Vježba br. 2.

PLASTIDI

Plastidi su organele prisutne isključivo u biljnoj stanici. Svi plastidi nastaju iz sitnih proplastida koji se
ovisno o naknadnoj diferencijaciji razvijaju u neke od plastida: kloroplaste, kromoplaste ili leukoplaste
(Kojić i sur., 1976).
Kloroplasti su plastidi u kojima se odvija proces fotosinteze. Oni se nalaze u svim zelenim dijelovima
biljke, ponajviše u listovima. Razlikuju se po obliku, veličini, broju, kao i po vrsti pigmenata koje
sadrže. Kod viših biljaka kloroplasti su najčešće elipsoidnog i lećastog oblika, dužine 3-10 m, a
širine 1-3 m. Kod nižih biljaka, oblik i veličina kloroplasta može jako varirati i stoga ti parametri
služe kao taksonomski pokazatelji za određivanje biljne vrste. Broj kloroplasta u biljnoj stanici varira
ovisno o vrsti biljke i tkiva u kojem se nalaze. Najveća prisutnost kloroplasta uočena je u stanicama
palisadnog parenhima mezofila lista, od dvadeset pa čak i do dvije stotine po stanici. Nešto manja
brojnost kloroplasta uočena je u stanicama spužvastog parenhima, a najmanja u ostalim zelenim
dijelovima biljke.
Građa kloroplasta je vrlo specifična. Obavijeni su dvoslojnom membranom, a unutrašnjost im je
ispunjena sitnozrnatim matriksom koji se naziva stroma. Unutar strome nalazi se veći broj tilakoida,
membranskih tvorevina raspoređenih paralelno sa dužom osi organele. Postoje tilakoide grane i
tilakoide strome. Tilakoide grane su uže i formiraju posebne paketiće, membranske diskove poredane
jedne iznad drugih, dok se tilakoide strome pružaju uzdužno od jednog do drugog kraja kloroplasta.
Značaj tilakoida je vrlo velik za proces fotosinteze, jer se u njihovim membranama nalaze pigmenti
koji apsorbiraju svjetlost. Najznačajniji pigment u apsorpciji fotosintetski djelotvornog dijela spektra
je klorofil a, a uz njega u tilakoidnim membranama nalazi se i klorofil b, te karotenoidi u manjem
omjeru (Pevalek - Kozlina, 2003).
Kromoplasti su plastidi koji su fotosintetski neaktivni. S obzirom da sadrže pigmente koji daju boju
cvjetovima i plodovima, funkcija im je vezana za generativno razmnožavanje. Naime, živo obojeni
cvjetovi privlače kukce oprašivače, čime se omogućava oprašivanje, a time indirektno i
razmnožavanje i rasprostiranje biljaka. Glavni pigmenti kromoplasta su: karoten i ksantofil. Karoten je
pigment crveno-narančaste, dok je ksantofil žute boje.
Leukoplasti su skladišni plastidi. Bezbojni su i većinom se nalaze u tkivima podzemnih dijelova biljke.
Obavijeni su dvoslojnom membranom, a unutrašnja građa im je vrlo slična kloroplastima. Ovisno o
materiji koja se u njima skladišti razlikuju se: amiloplasti, proteinoplasti i ejaloplasti. U amiloplastima
se skladišti škrob, u proteinoplastima proteini, a u ejaloplastima masti.

2. 1. Kloroplasti i leukoplasti u stanicama lista sobne lozice (Tradescantia zebrina Bosse.)

Kloroplasti i leukoplasti se vrlo lako mogu uočiti promatranjem tangencijalnog presjeka lista sobne
lozice (Tradescantia zebrina Bosse.) pod mikroskopom.

Cilj vježbe:
 Uočiti u vidnom polju mikroskopa kloroplaste i leukoplaste u stanicama lista sobne lozice

Materijal i pribor:
 list sobne lozice (Tradescantia zebrina Bosse.),
 pokrovno i predmetno stakalce,
 bočica sa vodom,
 žilet, pinceta, kapaljka i mikroskop.
Postupak:
 Pomoću žileta sa naličja lista sobne lozice izrezati mali dio epidermisa (tangencijalni presjek).
 Presjeke pomoću pincete staviti na predmetno stakalce u kap vode, prekriti pokrovnim stakalcem,
te promatrati pod mikroskopom.

Očekivani rezultati:
 Stanice epidermisa lista sobne lozice su poligonalnog oblika međusobno odvojene staničnim
stijenkama. Leukoplasti se nalaze oko jedra koje je uglavnom smješteno u blizini stanične
membrane. Kloroplasti se mogu u većem broju uočiti u stanicama zatvaračicama stominog aparata.

Slika 1. Leukoplasti i kloroplasti u stanicama epidermisa lista sobne lozice

(Tradescantia zebrina Bosse.) - foto atlas (vlastiti izvor)

Zadatak vježbe:
 U svesci nacrtajte šematski prikaz građe epidermskih stanica lista sobne lozice (slika 7.)
 Odgovorite na sljedeća pitanja:
1. Opišite unutrašnju građu kloroplasta.
- Obavijeni su dvoslojnom membranom, a unutrašnjost im je ispunjena sitnozrnatim
matriksom koji se naziva stroma. Unutar strome nalazi se veći broj tilakoida, membranskih
tvorevina raspoređenih paralelno sa dužom osi organele.
2. Koja je glavna fiziološka funkcija kloroplasta?
-Glavna fiziološka funkcija kloroplasta je da su to plastidi u kojima se odvija proces
fotosinteze.
3. Koje grupe leukoplasta poznajete?
- Ovisno o materiji koja se u njima skladišti razlikuju se: amiloplasti, proteinoplasti i
ejaloplasti.
4. Što se skladišti u ejaloplastima?
-Skladišti se mast.

2.2. Kromoplasti u stanicama mesnatog dijela zrelog ploda divlje ruže (Rosa canina L.)

Kromoplasti se najviše nalaze u cvjetovima i plodovima, a rjeđe u podzemnim dijelovima biljke.

Mogu biti različitog oblika i boje, ovisno o tkivu u kojem se nalaze i vrsti pigmenata koje sadrže.
Za promatranje kromoplasta pogodan biljni materijal je mesnati dio zrelog ploda divlje ruže (Rosa
canina L.).

Cilj vježbe:
  Uočiti kromoplaste u stanicama unutrašnjeg dijela ploda divlje ruže (Rosa canina L.)

Materijal i pribor:
 unutrašnji, mesnati dio ploda divlje ruže (Rosa canina L.),
 pokrovno i predmetno stakalce,
 žilet, pinceta, kapaljka, filter papir i mikroskop.

Postupak:
 Na predmetno stakalce staviti kap vode.
 Iz unutrašnjeg dijela ploda divlje ruže pincetom izdvojiti dio tkiva.
 Pincetom prenijeti dio unutrašnjeg dijela ploda na predmetno stakalce.
 Pokriti predmetno stakalce pokrovnim stakalcem i promatrati preparat pod mikroskopom.

Očekivani rezultati:
 U stanicama ploda divlje ruže mogu se uočiti kromoplasti kristalnog oblika. Boja kromoplasta je
narančasto-crvena uslijed velike prisutnosti pigmenta karotena u kromoplastima.

Zadatak vježbe:
 U svesci nacrtajte šematski prikaz izdvojene stanice iz unutrašnjeg dijela ploda divlje ruže i
ispišite nazive za sve označene dijelove.

Slika 2. Šematski prikaz građe ploda šipurka i izdvojene stanice iz sočnog dijela ploda
(preuzeto iz Mišić, 2006)

 Odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Opišite građu kromoplasta.
1.tip proteinska stroma sa granulama
2.tip proteinski kristali i amorfne pigmente granule
3.tip proteini i pigmenti kristala
4.tip samo kristali

2. Koji je značaj kromoplasta u životu biljke?

-Nalazi se u plodovima, daje boju biljkama, privlači insekte

3. Koje su dvije grupe pigmenata najviše prisutne u kromoplastima viših biljaka?

-KAROTEN-narančasta
-KSANTOFIL-žuta
-razni crveni