Morfologija i anatomija

vegetativnih organa
viših biljaka
(Cormophyta)
 Morfologija bilja
grč. morfe – oblik, forma
logos – znanost, učenje

- proučava

• vanjske oblike biljaka

• unutrašnju građu biljaka
• razvoj biljaka

- traži

• zakonitosti – osnova raznolikosti pojedinih oblika

- tumači

• fiziološko značenje i filogenetsko podrijetlo pojedinih organa

HOMOLOGNI ORGANI
- zajedničko podrijetlo
– različiti oblik, građa i funkcija

• trn i stabljika gloga

• vitica i grana vinove loze

• list cvjetnice – trn žutike – čašični i krunični listići – prašnici i tučkovi cvijeta – vitica graška
ANALOGNI ORGRANI

- različito podrijetlo

- sličan oblik, građa i funkcija

• vitica vinove loze i vitica graška

• trn gloga i trn žutike

• gomolj krumpira i gomolj dalije

 ADVENTIVNI ORGANI

- nastaju iz drugih osnovnih oblika (ne iz embrija)

- adventivni izdanak – iz bilo kojeg dijela stabljike, iz korijena, iz lista

- adventivni korijen – iz stabljike ili lista

 služe
Svi biljni organi određenoj svrsi
(izgrađeni iz različitih staničja)

vrše

određene funkcije

struktura i funkcija

u tijesnom međusobnom odnosu

 u vezi
- razvoj biljnih organa ishrana (autotrofna)

polarna diferencijacija i stvaranje

• velikih asimilacijskih površina izdanka

• razgranjenog organa za pričvršćivanje - korijena

povećanje vanjske površine:

• izduživanjem

• spljoštavanjem

• grananjem
GRANANJE

– opća pojava kod biljaka (rijetko ostaje nerazgranjena – mak, suncokret…)

- jako se povećava površina biljke

- omogućava se stvaranje većeg broja listova

3 osnovna tipa grananja:

• monopodijalno

• simpodijalno

• dihotomo
• monopodijalno grananje
– glavna os raste iz vršnog pupa jače od postranih
* Picea (smreka), Abies (jela), Pinus (bor) i druge četinjače s piramidalnom
ili čunjastom krošnjom

* Populus (topola), Fraxinus (jasen), Acer (javor)…

• simpodijalno grananje
– bočne osi razvijaju se jače od glavne i preuzimaju ulogu glavne osi

bb
• simpodijalno grananje
– glavna os završava rast, a njen pup
* prelazi u stanje mirovanja (Tilia – lipa) ili se
* pretvori u cvijet (Magnolia – magnolija) ili se
* pretvori u cvat (Syringa – jorgovan, Aesculus – divlji kesten)
• dihotomo grananje

– vršni vegetacijski vrh dijeli se na dva nova – razvijaju se dvije

podjednako duge grane

– vegetacijski vrh svake grane se dijeli na dva itd.

*zastupljeno kod nižih biljaka (mnoge alge, niže gljive, mahovine, crvotočine)
BUSANJE – poseban oblik grananja kod trava (Poaceae)

- grananje iz nekoliko podzemnih zbliženih koljenaca glavne stabljike

čvor busanja
 Više biljke = Cormophyta

drvenaste zeljaste – zeleni

- višegodišnje -
- jednogodišnje (sjeme)
- dvogodišnje (pozemni izdanci - gomolj, lukovica, podanak)
• drveće (arbores) - višegodišnje - perene (trajni korjenovi)
stablo – deblo (nerazgranjeno) i krošnja (razgranjena)

• grmlje (frutex)
- grana se pri bazi

• polugrmovi
- donji dio odrvenio
- gornji dio – obnavlja se svake godine
Dijelovi zeljaste biljke

apikalni pup

cvijetni pup
izdanak cvijet

internodij
aksilarni pup
plojka
list
nodij peteljka

provodne
žile razina tla

korijenove
korijenov sustav

dlačice

apikalni
meristemi

novi rast
Dijelovi drvenaste biljke

apikalni pup
aksilarnini pup

internodiji

nodij
dugi izdanak
kratki izdanak
 BILJNI ORGANI
- viših biljaka (Cormophyta) -

grč. kormos – panj, klada, deblo

fyton - biljka

Kormofiti – biljke sa stabljikom, listom i korijenom

 BILJNI ORGANI
viših biljaka

Vegetativni Generativni
- razmnožavanje –
- ishrana -

Izdanak (nadzemni) Cvijet

Stabljika Plod
Listovi Sjeme

Korijen (podzemni)
Izdanak

• fotofilni ili aerofilni – iznad razine tla

• geofilni – u tlu
• submerzni – u vodi
Stabljika (caulis) – dio izdanka – nosi listove

- vršni rast - raste neograničeno vegetacijskim vrhom (većina biljaka)

zona rasta - nekoliko do 50 cm

- interkalarni rast - rast ograničen na bazu članka (internodija) (Poaceae)

 Primarna građa

mezofil

primarna kora
srž zrake srčike

epiderm ili rizoderm

kožno staničje
provodno staničje

primarna kora provodne žile osnovno staničje

centralni cilindar primarna kora

centralni cilindar
- provodne žile
 Primarna građa stabljike dvosupnica

epiderma
primarna kora
zrake srčike centralni cilindar
kambij
kolateralne žile
(otvorene)

stabljika
 Primarna građa stabljike dvosupnica

epiderma srž

primarna kora
kolenhim
parenhim
zrake srčike

sklerenhim ksilem

provodna žila
floem floem

sklerenhimska vlakna
ksilem
parenhim kore
puči
kolenhim
stanice epiderme
 Primarna građa stabljike jednosupnica

epiderma

centralni cilindar
primarna kora

kolateralne žile
(zatvorene)
Primarna građa stabljike jednosupnica

centralni cilindar

zatvorene kolateralne žile

parenhim

primarna kora

epiderma
 Primarna građa
Dvosupnice Jednosupnice
Sekundarna građa stabljike dvosupnica

- kambij i felogen – sekundarni meristemi – stabljika prelazi u sekundarnu građu

Primarna građa

stvaranje kambijskog prstena

početak sekundarnog rasta

Sekundarn građa

periderm

sekundarni ksilem kora

(drvo)
sekundarni floem
kambij (sekundarna kora)
Sekundarni rast

liko = sekundarni floem = sekundarna kora

Sekundarni rast stabljike

rast u debljinu (širinu)

 Sekundarni rast stabljike dvosupnica

Aristolochia tip
(Aristolochia macrophylla, Vitis vinifera)

fascikularni + interfascikularni kambij

p (kambijski prsten)

i prema središtu i prema van

ksilem (drvo) prema van

parenhimsko staničje
(zrake srčike)
floem (sekundarna kora) prema središtu
Sekundarni rast stabljike dvosupnica

Tilia tip – mnoge drvenaste vrste

- neke zeljaste dvosupnice (Nicotiana sp

prokambijski prsten

izdiferencira direktno u

kambijski prsten
 lipa vinova loza

Poprečni prerez kroz sekundarnu stabljiku

Sekundarna građa stabljike jednosupnica

- primarna građa - sekundarna građa

pluto
felogen

ekstrafascikularni kambij
(Yucca, Aloe. Agava, Dracena...)

nove provodne žile

i
parenhimsko staničje

- nema razlike između primarne i sekundarne stabljike

- ne vidi se godišnji prirast
Sekundarna građa stabljike golosjemenjača

Ksilem (drvo)

traheide s ograđenim jažicama

 SEKUNDARNI RAST
dvosupnice jednosupnice

b
POSEBNE VRSTE STABLJIKA

Nadzemne Podzemne
• vlat • lukovica
• batvo • gomolj
• vriježa • podanak
Vlat (culmus) – stabljika trava

- jasno izražana koljenca (čvorovi, nodiji) i članci (internodiji)

- kod većine biljaka šuplja – poprečne pregrade samo u koljencima

- neke vrste – ispunjena (kukuruz, šećerna trska, sirak…)

Batvo (scapus) – izduženi članak bez listova

- izbija iz tla
- na vrhu cvijet (zumbul, sunovrat, visibaba…)
- ili cvat (zumbul, maslačak, tratinčica, gerber…)
Vriježa (stolones) – horizontalna stabljika

- djelomično nadzemna, djelomično podzemna

- jako izduženi članci i reducirani listovi

* služe za vegetativno razmnožavanje Fragaria –jagoda

Glechoma – dobričica
Potentilla - petoprst, petolist
Lamium – mrtva kopriva…
PODZEMNE STABLJIKE
(kod geofita – biljke koje nepovoljan period prežive u obliku podzemnih stabljika)

• lukovica

• gomolj

• podanak

• nakupljanje rezervnih tvari

• razmnožavanje
 Lukovica (bulbus) - podzemni, jako skraćeni izdanak

- listovi – zadebljani, sočni (taloženje rezervnih tvari)

- najmlađi listovi s vegetacijskom vrhom – pup – sljedeće godine – izdanak s cvjetovima

Tulipa - tulipan
Allium - luk
Hyacintus – zumbul…
 Gomolj (tuber) – podzemna stabljika

- nastaje zadebljanjem vriježa – (primarnim rastom u debljinu većeg broja internodija)

- ima ograničeni rast

Solanum tuberosum - krumpir
Helianthus tuberosus – topinambur
Stabljični gomolji
– primarnim ili sekundarnim zadebljanjem hipokotila

Cyclamen sp. – ciklame

Raphanus sativus – rotkva
Beta vulgaris –repa
Brassica oleracea var. Gongilodes - koraba
 Podanak (rhizoma) – podzemna mesnata stabljika

- neograničen rast

- kratke članke i ljuskave listove

- iz pupa – nadzemna stabljika

Iris germanica –perunika

Paris quadrifolia – Petrov križ
Polygonatum multiflorum – Salamunov pečat
Convalaria maialis – đurđica
• prezimljavanje
Agropyron repens – pirika….

• vegetativno razmnožavaje
List (phyllum)

- organ ograničenog rasta

- postrani izraštaj na stabljici

• fotosinteza
• transpiracija
- razvijaju se iz lisnih primordija na vegetacijskom vrhu

osim supki – klicini listići - kotiledoni

- na istoj biljci - različite kategorije listova:

1. supke

2. pravi listovi

3. pridankovi ili ljuskavi listovi

– na podzemnim stabljikama i kod zimskih pupova

4. pricvjetni listovi
 plojka

peteljka

palistići

baza lista ili

lisno dno
Sjedeći listovi – nemaju peteljku
Palistići – izrasline lisne baze

- samo kod dvosupnica

ohrea - Polygonaceae
 Rukavac

* zaštićuje pup i interkalarnu zonu

jezičac

rukavac - trave (Poaceae)

- šaševi (Carex)
čvor

- neke štitnjače (Umbeliferae)

Oblici listova
- cjeloviti
- razdjeljeni
- sastavljeni
Trajanje listova

Listopadno drveće – opada svake jeseni

(ostaju lisni ožiljci)

Zimzeleno drveće – više vegetacijskih sezona

- zimzeleni listovi – kožnati, tvrdi – ograničeno

trajanje
* 2 godine – maslina, božikovina, borovi
* 5 – 6 godina – lovor, jela, smreka
* do 15 godina – uskolisna araukaria
Plojka
Anatomska građa lista
 List mahovina

nekrocite biocite
Dorziventralni list - dvosupnice

epiderma lica

palisadni parenhim

mezofil lista
spužvasti parenhim

epiderma naličja
Dorziventralni list
 bukva

list svjetla

list sjene
kruška šećerna repa
Koncentrični list
Graminejski tip lista - jednosupnice
Pup (gemma)

- tjemenište izdanka obavijeno mladim listovima

- izvana – zaštićeni ljuskavim listovima

Zimski pupovi

- preživljavanje nepovoljnih uvjeta

- kod drvenastih vrsta

- na bazi višegodišnjih zeljastih biljaka

- na podancima
Spavajući pupovi

- postrani pupovi – u latentnom stanju hrast i bukva – do 100 godina

- kod drveća i grmlja

- mlazovi ili vodopije – kod voćnih vrsta

- cvjetovi na izdancima – kauliflorija

Theobroma cacao -kakaovac

Cercis siliquastrum - judić
Theobroma cacao -kakaovac
Cercis siliquastrum - judić
Adventivni pupovi

- nastaju endogeno u stabljici ili korijenu

- iz njih – adventivni izdanci (vegetativno razmnožavanje)

KORIJEN - podzemni organ biljke

učvršćujue biljku u tlo

prima vodu i otopljene mineralne tvari

* pravi korijen

iz korijenka

raste neograničeno
- pozitivno geotropno

jako razgranjen
- raž
raž – 80 km
- bundeva – 25 km
- pšenica – 20 km

gusti splet – korjenov sustav

prodire u tlo do različite dubine

*breskva 1,5 m
*šećerna repa 1,7 m
*pš
*pšenica 1.9 m
*krumpir 2,4 m
*kruš
*kruška 4,.0 m
*lucerna 5,0 m
* adventivno korijenje

iz donjeg dijela stabljike

raste koso u tlo - dalje se

- grana kao i glavni korijen

čupav izgled
* adventivno korijenje

na podancima, lukovicama

kod trava

na reznicama drveća i grmlja

na reznicama listova
(afrič
(afrička ljubič
ljubičica, begonija..
begonija..
* adventivno korijenje

nagrtanjem rajčice i krastavaca

– pospješuje se razvijanje adventivnog korijenja

Posljedica:

• jače učvršćivanje biljke

• pojačano usvajanje vode i min tvari
 Primarna građa korijena

ksilem
floem
pericikl
endoderm
primarna kora
zona
diferencijacije
korijenova dlačica

zona
izduživanja

apikalni merisrem
meristemska
korijenova kapa zona
korijenova kapa
Primarna građa korijena
 Primarna građa korijena dvosupnica

rizoderm (epiblem)
primarna kora

centralni cilindar
radijalna žila

endoderm

pericikl

korijen
Primarna građa korijena jednosupnica

rizoderma
centralni cilindar

primarna kora

ksilem
srčika – nediferencirani elementi provodnog
staničja

korijen
Rast bočnog korijena
Sekundarna građa korijena