinih uzronika bolesti dunje najznaajnija je monilijska trule ili pale dunje (Monilinia linhartiana) koja za razliku od uzronika drugih monilijskih trule i (M.Fructigena) napada samo dunju. Simptomi monilije vidljivi su u poetku cvatnje, naroito ako uslijedi kino razdoblje. Prvi simptomi vidljivi su na mladom liu koji venu, posmee, nekrotiziraju i sue se. Za vla nog vremena na zara enim listovima formira se micelij gljive ije spore insekti, vjetar i kia prenose na cvjetove i tako se iri zaraza. Zara eni cvjetovi posmee i izgledaju kao ofureni mrazom. Ukoliko se zarazi tek zametnuti plod on se osui i mumificira te ostaje na stablu (esto i do idue vegetacije te predstavlja izvor zaraze). edan od naina suzbijanje je mehaniko odstranjivanje mumificiranih plodova i suhih grana kako bi se smanjio infektivni potencijal. Od kemijskih mjera zatite preporua se preventivna primjena pripravaka na osnovi bakra u vrijeme kretanja vegetacije (fenofaza bubrenje pupa). U poetku cvatnje mogu se primijeniti Folicur 250 EW (Navedena zatitna sredstva u Republici Hrvatskoj nisu registrirana za primjenu na dunji, ali se koriste u zemljama EU), Baycor 25 WP ili Systhane 12 E. Tijekom ljeta u fazi zriobe plodova, sekundarno mo e doi do zaraze plodova s uzronikom monilijske trule i ploda (Monilinia fructigena). Zarazi plodova pogoduju oteenja nastala od jabunog savijaa ije se gusjenice ubuuju u plod, to predstavlja ulazno mjesto za razvoj trule i. U toj je fazi mogua primjena pripravka Teldor 500 SC uz obavezno pridr avanje propisane karence.

ajveu opasnost za dunju predstavlja bakterijska pale iji je uzronik bakterija Erwinia amylovora.. Erwinia napada sve biljne dijelove i uzrokuje njihovo suenje i propadanje, a zara eni dijelovi izgledaju kao da su spaljeni vatrom. Zara eni izboji i lie mijenjaju boju u smee-crvenu, a bolest se progresivno iri u deblje grane. Do zaraze najee dolazi kroz cvijet ili mehanika oteenja (npr. nakon tue). Pri temperaturama zraka oko 25 C i visokoj relativnoj vlazi zraka na zara enim se dijelovima pojavljuje jantarno- ut eksudat. Kako se radi o bakterijskom oboljenju zatita je teka i nikada potpuna. Osnovna mjera zatite je rezidba i odstranjivanje zara enih dijelova. Rez mora biti barem 30 cm ispod zara enog dijela. Obavezna je dezinfekcija kara (70 %-tni alkohol) kao i spaljivanje zara enih i odstranjenih grana. Dozvolu za suzbijanje bakterijske pale i imaju pripravci na osnovi bakra, a koriste se preventivno u razdoblju

kretanja vegetacije i u sluaju postojanja zaraze tijekom vegetacije, ali u smanjenim koncentracijama. Doputena je primjena pripravaka na osnovi aluminijevog fosetila.

N O

a dunji se javlja i pepelnica (Podosphaera oxyacanthae). Rijetko je tetna jer se javlja kasno u drugom dijelu vegetacije. Ukoliko je potrebno, suzbijanje se provodi pripravcima na osnovi sumpora. d tetnika treba suzbijati jabunog savijaa. Ovaj tetnik godinje ima dvije generacije. Osim to gusjenice savijaa rade direktne tete ubuivanjem u plod, tetu nanosi i indirektno jer su nastala oteenja ulazno mjesto za zarazu monilijom. Za njegovo suzbijanje registriran je velik broj insekticida, a mi preporuujemo pripravke koji se uklapaju integrirani pristup zatiti: Basudin 600, Zolone, Reldan, i sl.
Suzana Slovic, dipl. Ing.

Kako su ih pripremale nae bake?

Nadjevene kuhane dunje
6 dunja, sok od 1 limuna, 3 dag eera, 3 dl slatkog vrhnja, vreica vanilin eera
Tanko ogulite dunje, odreite im vrh i dno da budu s oba kraja ravne pa otrim noem izvadite tvrdu sredinu, pazei da se pri tome ne raspadnu. Oguljene dunje stavite odmah u zdjelu sa vodom kojoj ste dodali limunov sok, kako dunje ne bi pocrnile. U drugu zdjelu stavite eer i 1/2 litre vode. U rastopljeni eer sloite dunje jednu do druge. Zdjelu poklopite i kuhajte na umjerenoj vatri. Za vrijeme kuhanja dunje ee prelijte sokom u kojemu se kuhaju. Kad dunje omekaju, licom ih paljivo izvadite iz zdjele, poredajte ih na pladanj i ostavite da se hlade. Sok u kojemu su se kuhale dunje ponovo stavite na tednjak i dodajte mu kore i sredinu koju ste prije izvadili iz dunja. Kada sok postane ljepljiv, procijedite ga kroz vrlo sitno sito i dolijte u zdjelu oko dunja. Zdjelu s dunjama i sokom stavite u

hladnjak ili na vrlo hladno mjesto da se sok stisne, a za to vrijeme pripremite

nadjev: stucite slatko vrhnje i dodajte mu vanil eer. Prije nego to dunje posluite, nadjenite ih tuenim vrhnjem.

Pjena od dunja
4 dunje, 1/4 kg eera u prahu, 1 bjelanjak, sok od pola limuna
Dunje ispecite u penici pa ih zatim ogulite i protisnite. U dubljoj zdjeli

oraha. Peemo kao pekmez dok se ne zgusne, a zatim jo toplo stavimo na o b l a t nu , zarolamo i osuimo ili

formiramo kuglice (ili bilo koju drugu sitnu formu) pa ih opet osuimo.

izmijeajte bjelanjak, eer i limunov sok sve dok masa ne pobijeli i ne postane vrsta. Izmijeajte protisnute a dunje s

Kompot od dunja
1 kg dunja , 1 limun. 10 lica eera
Dunje ogulite, izreite na etvrtine a zatim im odstranite vrsti dio sa sjemenkama.

tuenim

bjelanjkom,

masu

zatim

istresite u staklenu zdjelu u obliku kalupa. Pjenu od dunja ukrasite ribanom

okoladom.

Marmelada od dunja
2 kg oguljenih i oienih dunja, 2 kg eera
Zrele dunje ogulite, nareite na manje komade i kuhajte u malo vode dok ne postanu mekane. Zatim ih prognjeite kroz sito. U meuvremenu kuhajte eer u malo vode dok ne postane ljepljiv.

Zatim

ih

ponovno

izreite

na

manje

komadie i prelijte ih limunovim sokom. Od eera i vode nainite sirup i dodajte donje. Kuhajte sve dok dunje ne

omekaju, skinite s vatre i ostavite da se ohladi. Po elji se moe zainiti i kliniem.

Umak od dunja
4 dunje, 3 lice brana, 3 lice kiselog vrhnja, 1/2 juhe (mo e iz kocke) papar, malo eera.
Dunje ogulite i oistite u i izvadite im sjemenke. Stavite lonac, prelijte

Dodajte protisnute dunje i kuhajte tu smjesu na laganoj vatri jo pola sata. Pustite da se marmelada ohladi i zatim napunite staklene posude koje poveite pergamentom ili celofanom.

Sir od dunja
Dunje operemo i cijele kuhamo. Kuhane oistimo i sameljemo. Na 3 kg mljevene mase stavimo 1 kg eera i 10 dg kosanih

hladnom vodom, poklopite i kuhajte da omekaju. Procijedite ih i propasirajte. Zalijte juhom i pustite da provri. Brano razmutite sa vrhnjem i polako umijeajte u dunje. Zainite paprom i eerom i

kuhajte jo 5 minuta na laganoj vatri.

10

Badnji kola od penice i dunja

U duguljasti kalup staviti kuhanu penicu debljine 3 cm, poslagati oiene dunje, pokriti s jo toliko penice, preliti s

mjeavinom od 10 dg meda, 0,5 dl crnog burgundca , malo cimeta i mukatnog oraia. Pei 45 minuta na temperaturi od 200 stupnjeva. Rastopiti 5 listova bijele elatine u 0,5 dl crnog burgundca i preliti jo toplu masu. Malo protresti da se masa dobro izmijea sa elatinom i ohladiti u hladnjaku. Kad se stegne istresti na

duguljasti pladanj i posluiti s kompotom od marelica (kajsija) i ljiva.

Prikupila i pripremila etnologinja Slavica Moslavac, via kustosica

I. izdanje, oujak 2008. izdava

TZG Kutine

urednik i grafika obrada

Andrija Rudi

radna skupina -

programski suradnici

Silvija Luki, dizajnerica Biserka Stoji, mr. sci., predsjednica Udruge vinogradara i voara Moslavine Lujo Miklaui, Kutina Slavica Moslavac, etnologinja, via kustosica, ravnateljica Muzeja Moslavine Dragutin Pasari, prof., publicist i aktivist Matice hrvatske ogranak Kutina Mladen Lisak, dipl. in. agr. naselja kako bi se stvorila stvarna osnova za provedbu programa. Posaeno je i dvadesetak sadnica dunja na prometnijim mjestima u gradu, kako bi Kutina kroz nekoliko godina imala stvarnu osnovu za povezivanje s dunjama. U Programu su predviene i druge aktivnosti na popularizaciji dunje kao voke koju elimo promaknuti u voe koje e se povezivati s Kutinom.

struna suradnica na priruniku

Suzana Slovic, dipl. in. agr.

autorica logotipa Programa Dunja - okusni i mirisni identitet Kutine je Danijela Kurtz

Vie o gradskom programu Dunja okusni i mirisni identitet Kutine

Grad Kutina je u sudenom 2007. godine prihvatio program koji je Gradskom poglavarstvu na prijedlog Silvije Luki predloila radna skupina.

moete saznati u odjeljku Dokumenti internetskih stranica www .turizam-kutina.hr

Sve vae ideje, primjedbe, prijedloge i U sklopu programa Dunja... 3.3.2008. podijeljeno je 400 sadnica dunja stanovnicima Kutine i okolnih priloge moete nam dostaviti na adrese

TZG Kutine, Crkvena 42, Kutina ured@turizam-kutina.hr

12