način mahovine ptite pumu od bujica i isparavanja tla Najčešća mahovina u jelovoj šumi je vlasak ili busenjača. Veoma je prilagodljiva uvijetima života.Kad nastupi velika hladnoća vlasak prestaje rasti. Građa mahovina
Vlasak ima dugo stabalce sa gustim, uskim, zelenim
listićima. Umjesto korjena, vlasak ima blijede nitaste izrasline- rizoidi. Na vrhu stabalceta vlaska izraste sporogon, koji se sastoji od drške i čahure ili sporangije. Građa mahovina
Hrane se kao i ostale zelene biljke. U zelenim
listićima odvija se proces fotosinteze, pa mahovine pripadaju autotrofnim organizmima. Nemaju provodne žile za vodu i hranjive tvari kao ni mehaničke ćelije, zato su one male rastom. Razmnožavanje mahovina
Razmnožavaju se bespolno(putem spora) i polno(preko
polnih ćelija). Smjena generacija predstavlja smjenu ova dva vida razmnožavanja u razvojnom ciklusu mahovina. Iz spore koja padne na vlažno tlo razvija se prokličnica. Iz pupoljka ove biljke razvijaju se mlade mahovine koje na vrhovima nose ženske i muške polne organe. Ženski polni organ ima izgled boce, a muški buzdovana. Oplodnjom nasraje zigot. Iz zigota nadalje nastaje sporogon. Razmnožavanje Podjela mahovina
1. Jednostavnije građene- ražnjevite
2. Složene građene- prave ili lisnate
Ražnjevite mahovine ili jetrenjače žive na vlažnim
mjestima. Tijelo ražnjevitih mahovina je sličnije steljci nižih biljaka, što upućuje na na zaključak da mahovine vode porijeklo od steljnjača. Njihovo tijelo nosi rizoide. Prave lisnate mahovine imaju jasno diferencirane biljne organe: stabalce i listiće, ulogu korjena imaju rizoidi. Predstavnici ove grupe su:vlasak, viljuškara, tresetna mahovina. Porijeklo mahovina
Imaju mnogo sličnosti s algama pa se misli da vode
porijeklo od algi. Te sličnosti se ogledaju u razvoju, odnosno u smjeni generacija, pojavi bičastih spermatozoida sl. zoosporama, vodi potrebnoj za oplodnju, prokličnici sl končastim algama itd... HVALA NA PAŽNJI!! Radio: Amar Mulić