Zdravstvena njega ONKOLOKIH bolesnika

skripta za srednje medicinske kole

FILIP KNEZOVID, medicinski tehniar

POJAVNOST MALIGNIH BOLESTI

nakon bolesti srca i k.. zlodudni tumori po uestalosti drugi uzrok smrti Hrvatska dijagnosticira o dnevno 65 novih sluajeva o godinje 24 000 novih sluajeva porast stope smrtnosti /podaci za Europu 20 g./ 1. MAARSKA 2. HRVATSKA godinje umire 13.000 osoba,od svih umrlih u Hrvatskoj 23,3% umire zbog raka

PRIMORSKO GORANSKA UPANIJA (2000 god.) Ukupno umrlih od malignih bolesti 817 osoba 20 59 godina 164 osobe iznad 60 godina 653 osobe Ukupno umrle u dobi od 20 59 godine 453 osobe,od raka 36,2%! Uestalost kod ena: Uestalost kod mukaraca: 1. DOJKA 1. PLUDA 2. vrat MATERNICE 2. ELUDAC 3. DEBELO CRIJEVO 3. PROSTATA

PROBLEM NEIZLJEIVE BOLESTI

ONKOLOGIJA znanost o malignim bolestima o interdisciplinarno podruje ostalih znanstvenih disciplina genetike patologije citologije kirurgije nuklearne medicine radijacijske fizike ostale eksperimentalne i klinike medicine

TUMORI NEOPLAZME NOVOTVOREVINE izmjenjene stanice koje pokazuju nepravilan i progresivan rast o prognoza bolesti je vrlo ozbiljna o oteklina, povedanje organa,tkiva ili dijelova tijela

TUMORI

benigni (dobrodudni) maligni (zlodudni) BENIGNI spor dobra ekspanzivan (samo se iri) prisutno neznatno nema nema nema MALIGNI brz loa infiltrativan (prodire u okolno tkivo) nema ga jako izraeno esto prisutna vrlo est esta

KARAKTERISTIKE RAST DIFERENCIJACIJA STANICA LOKALNI RAST UAHURENJE RAZARANJE TKIVA METASTAZA RECIDIV KAHEKSIJA

SVOJSTVO MALIGNOSTI tumor je maligni kada - razara okolno tkivo - stvara udaljene metastaze u organizmu - kao posljedicu dovodi do smrti RAK (cancer) naziv za zlodudnu novotvorevinu NASTANAK TUMORA proces dugotrajnih promjena u organizmu 1) kao posljedica vanjskih kancerogenih initelja (kemijski,fizikalni,mehaniki,virusi) 2) kao posljedica promjena u genima o stanice s novim biolokim osobinama maligni fenotip o diobom tih stanica stvaraju se potomci koji tvore tumorsku masu o nove stanice specifine zbog nekontrolirane diobe METASTAZE sekundarno nastale promjene koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima IRENJE TUMORA - LIMFOGENO carcinoma (maligni tumor epitelnog tkiva) - HEMATOGENO sarcoma (maligni tumor vezivnog tkiva) VRSTE TUMORA - ADENOMI dobrodudni tumori graeni od dobro diferenciranih stanica - KARCINOMI novotvorevine epitelnih stanica - ADENOKARCINOMI tumori u kojem tumorske stanice stvaraju ljezdanu tvorbu

CARCINOMA IN SITU tumorska tvorba u samom poetku svog razvoja, mikroskopske debljine,nalazi se samo u epitelnom sloju,moe se potpuno kirurki odstraniti SARKOMI tumori koji nastaju iz mezenhima (vezivno tkivo koje se javlja jo u embrionalnom razvoju) PAPILOMI dobrodudni epitelni tumor,resiaste tvorbe POLIPI tumori koji se izdiu iznad povrine sluznice

ODNOS DRUTVA PREMA OBOLJELIMA OD MALIGNIH BOLESTI

problemi odnosa oboljelog sa svojom uom i irom okolinom obitelj,radna okolina psihosocijalni pristup strah od smrti depresija,potitenost,tjeskoba,agresija, psiholoka pomod struna,obitelj,zdravstveno osoblje o poticati samopotovanje,sigurnost,druenje o ostaviti nadu,mogudnost lijeenja,alternativne medicine

RANO OTKRIVANJE MALIGNIH TUMORA

EUROPSKI KODEKS PRIMARNA PREVENCIJA sprijeiti pojavu maligne bolesti o nepuenje o umjereno pijenje alkohola !!!! o izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu o kontrola zdravlja mjere zatite na radu o konzumiranje svjeeg voda i povrda o izbjegavanje pretilosti SEKUNDARNA PREVENCIJA to ranije otkrivanje bolesti o odlazak lijeniku im se primijeti npr. novo zadebljanje, promjene u madeima, neprirodno krvarenje, otekline, promuklost, nakaljavanje, promjena stolice, iscjedak, SAMO ZA ENE o redovita kontrola cervikalnog kanala (PAPA test) o mamografija nakon 35. godine

RAK DOJKE
kod ena najedi zlodudni tumor, godinje su u Hrvatskoj dijagnosticira 2000 zlodudnih tumora dojke IMBENICI RIZIKA povedanje tjelesne teine izostanak dojenje alkoholizam

postojanje raka dojke u obitelji neraanje starija ivotna dob raniji tumori u ivotu bolesnika rana menstruacija (prije 12. godine) kasna menopauza (nakon 50. godine) hormonska terapija nakon menopauze SIMPTOMI vor u dojci crvenilo, upala koe iscjedak iz bradavice, uvlaenje bradavice osjetljivost dojke promjena oblika dojke suenje koe na dojci

RAK DEBELOG CRIJEVA

najvedi broj oboljelih iznad 50. godine Izloeni visokom riziku: 1. osobe s podacima oboljelih od raka debelog crijeva u obitelji 2. osobe s polipom debelog crijeva 3. oboljeli od upalnih bolesti debelog crijeva (ulcerozni kolitis)

samom dijagnostikom lijeenje je vrlo uspjeno razvija se sporo, mogude ga je otkriti mnogo ranije nego se pojave simptomi METODE DIJAGNOSTIKE 1. testiranje okultnog krvarenja 2. digitorektalni pregled 3. kolonoskopski pregled 4. RTG pregled

umjerena tjelesna aktivnost namirnice sa vie vlaknastih tvari (kupus, kelj, prokulica, cvjetaa, mekinje, limun, narana, grejp) redovito pranjenje crijeva u dobi iznad 50. godine starosti testirati stolicu na nevidljivo krvarenje svake godine tri puta

RAK VRATA MATERNICE

drugi najedi rak u ena pojavnost u svim dobnim skupinama u svijetu svake 2 minute umire jedna ena od raka vrata maternice niti jedna druga vrsta raka nema tako vrstu uzrono posljedinu vezu s nekim danas znanim uzrokom kao to imaju HPV i rak vrata maternice ZNACI BOLESTI kontaktna krvarenja krvarenja tijekom ciklusa iscjedak bolovi u trbuhu Sekundarna prevencija, mogudnost ranog otkrivanja uzimanjem stanica vaginalnog epitela, PAPANICOLAU TEST KLASIFIKACIJA PO BETHESPA SUSTAVU. Optimalno razdoblje izmeu 8. i 15. dana menstrualnog ciklusa. Prvi PAPA test uiniti nakon prvog spolnog odnosa, a za ene u reproduktivnoj dobi jedanput godinje, prestanak menstruacije menopauza nisu razlog za prestanak izvoenja PAPA testaTERAPIJA kirurka konizacija (dijagnostika + terapija) u kasnijem stadiju bolesti radikalna operacija, kemoterapija i zraenje Otedenje epitela visokog stupnja osobito rak vrata maternice povezana su s infekcijom tzv. papiloma virusima HPV16 i HPV18 Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histoloki stupnjuju od lagane do teke displazije. Promjene se danas obuhvadaju kraticom CIN cervikalna intraepitelna neoplazija. Prema jaini promjena stupnjuju se 3 stadija: CIN 1 blaga displazija CIN 2 srednje teka displazija CIN 3 teka displazija ili carcinoma in situ To nisu razliite promjene, ved stupnjevi iste bolesti. PAPA razmaz tekuda citologija cervikalnog kanala porcije stranjeg forniksa

LIJEENJE I PREVENCIJA cjepivo GARDASIL titi od infekcije s etiri stupnja virusa HPV 16 i 18 koji su uzrokom 70% karcinoma vrata maternice, te tipova HPV 6 i 11 koji uzrokuju oko 90% spolnih bradavica redovita kontrola PAPA testa nii stupnjevi displazije, interferon dva ciklusa kroz 21 dan (podie imunoloke snage, nije specifian lijek) ponovljeni nalaz displazije uz HPV KOLPOSKOPIJA histoloka dijagnoza, biopsija, konizacija (komadid tkiva sa vrata maternice u dg i terapeutske svrhe kod Ca in situ)

ZADADE MEDICINSKE SESTRE TEHNIARA U OTKRIVANJU TUMORA

Odgovornost pojedinca odgovornost za svoje zdravlje Upoznavanje populacije sa ETIKIM KODEKSOM protiv raka o puenje o alkohol o izlaganje suncu o prekomjerna konzumacija jela PROGRAM ZDRAVSTVENOG PROSVJEDIVANJA kolskoj djeci i mladei bolesnicima i njihovim obiteljima odraslima predkolske ustanove kole zdravstvene ustanove tidenikova kuda

PREHRANA BOLESNIKA S MALIGNOM BOLEDU

UZROCI - razvoj bolesti - period citostatske i radioterapije SPECIFINOST - individualni pristup - navike bolesnika - stupanj samostalnosti

CILJANA PREHRANA sprjeavanje gubitka tjelesne teine i miidne mase KAHEKSIJA sprjeavanje razvoja infekcije zbog nedostatka gradivnih, energijskih i zatitnih tvari PREPORUKA uzimati raznovrsnu hranu bogatu vitaminima, vlaknima, proteinima, a oskudnu mastima ZDRAVSTVENA NJEGA - smanjiti ili ukloniti simptome, nus pojave, potekode u prehrani - sestrinske intervencije u dogovoru s bolesnikom - zdravstvena njega (toaleta usne upljine) Intervencije medicinske sestre / tehniara kod problema s prehranom u bolesnika oboljelih od malignih bolesti PROBLEMI PREHRANE PREPORUKE RJEAVANJA ANOREKSIJA, GUBITAK TEKA Zadovoljiti elje vezane uz prehranu, vie manjih obroka, izbjegavati mirise, aa piva ili vina, poticati kretanje i hrabriti bolesnika OSJEDAJ SITOSTI Tekudina pola sata prije jela hranjivi napitci (Ensure) RANA SITOST (elja za jelom, ali nakon nekoliko zalogaja osjedaju se sitim) - javlja se kod malog volumena eluca zbog gastrektomije i pritiska na eludac (zbog ascitesa) SUHA USTA (moe dovesti do Osvjeavanje ledom ili krikom limuna, smrznutim krvarenja) sokom METALNI OKUS U USTIMA Jelovnik po dogovoru GAENJE, MUNINA, POVRADANJE Kratka etnja prije jela, suhi meuobrok i aj, izbjegavati mirise; pomau hladna jela i gazirana pida PROLJEV Mnogo tekudine, manje vlakana u hrani, banane OPSTIPACIJA Mnogo tekudine, vlakana, kompot od ljiva, suhe ljive

LIJEENJE BOLESNIKA S MALIGNOM BOLEDU

LIJEENJE timski INDIVIDUALNI PRISTUP - ovisi o: o tipu i smjetaju tumora o stadiju bolesti

o dobi o bolesnikovom opdem stanju KIRURKO LIJEENJE TUMORA - moe izlijeiti od tumora (u nultoj fazi maligne bolesti) 1. Radikalno lijeenje u potpunosti odstranjenje tumora i okolnih dijelova 2. Dijagnostika biopsija 3. Prevencija irenja palijativni zahvati, modificiranje hormonalnog stanja 4. Funkcionalna rekonstrukcija TERAPIJA ZRAENJEM RADIOTERAPIJA RADIOTERAPIJA je medicinska disciplina koja prouava i lijei bolesti primjenom ionizacijskog zraenja (malignih i benignih tumora). - visokoenergetski izvori o telekobaltni o akceleratori Oznaava se planirani volumen odreenom dozom uz potedu okolnog tkiva. Radioterapija moe biti: KURATIVNA RADIOTERAPIJA rezultira unitenjem tumora tj. produljivanjem ivota PALIJATIVNA RADIOTERAPIJA rezultira prevencijom simptoma (smanjenje boli, uspostavljanje funkcije i integriteta organa) Radioterapija traje priblino 4 7 tjedana. KEMOTERAPIJA lijeenje raka kemijskim sredstvima koja unitavaju zlodudne stanice na nain da zaustavljaju njihov rast i razmnoavanje nuspojave kemoterapije pogaaju i zdrave stanice citostatici, antitumorski, antineoplastini lijekovi duini plikavac 1943. Hodgkinova bolest danas 50-ak citostatika lijei preko 200 razliitih zlodudnih tumora CILJEVI KEMOTERAPIJE: 1. Lijeenje raka 2. Kontrola raka 3. Ublaavanje simptoma prouzroenih rakom palijativna kemoterapija Kemoterapija se daje u ciklusima, ovisno o: o vrsti raka o ciljevima lijeenja o lijekovima koji se koriste

o tome kako bolesnik reagira na terapiju Kemoterapija se moe davati: peroralno tbl, kapsule, u tekudem obliku parenteralno intravenozno, intravenozno pomodu katetera, pont (otvor) i pumpe, intramuskularno, subkutano, intralezionalno (direktno) u podruje zahvadeno rakom (u kou) lokalno, nanosi se na povrinu koe POLIKEMOTERAPIJA daju se dva ili vie lijeka u isto vrijeme, citostatici na razliite naine zaustavljaju stanini ciklus o hormonska polikemoterapija spreava stanice da dobiju hormon koji im je potreban za rast o imunoloka polikemoterapija koristi imunoloki sustav organizma u borbi protiv raka, prepoznaje zlodudne stanice i eliminira ih iz tijela PRIMJENA KEMOTERAPIJE NEO-ADJUVANTNA TERAPIJA prije operacije, smanjuje tumor ADJUVANTNA TERAPIJA vidljiv tumor odstranjen mikropresadnice unutar mjesec dana nakon kirurkog zahvata KEMORADIOTERAPIJA = kemoterapija + zraenje

SESTRINSKA SKRB ZA BOLESNIKA S NUSPOJAVAMA POSLJEDICAMA LIJEENJA CITOSTATICIMA

10

11

12

13

14

HOSPICIJ I PALIJATIVNA SKRB

Pallium pokriva za ljude ili predmete Hospitium mjesto gdje gosti budu gostoljubivo primljeni U godinama oko 1600. Vinko Paulski, francuski svedenik osniva njegovateljskog rada Sestre milosrdnice, koje se brinu za bolesne i umirude Cicely Saunders otvara 1967. samostalan Hospicij sv. Kristofora u junom dijelu Londona. Definirala je novi pristup simptomima TOTALNA BOL, fizika, psiholoka, socijalna i duhovna TOTALNA BOL totalna briga Pionir primjene oralnih opioida na sat, umjesto po potrebi. Zapadna kultura razvija ideju DOBRE SMRTI - smrt bez boli i drugih simptoma - uz svijest i prihvadanja onoga to dolazi - uz rjeavanje psiholokih i socijalnih problema HOSPICIJ je danas naziva za filozofiju skrbi za umirude, modernu zdravstvenu ustanovu s nizom mogudnosti pruanja pomodi ljudima na kraju ivota. Ona pomae i njegovateljima i obiteljima u alovanju. PALIJATIVNA SKRB medicinsko lijeenje simptoma (bez agresivnih postupaka) Psihosocijalna podrka bolesnicima i njihovim njegovateljima.

RJEAVANJE ETIKIH PROBLEMA VEZANIH UZ KRAJ IVOTA

Lijenici, medicinske sestre, socijalni radnici, fizikalni terapeuti, psiholozi, duhovnici, izobraeni dobrovoljci CILJ: -

poboljanje kvalitete preostalog ivota naputanje besmislenog lijeenja

KURATIVNO LIJEENJE Bolesnikovo se tijelo odjeljuje od duha i analiziraju se organi. Smrt je zadnji neuspjeh.

15

PALIJATIVNO LIJEENJE Bolesnik se prihvada kao kompleksno bide, koje se sastoji fizikih, psiholokih, drutvenih i duhovnih sastavnica. Smrt koja nastupa, iza koje je bolesnikova patnja olakana, je uspjeh. Palijativna skrb u Hrvatskoj zapoinje 2000. u Zagrebu, a obuhvada: - kudne hospicijske posjete - ambulantu za bol i palijativnu skrb - dnevni boravak

16

Zdravstvena njega ONKOLOKIH bolesnika ~ vjebe ~

17

RANO OTKRIVANJE RAKA

KOA o samopregled svaki mjesec o pregled lijenika specijaliste kod povedanog broja madea TESTISI o samopregled svaki mjesec o pregled lijenika specijaliste svake tri godine DOJKA o samopregled svaki mjesec o pregled lijenika specijaliste svake tri godine MATERNICA o ginekoloki pregled svake godine uz PAPA test PROSTATA o nakon 50. godine digitalni pregled o krvni test na prostatini specifini antigen PSA (1 3 godine)

SAMOPREGLED DOJKE metoda ranog otkrivanja raka dojke promatranje u dobro osvijetljenom prostoru ispred ogledala palpacijom jednom mjeseno nakon menstruacije

18

RANO OTKRIVANJE KARCINOMA DOJKE

rano otkrivanje Ca dojke daje najvedu mogudnost lijeenja danas u RH od Ca dojke oboli oko 1400 ena na godinu (svaka 16. ena) mogudnost izljeenja velika ako se bolest pravodobno otkrije i lijei znanje i pozitivan stav prema osobnom zdravlju najbolji su naini zatite od Ca

Zadade medicinske sestre tehniara: provoditi zdravstveno prosvjedivanje i zdravstveni odgoj djevojaka i ena zbog o stjecanja znanja u ranom otkrivanju Ca dojke samopregledom dojke o razvoja pozitivnih stavova prema osobnog zdravlju

Cilj zdravstvenog odgoja da djevojka/ena zna i redovno provodi: samopregled dojke najmanje jednom na mjesec ivi zdravo (ne pui, pravilno se hrani, provodi tjelesne aktivnosti) suzbije stid odlazi lijeniku na pregled dojki svake 2 3 godine (ovisno o dobi) odlazi na mamografiju prema ordiniranju lijenika odlazi lijeniku pri uoavanju odstupanja od zadnjeg samopregleda (vorid, iscjedak iz dojke)

SAMOPREGLED DOJKE provoditi jednom na mjesec nekoliko dana nakon mjesenice (dojke su tada najmeke i nisu osjetljive, a dojke su prije i za vrijeme menstruacije povedane,napete i bolne) samopregled se obavlja inspekcijom i palpacijom tijekom pregleda treba obratiti pozornost o ima li promjena u veliini jedne od dojki (u 40% ena obje dojke nisu iste veliine ili u istoj visini na grudnom kou to je normalno!) o ima li udubljenja ili smeuranosti na dojkama ili bradavicama o ima li iscjetka iz bradavice (bjeliasti, udkasti, smei ili krvavi) o jesu li vene na dojkama ispupenije nego obino

19

POSTUPAK SAMOPREGLEDA DOJKI INSPEKCIJA svucite se do pojasa i stanite pred ogledalo spustite ruke niz tijelo i promatrajte dojke u ogledalu uz dobro osvjetljenje gledajte da li ima promjena u veliini, poloaju i obliku ili smeuranost dojke (u 40% ena obje dojke nisu iste veliine ili nisu u istoj visini na grudnom kou, to je sasvim normalno) podignite ruke iznad glave i okredite se s jedne na drugu stranu kako biste dojke vidjeli u zrcalu (promatranje dojke iz svih poloaja uoavanje da li ima promjena od prolog pregleda) PALPACIJA legnite udobno na krevet (ili na neku tvrdu podlogu) glavu stavite na jastuk mali jastuid ili savijeni runik stavite pod lopaticu one strane koju dojku pregledavate (stavljanjem malog jastuida ili runika ispod lopatice omogudava se da se tkivo dojke jednolino rastegne i olaka pregled) palpaciju obavljajte jagodicama ispruenih prstiju, itavu dojku u smjeru kazaljke na satu koristite desnu ruku za pregled lijeve dojke (i obrnuto!) zamislite dojku kao krug podijeljen na etiri dijela pregledajte gornju unutranju etvrtinu dojke jo uvijek dredi ruku iznad glave, pregledajte i donju unutranju etvrtinu dojke spustite lijevu ruku niz bedro i pregledajte donju vanjsku etvrtinu dojke pregledajte i gornju vanjsku etvrtinu dojke (tu se najede otkriju promjene ili kvrice) opipajte podruje pazuha pregled (palpaciju) zavrite palpacijom bradavice

(sada se postupak ponavlja lijevom rukom za desnu dojku)

Postupak ako se promjena nae zapamtiti gdje se u dojci nalazi promjena koju ste uoili to prije otidi lijeniku, koji de dati daljnje upute i odrediti dopunsku obradu i preglede (mamografija, ultrazvuk) u meuvremenu ne treba kvricu opipavati kako bi se utvrdilo da li je narasla ili nestala prednost ranog odlaska lijeniku je IZLJEENJE RAKA MOGUDE AKO SE NA VRIJEME OTKRIJE (SVI SMO DUNI SNOSITI BRIGU ZA SVOJE ZDRAVLJE!!!)

20

Tablica 1. Vodi za redovni pregled dojke radi ranog otkrivanja raka dojke IVOTNA DOB 20 40 35 40 40 50 SAMOPREGLED DOJKE FIZIKALNI PREGLED LIJENIKA svake druge godine MAMOGRAFIJA NAPOMENA

mamografija prema uputi lijenika

sve ene iz skupine s vedim rizikom

najmanje jednom na mjesec

svake godine

svake godine

Pozitivan nalaz ide na obradu Suspektan nalaz ide u skupinu povedanog rizika Negativni nalaz ide u pradenje UZV i fizikalnim pregledom Potrebu, vrstu i vrijeme ostalih pregleda odreuje lijenik

21

BOL, PROCJENA BOLI I LIJEENJE BOLI KOD MALIGNIH BOLESTI Definicija boli prema zdravstvenoj njezi: Bol je to god osoba koja je doivljava kae da jest i postoji kad god ona kae da postoji. BOL kasna intenzivna u malignih bolesti

Zadade medicinske sestre tehniara vezane uz pacijentovu bol (individualni dogovor oko zdravstvene njege s bolesnikom!): procjenjivati bolesnikovo stanje (prikupljati procjene bolesnike i dr. podatke o boli) uspostaviti i voditi dokumentaciju o boli (lista PROCJENE BOLI u sklopu procesa zdravstvene njege) primjenjivati propisane analgetike i prepoznati njihove neeljene uinke pradenje redovitosti i kontrola kod uzimanja Th (kontrola da li pacijent sam uzima fentanil) poduiti bolesnika o boli pruati bolesniku psiholoku pomod usmjerenu primjerenom sueljavanju s boli primjenjivati nemedikamentne postupke za ublaavanje boli (psihoterapija, fizikalne terapija,), pomodi pacijentu u odabiru fizikalnih metoda pratiti uspjenost ublaavanja boli planirati i provoditi njegu uzimajudi u obzir postojanje boli

Procjena boli subjektivna procjena! kod chr. boli nakon nekog vremena osjedaj manje boli nego to ona stvarno jest kod bolesnika s malignom boledu u sklopu procesa zdravstvene njege uvedena je obvezna procjena boli o teina boli 0 bez boli 1, 2, 3 podnoljiva bol 4, 5, 6 jaka bol 7, 8, 9 vrlo jaka bol 10 neizdriva bol o poetak (vrijeme poetka) boli o opis boli o vrijeme javljanja boli stalno je prisutna, ali koja je jaina u odreenim situacijama, o vremenu javljanja boli ovisi Th o reakcija na bol o trajanje i uestalost (kontinuitet) boli o primijenjeni analgetici (i ostali postupci) o evaluacija postupaka

22

Terapija boli prije Morfin u kapima znatno smanjenje boli! bolesnici u terminalnoj fazi osobe ija se bol tretirala narkoticima nema straha od ovisnosti, pa treba dati sve to de smanjiti bol daju se u poetku blaa sredstva narkotici (nus pojave povradanje, munina, kaheksija, teko podnoenje peroralne i i.m. Th, zbog citostatske Th razorene krvne ile vene) nikad se lijekovi ne daju p.p. nego se daju kontinuirano kod pojave boli konstantna Th boli (analgetici u odreenom nivou stalno u krvi) primjena NARKOTIKA TRANSDERMALNO (preko koe) putem flastera (razlikuju se po djelovanju i vremenu kada se moraju skidati!) FENTANIL ISPRAVNO POSTAVLJANJE TRANSDERMALNOG NALJEPKA FENTANILA 1. odaberite pogodno mjesto na gornjem dijelu tijela prsima, gornjem dijelu lea, nadlaktici, mogude i na natkoljenici (mjesta s.c. injekcija + natkoljenica, nadlaktica) o naljepak se stavlja na istu, nemasnu, neozlijeenu i neobraslu povrinu koe o dlake odstranite karama, a nikako brijanjem (koa se ozljeuje) 2. naljepak zalijepite na suhu kou ako je potrebno mjesto na koje dete postaviti naljepak prethodno operite istom vodom bez uporabe sapuna i potom lagano obriite o kou ne trljati o ne mazati kreme, losione, ulja ili pudere kako bi se naljepak dobro zalijepio 3. u svakoj zatitnoj vredici nalazi se po jedan naljepak vredicu otvorite neposredno prije uporabe na zarezanom rubu o paljivo rastvorite du perforiranih rubova pazedi da se naljepak ne oteti 4. rastvorite vredicu i izvadite naljepak 5. skinite zatitnu foliju sa stranje strane naljepka kako biste foliju lake odstranili i zadignite naljepak na nastavku o ne dodirivati ljepljivu stranu naljepka 6. zalijepite naljepak na kou lagano ga pritiskajudi dlanom 10 30 sekundi o provjeriti je li naljepak dobro zalijepljen, pogotovo na rubovima o nakon stavljanja naljepka oprati ruke 7. nakon 72 sata (3 dana) skinite naljepak o najprije odlijepiti rubove, a potom se naljepak potpuno odstrani o nakon to se stari naljepak skine, stavlja se u omot novog kojeg stavljamo o blago crvenilo na koi gdje je bio naljepak uobiajena je pojava i u pravilu nestaje nakon nekoliko sati 8. nakon skidanja starog stavlja se novi naljepak o novi naljepak se postavlja na drugo mjesto na koi o na isto mjesto naljepak se moe staviti tek nakon 7 dana

23

9. ako vam je lijenik povedao dozu, moda dete morati nanijeti vie naljepaka odjednom sve naljepke treba postaviti i odstraniti istodobno 10. prije nego to naljepak bacite, preklopite ga i stisnite tako da se ljepljivi krajevi slijepe o nakon uklanjanja naljepka treba oprati ruke FENTANIL jaki opioidni analgetik za lijeenje jake kronine boli o postupno i ravnomjerno otputanje lijeka tijekom 72 sata te preko koe prodire u krvni optok i CNS sustavno ublaavanje boli o naljepci razliitih veliina, ovisno o jaini boli koja se lijei (lijenik odreuje veliinu naljepka tj. dozu koja je potrebna) o ako i nakon postavljanja postoji bol obvezno obavijestiti lijenika o doza se nikada samostalno ne povedava i uvijek se primjenjuje tono prema lijenikovim uputama o ne bi se smio izlagati toplini jer se onda bre oslobaa o sa naljepkom se pacijent moe kupati i tuirati, ali ne smije sapunati podruje naljepka o kod otedenja naljepka, otedeni se skida i stavlja se novi o ako pacijent ima temperaturu treba kontrolirati primjenu naljepka o upisivanje dana i sata kada se stavlja fentanil oznaavanje dana u tjednu kada je stavljen i izraunati kada ga treba mijenjati (uvijek u isto vrijeme!!!) ako je naljepak ved jedanput postavljen istog dana u tjednu, oznaava se sljedede slobodno polje o nus pojave su vrlo rijetke (ako se jave manifestiraju se u vidu munine, usporenosti, pospanosti, depresije disanja, ) o daje se na recept pod strogom kontrolom FIZIKALNE METODE terapije boli poloaji koji ublaavaju bol, grijai, hladni oblozi, ajevi PALIJATIVNA RADIOTERAPIJA znaajno smanjenje boli pomodu zraenja (bol se gotovo sva ukloni) EPIDURALNA ANALGEZIJA vrlo se rijetko koristi (prije bilo prisutno samodoziranje i samodavanje) jer je limitirana bol prestaje na odreenom mjestu epiduralno do nogu

24

25

KEMOTERAPIJA KEMOTERAPIJA ili CITOSTATSKO LIJEENJE zlodudnih tumora oblik sistemnoga lijeenja, to znai da je citostatiku izloena svaka stanica bez obzira gdje se nalazila djelovanje i na zlodudno promijenjene i na zdrave stanice gotovo nemogude odstraniti samo tumorske stanice kombinacija od vie sredstava s razliitim mehanizmom djelovanja u lijeenju uznapredovale, metastatske bolesti citostatici zbog postizanja potpunog nestanka svih pokazatelja bolesti ili djelominog smanjenja tumorske bolesti primjenjuje se i kao pomodna terapija u kombinaciji s kirurkim lijeenjem u svrhu eradikacije mikrometastaza nakon radikalnog kirurkog lijeenja pretpostavka da su prisutne metastaze te posjedujemo aktivne citostatike za tu vrstu zlodudnog tumora aplikacija citostatika per os, i.m., i.v. (u obliku bolusa ili kratkotrajnih, dugotrajnih infuzija), intraarterijski, intrakavitarno, intratekalno

Podjela citostatika prema kemijskom sastavu i mehanizmu djelovanja: 1. ALKILIRAJUDA SREDSTVA dovode do vezivanja alkilirajudih skupina na DNK, djeluju citostatiki i mutageno o najede se upotrebljavaju ciklofosfamid (Endoxan), mekloretamin (Mustragen, Antimit), cisplatin (Plationol), derivati nitrozoureje (CCNU, BCNU), melfalan (Alkeran), busulfan (Myleran), klorambucil (Leukeran), ifosfamid (Holoxan), 2. ANTIMETABOLITI oteduju stanicu ireverzibilno ili inhibiraju njezin rast o najede se upotrebljavaju Metrotreksat, 5 fluoroacil, Citarabin, Hidroksiureja, 6 merkaptopurin, 6 tiogvanin 3. ANTITUMORSKI ANTIBIOTICI velika primjena u svakodnevnoj praksi o najede se upotrebljavaju doskorubicin (Adriamycin), epirubicin (Farmorubycin), bleomicin (Bleocyn), mitomicin (Mitomycin C), aktinomicin (Dactinomycin), 4. BILJNI ALKALOIDI vezuju se s proteinom tubolinom, koji je vaan za stvaranje diobena vretena u stanici o najede se upotrebljavaju vinkristin (Oncovin), vinblastin (Velbe), vindezin (Eldesine), etopozid (Etopol), Tenipozid (Vumon) 5. OSTALI CITOSTATICI razliita struktura i nain djelovanja od spomenutih o najpoznatiji su prokarbazin (Natulan), dakarbazin (Deticene), mitoksantron, amsakrin, Odabir citostatika za odreenu polikemoterapijsku shemu temelji se na etiri naela: u pojedinanoj su uporabi pokazali jasnu antitumorsku aktivnost manje su toxini

26

primjenjuju se u optimalnim dozama u odreenim vremenskim intervalima

Zadade medicinske sestre tehniara pri pripremi i podjeli citostatske terapije parenteralnim (i.v., i.m) putem: citostatike priprema dobro educirana VMS o mora poznavati citostatike, nain pripreme i primjene, djelovanje, nuspojave, komplikacije u prostoriji za pripravu i primjenu citostatika NE smiju boraviti osobe mlae od 18 godina, trudnice i dojilje

Postupak: 1. pripremiti bolesnika - psiholoki bolesnika o nainu lijeenja obavjetava lijenik, sestra de uputiti bolesnika u vanost i nain primjene terapije, vrijeme trajanja primjene, odgovoriti na postavljena pitanja, pruiti psiholoku potporu - fiziki (kao pri davanju i.v. infuzije) 2. pripremiti prostor - posebna prostorija dobro izolirana s optimalnom mogudnodu provjetravanja, slui samo za pripremu citostatika - digestor prozirni zatvoreni prostor s otvorima za ruke, sustavom za filtriranje i prozraivanje povrine glatke i od materijala koji se moe dezinficirati 3. pripremiti pribor - pribor za primjenu injekcija, i.v. infuzija 4. osobna priprema - obudi zatitnu odjedu za jednokratnu upotrebu (odijelo ili ogrta dugih rukava), kapu, masku, rukavice, naoale 5. pripremiti lijek - pripremiti potrebne citostatike, otapala, infuzijske otopine - pripremiti ostale lijekove (antiok terapija, antiemetici, sedativi) - ukljuiti digestor (sestra odjevena u zatitnu odjedu) - pripremiti propisani lijek/lijekove (injekcija), infuzijsku otopinu, prema uputi proizvoaa (vrsta, koliina otapala) - zatititi od svjetla fotoosjetljive citostatike (omotati bocu alu folijom) - provoditi zatitne mjere (ako doe do kontakta lijeka s koom ili sluznicom oka, isprati ih to vedom koliinom vode, postupiti prema uputama proizvoaa)

27

6. -

izvesti postupak primijeniti antiemetik (ako je propisan) izvesti postupak uvoenja kao kod i.v. infuzije davati lijekove slijedom prema protokolu, izmeu pojedinih citostatika dati 20 30 mL fizioloke otopine - prilagoditi brzinu istjecanja lijeka (na infuzomatu, injektoru) prema protokolu (koliina lijeka u satu) - promatrati bolesnika (pratiti lokalne promjene paravenska infiltracija, ghematom na mjestu venepunkcije, upala vene), uoiti pojavu opdih komplikacija (anafilaktiki ok, aritmija, bol na mjestu davanja lijeka, munina i povradanje, tresavica) 7. odloiti upotrijebljeni pribor - odloiti kontaminirane igle i trcaljke u nepropusnu posudu otpornu na udarce - odloiti kontaminirani pribor sisteme, boce, lagene, ampule, i ostali jednokratni pribor u obiljeene vrede/posude za otpad kontaminiran citostaticima 8. oistiti i dezinficirati i/ili organizirati - mehaniko idenje i dezinfekciju radnih povrina, digestora, injektora, infuzomata 9. skinuti i odloiti zatitnu odjedu - u posebne vrede koje su oznaene za otpad kontaminiran citostaticima 10. organizirati i nadzirati: idenje, pranje, dezinfekciju i provjetravanje prostorije

28

29