Meristemsko tkivo izgrauje sva ostala tkiva - Primarni meristem vegetacijski

vrak korijenova kapa

- Sekundarni meristem
vaskularni kambij pluteni kambij
Parenhimsko tkivo ispunjava prostore izmeu ostalih tkiva - asimilacijski parenhim
(izmjena plinova), spremini parenhim (hranjive tvari), aerenhim (kod vodenog bilja
sudjeluje u izmjeni plinova)
Pokrovno tivo titi biljku od mehanikih utjecaja pluto (nastalo iz plutenog kambija)
lenticela (rupe u plutu), epidermalna tkiva (kutikula i korjenove dlaice)
Provodno tkivo ksilem (okrenut od korjena do lista, traheje i traheide, mrtve
stanice), floem (od listova do korijena, ive stanice nanizane jedna na drugu, sito,
stanie pratilice)
Protporno tkivo: kolenhim (ive stanice, zadebljanja na uglovima stabiljki),
sklerenhim (mrtve stanice)
ljezdano tkivo: hidatode(izluuju vodu u obliku sitnih kapljica), nektarij (luci nektar
da privue kukce)
Stabiljka: vitice boni ogranci su preobraeni za penjanje
- geofiti imaju lukovice u kojima pohranjuju hranjive tvari
Listovi dvosupnice imaju list koji se sa stabiljkom spaja s peteljokm
- jednosupnice imaju list koji obuhvaa stabiljku rukavac
- perasto razdjeljeni listovi plojka urezana okomito na glavnu ilu (ona
trava)
- dlanasto razdjeljeni listovi koso poredani na glavnu os peteljke (javorov
list)
- sastavljeni listovi graeni su od liska i mogu biti perasti i dlanasto
sastavljeni
Korijen: uvruje biljku za podlogu i crpi vodu i hranjive tvari
- Jednosupnice imaju korijen koji je graen od glavnog i bonih korijenia
- Dvosupnice imaju korijen koji je upav
- adventivno korijenje se razvija iz stabiljke i dodatno uvruje biljku
- paraziti imaju haustorije kojim probijaju potkono tkivo domodara
Vegetativno razmoavanje rezenice (djelovi biljke od koje nastaju nove)
- bulbile na rubovim listovi nadzemni izdanci koji
kada sazriju se zakorjene

- vrijezi su izbojci korijena iz kojih se formira nova

biljka

STANICE ZAPORNICE JEDINE SU STANICE KOJE SADRE KLOROFIL OKO PUI

NEVASKULARNE BILJKE prije 450 milijuna godina

Mahovine:
-

Imaju vostanu kutikulu a voda izlazi kroz pui

Gametofit je mala zelena biljka koja na stabalcu (kauloidu) ima rasporeene
listie (filoide) a za tlo je privrena korijenom (rizoidom)
Tjelo mahovine naziva se steljka
Sporofit izrasta na gametofitu, na vrhu sporofita nalazi se tobolac u kojemu su
spore
Razmoavaju se spolno i nespolno; spolno na listiima su smjestni muki i
enski spolni organi (rije je o dvije odvojene jedinke)
U anteridijama (MSO) se mejozom stvaraju spermatozoidi koji su ovisni o
vodi
U arhegonijama (SO) (oblik boce) se mitozom razvija jajna stanica
Nakon oplodnje koja se odvija na enskom gametofitu na njemu se razvija
sporofit s tobolcem
U tobolcu nastaju haploidne spore koje nakon otvaranja poklopca
(operkuluma) padaju i poinju klijati u proklinicu (protonemu) iz koje se
razvijaju m/ gametofiti
Djele se u dva razreda: jetrenjarke (izgledaju kao alge) i prave mahovine (ima
stablace s vidljivim listiima na kojemu izraste tobolac)
Zdenara mahovina iz razreda jetrenjarki plosnat i vrpast gametofit,
dovdomna
Obian vlasak prave mahovine gametofit mu neprekidno raste, donji
djelovi biljke pretvaraju se u treset jer su stalno pod vodom
Sedre mahovine sedretvorci prave mahovine
Halofiti su mahovine koje su dobro prilagodene ivotu u slanim stanitima

VASKULARNE BILJKE
Paprati (425 milijuna godina):
-

Prvi put se javlja provodni sustav od cjevastih traheida

Djelimo ih na 4 razreda (prapaprati, crvotoine, preslice i prave paprati)

RAZRED PRAPAPRATI (400 milijuna godina)

-

Iz njih su se razivle mnoge preslice, crvotoine i prave paprati

Najprimitivnije nisu imali ni listove ni korjenje nego su samo na vrhu imali
sporangij
Mikrofili mali igliasti listovi (povezani s preslicama i crvotoinama)
Megafilni list najsloenije prapaprati razgrane osi listova na ijim vrhovima
su sporangiji

RAZRED CRVOTOINE (410 360 milijuna godina)

-

Lepidodendron izumro visok 40m korasto drvee

Unutar megafilnih listova Lepidocarpona u megasporangijama dolazi do
oplodnje i razvoja zatienog sjemena kameni ugljen
Trofofilni list je bez sporangija a sporofilni je sa sporangijama
Kod dananjih crvotoina na jednoj biljci izmjenjuju se trofofilni listovi i
sporofilni
Razvijaju se izospore, za oplodnju je potrebna voda
Predstavnici roda Selaginella imaju stabiljku prekrivenu listovima koji s gornje
strane imaju ljuske (ligule) danas ih smatramo reliktnim organima za
prikupljanje vlage iz zraka predstavnici heterospornih vrsta imaju razliite
sporangije na jednom strobilusu (glava) prijelazni oblici sjemenjaa

RAZRED PRESLICE
-

Visoke do 30 m a iroke do 1 m bile su uplje pa su nazivane cjevastim

drveem
Poinju izumirati jer nisu bile prilagodene suhoj klimi

Nespolno razmnoavanje zapoinje razvojem spora unutar strobilusa koji se

nalazi na vrhu stabiljke, on se sastoji od ploastih sporofila koje nose
sporangije sa izosporama, spora je obavijena vrpcom (hapterom) a prenosi ih
vjetar te spore se zovu hapterme
Kada spora sleti u pogodne uvjete razvija se jednodomni krpasti gametofit
koji stvara muke ili enske spolne stanice. Iz oploene stanice razvija se
dominanti sporofit
Najee ivue vrste poljska preslica, movarna preslica

RAZRED PRAVE PAPRATI

-

Veliki mesnati megafilni listovi karakteristini su za ovaj razred

Planacijom trodimenzionalna stabiljka postala je plosnata
Imaju votanu prevlaku koja ih titi od isuivanja
Gametofit i sporofit imaju zasebne generacije
Spolna generacija je neuglena mala biljka PROTALIJ koja propada nakon
razvoja gameta
Spolni nain razmoavanja zapoinje razvojem gameta u gametangijama koje
se nalaze na protaliju, nakon toga dolazi do oplodnje za koju je potrebna
voda, nastala zigota razvija se u nezatieni embrio iz kojeg se stvara sporofit
Nespolno razmnoavanje zapoinje razvojem spora unutar sporangija koji
fomiraju nakupine (sorusi), te spore onda tvore protalije
Tjelo paprati sastoji se od listova koji rastu iz rizoma
Sorusi su nakupine sporangija na doljnoj starni listova, listovi koji ih nose zovu
se trofosporofili
Postoje vrste koje se sastoje od samo jednoga lista: jednolist i mjeseinac
Najpoznatije vrste koje imaju samo trofofilne listove: oslad, jelenak, bujad
Rebraca ima i trofofilne i sporofilne listove

SJEMENJAE
-

Tjelo sjemenjaa sastoji se od vegatativnih organa

Kod njih se prvi put javljaju generativni organi: cvijet, sjemenka i plod
Cvijet je nastao preobrazbom listova a omoguuje oplodnju bez vode
Na cvjetu postoje mirko i mega sporangij u kojima se razvijaju mikro i marko
spore u kojima su reducirani gametofiti koji se sastoje od nekoliko stanica,
oplodnjom nastaje embrio koji je smjeten unutar sjemenke
Uloga sjemenke i ploda je zatita embrija i osiguravanje rezervi hrane
Sjemenjae se danas djele u 3 pododjeljka: Igliaste golosjemenjae, Peraste
golosjemenjae i Kristosjemenjae
Prve sjemenjae bile su jako sline papratima jedina razlika je bila to su
mogle rasti u irinu
Sjemenka je evolucijski nastala postepenim zatvaranjem jajne stanice
sterilnim listovima
Ginko za razmnoavanje treba vodu jer ima spermatozoide iako je
golosjemenjaa
Muki i enski cvjetovi golosjemenjaa su jednospolni, imaju oblik rese ili
eera i dolaze u nakupinama
Na mukom cvjetu nalaze se pranici sa dvije polenovnice (mirkosporangiji),
unutar njih mejozom nastaje mikrospora (polenovo zrno), muki gametofit

nalazi se unutar mikro spore i sastoji se od jedne vegetativne stanice i dvije

spermalne ( generativne stanice)
Na enskom cvjetu ( eeru) nalazi se sjemeni zametak (makrosporangij) koji
je obavijen ovojem (integumentom) koji na vrhu stvara pukotinu mikropilu, iz
stanicja sjemenog zametka mejozom nastaje embrionalna vreica (mega
spora) u kojoj se nalazi enski gametofit koji se sastoji od primarnog
endosperma i jedne jajne stanice
Sjemeni zametak izluuje ljepljivu tekuinu na mikropilu koja omoguuje
mikrospori da sleti na nju. Kada sleti iz plomenovog zrnca ( mikrospore) se
razvija plomenova mjeinica koja omoguuje spermalnoj stanici dolazak do
jajne stanice. Spajanjem stanica nastaje embrio koji se nalazi unutar
primarnog endosperma. Embrio iz sterilnog ovoja intergumenta razvija
zatitni omota (sjemenu lupinu) koja zajedno s embrijem ini sjeme. Sporofit
se razvija iz toga sjemena.
PERASTE GOLOSJEMENJACE:
Najpoznatije vrste pripadnici su razreda cikasa, prepoznatljive po iljastim
palmolikim listovima
Najpoznatija vrsta je Cycas Revoluta koja krasi mnoge parkove
Grmolike biljke iz razreda kositrenica prisutne su u Hrvatskoj
Velviija stvara samo dva lista koja se stalno krate i nikada ne prerastu 2 m
( pustinja Namib)

IGLICASTE GOLOSJEMENJACE
Najbrojniji su razred etinjae koje ive u hladnim predjelima, rastu kao stabla
ili grmovi ; postoji i razred Ginkgoatae koji je jako malen
Lie je reducirano , ljuskasto ili igliasto
Imaju smolne kanale koje lue smolu koja titi drvo od nametnika
Bijeli bor visei eeri, iglice se dre po dvije zajedno; dalmatinski crni bor
endem; bor krivulj dobro prilagoden jakom vjetru; jela plosnate iglice,
usoravni eeri; smreka pravilna piramidalna kronja, iglice rastu kruno
oko grane, eeri vise s grana; empresi reducirani ljuskavi listovi i
piramidalna gusta kronja; kleka bobiasti soni eeri;
Obina tisa etinjaca koja nema smolne kanale, otporna na zagaenje, svi
su djelovi osim arilusa ( ploda) otrovni
Movarni empres donji dio debla je proiren i izbrazdan a iz korijena se
razvijaju uplje izrasline koje slue za prozraivnanje a zovu se zrano
korijenje
Mamutovac najvee drvo na svijeta
KRITOSJEMENJAE
Sjemeni zametak skriven je unutar plodnice koja je obavijena plodnim
listovima. Oplodnjom iz sjemenih zametaka nastaje sjemenka a iz plodnice
nastaje usploe
Dvospolni cvjetovi
Djele se u dva razreda: Dvosupnice i Jednosupnice

Djelovi cvjeta: cvjet stoji na cvjetnoj stapci koja je na vrhu proirena u

cvjetite, ocvjee se sastoji od ake i vjenia koje tite spolne djelove
cvjeta; aka se obino sastoji od 3-5 lapova; vjeni se sastoji od latica
Perigon je ocvjee u kojemu su latice i lapovi jednako obojani
Parnik je muki spolni organ koji stvara pelud; sastoji se od pranike nisti i
pranice, svaka pranica ima dvije peludnice (mikrosporangije) u kojima
nastaju peludna zrna
Andrecej je skup svih pranika jednoga cvjeta
Tuak je enski spolni organ; sastoji se od njuke, vrata i plodnice; unutar
plodnice nalazi se jedan ili vie sjemenih zametaka
Ginecej je enski dio cvjeta
Biljke koje imaju i muke i enske cvjetove su dvodomne a koje nemaju su
jednodomne
Postoji grozdasti i ravasti cvatovi ( skupine od vie cvjetova)
Diploidne stanice sjemenog zametka (megasporangija) mitozom se djele i
stvaraju embrionalnu vreicu (mega sporu), haploidna vreica tri puta se djeli
i stvara 8 jezgri, tri jezgre migriraju na gornji pol embrionalne vree i
formiraju jajni aparat, jedna od te tri je jajna stanica ( enska gameta), dvije
jezgre u sredini meusobno se spajaju i tvore sekundarnu jezgru
U peludnicama se nalaze brojne mikrosporocite koje mejtoikom diobom
stvaraju 4 haploidna peludna zrna, unutar peludnih zrna razvija se muki
gametofit koji se sastoji od jedne vegetativne stanice i jedne generativne
stanice, muki gametofit naziva se peludno zrno
Kada peludno zrno sleti na njuku tuka iz generativne stanice mitozom
nastaju dvije spermalne stanice a vegetativna stanica rezvija se u peludnu
mjeinicu.
Opraivanje se moe dogoditi uz pomo vjetra (anemofilija), kukaca
(entomofilija), pticama (ornitofilija), imii (hiropterofilija), vodom (hidrofilija)
Kroz peludnu mjeenicu prolaze dvije spermalne stanice do sjemenog
zametka jedna se spaja sa jajnom stanicom i nastaje zigota, iz koje se razvije
embrio, a druga se spaja sa diplodinom stanicom i nastaje triploidno stanije.
Diobom triplodne stanice nastaje hranjivo stanije (endosperm)
Plod je biljni organ specifian za kritosjemenjae a njegova je uloga da zatiti
i prenese sjemenku na druga stanita
Plodovi koji se razviju Partenokarpijom bez oplodnje Banana, smokva,
rajica
Plodnica se sazrjevanjem pretvara u usploe a latice i lapovi se osue i
otpadnu.
Usploe (perikarp) se sastoji od 3 djela, egzokarp, mezokarp, i endokarp
Kotunice mekni egzo i mezokarp a tvri endokarp marelica, trenja, vinja
Boba mesnati egzokarp, i soni mezo i endo karp patlian, rajica
Ostale vrste plodova: Jezgriasti, mahuna, tobolac, orah, orai, peno, roska
Naini prenoenja ploda: anemorhija, epizoorhija, endozoorhija, hidrohorija.
DVOSUPNICE
Imaju dobro razvijeni glavni (primarni) korijen koji stvara bono sekundarno
korijenje
Drvenaste dvosupnice imaju mogunost rasta u debljinu

Sjemenke na povrini imaju vidljivi oiljak hilum koji je oznaka za mjesto na

kojem je sjemeni zametak privren za stjenku plodnice
Cvjetna formula: K aka, P perijant, C vjeni, A andrecej, G ginecej
Dvosupnice se djele na est podrazreda: Magnoliidae, Mamamelididae,
Caryophlidae, Dilleniidae, Rosidae, Asteridae
JEDNOSUPNICE
Stabljika im nikad ne raste u debljinu, sjeme je graeno od jedne supke
unutar koje se nalazi hranjivi endosperm, adventivno korijenje (upavo
korjenje)
Djeli se na porodice: Ljiljane i Trave