CARSTVO BILJAKA

1. NEVASKULARNE BILJKE
- Odjeljak: Mahovine ( Bryophyta)

2. VASKULARNE BILJKE
- Odjeljak: Papratnjače (Pteridophyta)

Razred: Prapaprati
Razred: Crvotočine
Razred: Preslice
Razred: Prave paprati

- Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)

Pododjeljak: Igličaste golosjemenjače
Razred: Ginka
Razred Četinjače

Pododjeljak: Peraste golosjemenjače

Razred: Cikasi
Razred: Kositrenice

Pododjeljak: Kritosjemenjače
Razred: Dvosupnice

Podrazredi: Magnoliidae, Hamamelididae, Caryophylidae, Dillenidae, Rosidae,

Asteridae

Razred: Jednosupnice – ljiljani i trave

FIZIOLOGIJA BILJAKA:

GRAĐA KOPNENIH BILJAKA (STABLAŠICA)

TKIVA:

1. TVORNO TKIVO

A. PRIMARNO ( trajna sposobnost diobe)

- VRŠNI MERISTEM – nastaje u klici, omogućuje rast u visinu
- BOČNI MERISTEM – omogućuje rast i razvoj tkiva
 B. SEKUNDARNO
- KAMBIJ -rast korijena i stabljike u debljinu, imaju ga drvenaste golosjemenjače i
dvosupnice kritosjemenjača, prema unutrašnjem dijelu stabljike razvija
ksilemske stanice, vide se godovi

2. TRAJNO
A. PARENHIM
- ASIMILACIJSKI PARENHIM – fotosinteza
- TRANSPIRACIJSKI (spužvasti) – izmjena plinova, veliki međustanični prostori
- SPREMIŠNI PARENHIM -rezervne tvari
- AERENHIM – ima zrak u međustaničnim prostorima, plutanje na vodi
 B. ZA IZLUČIVANJE – ŽLJEZDANO TKIVO
- VANJSKO – žljezdane dlake (ulja), hidatode (voda), nektarij(nektar),probavne
žlijezde
- UNUTRAŠNJE IZLUČIVANJE -smolenice, mliječne cijevi, uljenice

C. POKROVNO
- PRIMARNO POKROVNO – epiderma s pučima, kutikula (od isušivanja),
rizoderma (pokriva mladi korijen). Kod višegodišnjih stabljika i korijena
pokrovno tkivo je višeslojna kora – na površini pluto.
 D. MEHANIČKO - POTPORNO
- KOLENHIM – žive stanice, intenzivno rastu
- SKLERENHIM – mrtve stanice ( ljuske oraha, koštice šljive, breskve,…)

E. PROVODNO
- FLOEM – žive stanice sa sitnim otvorima u poprečnim stijenkama – sitaste cijevi,
provode asimilate- produkte fotosinteze od listova prema korijenu. Sadrži i
stanice likovnice.
- KSILEM – građen od mrtvih stanica traheja(kritosjemenjače) i traheida
(golosjemenjače), provode vodu i mineralne tvari iz korijena prema vrhu biljke.
Sadrže i mrtve stanice drvenčice.
- Između ksilema i floema je kambij. Prema unutra rastom nastaje drvo a prema
vani kora.
Vegetativni dijelovi biljke – korijen, stabljika, list

Korijen
- Učvršćuje biljku, skladišti hranjive tvari i upija vodu s mineralnim tvarima
(korjenove dlačice). Raste prema dolje – pozitivan geotropizam, u smjeru
gravitacije.
- Kritosjemenjače dvosupnice – glavni korijen i bočno korijenje, jednosupnice –
čupavo korijenje.
Stabljika
- Sadrži ksilem i floem,
- Raste prema gore – negativan geotropizam
- Jednosupnice – zeljaste stabljike, jednogodišnje ,kukuruz, dvogodišnje – kupus,
mrkva,peršin, višegodišnje-krumpir, luk
- Dvosupnice- drvenaste stabljike, u obliku grma – glog, ruža, polugrma – kadulja
ili stabla

List
- Plojka, peteljka, osnova lista
- Supke (kotiledoni) prvi listovi koji se razvijaju još u sjemenci pa razlikujemo
 - Jednosupnice- imaju jednu supku – trave, ljiljani
- Dvosupnice – desetak porodica, lisna nervatura
Preobrazbe korijena
- Repast korijen – mrkva, celer – rezervne tvari
- Korjenasti gomolj – kaćuni, ciklame
- Zračno – adventivno korjenje – bršljan
Preobrazbe stabljike
- Gomolj krumpira, lukovice- luk, visibaba, šafran, podanak – perunika,
Preobrazbe lista
- - trn kaktusa, vitica graška i bundeve
- Kod božićne zvijezde – latice i lapovi preobraženi u listove
GENERATIVNI ORGANI BILJKE
- Služe razmnožavanju biljke
- Cvjetna stapka, ocvijeće (vjenčić – latice, čaška – lapovi), prašnici, tučkovi

PROMET VODE U BILJCI

- Difuzija
- Osmoza – plazmoliza, deplazmoliza, hipertonična, hipotonična, izotonična
otopina
- Bubrenje
- Kohezija – sposobnost molekula vode da se povezuju i drže zajedno
- Adhezija – sposobnost vode da veže druge tvari
- Kapilarnost – sposobnost vode da u uskom prostoru kreće suprotno sili teži

Izlučivanje vode
- Transpiracija – puči
- Gutacija – hidatode ili žljezdane dlake
ISHRANA BILJAKA
- Mineralne tvari, željezo, magnezij
A. AUTOTROFNA ISHRANA
- Fotosinteza,
- Kemosinteza – oksidiraju anorganske tvari, amonijak, sumporove spojeve,
željezove i manganove spojeve

B. HETEROTROFNA ISHRANA

- PARAZITI
- – volovod, vilina kosa – pravi paraziti kao i kokoška i bezlistac; rđa na povrću i
cvijeću, snijeti na kukuruzu
- Imela, haustorijima crpi vodu – poluparazit
- SIMBIOZA
- MIKORIZA – simbioza korijena biljaka i gljiva
- MESOŽDERKE- rosika – ljepljive izbočine, vrčonoša

PREMA pH VRIJEDNOSTIMA TLA

- ACIDOFILNE (kremene) biljke, pH od 4,5 – 5,5 – kesten, krumpir, zob, raž
- BAZOFILNE (vapnenačke) – pH od 6,5 – 7,5 – pšenica, blitva, špinat,
 - HALOFITI -mrižica, petrovac,tamaris
- NEUTROFILNE – neutralno tlo, pšenica, djetelina
- PSAMOFITI – rastu na pijesku,
GOLOSJEMENJAČE
- Drvenaste biljke, sjemeni zametci od kojih nastaju sjemenke smješteni otvoreno
na plodnim listovima – tvore ženski češer
- Jednodomne su biljke – na istoj stabljici muški i ženski češeri
Razred : Četinjače
Porodica: Borovi
Jela – plosnate iglice, s donje strane iglica dvije svijetle pruge, češeri strše u zrak

Obična smreka – piramidalna krošnja, češeri vise

Picea abies
Omorika – endem, uska, piramidalna krošnja

Picea omorika

Ariš – pred zimu odbacuje iglice

Borovi – iglice u čupercima (po 2), najduže iglice, ( šumski bor, alepski bor, crni dalmatinski
bor – crnika, endem koji raste na Biokovu, Hvaru, Braču, Pelješcu, Korčuli te planinski bor
 Pinus halepensis – alepski bor

Pinus nigra – crni bor

Porodica čempresi
Obična borovica, tuje, čempresi
 Thuja orientalis

Porodica: Tisa
Obična tisa – dvodomna biljka, sjemenke obavijene crvenim sočnim arilusom
Svi dijelovi biljke otrovni osim arilusa, strogo zaštićena

Taxus baccata

Razred. Ginkga
Ginkgo biloba – živi fosil, dvodomna biljka, lepezasto lišće, spermiji s 2 biča, na jesen
opada lišće, ljekovit
 Ginkgo biloba fastigiata
Peraste golosjemenjače
Razred : kositrenice
Krta kositrenica- na Mediteranu, sadrži alkaloid efedrin koji je sastojak kapi za
odčepljivanje nosa
Razred: Cikasi

Dvodomna biljka, nalik na palmu, perasti listovi, spermiji s više bičeva, živi fosil

Kritosjemenjače
- Kopneni organizmi, nije potrebna voda, sjemeni zametci unutar plodnice tučka
Tipovi cvijeta – jednospolni – lijeska, orah, vrba, maslačak
Dvospolni – prašnici + tučak – ruža, jabuka …
Biljke mogu biti – jednodomne – kukuruz

Dvodomna – lovor
Skup cvjetova na jednoj stapci je cvat:
- Grozd – uspravna glavna os, bočne osi prvog reda
- Klas – uspravna glavna os – nosi sjedeće cvjetove
- Resa- glavna os koja visi, sjedeći cvjetovi
- Klip – zadebljala glavna os – sjedeći cvjetovi
- Štitac – više bočnih osi prvog reda jednako duge kao glavna os
CVAT, 1. grozd, 2. klas, 3. klip, 4. štitac, 5. i 6. glavica, 7. rastavljeni štitac, 8. metlica, 9. gronja,
10. pahalica, 11. srpak, 12. i 13. dvostruki paštitac, 14. i 15. kovrčica

Oprašivanje – prenošenje peludi na njušku tučka

- Samooprašivanje – grašak
- Oprašivanje životinjama – entomofilne biljke – oprašuju ih kukci
-ornitofilne biljke – oprašuju ih ptice
- oprašivanje vjetrom- anemofilija
- oprašivanje vodom – rijetko
PLOD

- Generativni organ sastavljen od sjemenke i usplođa

Podjela: pravi plod – nastao iz plodnice
- Nepravi plod – nastao iz plodnice i sporednih dijelova cvijeta
- Skupni plod – nastao iz cvata

PUCAVCI
- Mjehur – otvara se po trbušnom šavu - kukurijek
- Mahuna – dva trbušna šava – grašak
- Komuška – otvara zaklopac – krstašice
- Tobolac

NEPUCAVCI
- Oraščić – lješnjak, suncokret, pšenica
- Roška – padobran maslačka
- Pšeno – trave
- Boba – sočan plod s više sjemenki – limun,rajčica
- Koštunica – šljiva,…
- Kalavac- uzdužno cijepanje
- Cijepavac – poprečno cijepanje
- Zbirni plodovi-zbirna koštunica
- Skupni plodovi- nastali od cvativa – ananas, smokva
PLOD, vrste plodova – 1. mjehur velikog kokotića, Delphinium; 2. mahuna zanovijeti,
Laburnum; 3. i 4. koštunica trešnje, Prunus; 5. boba velebilja, Atropa; 6. orah lijeske, Corylus; 7.
kalavac kima, Carum; 8. cijepavac rotkve, Raphanus; 9. komuška dvoredca, Diplotaxis; 10.
pšeno pšenice, Triticum; 11. tobolac maka, Papaver; 12. dudinja duda, Morus; 13. i 14. šipak
ruže, Rosa; 15. tobolac perunike, Iris; 16. i 17. jezgričasti plod kruške, Pirus

BILJNI HORMONI
STIMULACIJA RASTA I RAZVOJA
1. AUKSINI – stimuliraju produženi rast, sekundarni rast, rast plodova
2. GIBERELINI – stimuliraju rast stabljike patuljastih biljaka, prekid dormancije
sjemenki i pupova
3. CITOKININI – stimuliraju diobu stanica
INHIBIRANJE RASTA I RAZVOJA
1. APSCIZINSKA KISELINA -starenje, uvenuće, dozrijevanje plodova, hormon stresa
2. ETILEN – dozrijevanje plodova, otpadanje listova i plodova

OKOLIŠNI ČIMBENICI

TEMPERATURA
SVJETLOST
Biljke dugog dana – proljetnice i pšenica, za cvatnju je potrebno više dana osvijetljenosti, a
kratko razdoblje mraka.
Biljke kratkog dana – cvatu u kasno ljeto i jesen – razdoblje mraka duže.
Dnevno
neutralne biljke – cvatu tijekom cijele vegetacijske sezone (maslačak, tratinčica)

VODA
DORMANCIJA – mirovanje biljke
CIRKADIJANI RITMOVI – unutar jednog dana
VERNALIZACIJA – poticanje cvjetanja hladnoćom, kupus

1. LOKOMOTORNA GIBANJA – važna za jednostanične organizme koji se kreću

trepetljikama ili bičevima ( giba se cijeli organizam) kao i kod nižih biljaka gibanje
npr. Spermatozoida kod papratnjača. To su taksije.

TIP TAKSIJE PODRAŽAJ

KEMOTAKSIJA Neka tvar iz okoliša spermatozoide
mahovina jetrenjarki primamljuju
bjelančevine
FOTOTAKSIJA svjetlost
HIDROTAKSIJA Razlika u vlažnosti
TIGMOTAKSIJA dodir
GEOTAKSIJA Sila teža
TERMOTAKSIJA Promjena temperature

2. ORGANOMOTORNA GIBANJA – gibanje organa biljaka uslijed čega se mijenja

položaj organa.
TROPIZMI – gibanje korijena, stabljike, lista u obliku savijanja prema ( pozitivan
tropizam) ili od izvora podražaja (negativan tropizam).
NASTIJE – seizmonastije – kod mesojetke, fotonastije – zatvaranje cvjetova noću.

Smjer gibanja je određen građom organa a podražaj je samo signal.

( termonastije, fotonastije, seizmonastije - mehanički podražaj)

AUTONOMNA GIBANJA – neovisno o okolišu

ZAŠTITA BILJAKA
MEHANIČKA

- KUTIKULA
KEMIJSKA
OTROVI
- ALKALOIDI- morfin-mak, atropin – velebilje
- TANINI – nejestivi, gorak okus