BIO uzgoj- gnojiva i pesticidi

Pod pojam bioloski nacin obradivanja zemlje podrazumijeva se uzgajanje, njega, ishrana i
zastita biljaka u vrtu bez primjene kemijski sredstava. Dakle, bez negativnih posljedica po
prirodnu ravnotezu, po ziva bica u zemlji i na njoj.
Bio-vrtlarstvo postuje prirodne zakonitosti i potrebe plodne zemlje i zivih bica u njoj, vodeci
istovremeno racuna o potrebama biljaka.
KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETE
Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i
stetnicima, umjesto kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom.
Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard
von Bingen. oristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je
eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim
rezultatima.
!amocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog
bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. "sim toga zbog brzeg rasta manja je
mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku.
P!ip!e"a Kup#e
Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce
se koriste Sto$isni#% "as$aca#% #a"i$ica% odo$jen i #op!iva% te #o!a s "$adi& g!ana &!asta.
"d stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo
cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo
usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom
omjeru.
!amocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se
ne bi medusobno zaljepile. #jemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu
kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti.
!akon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro
osuse na upijajucem papiru. $ec nakon %-& sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se
sijati. 'li najbolje ih je posaditi nakon %-( dana, jer ce tada brze proklijati. #jemenke koje su
u meduvremenu vec pocele klijati, pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek
iznikla klica.
Recepti 'i$jni& #up#i
$ecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice
i kore hrasta. "sim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. )ako npr.
upka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od
maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.
Mjesovita #up#a
1
* zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa * lit tople vode, a najbolje kisnicom ili
prokuhanom vodom. !akon sto pokriveno odstoji %& sata, tekucinu procijediti u plitku posudu
te umociti sjeme.
Kup#a od odo$jena
Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema
bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.
+ manju plasticnu bocu uliti , dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati , kapi soka iscijedenog
iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko *, min. !amocite sjeme.
Kup#a od #a"i$ice
Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast.
* vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa * lit. ipuce vode, pokriveno pustiti %-
( sata i procijediti. !amocite sjeme.
Kup#a od p!es$ice
Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno
tkivo te otezava urascivanje gljivica.
% zlice usitnjene suhe preslice preliti sa * lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati * sat.
)ekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. !amocite sjeme.
M$ijecna #up#a
Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke.
!amocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
BIO ()OJIA
#vijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabljen rast te
osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. -nojidba. Bilje treba
dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori
rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zimi dohrana nije potrebna.
ao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. Biljno gnojivo je
lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se koristiti i na jestivom bilju, a
bilju osigurava dovoljno hrane.
(nojivo od Kop!ive
* kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u *. lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne
prestane da pjeni /oko %-( tjedna0.
2
Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo
od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu
djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata.
ada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom
kolicinom vode /napomena1u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom0, a zatim
time zaljevati biljke. "cito ako razrijedimo mozemo gnojiti cesce tj. jednom na tjedan, a ako
ne onda jednom u dva tjedna.
)akoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto
veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. #amo
treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka.
(nojivo od $istova (aveza
-avez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, 2os2or i mangan, pa i B- vitamine. "d njegovih
listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih
mineralima.
Priprema1
-nojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva.
Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog
gnojiva /sadrzi i bjelancevine0. +potrebljava se samo razrijedeno vodom1 na * lit gnojiva
treba uzeti *. lit vode i izmjesati. "vim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan
32ikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od
gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode.
)akoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.
*aj od cvjeta Odo$jena
Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma e2ikasno sredstvo protiv stetinih insekata
i biljnih pljesni jer jaca biljku. "doljen je sa stabljikama i listovima odlican dodatak
kompostu.
Bio Pesticidi
BIO PESTI+I,I
S!edstvo za p!s#anje od Kop!ive
+potrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava
im otpornost i gnoji ih.
Priprema1
3
* kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u *. lit vode i ostaviti %& sata. !e duze, jer preparat
gubi moc. 'ko nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti *.. do %.. gr
osusenih. Posljiej %& sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih
strana. + tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze
ponoviti nakon nekoliko dana.
!e bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u
borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski
preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.
S!edstvo za p!s#anje od Pe$ina
oristi se protiv lisnih usi, hr4e, grinja, gusjenica i mrava.
Priprema1
(.. gr svjezih listova cvjetova palina /ili (. gr osusenih0 potopiti u *. lit vode i ostaviti %-(
dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.
S!edstvo za p!s#anje od P!es$ice /5astavi6a0
"va biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. oristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su
pljesan, hr4a, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.
Priprema1
* kg svjeze preslice /ili *,. gr osusene0 potopiti u *. lit vode i ostaviti *% sati. Drugi dan
preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije
jedno (. min. "stavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se
namakala. 7edna litra ovog caja razrijediti u , lit vode, procijediti i upotrijebiti.
Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. $eoma je dobro i sredstvo od preslice i
kopriva. 'ko prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec
koristiti.
S!edstvo za p!s#anje od !ati-a u cvjetu /tanacetum vulgare0
Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hr4e na biljkama i pljesni.
Priprema1
,.. gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vrati8a ili (. gr osusene biljke potopiti u *. lit
vode. 9oze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko
biljaka.
Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude!
S!edstvo za p!s#anje od $istova Ra'a!'a!e
Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.
4
Priprema1
* kg svjezih listova rabarbare preliti sa : lit vrele vode i ostaviti %& sata. Procijediti i
upotrijebiti. 9oze se i zalijevati.
S!edstvo za p!s#anje od c!nog i 'ije$og $u#a
oristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane sme4e. "d kuhanih ljuski
crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Priprema 1
,.. gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u *. lit vode. ada tekucina prestane pjeniti,
razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.
S!edstvo za p!s#anje od Bu&a-a
* kg usitnjenog svjezeg bilja ili *..- %.. gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa *. lit kipuce
vode, te ostaviti pokriveno %.-(. min. )ekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.
Bi$j#e #oje "oze"o is#o!istiti #ao pesticid i$i gnojivo
Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih
bolesti na biljkama.
-Bazga /sambucus nigra0 ;list- protiv biljnih usi, vrtne mu<ice i muhe
-Bo!a.ina /borago o22icinalis0 ;cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca
-Bosi$ja# /achilea mille2olium0 ;list- protiv biljnih u<i, vrtne mu<ice, muhe i moljci
-Bu&a- /chr=santhemum cinerarii2olium0 ;cvijet- protiv komaraca, u<i i grinja, muha i buha,
zohara i mrava, paukova i stjenica
-*e/nja# /allium sativum0 ;lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih
nametnika a lijeci snijet
-,!ago$ju' /tropaeolum majus0 ;list- protiv biljnih usi
-(avez /s=mph=tum o22icinale0 ;list- gnojivo koje sadrzi dusik, 2os2or, kalij, minerali, laijev
karbonat /2ermentacija0
-0!en /armoracia rusticana0 ;list- protiv trulezi
-Kadi1ica /tagetes patula0 ;cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi
-Ka"i$ica /chamomilla recutita0 ;cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje
protiv biljnih usi i moljaca
5
-Kopa! /anethum graveolenus0 ;cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij,
kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika
-Kop!iva /urtica dioica0 ;cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. 9inerali,
mikroelementi i kalijev karbonat. )akoder odlican kao pesticid.
-2avanda /lavandula angusti2olia0 ;cvijet i list- protiv muha i moljaca
-2ovo! /laurus nobilis0 ;list- protiv >i4aca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca
-Mas$a-a# /tara?acum o22icinale0 ;cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar
-Metvica3 Menta /mentha piperita0 ;list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i
moljaca
-Odo$jen /valeriana o22icinalis0 ;cijela biljka- kao gnojivo sadrzi 2os2or i minerale
-Pe$in /arthemisia absinthium0 ;list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih
musica, biljnih usi, gusjenica.
Sve ove biljke mozete pripremiti kao gnojivo ili pesticid na jedan od nacina koji su opisani
gore u textu.
6