10.

Lini semen sjemenka lana

Linum usitatissimum L., Linaceae

Drogu ini zrela, osuena sjemenka lana in toto.

Svojstva
Droga nema mirisa. Okus je blag, sluzast i uljast.

Morfoloka obiljeja
Sjeme je smee boje i sjajno, duguljasto-jajoliko i spljoteno. Dugako je 2-6 mm, iroko 2-3 mm,
a debelo do 1 mm.

Anatomska obiljeja
Na poprenom prerezu razlikuju se dva glavna dijela: sjemena lupina i sjemena jezgra. Sjemena
lupina je relativno tanka. Na njezinom vanjskom dijelu nalazi se debela kutikula ispod koje je
epiderma sjemene lupine, graena od velikih stanica odebljalih od sluzi. Na nju se nastavljaju 2
reda stanica parenhima te 1 red sklereida s odebljalim stijenkama. Ispod sklereida je sloj
splasnutih stanica parenhima (obliterirani parenhim) te sloj stanica sa smeim pigmentom. Na
sjemenu lupinu naslanja se sjemena jezgra graena od endosperma (parenhim s oleoplazmom i
aleuronskim zrncima) koji obavija embrion s dva kotiledona.

Praak
Praak sjemenke lana je smeeut, slaba, ali karakteristina mirisa na laneno ulje. Prevladavaju
dijelovi endosperma s oleoplazmom i aleuronskim zrncima. Karakteristini su dijelovi sjemene
lupine u kojima se kroz prozirnu epidermu dobro vide stanice sa smeim pigmentom svijetlih
stijenki. Te stanice se nalaze pojedinano ili u nakupinama. Mogu se nai i ukaste sklereide.

Uputa za rad
Nainite popreni prerez sjemenke lana. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva za
uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici poprenog prereza sjemenke lana oznaite:
sjemena lupina: kutikulu, epidermalne stanice stijenki odebljalih od sluzi, parenhim s dva
reda stanica, sklereide odebljalih stijenki, splasnuti parenhim, stanice sa smeim
pigmentom
sjemena jezgra: endosperm s oleoplazmom i aleuronskim zrncima

Praak sjemenke lana promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici praka sjemenke lana oznaite:
pojedinane stanice sa smeim pigmentom
nakupine stanica sa smeim pigmentom
ukaste sklereide
djelovi endosperma i embriona s oleoplazmom i aleuronskim zrncima
20
10. Lini semen sjemenka lana




Slika 10.1. Sjemenka lana (uzduni prerez)



Slika 10.2. Popreni prerez sjemenke lana


100 m

Slika 10.3. Praak sjemenke lana

21
11. Frangulae cortex krkavinina kora
Rhamnus frangula L. (Frangula alnus Miller), Rhamnaceae


Drogu ini osuena kora s grana i mladih stabala krkavine.

Svojstva
Droga ima slab, ali karakteristian miris i gorak okus.

Morfoloka obiljeja
Kora je debljine do 2 mm obino izrezana u komade razliite irine i duine i jednostavne oblike
poput dvostruko cjevastog ili ljebastog. Na licu je glatka, tamnosmea ili smea s
mnogobrojnim, bjelkastim poprijeko postavljenim lenticelama. Na naliju je utonaranasta ili
crvenkastosmea. Na prijelomu je kratko vlaknasta. Kad se navlai otopinom luine, oboji se
tamnocrveno.

Anatomska obiljeja
Pluto se sastoji od vie slojeva crvenkastosmeih plosnatih stanica s crvenosmeom masom. U
parenhimu primarne kore ima sitnih zrnaca kroba, ruica kalcijeva oksalata i pojedinanih
snopia neodrvenjelih ili neznatno odrvenjelih sklerenhimskih vlakana (likovnica). Krivudave
srikine zrake, sastavljene od 1-3 reda stanica, prolaze kroz sekundarnu koru, a izmeu njih su u
tangencijalnim redovima snopii sklerenhimskih vlakana (likovnica), okrueni stanicama u
kojima se nalaze pojedinani kristali kalcijeva oksalata.

Praak
Praak krkavinine kore je utosmed. Sastoji se od dijelova pluta, snopia sklerenhimskih vlakana
(likovnica) praenih stanicama u kojima se nalaze pojedinani kristali kalcijeva oksalata, dijelova
parenhima s ruicama kalcijeva oksalata i krobom.

Uputa za rad
Nainite popreni prerez krkavinine kore. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva za
uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici poprenog prereza krkavinine kore oznaite:
egzofloem (vanjska kora): pluto i feloderma
mezofloem (srednja kora): ruice kalcijeva oksalata, nakupine likovnica
endofloem (unutarnja kora): ruice kalcijeva oksalata, likovnice, srikine zrake

22
11. Frangulae cortex krkavinina kora


Slika 11.1. Makroskopski izgled krkavinine kore



Slika 11.2. Popreni prerez krkavinine kore



Slika 11.3. Praak krkavinine kore
23
12. Cinnamomi cortex cimetova kora
Cinnamomum zeylanicum Nees, Lauraceae

Drogu ini osuena kora mladih izdanaka cimetovca s koje je struganjem svjee kore uklonjeno
pluto i vei dio srednje kore.

Svojstva
Droga je vrlo karakteristina i aromatina mirisa, a okus joj je aromatian, otar i slatkast.

Morfoloka obiljeja
Dugi, ravni komadi sastavljeni od vie kora s obje strane savijeni u dvostruke cijevi. Kora je
debela najvie 0,2-1 mm, svijetlosmee boje sa svjetlijim uzdunim prugama na vanjskoj
povrini. Prelom je kratko vlaknast.

Anatomska obiljeja
Na granici endo- i mezofloema nalazi se prsten mehanikih elemenata graen od nakupina
sklerenhimskih stanica (sklereida) i sklerenhimskih vlakana (likovnica), a izvan prstena su ostaci
mezofloema. Sklerenhimske stanice prstena su jednoliko odebljale. Srikine zrake su iroke 1-2
reda stanica i prema periferiji se proiruju. U parenhimu likovne zrake ima jednostavnih i
sastavljenih zrnaca kroba, stanica s eterinim uljem (idioblasti s eterinim uljem) kao i stanica sa
sluzi. Likovnice se nalaze pojedinano ili u nakupinama od 2-4, lumen im je uzak. Po koja
stanica srikinih zraka sadri fine iglice kalcijeva oksalata (rafidi).

Praak
Praak kore cimeta je svijetlosme. Sastoji se od ukastih likovnica koje mogu biti pojedinane
ili u nakupinama, sklereida, dijelova parenhima sa krobom, ili rjee iglicama kalcijeva oksalata,
idioblasta s eterinim uljem i stanica sa sluzi.

Uputa za rad
Nainite popreni prerez cimetove kore. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva za
uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici poprenog prereza cimetove kore oznaite:
ostaci srednje kore
prsten mehanikih elemenata: sklereide i likovnice
unutarnja kora: likovnice (manje nakupine i pojedinane), stanice sa sluzi, stanice
s eterinim uljem, stanice s rafidima kalcijeva oksalata, likovne i srikine zrake

Praak cimetove kore promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici cimetove kore oznaite:
likovnice
sklereide (u nakupinama ili pojedinane)
zrnca kroba
dijelove parenhima s rafidima kalcijeva oksalata

24
12 Cinnamomi cortex cimetova kora



Slika 12.1. Cimetova kora




Slika 12.2. Popreni prerez cimetove kore



Slika 12.3. Praak cimetove kore
25
13. Calami rhizoma iirotov podanak
Acorus calamus L., Araceae

Drogu ini osueni podanak iirota.

Svojstva
Droga je aromatina mirisa, nagorka i aromatina okusa. Namoen vodom podanak brzo nabubri
i postane mek i elastian poput spuve.

Morfoloka obiljeja
Iirotov podanak je debeo do 2 cm, neoguljen je izvana smee, a iznutra ukaste boje. S gornje
strane se nalaze popreni, polumjeseasti, smei oiljci listova, a s donje strane smei, okruglasti
oiljci korijenja u nepravilnim kosim redovima. Podanak iirota je na prelomu je zrnat, a na
njemu se uoava kruna linija endoderme.

Anatomska obiljeja
Osnovno tkivo podanka sastoji se iz aerenhima s velikim meustaninim prostorima i veim
pojedinanim stanicama sa ukastim eterinim uljem (idioblasti, uljenice). Parenhimske stanice
ispunjene su sitnim zrncima kroba i grudicama trjeslovina. U vanjskom dijelu, izvan endoderme,
nalaze se kolateralne provodne ile praene mehanikim elementima i stanicama s kristalima
kalcijeva oksalata, a u unutarnjem dijelu, okruenom endodermom, nalaze se leptocentrine
provodne ile bez mehanikih elemenata.

Praak
Praak iirotova podanka je ukastosiv. Karakteristini su djelovi aerenhima s idioblastima s
eterinim uljem, sitna zrnca kroba, djelii provodnih ila i mehaniki elementi ponegdje
okrueni stanicama s kristalima kalcijeva oksalata.

Uputa za rad
Nainite popreni prerez iirotova podanka. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva za
uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici poprenog prereza iirotova podanka oznaite:
kutikulu, epidermu, hipodermu (kolenhim)
vanjski aerenhim: kolateralnu ilu, uljenice, stanice sa krobom i trjeslovinama
endodermu
unutarnji arerenhim: leptocentrinu ilu, uljenice

Praak iirotova podanka promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici praka iirotova podanka oznaite:
dijelove aerenhima s uljenicama
stepenaste i prstenaste traheje
zrnca kroba
26
13. Calami rhizoma iirotov podanak


Slika 13.1. Makroskopski izgled iirotova podanka a) odozdo i b) odozgo
b)
a)


Slika 13.2. Popreni prerez iirotova podanka


Slika 13.3. Praak iirotova podanka
27
14. Althaeae radix korijen bijelog sljeza
Althaea officinalis L. Malvaceae

Drogu ini osueni korijen bijelog sljeza s kojeg su uklonjeni periderma i srednja kora. U promet
najee dolazi korijen dvo- i trogodinjih biljaka jer je korijen biljaka prve godine tanak
(nedostatak mehanikih elemenata, a puno stanica sa sluzi), dok etvrte godine ima previe
mehanikih elemenata (likovnice i drvenice).

Svojstva
Droga je slaba mirisa, sluzava i bljutava okusa.

Morfoloka obiljeja
Korijen bijelog sljeza u promet najee dolazi izrezan u kockaste, pravilne komadie, bijele,
vlaknaste i branaste. Na pojedinim komadiima se jasno zapaa svijetlosmei kambijalni krug.

Anatomska obiljeja
Srikine zrake se sastoje od 1-2 reda radijalno produenih stanica. U likovnim zrakama nalaze se
nakupine sitastih cijevi, stanice sa sluzi i stanice s ruicama kalcijeva oksalata, Nakupine
likovnica celuloznih stijenki poredane su u tangencijalne redove i sve su gue prema kambiju. U
drvenim zrakama, pojedinano ili u manjim nakupinama, nalaze se mreaste ili tokaste traheje s
neto traheida. Srikine zrake drveta gube se prema centru korijena u kojem se nalaze provodni
elementi. Sve parenhimske stanice pune su kroba, a u mnogima ima i sluzi ili ruica kalcijeva
oksalata.

Praak
Praak korijena bijelog sljeza je ukastobijele boje. krobna zrnca su okrugla ili ovalno
bubreasta s uzdunom brazdom. Karakteristine su bezbojne, zailjene likovnice. U praku se
mogu nai i brojne ruice kalcijeva oksalata, dijelovi mreastih i tokastih traheja i traheida te
parenhimske stanice sa sluzi.

Uputa za rad
Nainite popreni prerez korijena bijelog sljeza. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva
za uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici poprenog prereza korijena bijelog sljeza oznaite:
unutarnja kora: stanice sa sluzi, ruice kalcijeva oksalata, sitaste cijevi, likovnice,
srikine i likovne zrake
kambij
drvo: ruice kalcijeva oksalata, traheje i traheide, srikine i drvene zrake

Praak korijena bijelog sljeza promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje
primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici praka korijena bijelog sljeza oznaite:
nakupinu likovnica
zrnce kroba
mreaste traheje
parenhim s ruicama kalcijeva oksalata
28
14. Althaeae radix korijen bijelog sljeza

Slika 14.1. Korijen bijelog sljeza


Slika 14.2. Popreni prerez korijena bijelog sljeza


Slika 14.3. Praak korijena bijelog sljeza
29
15. Glycyrrhizae radix (Liquiritiae radix) sladiev korijen
Glycyrrhiza glabra L., Fabaceae

Drogu ini osueno korijenje i vrijee sladia.

Svojstva
Droga ima blag, karakteristian miris i izrazito sladak okus.

Morfoloka obiljeja
Korijen je vretenast, rjee savijen ili raljast, naborane povrine i vlaknasta prijeloma. Vrijee su
uglavnom ravne, valjkasta oblika. I korijenje i vrijee su izvana sivkaste boje od tankog,
nabranog pluta. Na prerezu se uoava prilino jasni kambijalni krug koji dijeli neto svjetliju koru
od tamnijeg drveta. Droga u promet dolazi i izrezana u tvrde, sitne komadie kvadratinog oblika
i vlaknaste strukture. Drveni dio je ute boje, a na pojedinim komadiima vidi se tamni sloj
periderme.

Anatomska obiljeja
Korijenje i vrijee gotovo su jednake anatomske grade, osim to vrijee imaju sriku. Na usku
peridermu i mezofloem nastavlja se iroki endofloem u kojem se istiu srikine zrake graene od
3-8 redova stanica. U parenhimu likovnih zraka nalaze se krobna zrnca i sitni kristali kalcijeva
oksalata. Nakupine likovnica, okruene stanicama s kristalima kalcijeva oksalata, poredane su u
tangencijalne redove. Ostalo tkivo sainjavaju parenhim, keratenhim i ive sitaste cijevi u blizini
kambija. Srikine zrake drveta graene su kao i srikine zrake kore. U osnovnom parenhimu
drveta nalaze se iroke traheje praene uim traheidama. I jedne i druge imaju tokasto ili
mreasto odebljale, uto obojene stijenke. Nakupine drvenica odebljalih stijenki okruene su
stanicama s pojedinanim kristalima kalcijeva oksalata. U svim parenhimskim stanicama nalaze
se sitna krobna zrnca i pokoji kristali kalcijeva oksalata.

Praak
Praak sladieva korijena je ut. Karakteristini su snopovi sklerenhimskih vlakana okrueni
stanicama s kristalima kalcijeva oksalata, zatim dijelovi tokastih i mreastih traheja i traheida,
periderme te parenhimske stanice sa sitnim zrncima kroba ili kristalima kalcijeva oksalata.

Uputa za rad
Nainite popreni prerez sladieva korijena. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva za
uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici poprenog prereza sladieva korijena oznaite:
kora: periderma i mezofloem (docrtati), sitaste cijevi, likovnice, srikine i likovne
zrake
kambij
drvo: iroke traheje, traheide, nakupine drvenica, srikine i drvene zrake

Praak sladieva korijena promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida. Na priloenoj skici praka sladieva korijena oznaite:
dijelovi velikih mreastih traheja
snopie sklerenhimskih vlakana okruene stanicama s prizmatskim kristalima
kalcijeva oksalata
zrnca kroba
30
15. Glycyrrhizae radix (Liquiritiae radix) sladiev korijen


Slika 15.1. Sladiev korijen






Slika 15.2. Popreni prerez sladieva korijena

Slika 15.3. Praak sladieva korijena
31
16. Capsici fructus paprikin plod
Capsicum annuum var. longum L., Solanaceae

Drogu ini osueni, crveni, zreli plod duguljaste paprike.

Svojstva
Okusa je vrlo ljuta. Praak drai na kaalj.

Morfoloka obiljeja
Plod paprike je crvene ili crvenoute boje, sjajan i prema vrhu suen. Plod sjedi na petolisnoj ili
estolisnoj zelenosmeoj aki kratkog drka. U vrnom je dijelu upalj, a pri bazi nepotpuno
dvo- ili tropregradan. Na placentama se nalaze brojne okrugle, plosnate, ute sjemenke.

Anatomska obiljeja
Egzokarp je graen od epiderme poligonalnih stanica s odebljalim pobonim stijenkama i jakom
kutikulom, te nekoliko redova hipoderme graene od kolenhimskih stanica. One postupno prelaze
u parenhim mezokarpa, tankih stijenki s kapljicama ulja. Tu se nalaze i provodne ile. Mezokarp
zavrava slojem velikih stanica tankih stijenki koje su u donjem dijelu meusobno odijeljene
klinastim nakupinama manjih parenhimskih stanica. Stanice endokarpa su ispod velikih stanica
sklerenhimatizirane i imaju pore, a ispod klinastih nakupina stanica neodebljale. Epiderma
placente ima stanice tankih stijenki, produene poput palisada, s uzdignutom kutikulom. Ekskret
s kapsaicinom nalazi se u subkutikularnom prostoru. Epidermalne stanice sjemene lupine imaju
sa strane i na bazi jako i nepravilno odebljale stijenke s porama i odrvenjelim slojevima. Ispod
njih se nalazi sloj stanica tankih stijenki na koji se naslanja splasnuti perisperm. Stanice
endosperma odebljalih stijenki sadravaju masno ulje i aleuronska zrnca, a stanice klice tankih su
stijenki i s manjim aleuronskim zrncima.

Praak
Praak paprikina ploda je crven, a sastoji se od cijelog ploda (usploe i sjemenke).
Karakteristine su nepravilno odebljale epidermalne stanice sjemene lupine oblika potkove, sa
strane i na bazi odebljalih stijenki (cerebroide) te sklerenhimske stanice endokarpa postavljene u
obliku vijenca. Prisutan je i parenhim mezokarpa s kromatoforima i crveno obojenim kapljicama
ulja.

Uputa za rad
Praak paprikina ploda promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici praka paprikina ploda oznaite:
cerebroide
sklerenhimske stanice endokarpa
parenhim mezokarpa s kromatoforima i kapljicama ulja

32
16. Capsici fructus paprikin plod



Slika 16.1. Makroskopski izgled paprikina ploda




Slika 16.2. Popreni prerez paprikina ploda




Slika 16.3. Praak paprikina ploda
33
17. Foeniculi fructus komoraev plod
Foeniculum vulgare Miller., Apiaceae

Drogu ini osuen, zreli plod komoraa in toto.


Svojstva
Droga ima karakteristian aromatian miris po anetolu, a okus joj je slatkasto aromatian.


Morfoloka obiljeja
Plod je kalavac koji se raspada na 2 merikarpa. Dug je do 11 mm, a irok do 4 mm, zelenkast ili
ukastosme. Na poprenom prerezu merikarpa vidi se trbuh (comissura) s dvije pruje (vitae,
izogeni kanali s eterinim uljem) i lea (tergum) na kojima se jako istie pet svjetlijih rebara
(costae). Izmeu rebara nalaze se dolinice (valleculae) u kojima je smjetena po jedna pruja.


Anatomska obiljeja
Egzokarp ini epiderma graena od bezbojnih poligonalnih stanica s neto pui. Osnovno tkivo
mezokarpa je parenhim tankih stijenki. U vrlo istaknutim rebrima nalaze se provodne ile
praene mehanikim elementima. Kanali s eterinim uljem obloeni su smeim stanicama.
Endokarp se sastoji od 1 reda uskih i dugakih stanica tankih stijenki, podijeljenih paralelno no
manje dijelove, tako do gledane odozgo daju sliku parketa. Sjemena lupina je smee boje.
Endosperm je graen od malih poligonalnih stanica u kojima se nalaze aleuronska zrnca sa sitnim
ruicama kalcijeva oksalata.


Praak
Praak komoraeva ploda je svijetlosmee boje. Karakteristini su dijelovi parketastog endokarpa
preko kojih su postavljene smee stanice mezokarpa poput okvira. Mogu se nai i ile s
trahejama te endosperm s aleuronskim zrncima i ruicama kalcijeva oksalata.


Uputa za rad
Nainite popreni prerez komoraeva ploda. Promotrite ga pod mikroskopom. Kao sredstva za
uklapanje primijenite otopine glicerola i natrijeva hidroksida. Na priloenoj skici poprenog
prereza komoraeva ploda oznaite:
a) malo poveanje:
trbuh, lea, rebra s provodnim ilama, dolinice, pruje

b) veliko poveanje
egzokarp: stanice epiderme
mezokarp: parenhim tankih stijenki,
endokarp: 1 red uskih i dugakih stanica tankih stijenki podijeljenih paralelno na manje
dijelove (parketasti endokarp)
sjemena lupina: smee stanice
endosperm: poligonalne stanice s oleoplazmom i aleuronskim zrncima


Praak komoraeva ploda promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida. Na priloenoj skici praka ploda komoraa oznaite:
parketasti endokarp srastao sa smeecrvenim slojem stanica mezokarpa
stanice poput prozora (tkivo mezokarpa)
stanice endosperma
34
17. Foeniculi fructus komoraev plod

Slika 17.1. Makroskopski izgled komoraeva ploda


a) b)
Slika 17.2. Popreni prerez komoraeva ploda promatran pod a) malim i b) velikim poveanjem



100 m
Slika 17.3. Praak komoraeva ploda


35
18. Anisi fructus aniev plod
Pimpinella anisum L., Apiaceae

Drogu ini zreli plod ania in toto.

Svojstva
Aniev plod ima vrlo aromatian miris po anetolu te aromatian i slatkast okus.

Morfoloka obiljeja
Plod je kalavac, obrnuto krukolik, pri vrhu suen, dlakav, sivkastozelen, duine 3-5 mm. Rijetko
se raspada na merikarpe. Na trbuhu se nalaze dvije pruje dok se na leima istie pet rebara
izmeu kojih se nalaze dolinice s 3 do 5 pruja.

Anatomska obiljeja
Stanice epiderme u egzokarpu produene su u kratke dlaice bradaviaste kutikule. U uskom
mezokarpu, ispod rebara, smjetene su provodne ile, a izmeu njih pruje. Endokarp je graden od
1 reda stanica tankih stijenki. Sjemena je lupina vrlo tanka, a samo na komisuri sastoji se od
nekoliko slojeva splasnutih stanica. Stanice endosperma imaju malo odebljale stijenke, a u
lumenu oleoplazmu i aleuronska zrnca.

Praak
Praak anieva ploda je sivkastosme. Karakteristine su kratke dlaice bradaviaste kutikule,
uski, utosmei kanali s eterinim uljem, stanice endosperma s aleuronskim zrncima.

Uputa za rad
Praak anieva ploda promotrite pod mikroskopom. Kao sredstvo za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici praka anieva ploda oznaite:
kratke dlaice bradaviaste kutikule
utosmee kanale s eterinim uljem
stanice endosperma
36
18. Anisi fructus, aniev plod





Slika 18.1. Makroskopski izgled anieva ploda


a) b)

Slika 18.2. Popreni prerez anieva ploda promatran pod a) malim i b) velikim poveanjem



Slika 18.3. Praak anieva ploda

37
19. Matricariae flos (Chamomillae flos) kamiliin cvijet
Matricaria recutita L. (Chamomilla recutita /L./ Rauchert), Asteraceae

Drogu ine osuene cvjetne glavice kamilice in toto.

Svojstva
Droga je aromatina mirisa i pomalo gorka okusa.

Morfoloka obiljeja
Cvjetna glavica ima ovoj od 3 reda listia koji se prekrivaju poput krovnih crijepova. Ovojni
listii su duguljasto-jajoliki s uskim, koastim rubom. Cvjetite je uplje, kod mladih glavica
polukuglasto, a kod starijih konino. Na rubu cvjetne glavice nalaze se bijeli jeziasti cvjetii s po
3 zupca dok se cjevasti cvjetii nalaze u sredini cvjetne glavice, ute su boje i imaju 5 zubaca.

Anatomska obiljeja
Na vanjskoj epidermi ovojnih listia, kao i na vjeniu i plodnici jeziastih i cjevastih cvjetia
nalaze se mnogobrojne lijezde tipa porodice Asteraceae (8 stanica poredanih u 2 niza s po 4
stanice). Redovi epidermalnih stanica plodnice ispunjeni su sa sluzi, a na bazi plodnice oploenih
cvjetia nalazi se vijenac sklereida. Cvjetite ima izogene kanale i sitne ruice kalcijeva oksalata.
Njuke tuka imaju na vrhu snopie papila. Peludna zrnca su uta, okruglo trokutasta, bodljikava
s po 3 velike pore.

Praak
Praak kamiliina cvijeta je utozelen. Sastoji se od djelia ovojnih listia s uskim koastim
rubom, tkiva vjenia i dijelova jeziastih i cjevastih cvjetia. Mogu se nai dijelovi plodnice sa
lijezdama tipa porodice Asteraceae, izogenim kanalima i sitnim ruicama kalcijeva oksalata te
dijelovi s papilama kao i brojna peludna zrnca.

Uputa za rad
Promotrite cjevasti cvijet kamilice pod mikroskopom. Kao sredstva za uklapanje primijenite
otopine glicerola i natrijeva hidroksida.
Na priloenoj skici ili fotografiji cjevastog cvijeta kamilice oznaite:
sklereide
veliku lijezdu tipa porodice Asteraceae
peludna zrnca
38
19. Matricariae flos (Chamomillae flos) kamiliin cvijet


a) b)
Slika 19.1. Kamiliin cvat a) cjelovit i b) popreni prerez



a) b) c)
Slika 19.2. Izgled a) jeziastog i b) cjevastog cvjetia te c) fotografija cjevastog cvjetia



Slika 19.3. Praak kamiliina cvijeta


39



Species ajevi

ajevi su jednoline mjeavine usitnjenih ili neusitnjenih biljnih droga koje mogu sadravati i
krute ljekovite tvari. Primjenjuju se kao vodene iscrpine, prema uputi koja je uglavnom priloena
uz aj, odnosno propisana u monografijama droga.ajevi mogu biti namijenjeni unutarnjoj ili
vanjskoj uporabi.

Izrada
Ako stupanj usitnjenosti nije drugaije propisan, za listove, cvjetove i zeleni uzima se sito 6, za
kore, drvo, korijenje i podanke sito 3, a za plodove i sjemenke sito 2. ajeve za obloge treba
izraivati od droga u obliku grubog praka (sito 0,75) i izdavati s oznakom za vanjsku uporabu".

Droge se usitnjavaju rezanjem, struganjem, tucanjem ili gnjeenjem (plodovi) na propisan stupanj
usitnjenosti, a zatim se prakasti dio usitnjene droge ukloni sijanjem kroz sito 0,3. Usitnjene
droge potom se izmijeaju u propisanim koliinama u jednolinu mjeavinu. Ako je propisan
dodatak krutih ljekovitih supstancija one se dodaju na nain propisan u monografiji.

Opa ispitivanja
Pri makroskopskom i mikroskopskom ispitivanju pojedinih sastojaka aja moraju se raspoznati
morfoloke, odnosno anatomske znaajke pojedinih droga. Identifikacija droga provodi se prema
propisima Farmakopeje za dotinu drogu.

Odreivanje koliine pojedinih sastojaka
Za odreivanje koliine pojedinih sastojaka odvagne se 10 g aja i na osnovi prepoznavanja,
prostim okom ili pomou lupe, odijele se pojedini sastojci i vagnu. Masa sastojka moe odstupati
od propisane, a doputeno odstupanje mase ovisi o propisanom udjelu sastojka (Tablica 1).

Tablica 1. Maksimalno doputena odstupanja
Propisani udio sastojka aja (%) Maksimalno doputeno odstupanje (%)
do 5 40
iznad 5-10 35
iznad 10-25 25
iznad 25 20

aj smije sadravati najvie 15 % nediferenciranih i jako usitnjenih dijelova. Prema
farmakopejskim propisima kao biljne primjese u ajevima ne smiju biti prisutne droge jakog
djelovanja, a od drugih droga dozvoljava se najvie koliina do 1 % koju je mogue identificirati
prostim okom ili lupom.

uvanje
ajevi se uvaju u posudama od prikladnog materijala, koje tite od vlage, svjetla i gubitka
hlapljivih tvari prisutnih u aju.
41

Primjeri ajeva

SPECIES UROLOGICAE Uroloki aj

Uvae ursi folium (2) 40 g
Herniariae herba (3) 15 g
Menthae piperitae folium (6) 15 g
Ononidis radix (3) 15 g
Petroselini radix (3) 15 g

Usitnjene i prosijane droge promijeaju se u jednolinu smjesu.


SPECIES AMARAE Gorki aj (aj za eludac)

Absinthii herba (6) 15 g
Centaurii herba (6) 30 g
Menthae piperitae folium (6) 25 g
Calami rhizoma (3) 15 g
Gentianae radix (3) 15 g

Usitnjene i prosijane droge promijeaju se u jednolinu smjesu.


SPECIES LAXANTES aj za ienje

Sennae folium (6) 20 g
Sambuci flos (6) 20 g
Frangulae cortex (3) 25 g
Foeniculi fructus (2) 25 g
Kalii natrii tartaras 10 g
Aqua purificata 10 g

Senini listovi se jednolino nakvasi kipuom vodenom otopinom kalij natrijeva tartarata, zatim se
osui na 40-50 C te pomijea s ostalim drogama.



42

Histokemijske reakcije

Histokemija je mikrokemijska tehnika za dokazivanje prisutnosti, a esto i lokalizaciju, pojedinih
tvari u biljnom tkivu. Reakcije se izvode na prerezu nenamoene droge ili na prakastoj drogi. U
reakcijama nastaju karakteristina obojenja i talozi. Pri radu je potreban oprez jer reagensi esto
sadravaju koncentrirane kiseline i luine, pa bi nepanja mogla dovesti do ozljeda ili bi se mogao
otetiti mikroskop.

A) SASTAVNI DIJELOVI STIJENKE

1) Celuloza Gossypium
a) klorcinkjod - ljubiasta boja (daje ju hidroceluloza)
b) koncentrirana sumporna kiselina - razgradnja celuloze

2) Lignin Quassiae lignum
a) anilin sulfat - uta boja
b) floroglucin, a poslije 10 min. koncentrirana HCl - ljubiasta boja

3) Suberin Suber
a) Sudan III - nakon pranja preparata s etanolom, stijenke ostaju naranastocrvene boje
b) otopina KOH uz zagrijavanje - stijenke poute i nabubre

B) REZERVNE TVARI

1) eeri Juniperi fructus
a) Fehlingov reagens uz zagrijavanje - utonaranast talog Cu
2
O
b) fenilhidrazinski reagens uz zagrijavanje 3-5 min. - kristalinian talog osazona

2) krob Tritici amylum
a) Jod (I
2
/KI) - ljubiastoplava boja

3) lnulin - lnulae radix
a) -naftol reagens + koncentrirana H
2
SO
4
- ljubiasta boja
b) prerez suhe droge kratko se zagrije s malo vode te doda etanola - izluuju se sferoliti.

4) Bjelanevine Ricini semen
a) koncentrirana HNO
3
- uta boja (ksantoproteinska reakcija)
b) drogi se doda koncentrirana otopina CuSO
4
, nakon 30 min. ispere se vodom i doda
koncentrirana otopina KOH - ljubiasta boja (biuret reakcija)
c) Millonov reagens - crvena boja poput cigle.

5) Aleuronska zrnca Ricini semen
a) deoleirani preparat stavi se u zasienu otopinu eera kojoj je dodano joda; nakon nekoliko
minuta kristaloid (bjelanevine) oboji se tamno uto, temeljna masa je svijetlo uta, a globoid
(anorganski dio) ostaje neobojen.

6) Kalcijev oksalat u aleuronskom zrncu Coriandri fructus
a) koncentirana otopina kloralhidrata - otope se svi dijelovi aleuronskog zrnca osim anorganskog
(ruice kalcijeva oksalata).
43

C) TVARI KOJE DOLAZE SAMO U POJEDINIM BILJNIM PORODICAMA ILI VRSTAMA

1) Eterina ulja Eucalypti folium
a ) Sudan III - naranastocrvena boja

2) Trjeslovine Quercus cortex
a) otopina FeCI
3
tamnoplava boja

3) Sluzi i gume Althaeae radix
a) suspenzija tua - sluz bubri i potiskuje estice tua; vide se svjetlija, prozirna mjesta.
b) otopina metilenskog modrila - sluz se oboji plavo

4) Kalcijev oksalat Rhei rhizoma pulvis
a) Prerez ili praak droge stavi se u 2 %-tnu otopinu H
2
SO
4
i pusti suiti bez pokrovnog stakalca
- pojavljuju se ploasti kristali ili igliaste nakupine kalcijeva sulfata.

5) Glikozidi
Glikozidi Strophanthusa Strophanthi semen
a) 80 %-tna otopina H
2
SO
4
- stanice sa strofantinom (endosperm i dio embriona) oboje se zeleno,
zatim plavo i najzad crveno.

Antrakinoni Rhei rhizoma pulvis
a) otopina NH
4
OH - crvena boja (Borntrtgerova reakcija)

Saponini Primulae radix
a) krvna elatina - hemolitiki krug

6) Alkaloidi
Kolhicin Colchici semen
a) otopina NH
4
OH - stanice endosperma oboje se utozeleno
b) vanilin-H
2
SO
4
- crvena boja

Strihnin, brucin Strychni semen
a) dimea HNO
3
- naranasta boja (reakcija na brucin)
b) 5 %-tna HCl + 5 %-tna otopina kalijeva ferocijanida - kristalinian talog (reakcija na strihnin)

Kubebin Cubebae fructus
a) 80 %-tna H
2
SO
4
- crvena boja

Kina alkaloidi Chinae cortex
a) prerezi se stave u 3 %-tnu otopinu KOH i zagriju - nakon hlaenja taloe se kristali alkaloida

44

Morfoloka identifikacija droga

Popis droga


Althaeae folium
Digitalis lanatae folium
Digitalis purpureae folium
Eucalypti folium
Menthae piperitae folium
Oleae (Olivae) folium
Rosmarini folium
Salviae folium
Sennae folium
Uvae ursi folium

Caryophylli flos
Matricariae (Chamomillae) flos
Lavandulae flos
Malvae flos
Pyrethri flos
Rosae flos
Sambuci flos
Tanaceti flos
Tiliae flos
Farfarae flos

Absinthii herba (summitas)
Centaurii herba
Convallariae herba
Equiseti herba
Hyperici herba
Millefolii herba
Serpylli herba
Visci herba







Anisi fructus
Capsici fructus
Carvi fructus
Cynosbati fructus
Foeniculi fructus
Juniperi fructus
Sennae fructus

Amygdalae amarae semen
Lini semen
Ricini semen

Cinnamomi cortex
Frangulae cortex
Quercus cortex

Althaeae radix
Glycyrrhizae radix
Valerianae radix

Calami rhizoma
Tormentillae rhizoma

Lichen islandicus

Secale cornutum

Salep tuber



45



Literatura


European Pharmacopoeia, 4th Ed., Council of Europe, Strasbourg 2002.

D. Kutrak, Farmakognozija Fitofarmacija, Golden Marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.

M. Wichtl, Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals, Medpharm Scientific Publishers, Stuttgart
1994.

F. Deutschmann, B. Hohmann, E. Sprecher, E. Stahl, Pharmazeutische Biologie, Drogenanalyse I:
Morphologie und Anatomie, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1984.

WHO monographs on selected medicinal plants Vol. 1, World Health Organization, Geneva 1999.


Izvori ilustracija


F. Deutschmann, B. Hohmann, E. Sprecher, E. Stahl, Pharmazeutische Biologie, Drogenanalyse I:
Morphologie und Anatomie, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 1984.

R. Fischer, Th. Karting, Drogenanalyse, Makroskopische und mikroskopische
Drogenuntersuchungen, Springer-Verlag, Wien, 1978.

W. Eschrich, Pulver-Atlas der Drogen des Deutschen Arzneibuchs, Gustav Fischer Verlag,
Stuttgart, 1979.


47