Mahira Jahi

Savjetnik za
trudnice

Tuzla, 2004.

MAHIRA JAHI]
SAVJETNIK ZA TRUDNICE
IZDAVA^:
PrintCom d.o.o.
Grafi~ki in`enjering Tuzla
ZA IZDAVA^A:
Jasmin Had`imehmedovi}
RECENZENTI:
Prof. dr Mahmud Nurki}
Doc. dr Devleta Bali}
LEKTOR:
Mensura Jahi}
ILUSTRACIJE:
Mr. sci. Benjamin Muhamedbegovi}
TEHNI^KA PRIPREMA, REPRO I [TAMPA:
PrintCom, d.o.o. Tuzla
ZA [TAMPARIJU:
Zikrijah Had`imehmedovi} Zi}o
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
618.2/.4(035)
JAHI], Mahira
Savjetnik za trudnice / Mahira Jahi} ;
[Ilustracije Benjamin Muhamedbegovi}].Tuzla : PrintCom. 2004. 56 str. : ilustr. ; 20
cm
Bibliografija: str. 56
ISBN 9958 - 622 - 46 - 7
COBISS. BH-ID 13735430
Na osnovu mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj: 04-15-3803-1/04 od 24. 9. 2004.,
priru~nik Savjetnik za trudnice autora mr. dr. Mahire Jahi} je proizvod iz ~lana 18. ta~ka 10. Zakona o
porezu na promet proizvoda i usluga na ~iji se promet ne pla}a porez na promet proizvoda.


Sadrzaj
5
7
9
13
15
17
21
25
31
33
39
43
47
53
55
56

Predgovor
Uvod

Izostala vam je menstruacija i vi mislite da ste trudni

Trudno}a
@elite li trudno}u?
Kontrole kod ginekologa
Rizi~na grupa trudnica
Promjene tokom trudno}e
Stanja kada treba tra`iti pomo} ljekara
Ishrana u trudno}i
Higijena u trudno}i
Cigarete, alkohol i droge u trudno}i
Lijekovi u trudno}i
Priprema za poro|aj
Kako se pripremiti za poro|aj i {ta ponijeti u porodili{te?
Literatura

Predgovor
U svakodnevnom radu ginekolog se susre}e sa mno{tvom pitanja od
strane trudnica ali i sa problemom vremena u okviru kojeg bi trebalo dati
odgovore. U svom radu ~esto sam u prilici na}i se u takvoj situaciji i obi~no
nakon odlaska trudnice iz ordinacije imala sam dojam da ona treba jo{
informacija o svojoj trudno}i, a pogotovo ako je u pitanju prva trudno}a.
Razmi{ljaju}i {ta bi se moglo u~initi da bude od pomo}i trudnicama i kako
im nadomjestiti vrijeme potrebno za savjete, pribli`iti ginekologa, kontrole u trudno}i, probleme sa kojima se susre}u, normalne pojave i patolo{ke
pojave u trudno}i rije{ila sam napisati jedan priru~nik samo za trudnice.
Cilj pisanja je bio pribli`iti trudno}u i probleme sa kojima se trudnica sre}e kao i predlo`iti savjete koji mogu biti od pomo}i trudnicama.
Pitanja na koja trudnice `ele odgovor dobila sam sprovedenom anketom. Anketirano je 50 trudnica koje su `eljele trudno}u. Gestacijska starost
trudno}e je bila razli~ita a broj prvorotki i drugorotki bio je podjednako
zastupljen. Pitanje koje je anketom postavljeno bilo je: [ta bi ste `eljeli
znati o va{oj trudno}i?
Dobijene odgovore u obliku pitanja sam iskoristila da napravim ovaj
priru~nik. Zanimljivo je to {to je bilo mnogo pitanja, svaka je trudnica postavljala tri do ~etiri pitanja. Uporediv{i pitanja me|u vi{e trudnica primjetila sam, da su ona me|usobno podudarna, stoga bi slijedio zaklju~ak da
polje interesovanja trudnica u trudno}i je isto i vezano je za promjene koje
se de{avaju u toku tudno}e u organizmu trudnice uklju~uju}i i stanja
ploda.
Kao rezultat tog rada nastao je ovaj priru~nik. Nadam se da }e on biti
od pomo}i i da }e trudnice ovdje na}i odgovore, ne osu|uju}i ginekologa
za nedostatak vremena i zaboravljena obja{njenja.

Uvod
Od davnina mo`emo re}i da ~ovjeka zanima koji su to simptomi i
znaci trudno}e, te kako zaista utvrditi da je `ena trudna. To zanimljivo
pitanje je datiralo jo{ u doba Hipokrata koji je `enama savjetovao da piju
med rastopljen u vodi prije spavanja. Ako bi `ena bila trudna, tu no} bi
imala bolna nadimanja u trbuhu, a ako nije bila trudna spavala bi bez tih
problema. Mnogi ljekari poslije Hipokrata, uklju~uju}i i Avicenu tvrdili su
da dijagnozu trudno}e mogu potvrditi iz `eninog urina.
Stari Egip}ani, jo{ u 14. stolje}u prije nove ere su ~ak imali ,,te~nost,,
za odre|ivanje spola djeteta. Zrna je~ma i `ita u odvojenim posudama su
svakodnevno natapana `enskim urinom. Proklijevanje nekih od njih zna~ilo
je trudno}u: proklijano `ito je zna~ilo mu{ki plod, a je~am `enski plod.
Jo{ jedan test trudno}e, prona|en u Brugschovim papirusima su
poznavali stari Egip}ani: ako bi `ena popila usitnjenu lubenicu pomije{anu
sa mlijekom, njeno podrigivanje bi zna~ilo da nije trudna, a ako bi povratila, to je bio znak postojanja trudno}e. Hipokrat je smatrao da je `ena
trudna ako joj je menstruacija izostala 40 dana i ako uz to povra}a i osje}a
jaku `e|. Trajanje trudno}e je procjenjivao na 280 dana ili 40 nedjelja.
Danas odre|ivanje trudno}e ne predstavlja problem i napravljeni su
mnogi testovi koji pokazuju da li je `ena trudna. Test trake koje pokazuju
da li postoji trudno}a se potapaju u `enin urin (obi~no prvi jutarnji) i nakon
toga pojavom jedne ili dvije crtice (zavisno od testa) utvr|uje se postojanje trudno}e.
Test za trudno}u danas je dostupan u svakoj apoteci sa uputstvom
za kori{tenje i uz malo truda da se lahko uraditi i analizirati.

Izostala vam je menstruacija

i vi mislite da ste trudni?

[TA SADA?
1. Potrebno je uraditi test na trudno}u.
2. Test se danas mo`e uraditi ve} nakon 24 sata izostale
menstruacije.
3. Pozitivan test je jedan od pokazatelja trudno}e!
4. Test na trudno}u pokazuje da ste trudni, ali ne i gdje se nalazi
trudno}a, tj. da li je trudno}a u materici ili van nje.
5. Ostali simptomi trudno}e koji ukazuju, ali ne potvr|uju su
sljede}i: jutarnja mu~nina, povra}anje, pospanost,
brzo zamaranje, napetost u dojkama.
Potreban je ginekolo{ki i ultrazvu~ni pregled.

Kada oti}i na ginekolo{ki pregled

ako imate simptome trudno}e?
Na ginekolo{ki pregled treba oti}i 6-8 nedjelja nakon posljednjeg
menstrualnog krvarenja ili 15 dana nakon izostale menstruacije (ako su
menstrualni ciklusi uredni).
Kod neurednih menstrualnih ciklusa, prvi pokazatelj trudno}e mogu
biti simptomi kao {to su jutarnja mu~nina, povra}anje, pospanost, napetost u dojkama, test na trudno}u }e biti pozitivan, ali je potrebno
odre|ivanje starosti trudno}e i naravno kontrola ginekologa.
Normalna trudno}a je stanje kada se oplo|ena jajna }elija smjesti ili
ugnijezdi u zid materice.
Trudno}a nije normalna kada je smje{tena van materice i takva trudno}a se zove vanmateri~na trudno}a i veoma je opasno stanje ukoliko se
na vrijeme ne prepozna.
Veoma ~esto odlazak ginekologu je vezan sa nizom nepoznatih i
neuobi~ajenih stvari, po~ev{i od samog pregleda koji predstavlja za `enu
najneprijatniji dio do samih pitanja koja zalaze u duboku intimu `ene.
Nije ni ~udo da `ene odga|aju taj pregled, nadaju}i se da }e strah
sljede}i put biti ne{to manji i da }e se bolje informisati o pregledu i pitanjima koja se u ginekolo{koj ordinaciji sre}u.

10

Kako se pripremiti za ginekolo{ki pregled?

1. Uspostaviti higijenu stidnog predjela: obrijati ili depilirati kosmati
dio stidnog dijela, oprati sapunom, {amponom i mlakom vodom, ne ispirati unutra{njost vagine.
2. Obu}i ~ist ve{, ponijeti papu~e, suknju, vla`ne maramice, pe{kir.
3. Naravno nemojte zaboraviti dokumentaciju (zdravstvenu knji`icu i
uputnicu).

Koja su pitanja koja ginekolog postavlja na pregledu?

Ime i prezime?
Kada ste dobili prvu menstruaciju?
Kada je bila va{a zadnja menstruacija?
Jesu li menstrualni ciklusi uredni, koliko dugo traju,
jesu li bolni, obilni?
Jeste li ra|ali djecu, prethodne trudno}e i podaci o njima?
Jeste li imali abortusa (namjernih ili spontanih)?
Jeste li bolovali od neke bolesti?
Da li ste ne{to operisali i kada, te kako je protekao
postoperativni tok?
Da li u porodici ima nekih oboljenja
(bolesti srca, visok krvni pritisak, {e}erna bolest)?
Da li ste alergi~ni na neke lijekove?
Koristite li neke lijekove?
Ginekolog }e uzeti anamnezu, obaviti ginekolo{ki i ultrazvu~ni pregled.
Ginekolog je potvrdio da ste trudni i da vam je trudno}a uredna.

11

Trudnoa

Trudno}a
Trudno}a je period koji po~inje od momenta za~e}a a zavr{ava se
poro|ajem. Ako je `eljena onda je to najljep{e razdoblje u `ivotu `ene, koja
sa sobom nosi novo iskustvo a donosi novi `ivot. Trudno}a predstavlja
najve}i i najljep{i dar `ene ~ovje~anstvu.
Traje 280 dana ili 40 nedjelja ili 9 mjeseci i 10 dana a ne 9 mjeseci
kao {to `ene ra~unaju. Za~eti plod se razvija u materici koja je poseban
organ u tijelu `ene namijenjen za no{enje i razvoj ploda. Kako plod raste i
razvija se tako i materica raste tj. raste`e se i kao posljedicu imamo rast
stomaka kod trudnice koji je vidljiviji kako mjeseci trudno}e napreduju.
U organizmu `ene onog momenta kada ostane trudna sve po~inje da
se mijenja, od organa koji rade vi{e trude}i se da za bebu obezbijede
dovoljno hrane, vode, vazduha i prostora do promjene na psihi majke.
Materica pored ploda koji se razvija sadr`i jo{ jedan novi organ koji se zove
posteljica i on lu~i hormon koji u velikoj mjeri doprinosi svim promjenama
na trudnici. Posteljica obezbje|uje bebi hranu, vodu, vazduh, {titi od vanjskih uticaja i omogu}ava otklanjanje {tetnih materija. Ona je jednom stranom oslonjena na zid materice i uzima krv majke, a drugom stranom se
obrazuju krvni sudovi koji tu krv vode do ploda. Pup~anik je veza izme|u
ploda i posteljice.
Ta savr{ena veza funkcioni{e do perioda kada plod sazrije i
poro|ajem se odvaja od posteljice koja je ra|anjem zavr{ila svoju funkciju,
a time i postojanje kao organa u tijelu `ene.

14

@elite li trudno}u?
Ako je va{a po~etna trudno}a uredna i naravno vi `elite trudno}u va{
ginekolog }e vam otvoriti trudni~ki karton ili knji`icu i dati savjete kojih se
trebate pridr`avati.
1. U toku trudno}e treba da imate 8-9 kontrola kod ginekologa.
2. Treba da imate va{u krvnu grupu i RhD faktor i krvnu grupu va{eg
mu`a.
3. Nalaze koje preporu~i ginekolog (kompletna krvna slika, hematokrit, urin, urea, kreatinin, {e}er u krvi).
4. Obavezne su redovne kontrole krvnog pritiska i tjelesne te`ine.
5. U toku trudno}e mo`ete dobiti 10-12 kilograma na te`ini.
6. Aktivnosti koje trudnica treba da obavlja u toku trudno}e ne bi trebale da se razlikuju od aktivnosti van trudno}e samo su potrebni ~e{}i
odmori i manji obim posla.
7. Kalorijska vrijednost ishrane ne{to bi trebala biti ve}a, ali nikako
mnogo pove}ana, primjer ishrane trudnice bit }e naveden u sljede}em
tekstu.
8. Va{ seksualni `ivot bi trebao da se nastavi kao i obi~no, izuzev kod
okolnosti gdje vam ginekolog skrene pa`nju radi rizika trudno}e. Jedan
mjesec pred kraj trudno}e preporu~uje se smanjena seksualna aktivnost
radi mogu}ih infekcija, rupture plodovih ovoja i nastanka prevremenih
trudova. Trudnice koje imaju dva ili vi{e poba~aja prije trudno}e ne treba
da imaju seksualni odnos tokom trudno}e.
9. Kolposkopski i citolo{ki pregled.

15

Kontrole kod ginekologa

Kontrole kod ginekologa

Kontrola kod ginekologa je obavezna u toku trudno}e. Redovnom
kontrolom kod ginekologa imate mogu}nost da na svijet donesete zdravu
bebu, a da ne naru{ite svoje zdravstveno stanje jer je svaka trudno}a optere}enje za zdravlje `ene.
Ginekolo{ki, laboratorijski i ultrazvu~ni pregledi su osnove kontrole u
trudno}i.
Svaka `ena bi trebala prije planirane trudno}e imati ginekolo{ki pregled kojim bi se utvrdilo stanje reproduktivnih organa `ene.
Prvim ginekolo{kim pregledom analizira se postoje}a trudno}a, te
starost trudno}e i odre|uje termin poro|aja.
Samo ginekolo{kim pregledom `ene, mo`e se vidjeti da li su generativni organi `ene uredni i sposobni za no{enje i izno{enje trudno}e teda li
su spremni za poro|aj, tj. ima li kakvih promjena ili pregrada u vagini i na
grli}u.
Laboratorijskim pregledima analizira se urin, krvna slika, {e}er u krvi
i ostali nalazi po potrebi. U toku trudno}e obavezno se kontroli{e tjelesna
te`ina i visina krvnog pritiska. Normalan krvni pritisak je 120/80 mmHg.
U prvoj tre}ini trudno}e prirast tjelesne te`ine ne mora biti mjerljiv.
^esto se de{ava da trudnica ima gubitak tjelesne te`ine radi povra}anja,
dok u kasnijoj trudno}i je dozvoljen prirast od po 1200-1600 gr mjese~no.
Ultrazvu~ni pregled je neophodno uraditi u prvoj, drugoj i tre}oj
tre}ini trudno}e. Tri ultrazvu~na pregleda su minimalan broj ultrazvu~nih
pregleda koje trudnica treba imati.
Pri svakom ginekolo{kom pregledu trudnice preporu~uje se i ultrazvu~ni pregled.
Prva tre}ina trudno}e, ultrazvu~ni pregled od 1o do 14 nedjelje starosti trudno}e tada ginekolog mo`e ocijeniti: da li se trudno}a nalazi u

18

materici ili van materice (vanmateri~na trudno}a), utvrditi da li je plod `iv,

izgled i veli~inu ploda, `uman~anje vre}e.
Druga tre}ina trudno}e, ultrazvu~ni pregled izme|u 18 i 22 nedjelje
starosti trudno}e tada ginekolog mo`e ultrazvukom pregledati plod i ustanoviti pravilan ili nepravilan razvoj organa ploda.
Tre}a tre}ina trudno}e, ultrazvu~ni pregled izme|u 30 i 34 nedjelje
starosti trudno}e ginekolog }e ustanoviti zrelost ploda, zrelost posteljice i
naravno ponovo procijeniti stanje i izgled ploda.
Danas u savremenoj dijagnostici osim prethodno navedenog pregleda ploda dvodimenzionalnim ultrazvukom postoje jo{ savremeniji ultrazvu~ni pregledi, obojeni dopler koji pru`a informacije u okrivanju fetalnih
malformacija, pulziraju}i dopler kojim se mjeri indeks otpora u krvnim
`ilama, a slu`i za otkrivanje hroni~ne fetalne hipoksije, trodimenzionalni
ultrazvu~ni pregled koji omogu}ava daleko bolju analizu ploda i prepoznavanje malformacija i ~etverodimenzionalni ultrazvuk kojim se mo`e
analizirati pona{anje ploda.
Kolposkopski i citolo{ki nalaz }e nam re}i o stanju na grli}u materice i zidovima vagine. Kolposkopija je pregled posebnim aparatom koji se
zove kolposkop i omogu}ava gledanje grli}a i vaginalnih zidova pod
posebnim uve}anjem. Citolo{ki pregled podrazumijeva uzimanje briseva sa
grli}a, stavljanje na predmetno stakalce, a potom bojenje i gledanje sa
mikroskopom sa jo{ ve}im pove}anjem od kolposkopa. Takvom analizom
}elija mogu se uo~iti prve promjene na njima i poduzeti odre|ene mjere
lije~enja koje }e sprije~iti nastanak karcinoma. Kolposkopski i citolo{ki pregled nije obavezan pregled u trudno}i, ali ako `ena do tada nije imala takav
pregled, onda se treba uraditi u prvoj tre}ini trudno}e.

19

Rizina grupa trudnica

Rizi~na grupa trudnica

Rizi~na grupa trudnica su: trudnice koje su starije od 35 godina,
trudnice koje su prethodno rodile dijete sa anomalijama ili mrtvo dijete,
trudnice koje u porodi~noj anamnezi imaju djecu sa anomalijama, trudnice sa dva ili vi{e spontanih poba~aja i ovim se trudnicama preporu~uju
posebni pregledi.
Obavezan pregled trudnica koje pripadaju rizi~noj grupi je jo{:
1. DOUBLE test AFP, HCG (Alfa fetoproteini, humani horionski gonadotropin) ili TRIPLE test AFP, E3, HCG (Alfa fetoprotein, estriol, humani
horionski gonadotropin) je pretraga krvi koja se radi izme|u 15 i 20 nedjelje trudno}e. Prema vrijednostima i omjerima tih hormona procjenjuje se
rizik nastanka hromosomskih poreme}aja djeteta (Downovog sindrom i
anomalije centralnog nervnog sistema).
2. Rana Amniocenteza - radi se izme|u 16 i 18 nedjelje, pripada
invazivnoj metodi pregleda, neophodna je radi hromozomske analize
ploda. (Starije trudnice spadaju u rizi~nu grupu trudnica koje mogu roditi
dijete sa Downovim syndromom stoga je potrebna analiza gena, rizik sa 31
godinu je 1: 800 dok je sa 35 godina 1:400 za ra|anje djeteta sa Downovim
sindromom). Dodatna stanja kada treba uraditi amniocentezu su jo{:
Starost oca preko 42 godine, prethodno ro|eno dijete sa malformacijama,
u porodici postoji ra|anje djece sa malformacijama, ultrazvu~nim pregledom ljekar je vidio ultrazvu~ne markere koji upu}uju na mogu}e malformacije ploda. Amniocenteza je postupak kada se pod kontrolom ultrazvu~ne sonde ulazi iglom kroz trbuh majke u matericu i uzima plodova voda
za dalju analizu.
3. Test kojim se mo`e ranije analizirati hromozomi fetusa je CVS
(Chorionic villi sampling ili biopsija chorion frondozuma-biopsija posteljice) 10-11 nedjelja gestacije.

22

4. Naravno uz ove preglede trudnica mora imati redovne ginekolo{ke

preglede i preglede ultrazvukom, te laboratorijske analize koje su naprijed
navedene.
Trudnice koje imaju {e}ernu bolest, trudnice sa sr~anim ili bubre`nim
oboljenjima, hipertireozom, miastenijom gravis, epilepsijom tako|er su
rizi~na grupa i zahtijevaju poseban nadzor.
Svi pregledi se rade u cilju dono{enja na svijet `ivog i zdravog novoro|en~eta.

23

Promjene tokom trudnoe

Promjene tokom trudno}e

U toku trudno}e javljaju se razli~ite promjene koje se ina~e u svakodnevnom `ivotu van trudno}e ne javljaju, stoga se sa razlogom trudno}a
i zove drugo stanje.
Te promjene sa kojima se u toku trudno}e sre}e `ena su: umor i pospanost, muka, povra}anje, `garavica, pove}ano lu~enje pljuva~ke, lo{a probava, nadimanje, ga|enje prema odre|enoj hrani, nepodno{enje odre|enih
mirisa, `elja za odre|enom hranom, u~estalo mokrenje, a javljaju se promjene i na emotivnom planu u obliku ~este promjene raspolo`enja, radosti,
`alosti, pla~ljivosti i straha.

Malaksalost
Javlja se u prvom i tre}em tromjese~ju trudno}e. ^esto je u kombinaciji sa vrtoglavicom i nesigurnim hodom na trenutak. Potrebno je izbjegavati zagu{ljive prostorije i stajanje du`e vremena na jednom mjestu.
Mu~nina
Jutarnje mu~nine su skoro naj~e{}i simptom trudno}e, javljaju se u
ranoj trudno}i, a nestaju poslije 12 nedjelje. Javljaju se na odre|ene mirise i hranu i tu hranu u principu treba izbjegavati. Obroci treba da su manji
i ~e{}i, a hrana ne{to ~vr{}a.
Otoci ruku i nogu
To je ~esta pojava pred kraj trudno}e, i obi~no
izaziva strah kod trudnice. Mo`ete ih sprije~iti podizanjem nogu i ruku na vi{i
polo`aj, te no{enjem udobne odje}e i obu}e
i bla`im masa`ama. Naglo oticanje ruku i
nogu podrazumijeva konsultaciju ginekologa.

26

Nesanica i umor
Javlja se u bilo kom periodu trudno}e, a nastaje kao posljedica prilago|avanja organizma novim uslovima rada tj. srce br`e radi, puls se ubrzava za oko 10-15 otkucaja u minuti, javlja se ~e{}e mokrenje, mu~nina,
ote`ano disanje, pokretanje bebe, strah i zabrinutost. Umor opet mo`e
nastati zbog nedostatka `eljeza, ali pravilnom ishranom i dovoljnim unosom preparata `eljeza mo`e se rije{iti taj problem.

Strije
To su crvenkaste pruge po ko`i trbuha, bedara i grudi koje poslije
poro|aja promjene boju, ali svejedno ostanu ru`ne. Nastaju kao posljedica
prebrzog rastezanja ko`e, tj. brzog debljanja. Pravilnom ishranom i utrljavanjem hidrantnih krema mo`e se sprije~iti brzo rastezanje ko`e trbuha,
grudi i bedara. Ne bi trebalo u trudno}i koristiti kreme za strije, one se
mogu koristiti tek poslije trudno}e.

27

Vaginalna sekrecija
U toku trudno}e normalno se pove}ava vaginalna sekrecija, sekret je
uobi~ajene konzistencije, ali nema neprijatan miris, nema promjene na
zidovima vagine i nema otoka.
Pravilnom higijenom genitalija, redovnim pranjem neutralnim sapunima i {amponima, te no{enjem higijenskih predlo`aka sprije~it }ete nastanak infekcije.
Inficirana vaginalna sluznica pra}ena je poja~anom sekrecijom, ali
neprijatnim osje}ajem, svrabom, crvenilom i otokom vaginalnih zidova, te
zaudaranjem sekreta u zavisnosti od mikroorganizma koji je izazvao infekciju. Razli~iti su uzro~nici koji izazivaju infekciju vaginalnih zidova (vaginitis) a neki od njih su: Candida albicans, Trichomonas vaginalis, Streptokok
grupe B, Esherihia coli, Enterococcus faecalis, Stafilococcus aureus,
Humani papiloma virusi.
Kod problema sa sekretom obavezno je savjetovanje sa ginekologom
jer uzro~nik koji je doveo do zapaljenja zida vagine vrlo lahko mo`e pre}i
na grli} materice, a poslije i na plodove ovoje i zatim na plod i mo`e se desiti da va{u dobro ~uvanu trudno}u ugrozite.
Prva pomo} mogu biti pranja blagim rastvorom kamilice dok ne
do|ete do ginekologa.
U~estalo mokrenje
Na po~etku trudno}e kada se materica pove}ava u~estalo mokrenje
je uobi~ajeno jer materica vr{i pritisak na mokra}nu be{iku, ali drugih
simptoma poput pe~enja i drugih znakova infekcije nema. Isto se de{ava i
pred kraj trudno}e kada plod raste i spu{ta se tako|er vr{e}i pritisak na
mokra}nu be{iku. Mo`e vam se desiti da pred kraj trudno}e prilikom
ka{ljanja, kihanja ili glasnog smijanja mokra}a sama po~ne oticati, to nastaje kao posljedica slabosti mi{i}a karli~nog dna. ^estim vje`bama i
ja~anjem tih mi{i}a mo`e se sprije~iti.
U situacijama kada postoji u~estalo mokrenje, pe~enje pri mokrenju,
bolovi u slabinama, krv u mokra}i, nalaz urina koji nije uredan, povi{ena
temperatura pra}ena pe~enjem mokra}e, povra}anje u odmakloj trudno}i
morate se javiti ginekologu.

28

Zatvor
Opstipacija je uobi~ajena pojava u bilo kojem periodu trudno}e. Zbog
djelovanja progesterona crijeva postaju jo{ ljenja i stolica se javlja u razmacima od nekoliko dana. Unosom mnogo teku}ine, pravilnom ishranom
i vje`bama, stolica mo`e biti redovna.
Gr~evi
Gr~evi u mi{i}ima nogu javljaju se krajem drugog i u tre}em tromjese~ju trudno}e. Zahvataju listove nogu i male mi{i}e stopala i obi~no se
javljaju no}u. Mogu biti uzrokovani nedostatkom kalcija. Kada gr~ nastane
treba ispru`iti noge i lagano masirati mi{i}e, tople obloge na podkoljenice
mogu da pomognu, zatim pro{etajte radi pobolj{anja cirkulacije. Obavijestite lije~nika da bi vam propisao tablete kalcijuma i vitamine.
@garavica
Nastaje u zadnjem tromjese~ju trudno}e radi slabosti mi{i}a jednjaka, te se hrana iz `eludca vrati u jednjak pa osim nelagode postoji i bol.
^a{a toplog mlijeka prije spavanja mo`e pomo}i. Konsultacija sa ginekologom je obavezna ako se bol nastavi.
Pro{irene vene
U trudno}i radi pritiska materice na trbu{ne vene dolazi do venske
staze i usporenije cirkulacije u donjim ekstremitetima (nogama) te se mo`e
desiti da imate pro{irene vene i otoke pra}ene jakim bolovima. Uz odgovaraju}i odmor, {etnje i odmaranje nogu podizanjem na stolicu mo`ete
ubla`iti ili otkloniti problem. Preporu~uje se no{enje elasti~nih ~arapa ili
uvijanje nogu elasti~nim zavojima prije jutarnjeg ustajanja.
U toku trudno}e va{i problemi sa hemoroidima se mogu pove}ati
radi pritiska materice i djeteta na vene kao i dejstva progesterona, to
mo`ete izbje}i pravilnom ishranom i izbjegavanjem za~injenih jela. Treba
voditi ra~una da stolica bude te~nije konzistencije.
Krvarenje iz nosa i ote`ano disanje
Krvarenja iz nosa su ~esta u trudno}i radi visoke koncentracije hormona i navale krvi. Mala grudvica vazelina u nosu obi~no mo`e zaustaviti

29

krvarenje. Sluznica nosa i sinusa obi~no nateknu u trudno}i radi dejstva

hormona te nos bude zapu{en, nakon poro|aja te tegobe prestaju.
Krvarenje iz zubnog mesa
Zubno meso u trudno}i je mekanije i osjetljivije i krvarenje se mo`e
javiti u bilo kom periodu trudno}e. Krvarenje se obi~no javlja pri pranju
zuba. Dovoljnim unosom vitamina C mo`e se sprije~iti, kao privremena
pomo} mo`e biti masiranje zubnog mesa limunom.
Opadanje kose
Tokom devet mjeseci trudno}e kosa mo`e da bude rje|a nego ranije
radi ~este promjene u nivou hormona, kosa mo`e vi{e opadati nego
obi~no. Poslije poro|aja kosa mo`e i dalje da opada i uzrokuje strah kod
`ena. Godinu dana nakon poro|aja opadanje prestaje i vra}a se stara
gusto}a.
Glavobolja
Mnogi uzroci dovode do glavobolje, ali u trudno}i ona mo`e biti zbog
hormonalnih promjena, stresa, umora i pove}anog krvnog pritiska. ^este i
jake glavobolje treba prekontrolisati kod ljekara.
Bol u le|ima
Ovaj bol se javlja zbog kompezacije te`ine, koja vas vu~e prema
naprijed pa ramena zabacujete prema natrag i napinjete mi{i}e u gornjem
dijelu le|a. Da bi ste ubla`ili bolove radite vje`be savijanja ramena, pazite
na pravilno dr`anje, prilikom le`anja okrenite se na bok sa savijenim koljenima, a izme|u koljena stavite jastuk, stavite manji jastuk i ispod trbuha i
vidjet }ete mnogo udobnije }ete spavati.
Bol u preponi
Bolovi u podru~ju stidne kosti se javljaju u kasnoj trudno}i i nastaju
kao posljedica omek{avanja spojeva karlice koja se priprema za porod.
Treba izbjegavati dugo sjedenje.

30

Bol ispod rebara

Poslije 36 nedjelja starosti trudno}e materica dose`e visoko ispod
rebara i vr{i pritisak, a samim tim uzrokuje i bol. Pravilnim sjedenjem na
stolici omogu}it }ete da se materica odlijepi od rebara i time ubla`iti bol,
a i podizanje ruku u vis mo`e pomo}i.

Stanja kada treba tra`iti pomo} od ljekara

Mu~nina i povra}anje u ranoj trudno}i vi{e od tri puta dnevno.
Povra}anje pra}eno povi{enom tjelesnom temperaturom i
bolovima.
Povi{ena tjelesna temperatura iznad 38,5C pra}ena groznicom
ili ne.
Vaginalna krvarenja bilo oskudna ili obilna.
Pe~enje pri mokrenju sa i bez povi{ene tjelesne temperature
O{tri i jaki bolovi po dnu stomaka.
Povremeno ili stalno otjecanje te~nosti iz rodnice.
Glavobolje pra}ene smetnjama u vidu.
Smetnje vida u obliku svjetlica pred o~ima, mutan vid, dvoslike.
Povi{en krvni pritisak iznad 130/90 mmHg.
Nagli otoci ruku, nogu i lica.
Smanjeni broj pokreta ploda ili
ti{ina u materici, tzv. odsustvo
pokreta ploda.

31

Ishrana u trudnoi

Ishrana u trudno}i
Ishrana trudnice zavisi od godina `ivota, fizi~ke aktivnosti, kao i od
stanja uhranjenosti prije trudno}e. U toku trudno}e pove}anje tjelesne
te`ine mo`e biti od 10 do 15 kg ali je optimalno 12 kg. Prvo tromjese~je
trudno}e obi~no ne bi trebalo da bude pra}eno velikim prirastom tjelesne
te`ine, ~ak se ~esto de{ava i gubitak te`ine radi ~estih mu~nina i povra}anja u prvoj tre}ini trudno}e. Trudnica bi optimalno trebala dobiti od 0
do 2 kg u toku prvog tromjese~ja. Druga i tre}a tre}ina trudno}e su vrijeme kada se pove}ava tjelesna te`ina u prosjeku od 1200 do 1500 grama.
Energetska potreba hrane kre}e se od 2000 do 2500 kalorija dnevno, a to
je 300 kalorija vi{e od va{e ishrane prije trudno}e. Trudnice koje u trudno}u ulaze sa vi{kom kilograma imaju te`ak zadatak i u toku trudno}e
mogu dobiti samo 7 kilograma.
U ishrani treba da su zastupljene:
Ugljikohidrati
Ve}i broj kalorija koji se dobija je iz namirnica kao {to su: ri`a, krompir, med, marmelada, svje`e vo}e koje se preporu~uje svaki dan.
Bjelan~evine
Potreba za bjelan~evinama je 1,5 g na kg TT ili oko 80 grama dnevno. Bjelan~evinama su bogati meso, sir, riba, jaja, hljeb, mahunarke i vo}e.
Masti
Potrebno je koristiti ulja biljnog porijekla: suncokretovo i maslinovo
ulje.

34

Mineralne soli
@eljezo-potpoma`e rast, sprje~ava umor, u~estvuje u odbrani organizma od infekcija. Bogati `eljezom su: jaje, meso, grah, zeleno lisnato
povr}e, gljive, su{eno vo}e.
Dnevna potreba je 18-30 mg.

Kalcij-osnovni sastojak kosti i zuba.

Kalcij se nalazi u mlijeku i mlje~nim proizvodima, sirevima, soji, sardini, ~okoladi, narand`i, {pinatu, brokuli.
Dnevna preporu~ena koli~ina je 1300 mg.

Fosfor-sudjeluje u fiziolo{kim i hemijskim reakcijama, rad sr~anog

mi{i}a, gra|i kosti i zuba, izmjeni energije, normalnoj funkciji bubrega.
Fosfor se nalazi u siru, ribi, suhim mahunarkama, soji, orasima, mesu
i zelenom lisnatom povr}u.
Preporu~ena dnevna koli~ina je 1,2 gr.
Vitamini
To su organske ve}inom esencijalne tvari koje organizam ne mo`e
proizvesti ve} se unose namirnicama.
Dnevne potrebe za vitaminima omogu}it }e redovan unos vo}a i
povr}a i to:
Vitamin C - limun, narand`a, ribizla, {ipak, tre{nja, mandarina, kivi,
kupus, paradajz, paprika.

35

Vitamini B skupine - integralni hljeb, sojine klice, losos, sku{a.

Folna kiselina je jedini vitamin za kojim su ve}e potrebe u periodu
trudno}e nego u periodu dojenja. Nedostatak ovog vitamina dovodi do
poreme}aja u diobi stanica i promjene u sintezi proteina kod fetusa.
Opasnost od nedostataka ovog vitamina je naro~ito u zimskim mjesecima
kada se smanjeno konzumira svje`e vo}e i povr}e te se preporu~uje uzimanje preparata folne kiseline.
Vitamin A - jetra, maslac, sir, riba, mrkva, kelj.
Vitamin D - riblje ulje i meso, mlijeko i mlije~ni proizvodi, jetra.
Vitamin E - jaja, avokado, kelj, paprika, badem, suncokretove sjemenke.
Idealne namirnice u trudno}i su:
Meso, riba, jaje i le}a su najbolji izvor bjelan~evina.
Svje`e vo}e i povr}e obiluju vitaminima.
Mlije~ni proizvodi sadr`e kalcijum.
Integralni hljeb, su{eno vo}e, iznutrice, jaja sadr`e `eljezo.
Svaka trudnica bi trebalo da se pridr`ava pravilne ishrane jer time
doprinosi dono{enju na svijet zdrave bebe.
Trudnica treba da ima tri obroka i dvije u`ine.

36

Primjer jednodnevnog jelovnika podijeljenog na obroke

Doru~ak

U`ina

Ru~ak

U`ina

Ve~era

Kri{ka hljeba
50 gr

[olja mlijeka
250 ml

Pile}a supa

Kri{ka hljeba
50 gr

Kri{ka hljeba
50 gr

Maslac 10 gr

Kri{ka hljeba
50 gr

Pe~eni krompir
200 gr

Marmelada
25 g.

Svje`i sir 50 gr

2 jabuke 200 gr

Maslac 10 gr

Piletina 100 gr

1 jogurt

Kajmak 5 ka{ika

Marmelada
25 gr

Zelena salata

Ulje za za~in
25 gr

Svje`i paradajz
2 kom.

1 narand`a

Te~nost u trudno}i treba unositi do 2 litra dnevno.

37

Higijena u trudnoi

Higijena u trudno}i
Trudnica treba da vodi posebnu brigu o ~isto}i tijela, ve{a i odje}e.
Osim regularne higijene svakodnevnog umivanja, tu{iranja, higijena usne
duplje je vrlo bitna u trudno}i.
Trudnice treba da znaju da u toku trudno}e mogu popravljati zube u
lokalnoj anesteziji i ekstrakcija zuba je dozvoljena. Kontrola stomatologa u
toku trudno}e bi trebalo da bude najmanje dva puta.
Trudnice normalno imaju poja~ano znojenje te tokom trudno}e mo`e da se kupa u kadi i tu{ira. Kupanje u kadi se preporu~uje do petog mjeseca trudno}e a poslije tu{iranje. Vaginalna sekrecija je ne{to pove}ana i
prlja ve{ {to zahtijeva ~e{}e mjenjanje unutra{njeg ve{a i odr`avanje higijene genitalija.
Dojke se u trudno}i pove}aju i trebalo bi da imate ne{to ve}e grudnjake od uobi~ajenih, njega grudi hidrantnim kremama pomo}i }e vam u
sprje~avanju nastanka strija na dojkama.
Uklanjanje dla~ica sa stidnog dijela ~esto trudnicama predstavlja
problem. Preporu~ljivo je a i najprihvatljivije da se dla~ice u trudno}i skidaju brijanjem. Depilacijske kreme nisu u potpunosti ispitane i ne zna se
mnogo o njihovom u~inku u trudno}i, a mogu izazvati i alergijsku reakciju stoga je bolje ne koristiti ih.
Vosak se mo`e koristiti u prvom tromjese~ju trudno}e za depilaciju, ali
ako dobro podnosite bol, poslije treba paziti jer zbog uticaja hormona kapilari br`e pucaju, a vene se vi{e {ire te mo`e nastati nezgodno krvarenje.
Odje}a bi trebala da bude dovoljno {iroka i pamu~na ili napravljena
od prirodnih vlakana, a obu}a udobna sa ne{to ni`om potpeticom. Visoka
peta obu}e u trudno}i dovodi do poja~ane lordoze koja uzrokuje bolove u
le|ima, trbuhu i listovima nogu.

40

Radni odnos u toku trudno}e ne treba da predstavlja problem ukoliko je trudno}a uredna. Trudnica mo`e obavljati svakodnevne poslove s tim
da pravi kra}e i ~e{}e pauze za odmor, ne smije da radi te{ke poslove, prekovremeno, a i no}ni rad je zabranjen. Porodiljski odmor se otvara 30 dana
prije termina poro|aja. U toku trudno}e bolovanje se mo`e koristiti ukoliko ginekolog procijeni da stanje trudnice to zahtijeva.

41

Cigarete, alkohol i droge

u trudnoi

Pu{enje u trudno}i
Pu{enje je {tetno po zdravlje i nikome se ne preporu~uje zbog
toksi~nih sastojaka sagorjelog duhana, a posebno nikotina koji du`om
upotrebom ~ini korisnika zavisnim od duhana. [tetnost duhana je dokazana ~e{}im oboljenjima pu{a~a od bronhitisa, emfizema plu}a, gastritisa,
ulkusa `eluca, karcinoma bronhija.
U plu}ima trudnice koja pu{i nalazi se mnogo vi{e ugljen dioksida, a
koncentracija ugljenmonoksida se znatno pove}ava nakon zapaljene cigarete. U krvi trudnice koli~ina kiseonika se smanji za 40%, ta krv ishranjuje
bebu. Osim {to ima manje kiseonika, ona jo{ ima hormon stresa i dodatne
otrove. Postoji posebna zabrinutost za }elije mozga koje svo vrijeme sazrijevanja bebe imaju manjak kiseonika. Bebe koje ra|aju majke pu{a~ice su
ne{to manje i lak{e za 250 gr. Jednim ispitivanjem je prona|eno da djeca
majki pu{a~ica kasnije ~e{}e imaju povi{en krvni pritisak. U duhanu je
prona|eno oko 4 hiljade otrova, a 43 su izrazito kancerogena.

Alkohol u trudno}i
Alkohol je veoma opasan u trudno}i za potomstvo
stoga trudno}a alkoholi~arke spada u rizi~nu grupu trudnica. ^esto alkoholi~arke imaju spontane poba~aje ili
plod bude mrtav jo{ u ranoj trudno}i. Kod za~e}a u pijanom stanju mo`e da se rodi slaboumno dijete, mo`e oboljeti od epilepsije. @ene alkoholi~arke ~esto ra|aju nedone{enu ili mrtvu djecu, djecu sa anomalijama srca i centralnog nervnog sistema.
Trudno}e alkoholi~arki se ~esto zavr{e prijevremenim poro|ajem, a poslije ro|enja ova djeca imaju apstinencijalni sindrom, a u te`im slu~ajevima se nailazi na
fetalni alkoholni sindrom (mikrocefalija, hipoplzija gornje i
donje vilice i mali o~ni prorezi). Ove trudnice trebalo bi da
imaju ve}i broj ultrazvu~nih pregleda.

44

S obzirom da alkoholizam zahtijeva dugovremeno lije~enje od trudnica bi trebalo tra`iti da bar smanje unos alkohola u toku trudno}e, a ako
mogu i da prestanu konzumirati alkohol.

Droge u trudno}i
Uzimanje droga u trudno}i nosi veliki rizik i za plod i za majku i ove
majke pripadaju visoko rizi~nim trudnicama.
Ecstasy u trudno}i dovodi do pove}anog rizika spontanog abortusa,
te ra|anja ploda sa kardiovaskularnim i muskulo-skeletnim anomalijama.
Upotreba kokaina u ranim mjesecima trudno}e mo`e uzrokovati
spontani poba~aj ili mrtvoro|eno dijete. Kokain mo`e uzrokovati prerane
trudove i preuranjeni poro|aj. Djeca izlo`ena kokainu ~esto imaju problema sa hranjenjem i spavanjem, neka djeca do`ive mo`dani udar prije
ro|enja ili sr~ani udar neposredno poslije ro|enja.
Novoro|en~ad majki koje koriste kokain izlo`ena su sindromu nagle
smrti novoro|en~eta.
Heroin u trudno}i tako|er dovodi do spontanih abortusa, intrauterinog zastoja fetusa u rastu, prevremenog prskanja ovoje, multiple trudno}e,
chorioamnionitias te prijevremenog poro|aja i
nagle smrti novoro|en~eta. Prelazak na tablete
metadona ne isklju~uje pojavu komplikacija
ali ima zna~ajnih prednosti. Smanjuje rizik od
infekcije virusom HIV-a, hepatitisa i subakutnog bakterijskog endokarditisa i elimini{e
fetalni distres sindrom koji se desi nakon
naglog prekida upotrebe opijata. Kod ovih
trudnica se ~e{}e razvija gestoza, svaka ~etvrta
heroin zavisna trudnica je inficirana hepatitisom.
Heroin zavisne trudnice ne bi trebale da doje bebe
(izlu~uje se u mlijeku), upotreba analgetika (kodein) i
dozirana primjena metadona (ispod 20 mg/dan) ne
isklju~uje dojenje.

45

Lijekovi u trudnoi

Lijekovi u trudno}i
U humanoj medicini ima mali broj sigurno {tetnih lijekova, a najvi{e
je sumnjivih. Teratogeneza je nau~na disciplina koja izu~ava ne`eljene
efekte na morfolo{kom, biohemijskom i psiholo{kom planu, koji mogu da
se jave kod ploda u razvoju, a koje zapa`amo pri ro|enju i u kasnijem
`ivotu. [tetnost (teratogeni efekat) lijeka zavisi od perioda trudno}e u
kojem je bio primjenjen, koli~ine datog lijeka, du`ine primjenjivanja,
genetske konstitucije majke i ploda i fiziolo{kog stanja majke i ploda.
Smatra se ako je {tetni lijek dat u prve dvije do tri nedjelje poslije
za~e}a u najve}em broju slu~ajeva dolazi do spontanog poba~aja.
Najkriti~niji period za nastanak anomalija ploda je ako je plod izlo`en
dejstvu {tetnog lijeka u periodu organogeneze (embriogeneza 15-56 dan od
za~e}a). Najosjetljiviji period za o{te}enje mozga (centralnog nervnog sistema) je od 15 do 25 dan, za srce 20 do 40 dan, a za ekstremitete od 24 do 46
dana. U kasnijem periodu teratogeni lijekovi izazivaju funkcionalne poreme}aje organa, zastoj u rastu ploda i toksi~ne efekte dok se anomalije vi{e
ne sre}u.
Ginekolog ta~no, prilikom propisivanja lijekova, zna koje lijekove
mo`ete, a koje ne koristiti u trudno}i. Postoje stanja kada trudnica tokom
cijele trudno}e treba da tro{i lijekove radi postoje}e bolesti sa kojom je u{la
u trudno}u. Ta stanja su dijabetes, epilepsija, problemi sa tiroidnom `lijezdom, problemi sa srcem, problemi sa di{nim organima, itd. Takvu trudno}u
pored ginekologa mora da kontroli{e i ljekar koji kontroli{e bolest koju
trudnica ima.
Trudno}e i kod ovakvih pacijentica pravilnim kontrolama i obostranim pra}enjem ginekologa i ljekara specijaliste za osnovnu bolest se
zavr{avaju dono{enjem na svijet zdrave bebe. Sama trudnica ne bi trebala
nikada da uzima lijekove bez preporuke ljekara.

48

Sigurno {tetni lijekovi u trudno}i

Klomifen, Danazol, Dienestrol, Dihidroergotamine, Efedrin, Ergotamin, Estazolam, Estradiol, Estramustin, Estrogeni, Finasterid, Fluvastatin,
Levonorgestrel, Medroksiprogesteron, Metotreksart, Metiltestosteron,
Pravastatin, Simvastatin, Testosteron, Triazolam, Urofolitropin, Vitamin A,
Varfarin.
Lijekovi koji su u trudno}i zabranjeni:
@iva virusna vakcina, vakcina protiv mumpsa, morbila, rubeole i
tuberkuloze.
Barbiturati - prolaze kroz posteljicu i mogu izazvati sklonost ka krvarenju.
Oralni antidijabetici - lijekovi protiv {e}erne bolesti, trudnice sa
{e}ernom bole{}u trebaju primati inzulin.
Sredstva protiv ka{lja koja sadr`e jod.
Lijekovi koji su u trudno}i nepo`eljni:
Antacidi, metronidazol i acetilsalicina kiselina su lijekovi koje treba
izbjegavati u prvoj tre}ini trudno}e.
Lijekovi koji se mogu koristiti u trudno}i
Analgetici - Paracetamol (Panadon, Panadol) nema {tetno djelovanje u trudno}i te je lijek izbora za sni`avanje temperature i lije~enje blagih
bolova.
Ibuprofen, ketoprofen, piroksikam, doklofenak su nesteroidni antireumatici i mogu se koristiti u prvoj i drugoj tre}ini trudno}e a u tre}oj
tre}ini se ne smiju koristiti jer mogu dovesti do zatvaranja ductus Bottali
(srce).
Antibiotici se vrlo ~esto koriste u trudno}i i pouzdano se zna da su
antibiotici tipa Penicillina sigurni i mogu se primjenjivati. Ampicilin
(Ampicilin, Penbritin), Amoksicilin (Almacin, Amoxil, Amoksicilin), benzil
penicilin-penicilinG (Cristacillin, Plivacillin), kloksacilin (Orbenin).
Mogu se koristiti Cefalosporini - Cefalosporini I generacije cefaleksin
(Cefaleksin, Ceporex), cefazolin (Kefzol), cefadroksil (Duracef).

49

Cefalosporini II generacije cefaklor (Ceclor), cefuroksim (Ketocef)

cefuroksimaksetil (Novocef, Zinnat), cefprozil (Cefzil).
Makrolidi - eritromicin (Eritromicin), azitromicin (Sumamed) se
mogu primjenjivati tokom trudno}e izuzetak je eritromicin estolat radi
mogu}eg prolaznog o{te}enja jetre kod trudnica.
Derivati nitrofurantoina (Nitrofurantoin) se mogu primjenjivati
tokom trudno}e, a pred poro|aje se preporu~uje izbjegavati primjenu radi
mogu}e hemoliti~ke anemije novoro|en~eta.
Antigljivi~ni lijekovi - Nistatin je u praksi najvi{e ispitani polienski
antibiotik koji ne {kodi.
Metronidazol (Medasol, Efloran, Metronidasol) se mo`e primjenjivati
u drugom i tre}em tromjesje~ju trudno}e, dok se primjena u prvom tromjesje~ju trudno}e ne preporu~uje.
Antikoagulansi - Heparin se mo`e koristiti u trudno}i jer posjeduje
velike molekule koje ne mogu pre}i kroz placentu.
Benzodijazepini - dijazepam se danas ~esto koristi, nije dokazan teratogeni efekat ovog lijeka, ali mo`e da izazove zavisnost novoro|en~eta.
Kapi za nos - preporu~uju se kapi od bijelog {ljeza, morska so, fiziolo{ka otopina.
Lijekovi za lije~enje poreme}aja rada {titnja~e: Tireostatici propiltiouracil i metimazol moraju se primjenjivati kod hipertireoze jer hipertireoza
sama ima ve}u u~estalost malformacija nego navedeni lijekovi (7% i 3%).

50

51

Priprema za porodaj

Priprema za poro|aj
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije normalna trudno}a traje od 37 do 42 nedjelje. Poro|aj prije 37 nedjelja zove se prijevremeni poro|aj, a poro|aj do kojeg do|e poslije 42 nedjelje poslijeterminski
poro|aj, a trudno}a se zove produ`ena trudno}a. Poro|ajem se smatra
zavr{etak trudno}e ve} nakon 24 nedjelja gestacije. Najve}i broj poro|aja
desi se oko termina poro|aja koji se ra~una na osnovu posljednje menstruacije ili po ovulaciji i koncepciji.
Tokom ginekolo{kih pregleda ginekolog vam je rekao kada je termin
poro|aja, taj datum nemojte zaboraviti. Termin poro|aja trudnica treba da
zna radi pripreme za poro|aj kao i u slu~aju nepredvi|enih situacija i pojave odre|enih simptoma u pogledu poro|aja.
Kako mo`ete znati da je poro|aj po~eo?
1. Bolovi koji se javljaju u pravilnim vremenskim razmacima, i
poja~avaju se kako su ~e{}i.
2. Voda vam je po~ela oticati, a vi jo{ nemate bolove.
3. Krvarite oskudnije, (kao krvava sluz) fleke na ve{u mogu ukazati da
je poro|aj po~eo.
Svi navedeni simptomi ukazuju ujedno i na stanje kada se morate
javiti ginekologu.
Ginekologu se isto tako morate javiti i na dan izra~unatog termina
poro|aja, i ako nemate prethodno navedene simptome.
Ginekolog }e obaviti ginekolo{ki pregled, amnioskopski pregled
(utvrditi zrelost plodove vode), te }e registrovati otkucaje bebinog srca
(kardiotokografija ili CTG) i nakon toga vas posavjetovati da li treba trudno}u zavr{avati ili }e te za odre|eno vrijeme do}i na kontrolu ponovo.

54

Kako se pripremiti za poro|aj i {ta ponijeti u porodili{te?

Odlazak u porodili{te uvijek predstavlja strah za trudnicu i obi~no
ona zaboravi ve}inu stvari koje su joj neophodne nakon poro|aja. Najbolje
je stvari spremiti 30 dana prije o~ekivanog termina poro|aja. Ostali postupci se mogu uraditi neposredno pred odlazak u porodili{te.
1. Obrijati ili depilirati stidni dio.
2. Popiti jednu {olju planinskog ~aja radi pra`njenja crijeva samo u
situaciji kada ne oti~e plodova voda.
3. Skinuti nakit i lak za nokte.
4. Ponijeti ulo{ke - 2 pakovanja.
5. Taolet papir - 2 role.
6. Papirnate i vla`ne maramice.
7. ^etkicu za zube i pastu.
8. [ampon i pe{kir.
9. Vo}ne sokove ili ~aj (malo pakovanje).
10. ^okoladu ili bombone 1 pakovanje.
11. Byvacin sprey.
12. Karticu za telefon ili mobitel.
13. Zdravstvenu knji`icu, li~nu kartu, Krvnu grupu RhD, medicinsku
dokumentaciju i ne{to sitnog novca koji }e vam biti potreban za kahve iz
automata.
Kada do|ete u porodili{te medicinska sestra iz ra|aone }e vas smjestiti u krevet, uzeti odre|ene podatke te izmjeriti karli~ne mjere, poslu{ati
bebu i naravno pozvati ljekara.
Ljekar }e vas pregledati zapisati nalaz i planirati pra}enje poro|aja.
Kada se porodite u porodili{tu }ete ostati jo{ dva sata i ako je sve u
redu i}i }ete u sobu za porodilje. Ako je va{ poro|aj uredno protekao najvjerovatnije ku}i mo`ete i}i za 24 sata. Va{a beba }e biti pregledana od strane ljekara za bebe-pedijatra i on }e planirati vrijeme odlaska va{e bebe, i
vas obavijestiti o tome.
Kontrola ginekologa nakon poro|aja bit }e vam preporu~ena na
otpusnici iz bolnice koju treba uzeti i pridr`avati se uputstava na njoj.

55

Literatura
Dinulovi} D. Opstetricija. Beograd. Novinsko-izdava~ka ustanova Slu`beni list SRJ, 1996.
Fatu{i} Z. Historija ginekologije i porodiljstva. Tuzla. PrintCom. 2001.
Jahi} M. Streptococcus faecalis u vaginalnom brisu kao ginekolo{ki terapijski problem.
Magistarski rad. Univerzitet u Tuzli. Tuzla. 2003.
Kesi} V. Kolposkopija i bolesti donjeg genitalnog sistema `ene. Beograd. Zavod za
ud`benike i nastavna sredstva. 2000.
Kurjak A. i sar. Ginekologija i perinatologija I i II. Vara`dinske Toplice. Golden Time. 1995.
Kurjak A, Ve~ek N., Ultrazvuk u ginekologiji i porodni{tvu. Gynaecologia et perinatologia
Vol 13, Suppl No1, 99-105. 2004
Mladenovi} D, Mladenovi}-Bogdanovi} Z, Mladenovi}-Mihailovi} A. Ginekologija i
aku{erstvo. Beograd. Zavod za ud`benike i nastavna sredstva. 2001.
[imi} S, [imi} M, [imi} O. Ginekologija i opstetricija - akutna i urgentna stanja.
Sarajevo. MULLER. 2003.
[imuni} V i sar. Ginekologija. Zagreb. Naklada Ljevak. 2001.

56