Biljna tkiva

Skupina istovrsnih stanica koje u organizmu obavljaju istu ulogu naziva se tkivo ili staničje.

Biljna tkiva dijele se u dvije skupine: tvorna i trajna tkiva.

Tvorna tkiva

Meristemska ili tvorna tkiva - tkiva koja diobom svojih stanica daju sva
ostala tkiva, a izgrađena su od embrionalnih i meristemskih stanica vrlo
tankih stijenki, s gustom plazmom, velikom jezgrom i neograničenom
mogućnošću dijeljenja.

Tvorna tkiva se sastoje od embrionskih stanica koje imaju sposobnost diobe.

Slika 1. Primarni meristem
Njihovom diobom nastaju trajne stanice koje se više ne dijele. Tvorna tkiva
počinju djelovati još u klici, gdje uzrokuju rast klicina pupoljka (iz kojeg se razvija vegetacijski vršak
stabljike) i klicina korijenka (iz kojeg se razvija vegetacijski vršak korijena). Vegetacijski vrhovi služe za
rast stabljike u visinu i korijena u dubinu (produženi rast biljke).

Da bi biljka mogla rasti u širinu potrebna su bočna tvorna tkiva. Ona se razvijaju naknadno. Unutar
žila nastaje glavno bočno tvorno tkivo, koje se naziva žilni kambij. Budući da su na presjeku stabljike
žile poredane u krug, njihovi kambiji zajedno tvore kambijski prsten.
Diobama stanica u kambijskom prstenu nastaje prema središtu stabljike
ksilem ili drvo (dio žile koji služi za provođenje vode s mineralnim
tvarima), a diobama prema površini stabljike nastaje floem ili liko (dio
žile koji služi za provođenje asimilata). Žile jednosupnica nemaju kambij,
pa jednosupnice ne mogu rasti u širinu.

U višestaničnih drvenastih biljaka na presjeku stabljike mogu se vidjeti

koncentrični krugovi – godovi. Svjetliji dio je proljetni prirast, a tamniji
dijelovi nastaju u jesen. Na osnovu broja godova može se odrediti starost
stabla.

Koje su vrste trajnih tkiva

Trajna tkiva izgrađuju stanice koje više nemaju sposobnost diobe. U trajna tkiva ubrajamo:

- osnovno tkivo ili parenhim

- pokrovno ili kožno tkivo
- provodno ili žilno tkivo
- potporno ili mehaničko tkivo
- žljezdano tkivo

Koje tkivo izgrađuje glavninu biljnog organizma

Glavninu biljnog organizma izgrađuje osnovno tkivo ili parenhim. Parenhimske stanice su većinom
okruglaste, a mogu biti i produžene. Između njih se nalaze veći ili manji međustanični prostori
(intercelulari). Stijenke parenhimskih stanica nisu lignizirane (odrvenjele) stoga kroz njih lako prolaze
hranjive tvari. Središte i većinu volumena stanice zauzima vakuola, dok je citoplazma u tankom sloju
uz staničnu stijenku.

U biljnim organima osnovno tkivo obavlja različite uloge. Npr. u listovima stanice bogate
kloroplastima čine asimilacijski parenhim. Osnovno tkivo može imati i potpornu ulogu te služiti za
pozračivanje (spužvasti parenhim) i spremanje hranjivih tvari.

Koja je uloga pokrovnog tkiva

Pokrovno tkivo pokriva površinu svih biljnih organa: stabljike, listova i korijena. Pokrovno tkivo štiti
biljku od:

- gubitka vode
- prekomjernog zagrijavanja
- niskih temperatura
- mehaničkih oštećenja

Pokrovno tkivo na površini jednogodišnjih stabljika naziva se epiderma, na korijenu rizoderma..

pokrovno tkivo na površini višegodišnjih stabljika naziva se kora.

Epiderma je izgrađena od zbijenih stanica bez međustaničnih prostora. Vanjska stijenka epidermalnih
stanica prekrivena je kutikulom, slojem masne tvari kutina i voskom. Kutikula sprječava isparavanje
vode, pa je osobito debela kod biljaka sušnih područja.

Izmjena plinova i vodene pare odvija se kroz puči ili stome. To su otvori koji vode
do međustaničnih prostora u parenhimu, a smješteni su između stanica zapornica.
Zapornice su jedine stanice u epidermi koje sadrže kloroplaste.

U sastavu epiderme nalaze se i dlake – izdužene stanice cjevastog oblika.

Ako su dlake mrtve i ispunjene zrakom, izvrsno štite biljku od niskih i visokih
temperatura. Dlake nalazimo i na korijenu. Riječ je o korijenovim dlačicama koje
znatno povećavju površinu korijena te učvršćuju biljku u tlu. Rizoderma korijena
nema puči ni kutikulu.

Kada epiderma stabljike ili korijena više ne mogu pratiti rast organa u debljinu,
otpadnu i budu zamijenjeni korom, koju čine sva tkiva od kambija prema
površini.

http://znanost.geek.hr/clanak/sveti-gral-bioraznolikosti-nalazi-se-u-zemlji/

http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor264.htm
http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor443.htm

Provodno tkivo

Provodno tkivo biljaka dijelimo na floem i ksilem. Floem služi za prijenos asimilata, a ksilem za
prijenos vode i mineralnih tvari.

Ksilem:

Glavni elementi ksilema su traheje i traheide. To su mrtve cijevi nastale otapanjem poprečnih stijenki
u uzdužnim nizovima stanica. Njihov je protoplast uginuo jer su uzdužne stijenke odrvenjele i
zadebljale ugradnjom lignina. Traheje izgledaju poput cijevi, a traheide su produžene stanice koje se
svojim ušiljenim krajevima utiskuju jedne između drugih. Zbog odrvenjelih elemenata u svom sastavu
ksilem biljnih žila daje biljci čvrstoću.

Floem:

Čine tzv. sitaste stanice, koje nisu mrtve. Njihove se poprečne stijenke nisu sasvim otopile nego su
dobile pore pa izgledaju poput sita.

Potporno tkivo

To je tkivo koje osigurava čvrstoću biljnog tijela, a obuhvaća dva tipa: kolenhim i sklerenhim.

Kolenhim čine žive stanice, kojima je stanična stijenka jako i nepravilno zadebljala. Kolenhim obavlja
mehaničku/potpornu ulogu u biljnim dijelovima koji još rastu (peteljkama, mladim stabljikama).

Sklerenhim čine mrtve stanice, zadebljalih i odrvenjelih stijenki. Sklerenhinske stanice jednakih
dimenzija u svim smjerovima zovu se sklereide. Nalazimo ih u koštici koštuničava voća i u sočnom
dijelu ploda kruške. U sastavu žilnih ovoja načazimo sklerenhimska vlakanca.

Žljezdano tkivo

Žljezdano tkivo izlučuje sekrete, biljkama korisne tvari, i ekskrete tj. otpadne tvari. Žljezdane stanice u
pravilu imaju tanke stijenke, velike jezgre i veliku količinu citoplazme.

Hidatode su žlijezde kojima biljke izlučuju vodu u obliku kapljica. Kapljice se obično oblikuju na rubu
lista kroz tzv. puči vodenice.

Podsjetimo se:

Biljke izlučuju vodu transpiracijom i gutacijom. Pod transpiracijom

podrazumijevamo izlučivanje vode u obliku vodene pare. Izlučivanje se
odvija kroz puči. Za razliku od transpiracije, gutacija je proces izlučivanja
vode u obliku kapljica, koje se uglavnom formiraju na rubovima listova.
Voda se izlučuje kroz puči vodenice (hidatode) ili kroz žljezdaste dlake
(trihomske hidatode).
 - Nektariji su žlijezde
sok koji mami kukce, pa ima važnu ulogu pri oprašivanju.

Biljni ekskreti su: eterična ulja, smole, kaučuk. Eterična ulja izlučuju žljezdane dlake i unutarnje uljne
žlijezde. Smolne cijevi, tzv. smolenice imaju četinjače. (prisjetiti se četinjača)

Probavne žlijezde izlučuju probavne sokove. Nalazimo ih u biljaka mesožderki, kao što su rosika i
vrčonoša.

http://www.jagode.org/index.php?option=com_content&task=view&id=218&Itemid=72

http://www.botanic.hr/praktikum/Lunar_red4.htm