GINEKOLOGIJA I AKUŠERSTVO PN

LIČNI KONTAKT SA BOLESNICIMA

Zdravstvena služba zahtijeva od zdravstvenih radnika stručnost, humanost, brzo, tačno i pravilno
reagiranje u liječenju ozljeda i oboljenja. Medicinske sestre i tehničari rade na području unapređenja
zdravlja, spriječavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije. Između bolesnika i medicinske sestre treba
postojati prijateljski odnos, međusobno povjerenje.

Promatranje (inspekcija bolesti) stalni je zadatak medicinske sestre tokom liječenja i njege.
Ona ne smije biti nesigurna, nepouzdana i neodređena, u promatranju (inspekciji) objektivnih
znakova.Medicinska sestra treba da se ophodi prema pacijentu isto kao i prema članu svoje
porodice.Ne smije da bude arogantna i puna sebe već treba da taj prvi kontakt sa pacijentom koji je
njumu veoma važan bude na jednom profesionalnom stepenu.
Ona treba da pacijenta dočeka sa osmijehom,da mu pomogne prilikom prvog kontakta sa ljekarom,
da uputi pacijenta gdje da ostavi svoje stvari. Najviše sestara / tehničara radi u bolnicama.
Oni pomažu svojim pacijentima u ublažavanju i riješavanju problema koje imaju zbog bolesti.
Mnoge bolesti zahtijevaju promjenu načina života i primjenu novih vještina nakon otpuštanja iz
bolnice. Zato sestre / tehničari moraju pripremiti bolesnike za samostalan život kod kuće -
podučavaju ih, pravilnoj prehrani, načinu uzimanja lijekova i sl..
Svi se ovi poslovi prilagođuju posebnim obilježjima i potrebama bolesnika.
Način pristupanja, prvi kontakt sa bolesnikom vrlo su značajni za uspostavu odgovarajućeg odnosa i
sticanja njegovog povjerenja.

GINEKOLOŠKA ANAMNEZA

U većine žena, osobito onih koje traže opću preventivnu zaštitu, potrebno je uzeti potpunu
anamnezu i učiniti opći tjelesni, kao i ginekološki pregled.

Anamneza

Ginekološka anamneza se sastoji od podataka o poteškoći zbog koje je bolesnica došla: menstrualne,
porodničke i spolne anamneze i anamneze u vezi s ginekološkim simptomima, poremećajima i
liječenjima.

Anamnestički podaci o menstruaciji uključuju podatke o pojavi prve mjesečnice (menarhe), trajanju
menzesa (u danima), dužini i pravilnosti razmaka između ciklusa, datumu prvog dana zadnje
menstruacije (ZM), datumu nastupa prethodne menstruacije, boji i količini krvarenja te o svim
simptomima koji se pojavljuju s menzesom (npr. grčevi, proljevasta stolica).
Obično je menstrualna krv srednje ili tamno crvena a krvarenje traje 5 (± 2) dana, uz 21 do 35 dana
između menzesa; prosječni gubitak krvi iznosi 30 ml (raspon, 13 do 80 ml), uz najobilnije krvarenje 2.
dana. Natopljeni higijenski uložak ili tampon upija 5 do 15 ml.
Grčevi su česti dan prije pojave i 1. dana menzesa. Krvarenje na rodnicu koje je abnormalno kratko ili
produljeno ili se pojavljuje u nepravilnim razmacima, ukazuje na odsutnost ovulacije (anovulaciju).
 Skarećenice koje koriste zdravstveni
radnici a sa kojim će te se i vi susretati
kako na stažiranju, tako i pri radu i daljem
školovanju:

 ZM – zadnja menstruacija
 P- poroda
 Ab- prekid trudnoće ili abortusi
 PAPA- papanicolaou test
 VS- vaginalni sekret

Pacijenticu pitamo o bilo kojim postojećim

simptomima: kod zdjelične boli o
njezinom smještaju, trajanju, vrsti,
kvaliteti i nastupu te uzrocima koji je
ublažavaju: kod abnormalnog krvarenja
na rodnicu, o količini, trajanju i
povezanosti s menstrualnim ciklusom.
Pacijentice reproduktivne dobi pita se o
simptomima trudnoće (npr. jutarnjoj
mučnini, osjetljivosti dojki, kašnjenju
menzesa). Traganje za kućnim
zlostavljanjem trebao bi biti rutinsko.
Metode uključuju podjelu upitnika i
neposredni razgovor s članom ustanove ili
liječnikom. U bolesnica koje ne priznaju
da su zlostavljane, nalazi koji ukazuju na
zlostavljanje u prošlosti sastoje se od
neodgovarajućih objašnjenja za nastanak
ozljeda, odgađanja traženja liječničke
pomoći zbog ozljeda, neuobičajenih
somatskih tegoba, psihijatrijskih simptoma, čestih dolazaka u hitnu ambulantu, ozljeda glave i vrata i
rađanja djeteta niske porođajne težine.

KAKO IZGLEDA GINEKOLOŠKI PREGLED?

 Žene reproduktivne dobi najčešće posjećuju ginekologa.

 Prilikom prvog dolaska ginekologu, a prije samog pregleda, obavi se razgovor:
ginekolog uzme anamnezu i posebno obrati pažnju na trenutne smetnje i probleme.
 Na pregled je potrebno donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za prethodne
preglede, intervencije, porodjaje i slično.Jedna od najvažnijih informacija je ona vezana za
menstrualni ciklus, posebno datum prvog dana posljednje menstruacije.
 Razgovor je prvi i veoma važan deo ginekološkog pregleda. Nakon anamneza slijedi inspekcija
(pregled gledanjem) spoljnih genitalija, a po uvođenju spekuluma i inspekcija vagine i grlića
materice. Tada se drvenom špatulom i četkicom uzima bris sa grlića matericeza PAPA test i
VS (vaginalni sekret).
  Iza toga slijedi tzv. palpacijski bimanuelni pregled u kom ljekar uvodi kažiprst i srednji prst
jedne ruke u vaginu, a drugom rukom i preko trbuha opipava matericu i jajnike.
Kod zdravih žena ovaj pregled ne bi trebao biti bolan, a ako je bol prisutan isti treba prijaviti
lekaru.
 Važno je da je prilikom pregleda zena opuštena jer u suprotnom napeti su i mišići male
karlice pa je zbog toga pregled otežan i bolan.
 Ukoliko su anamnestički podaci takvi da ukazuju na patološki proces, ili se tokom pregleda
uoči patološka promjena, potrebno je uraditi i pregled ultrazvukom.
 Tada se ultrazvučna sonda uvodi u vaginu i detaljno pregledava materica, jajnici i područje
male karlice.
 Na kraju pregleda ponovo slijedi razgovor s ginekologom, gde će se sve objasnitii preporučiti
eventualno liječenje ili dalji pregledi i postupci.

Redovni preventivni ginekološki pregledi su od neprocjenjive važnosti za pravovremeno otkrivanje

raznih oboljenja, prije svega raka materice i jajnika ali i brojnih infektivnih i polno prenosivih bolesti.
Poražavajuća je činjenica da u BiH tek svaka peta žena ide na redovne ginekološke preglede.
Većina žena, tek kad ima simptome i nažalost često u odmakloj fazi bolesti odlazi kod ljekara, kada se
izgledi za uspješno liječenje značajno smanjuju. Tako smo po učestalosti raka grlića materice prvi u
Evropi. Dijagnoza tog malignog tumora u BiH se postavi kod oko 1.400 žena godišnje, a više od 500
žena svake godine umre od te bolesti.
Objektivno, situacija ne bi trebala biti tako nepovoljna jer je rak grlića materice jedan od
najpogodnijih za rano otkrivanje jednostavnim i jeftinim metodama.
Redovne preventivne ginekološke preglede treba raditi jednom godišnje.

PRVI GINEKOLOŠKI PREGLED?

Na prvi ginekološki pregled bi trebalo otići kod

započinjanja polne aktivnosti, planiranja zasnivanja
porodice, dobijanja savjeta o kontracepciji ili kad se
pojave simptomi kao bol, svrab, sekret… Generalno
prvi redovan ginekološki pregled treba obaviti sa
navršenih 18 godina. Važno je napomenuti da bi na
ginekološke preglede žene trebale odlaziti i nakon što
uđu u menopauzu, dakle i u starijoj životnoj dobi, jer
su neke ginekološke bolesti i stanja vezana baš za tu
životnu dob.

KAKO SE PRIPREMITI ZA GINEKOLOŠKI PREGLED?

Prije pregleda, kod kuće, treba se oprati vodom i blagim sapunom.

Važno je da se ne ispira unutrašnjost vagine i ne koriste vaginalete 2-3 dana jer bi to moglo uticati na
rezultate briseva i Papa testa.
 Obzirom da se pacijentkinja mora
skinuti, dobro je obući suknju ili sličnu
odjeću. Nadalje, 24 sata prije dolaska na
pregled trebalo bi izbjegavati polni
odnos. Pregled je najbolje obaviti u
prvom dijelu menstrualnog ciklusa. Kod
kuće treba pripremiti pitanja koja se
žele postaviti ginekologu, jer se često
događa da se zaborave pitati veoma
važna pitanja.

OBJEKTIVNI PREGLED- podrazumjeva

pregled koji se ne odnosi samo na pregled oboljelog organa već uvijek treba uvijek imati na umu da
se radi o bolesnoj osobi. Potrebno je izvršiti pregled i ostalih
organa male karlice. Pregled ginekoloških bolesnica se može vršiti pod različitim uslovima:običan
krevet ili neka tvrda podloga ali je nabolje da se izvrši na podešenom ginekološkom stolu gdje žena
zauzima horizontalni položaj na leđima sa uzdignutim gornjim dijelom tijela,savijenim koljenima i
raširenim nogama –tzv: leđno-karlični položaj. Ukoliko želimo detaljno da
pregledamo urogenitalni predio, bolesnicu stavimo u koljeno-lakatni ili koljeno-grudni položaj u
kojima je žena oslonjena na koljena i laktove ili na koljena i grudi. Često se bolesnica
mora staviti u tzv: Trendelenburgov položaj Medicinska sestra pomaže pacijentici da zauzme
odgovarajući položaj jer pacijentica nekada ima stida da izađe pred ginekologa.

SPREMANJE RUKU ZA GINEKOLOŠKI PREGLED rodnica žene koja nije gravidna ne može tako lahko
inficirati, ipak je apsolutno nedopušteno vršiti vaginalni pregled a da se prethodno nije izvršila
dezinfekcija ruku. To se najbolje postiže pranjem ruku sapunom u mlakoj vodi, nakon čega ginekolog i
medicinska sestra navlače sterilne jednokratne gumene rukavice.

PRIPREMA BOLESNICE ZA PREGLED- Medicinska sestra stavi pacijenticu u odgovarajući položaj,

raskomoti joj donji dio karlice i oslobodi trbuh, nakon toga ona posmatra da li na spoljnim genitalnim
organima ima gnoja,sekreta,izmeta,krvi a ako ima onda
ona pere spovovilo i dezinfikuje ga uzevši u ruke vatu koja
je natopljena u dezinfekciono sredstvo.
Prebrisavanje se vrši tri puta odozgo prema dolje. Ako
pacijentica dođe sa punim mokraćnim mjehurom
medicinska sestra joj objašnjava kako bi trebalo da isprazni mjehur u toaletu kako bi se pregled
mogao izvršiti.

Zatim slijedi INSPEKCIJA- ili spoljni pregled bolesnice koja leži na ginekološkom stolu.
Prvo se vrši spoljni pregled trbuha (oblik,veličina,mlitavost,nepetost,ožiljci od operacija,izbočenja-
kila,maljavost,pigmentacija,stanje pupka).
PALPACIJA- nakon inspekcije slijedi palpacija trbuha da bismo dobili predstavu o trbušnom zidu,
njegovoj debljini,zategnutosti,konzistenciji,osjetljivost. Kod palpacije trbuha treba obratiti pažnju na
osjetljivost kod pritiska u raznim dijelovima trbuha.
PERKUSIJA-je metoda kucanja trbušnog zida koja se izvodi sa prstima. Prati se zvuk.
AUSKULTACIJA- je slušanje srčanih tonova ploda,njegovi pokreti,šum pupčane vrpce.Ova metoda se
često primjenjuje i kod propuhivanja jajovoda pri čemu se čuje šum gasa-kiseonika kada izlazi iz
ampularnog dijela tube.

PREGLED SPOLJNIH GENITALNIH ORGANA- nakon stavljanja pacijentice u odgovarajući položaj,

akušer obraća pažnju na simfizu,stanje potkožnog masnog tkiva,dlakavost, zatim pristupa pregledu
velikih i malih usana(gleda veličinu,okolno tkivo),međicu (ožiljke,visinu).
Nakon toga on raširi velike i male usne sa palcem i kažiprstom lijeve ruke radi pregleda ulaza u
vaginu. Na unutrašnjoj površini velikih polnih usana traži se otvor Bartolinijevih
žljezda(sekrecija,otečenost,crvenilo oko otvora).

Prije uvođenja spekula i bimanualnog pregleda, ženu se zatraži da opusti noge i kukove te da duboko
diše. Nakon završenog spoljnog pregleda pristupa se unutrašnjem pregledu.

Pregled pod ekarterima znači pregled vagine i spoljne površine grlića koji nam omogućava instrument
koji se uobičajeno naziva spekulum. Taj dio pregleda je prilično neprijatan ali je veoma važan jer na
taj način golim okom možemo imati odličan uvid u stanje grlića što je od velike važnosti i bez čega
pregled nije kompletan. Osim toga, dobija se mogućnost uvida u strukturu i izgled zidova vagine, te o
vaginalom sekretu, njegovom izgledu, boji, količini.

GINEKOLOŠKI INSTRUMENTI

Speculi ili ekarteri Dvokrilno ogledalo po Kusku

Bimanuelni pregled je u stvari pregled u pravom smislu te riječi koji se vrši sa dvije ruke:
unutrašnja i vanjska. Kod dešnjaka unutrašnja ruka je desna a vanjska lijeva.
Uobičajeno u vaginu uvodimo dva prsta unutrašnje ruke (mada ima ginekologa koji pregledaju i samo
jednim prstom) s kojima hvatamo prvo matericu a onda jajnike i tiskamo ih do vanjske ruke.
Ovakva tehnika pregleda je zato što je materica smještena u sredini male karlice a za nju je vezana
elastičnim vezama koji joj omogućuju pokretljivost u svim pravcima.
Ako je došlo do upale ili nekih drugih patoloških procesa u predjelu grlića, jajnika ili jajovoda
pomjeranje materice će prouzrokovati bol.

KAKO IZGLEDA GINEKOLOŠKI PREGLED KOD PACIJENTICA KOJE NISU IMALE SPOLNE ODNOSE?

 Prema anamnezi, te razlogu dolaska ginekologu, kod žena koje nisu imale polni odnos
odlučuje se je li ginekološki pregled potreban ili ne.
 Žene koje nisu imale polni odnos po pravilu se ne mogu pogledati kroz vaginu, stoga se
pregledaju samo spoljne genitalije (vizualno) te himenalni otvor.
 Ukoliko je on prirodno spontano proširen ili je pukao na neki drugi način, pregled s može
obaviti malim, za to predviđenim instrumentom.
 Ukoliko je himen intaktan, radi se rektalni pregled (dakle umjesto u vaginu prstima se ulazi u
debelo crijevo), te se na dosad opisan način pregledaju genitalni organi.
  Ultrazvučni pregled takođe se ne može obaviti kroz vaginu, te se radi preko trbuha ili
rektalno.
 Ako se ultrazvuk radi preko trbuha, žena mora doći pripremljena, jer se pregled radi uz
napunjenu mokraćnu bešiku, što znači da je najmanje jedansat pre pregleda potrebno popiti
1 litar tečnosti.
 Na žalost, ovakav pregled nije uvijek uspešan.
 Idealno je uraditi pregled rektalno, jer se na taj način materica i jajnici mogu vidjeti isto kao i
kod vaginalnog pregleda.

Rektalno kombinovani pregled

KAKO IZGLEDA GINEKOLOSKI PREGLED ŽENA STARIJE ŽIVOTNE DOBI?

 Kod žena u menopauzi javljaju se drugačiji problemi i tegobe u odnosu na žene u

reproduktivnoj dobi.
 Nažalost, u našim krajevima često je mišljenje da starije žene i žene u menopauzi ne moraju
više da obavljaju ginekološke preglede.
 To je potpuno netačno i štetno, ne samo za zdravlje žene, već i za kvalitet života starijih žena.
 U starijoj životnoj dobi često se javljaju tegobe vezane uz menopauzu o kojima se malo priča,
kao što su suhoća vagine, svrab i pečenje spoljnih genitalija, problemi s inkontinencijom,
klasični problemi u klimakterijumu (valunzi, nesanica, umor, glavobolje, loše raspoloženje,
depresija).
 To su sve razlozi za posjetu ginekologu.
 Ginekološki pregled u toj dobi obavlja se na isti način kao i kod žena reproduktivne dobi.
 Također se uzima PAPA test i radi ginekološki ultrazvuk.
 Ukoliko je žena zdrava, i nema akutnih ginekoloških tegoba (uz uredne prethodne
ginekološke preglede), pregled se može obavljati svake 2-3 godine.

PREGLED OPERISANIH ŽENA (ŽENA BEZ MATERICE ILI JAJNIKA)

 Bez obzira što žena više nema matericu i jajnike i dalje mora obavljati redovite ginekološke
preglede, jer ona i dalje ima vaginu i spoljne polne organe koji takođe moraju biti pregledani.
 Ovim ženama treba uzeti Papa-test.
 U slučaju da nemaju cerviks materice bris se uzima samo iz vaginalnog dijela.
 Potrebno je uraditi ultrazvučni pregled male karlice kako bi se isključile patološke promjene u
ovom području.
 Ginekološke preglede treba obavljati svake 2-3 godine.
 Ginekološki pregled ne treba odlagati.
 Prirodno je da se žene ne raduju odlasku ginekologu, ali ako brine o svom zdravlju i izgradi
dobar odnos sa svojim ginekologom, neprijatnost će biti smanjena a redovne kontrole
omogućiće očuvanje zdravlja ili pravovremeno otkrivanje bolesti.