najprimitivnije stablaice - tijelo steljka, nemaju prave vegetativne organe
nemaju pravi provodni sustav = nevaskularne stablaice mahovine nisu prave kopnene biljke - za odranje na ivotu i oplodnju potrebna im je voda (mali broj vrsta ivi u vodi - naknadno prele u vodu) RAZMNOAVANJE I GENERATIVNI ORGANI
razmnoavaju se spolno i nespolno
nespolno sporama spolno oogamija (spajanjem jajne stanice i spermatozoida) gametofit i sporofit su jedna biljka HETEROMORFNA IZMJENA GENERACIJA spora proklija u PROKLINICU (PROTONEMU) talusnu nitasto razgranatu zelenu tvorevinu; iz pupa na proklinici razvija se mahovina; vie pupova na proklinici busenovi mahovina zavrava razvoj stvaranjem spolnih organa ANTERIDIJA i ARHEGONIJA - na vrhu stabalca u arhegonijima (oblik boce) jedna jajna stanica u anteridijima (oblik kijae) vie spermatozoida s dva bia OPLODNJA - u kapljici vode, nastaje ZIGOTA, iz nje DRAK + SPORANGIJ u njemu nastaju spore (MEJOZOM) iz njih klije proklinica GAMETOFIT = stabalce s listiima; zelene boje, asimilira, moe samostalno ivjeti jae razvijen od sporofita! SPOROFIT parazitira na gametofitu, uzima iz gametofita vodu i minerale, a donekle i organske tvari; ne moe ivjeti samostalno ve nakon sazrijevanja i rasijavanja spora ugiba korjenii, stabalce i listii mahovina nisu homologni vegetativnim organima ostalih stablaica, korijenu, stabljici i listu, jer su dio gametofita, dok su vegetativni organi, korijen, stabljika i list ostalih stablaica dio sporofita
RASPROSTRANJENOST I EKOLOGIJA -
vlana stanita (ume, tresetita)
vodu uzimaju cijelom povrinom tijela te je provode kapilarnim putem; ne postiu znaajan rast mogu se nai i na izrazito suhim stanitima - vrlo kratak ivotni ciklus koji zavrava prije ljetnih sua na stijenama s liajima sudjeluju u stvaranju humusa pioniri vegetacije PREDSTAVNICI
2 skupine: JETRENJARKE ili TALUSNE MAHOVINE i PRAVE ili LISTASTE MAHOVINE
1) JETRENJARKE:
2) a) b)
c)
ZDENARA ILI ZVJEZDIARKA- vlana stanita, uz bunare, izvore i rijene obale
PRAVE MAHOVINE: OBINI VLASAK - bjelogorine ume BIJELE MAHOVINE (MAHOVINE TRESETARI) - ive na vlanim mjestima s kiselom podlogom gdje ine vegetaciju cretova (Gorski kotar, Hrvatsko zagorje); vrnim dijelom tijela neprestano rastu, donji dio tijela odumire - podloga na kojoj ive je kisela, odumrli dijelovi ne trunu ve se karboniziraju i prelaze u TRESET (nazivi); treset je najmlaa vrsta ugljena MAHOVINE SEDROTVORCI - ive u krkim vodama (Krki, Plitvikim jezerima), pospjeuju stvaranje sedrenih barijera preko kojih se slijevaju slapovi - inkrustriraju CaCO3, uginu i taloe se na preprekama