BIO PESTICIDI Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost

i gnoji ih. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana. Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi, hre, grinja, gusjenica i mrava. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavia) Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hra, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Priprema: 1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti. Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti. Sredstvo za prskanje od Vratia u cvjetu (tanacetum vulgare) Djeluje protiv tetoina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hre na biljkama i pljesni. Priprema: 500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratia ili 30 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka. Panja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude! Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove. Priprema: 1 kg svjeih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Moe se i zalijevati. Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smee. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata. Priprema : 500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.

Bijeli luk Bijeli luk ustvari nije pesticid, ali odbija mnoge napasti. To ini svojim intenzivnim mirisom i ukusom. Bijeli luk moete iskoristiti kao pesticid na dva naina. - ako se sadi u blizini ostalih biljaka odbijae napasti. - moete napraviti sprej tako da bijeli luk sameljete s vodom ili uljem. Takvu mjeavinu koristite tako da je direktno prskate po bilju kako biste otjerali zeeve i ostale ivotinje koje dolaze omastiti brk vaim biljkama. Takoe, takav sprej moete prskati po bilo kakvoj povrini stajae vode, kako bi se stvorio zatitni film koji e tititi od komaraca. Sredstvo za prskanje od Buhaa 1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti. Sredstvo za prskanje od listova paradajza Koristi se za prskanje povra iz porodice kupusa kao zatita od leptira kupusara, a djeluje i protiv leptira i gusjenica. 2. ake listova paradajza i odlomljenih sporednih izdanaka zgnjeiti i potopiti u 2. litre vode u 3 asa. Procjediti i prskat Bijele muice Bijele muice su mali bijeli insekti s krilima, slini moljcima. Pojavljuju se u rano ljeto i sredinom ljeta i napadaju vrtne i kune biljke. Lepraju od jedne do druge biljke i siu sok, uglavnom s donje strane lia, to oslabljuje biljku. Osim toga, bijele muice lue medljiku koja uzrokuje ukasto arenjenje listova, a kasnije i pojavu aave plijesni Insekticid od limunove kore Koru od 4-6 limunova sitno narezati i preliti s 1 litrom kipue vode. Pokriveno ostaviti da se tekuina ohladi. Procijediti i prskati biljke napadnute bijelim muicama. Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama. Bazga (sambucus nigra) list- protiv biljnih usi, vrtne muice i muhe Boraina (borago officinalis) cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca Bosiljak (achilea millefolium) list- protiv biljnih ui, vrtne muice, muhe i moljci Buha (cvijet- protiv komaraca, ui i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica enjak (lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet Dragoljub (tropaeolum majus) list- protiv biljnih usi Gavez (list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija) Hren (armoracia rusticana) list- protiv trulezi Kadifica (tagetes patula) cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi Kamilicacvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca Kopar (cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika Kopriva cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoer odlian kao pesticid. Lavanda (lavandula angustifolia) cvijet i list- protiv muha i moljaca Lovor (laurus nobilis) list- protiv iaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca Maslaak (taraxacum officinale) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar Metvica/ Menta (mentha piperita) list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca Odoljen (valeriana officinalis) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale Pelin (list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica,biljnih usi, gusjenica. Sve ove biljke mozete pripremiti kao gnojivo ili pesticid, namakanjem biljke 24 sata ili kuhanjem biljnog aja. Sapun Teni deterdent i ostale sapunice mogu biti uinkovite, ukoliko se prskaju po ruama i ostalom cvijeu koje je napadnuto od strane muica i ostalih leteih insekata. Za dodatnu zatitu, koristite jednake udjele ljutih chili papriica, hrena (korijen i listovi), nane i luka u vodi sa sapunicom.

Gnojivo od listova Gaveza Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od njegovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima. Priprema: Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode. Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke. Gavez je savren za rajice Gavez je bogat mineralima koji hrane biljke. Gnojivo od gaveza pravi se jednako kao i tekue gnojivo od kopriva te razrjeuje u omjeru 1:10. Stoga ove dvije biljke moete i mijeati. Gnojivo od gaveza prikladnije je za plodovito povre (npr. rajice), a koprivino za lisnato povre (kupusnjae). Gnojivo od Koprive 1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna). Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata. Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti ee tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna. Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka. Biljne juhe za zatitu biljaka Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svjee biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bavu ili slinu drvenu, posudu, ali e i plastine posude posluiti ako pripremate manje koliine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svjee biljke pokrijte (ako radite s osuenim biljem koristite 150 - 160 g na 10 l vode). Kinica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupiastim poklopcem ili mreom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale ivotinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogunosti s dosta sunca, neto dalje od kue/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji e se razviti prilikom vrenja. Ako elite izbjegnuti neugodne mirise dodajte neto kamenog brana. Kako e se tekuina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promijeajte. Potrajat e izmeu 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada e prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeena juha suvie je jaka jer sadrava puno duika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporuuje se gnojiti za vlanog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po liu. Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslaak, gavez, pelin, luk i enjak. Moete ih i mijeati. Biljne juhe uz kompost spadaju u jedno od vanijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadrava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomijeati sa zemljom, biljke emo politi biljnim juhama ili emo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi zaas e upiti biljnu juhu i brzo e djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje esto upotrebljavamo a sadravaju puno duika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, moemo ih vie puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, bora, neven, ciklu ili maslaak.

Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od razliitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke e se raspasti u tvari koje e korijenje lako upiti. PUEVI su esti neeljeni gosti u naem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja jeeva i aba sve je manje. Puevi se uvijek okome na najljepe zelene lisnate biljke kao to je hosta ili one tek presaene. Hrane se nou, i tada ih treba skupljati uz pomo lampi i stavljati u posude s pepelom kako ne bi pobjegli. Postoje jo neke metode za suzbijanje. - Metoda s pivom - ae od jogurta ukopaju se u zemlju i do 1/3 visine naliju pivom, iznad ae napravi se zatita od kie pomou drvenih daica. Miris piva privlai pueve, koji se nakraju utope u ai. ae treba prazniti svaki drugi dan i ponovno nadolijevati pivo. - Metoda s daicama - na kritina mjesta u vrtu stave se daice ispod kojih se puevi zavuku tjekom dana, kada ih treba pokupiti i ubaciti u posudu s vrelom vodom. S tom tekuinom, kada se ohladi, valja popricati ostale biljke jer taj miris odbija pueve.Tlo oko biljaka koje puevi napadaju treba posuti pepelom ili kamenim branom, a ove postupke treba ponavljati nakon svake kie. Pueve odbijaju i neke biljke kao to su dragoljub (Tropeolum majus), kadulja (Salvia officinalis), timijan (Timus serpilum), ricinus (Ricinus communis) pa te biljke valja saditi uz rub gredice. ROVAC je jedan od uestalih zemnih tetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ga je najlake uhvatiti ako u tlo ukopamo posudu s vodom, a sa strane postavimo daice koje ga usmjeravaju u posudu. KRTICA je korisna ivotinja jer unitava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtinjake koji naruavaju estetski izgled vrta, najlake emo je otjerati ako u tlo ukopamo praznu bocu, a zvukove koje proizvodi vjetar krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze. LISNE UI najlake emo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu (Lavandula angustifolia) ili ubar (Saturea hortensis). Moemo ih odstraniti s biljaka mlazom vode. To treba raditi ujutro kako bi se biljke to prije osuile. Ako to ne pomogne, moe se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava. ZA SUZBIJANJE GLJIVINIH BOLESTI, kao to je hra u blizini nasada, moe se zasaditi pelin, a za ostale mogu se primijeniti neka od prirodnih sredstava. enjak tjera kukce, a stolisnik pomae protiv plijesni i hre Sprej protiv kukaca priprema se tako da se glavica enjaka lagano nagnjei, prelije biljnim uljem i ostavi da odstoji dva dana. Ulju se doda nekoliko kapi deterdenta. lica koncentrata dovoljna je za litru vode. Stolisnik pomae protiv plijesni i hre - 800 g suhe biljke usitni se i prelije kipuom vodom. Dolije se 10 litara vode i pusti da stoji 36 sati ili kljua 30 min. Kad make nema, bazga mieve tjera Za preparat protiv krtica, voluharica, mieva i rovki 3/4 posude napunite listovima bazge, dolijte vodu i ostavite nekoliko dana na suncu da zakipi. Procijedite i razrijedite vodom u omjeru 1:5 te zalijevajte tlo prema potrebi. Njime moete i prskati protiv ui i gusjenica. KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i stetnicima, umjesto kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom. Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard von Bingen. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima. Namoene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku. Priprema Kupke Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste Stolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobno zaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti. Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati, pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica. Recepti biljnih kupki Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice. Mjeovita kupka 1 liica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme. Kupka od odoljena Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova. U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi soka iscijedenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme. Kupka od kamilice Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast. 1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kipuce vode, pokriveno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namocite sjeme. Kupka od preslice Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica. 2 lice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme. Mlijecna kupka Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke. Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka. Da napiem svoje iskustvo. Lisne ui mi napravile invaziju na jabuku, i izmiksao sam u plastinoj boci (2 litre) 10 ikova, duhan od nepopuene cigarete, 2 lista kadulje, granica rumarina i 2 esna enjaka. Nalio vode, zaepio i pustio vani na suncu 2 dana. Procijedio nakon 2 dana i popricao jabuku i to dobro, i nakon 3 dana popricao ponovo jabuku sa vodom u koju je nadodano malo arlija. arli moe i odmah staviti on slui zato da bi se sredstva bolje "prikeljila" na list. Biljke koje ubrzavaju rast, obogauju i gnoje tlo:Kopriva,gavez,sjeme i cvijet komoraa,volovski jezik,mladice i lie paradajza, lie cikle Biljke koje djeluju protiv nametnika:Kopriva,hrastov list skupljen ujesen,list rabarbare,vrati,neem,list bazge,ljupac,pelin,kamilica,i sve biljke koje sadre mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lie) Biljke koje spreavaju bolesti:Preslica,brezov list skupljen u jesen,paprat,orlovska paprat,enjak,poriluk,luk.Sve navedene biljke moete koristiti svjee ili osuene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunanim mjestima i po sunanom vremenu.Usitnite ih i suite na istom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.

Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati. Osuene biljke uvajte u platnenim vreama ili u drvenim sanducima. 1. Aktivirajte tlo Koristite biljke iz prve grupe kao tekue gnojivo da biste aktivirali ivot u tlu. Biljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne. Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra. Posude stavite na sunce, pokrijte mreicom ili daicama i dvaput dnevno promijeajte. Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeite neugodne mirise. Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni).Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre. 2. Sprijeite nametnike Biljke iz druge grupe usitnite i namaite u kinici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrei voe. Ovaj pripravak trebate primijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavi pjena. 3. Zatitite od bolesti Biljke iz tree grupe 24 sata namaite u kinici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama. Ne zaboravite! Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova. Ako u vaem vrtu ne vlada prirodna ravnotea, mogu se pojaviti razne tetoine i bolesti koje vam mogu unititi urod. to jo moe pomoi Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izluuje sok koji pomae tlu pri oslobaanju od tetnih tvari. Korijen kadifice izluuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji unitavaju korijen. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljinih tetnika, ni gljivica. Leptira kupusara najbolje ete otjerati iz zelja ako izmeu zeljarica zasadite rajice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza. Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke moete saditi meu druge biljke da biste ih zatitili od uiju.Na primjer, sadite salatu i bob meu jagode. Ui e se preseliti na salatu i bob, a jagode e ostati neoteene. Kuni pripravci za zatitu bilja Protiv plamenjae: - bordoka juha je perevntivni fungicid,a za njenu pripremu je potrebno : 10 litara vode, 400 grama ivog vapna, 100 grama modre galice Nain pripreme: dan prije tretiranja u jednu bavu staviti 5 litara vode i preko bave staviti neki tap na kojem e visiti vreica ( gaza ) s modrom galicom, tako da je uronjena u vodu. Preko noi e se galica otopiti, a u gazi e ostati sva neistoa. Sutradan u drugih 5 litara razmutiti ivo vapno, pa u tu otopinu umjeati rastopinu modre galice uz stalno mijeanje. Pripravak se koristi svjee pripremljen jer stajanjem gubi na kvaliteti. Ako zbog kie, ili bilo kojeg drugog razloga morate prekinuti s prskanjem, juha nee izgubiti na kvaliteti i do 14 dana, ako joj dodate 1 dcl prokuhanog mlijeka ili 1 dag eera na 10 l otopine. Protiv krumpirove zlatice: juha od koprive i preslice. U veu bavu ili kacu natoiti vodu, najbolje kinicu. Na 10 litara vode se stavi ugrubo oko 1 kg bilja. Neka prenoi ili stoji do 24 sata, ne due. Tekuinu procijediti i zaljevati krompir, grah, rajicu i sve na to idu zlatice. Kako ova juha ima izrazito neugodan miris, on e odbijati kukce. Ako koja i ostane, lako ete je uoiti i skinuti. Ovime se moe prskati i cijela biljka protiv nametnika. Kad ova juha odstoji vie od 24 sata ona postaje odlino prirodno gnojivo !

Zatita mladog luka od lukove muhe : na 20 l vode ide otprilike dvadesetak dag eera. Promijeati i politi po luku im nikne iz zemlje, a zatim to ponoviti jo par puta u toku rasta. Moe se i prilikom sadnje zemlja dobro posuti vapnom u prahuotiv kupusnog buhaa: posuti biljke pepelom, rastvor od pelina. Dobri i loi susjedi u vrtu:Dobri rana mrkva luk, kasna mrkva poriluk, grah-cikla-ubar, celer poriluk, mrkva-salata-vlasac, rajica-perin, rajica-celer, salata-rotkvica-korabica, kupusnjae-grah, krastavackopar.Loi salata-perin, komora-rajica, grah-luk, kupusnjae-luk, rajica-graak, graak-grah, krumpirsuncokret, krumpir-rajica, kupusnjae-goruica. Maliranje tla: prekrivanje tla prirodnim putem, travom, korovima, liem. Maliranje sprijeava prekomjerni rast korova, isuivanje zemlje te zadrava vlagu i jednaku temperaturu tla. Osim toga se raspada u prirodni organski otpad gnojivo. Da bi sprijeili preveliki razvoj buba ispod toga, osobito pueva u vlano vrijeme, tlo se prekriva u tankom sloju, i obnavlja kad nestane. Organsko sjeme: bilo bi jako dobro nai izvor za kupnju starinskog sjemena, genetski netretiranog. Na netu imate i za to rijeenje, ako ga ne pronaete sami negdje na selu ili u prodavaonicama zdrave hrane. Ukoliko uope niste u mogunosti uzgajati svoje voe i povre, tada moete na trnicama i prodavaonicama kupovati to to traite, samo treba obratiti pozornost na domae, izgledom moda neuglednije proizvode. Takoer i na internetu imate dostupne informacije o raznim eko farmama koje vam po vaoj narudbi dostavljaju potrebne namirnice. Zapamtite pravilo: uvijek koristite sezonsko povre i voe, time smanjujete mogunost genetski manipulirane hrane (rajice ne rastu zimi, na primjer). ISKUSTVA Eksperiment sa ekolokom proizvodnjom, zapoeo sam na vokama- breskvama. Kod breskvi, najvei je problem kovravost lia, najee je to Taphrina deformans. Pojava je vrlo lako uoljiva po crvenim listovima koji se kovraju. Tad sam jako malo znao o zatiti ekolokim sredstvima, pa je to bio skok u vatru. Negdje sam nauo da je dobra zatita protiv gljivinih bolesti obino mlijeko. Tako sam i poeo. Rezultati su bili impresivni pogotovo stoga jer su bile u pitanju mlade breskve koje su osjetljivije od starijih. Tokom cijele sezone, na 25 breskvi koje su bile u pokusu, bolest se je pojavila na doslovno nekoliko listova. U vonjaku su bile i stare breskve (oko 50 kom) i nekoliko nektarina koje su se tretirale kemijskim zatitnim sredstvima. Voke tretirane mlijekom i kemijskim sredstvima, bile su odvojene sa nekoliko redova vinove loze. I dok su mlade breskve bile potpuno zdrave, stare su u potpunosti oboljele. Gotovo svaki list je bio zaraen i to je oito bilo da je vonjak bolestan, da kemijska sredstva nisu dovoljno uinkovita i prizor je bio doista grozan. Tad se je krenulo sa tretiranjem cijelog vonjaka sa mlijenim preparatom. Rezultati su ponovno bili fenomenalni. Ne samo da su se sve breskve oporavile, nego su se uspjele oporaviti i nektarine koju su jako osjetljive. Svo bolesno lie je otpalo i narasli su novi koji zbog tretiranja mlijekom vie nisu oboljeli. Tim eksperimentom, shvatio sam da je mlijeko vrlo moan fungicid. Uoio sam da nije kasno sa tretiranjem ako se bolest i pojavi. Znanstvenici jo nisu objasnili zato je mlijeko toliko uinkovito, vjerojatno im i nije ba u interesu. Moda mlijeko unitava gljivice zbog fermentacije. Mlijekom sam tretirao i kupine u vrtu. Plijesan se je smanjila u velikoj mjeri prve godine. Druge godine, pojavila se u smijeno malim razmjerima, gotovo da je i nije bilo. U samom startu, imao sam i manjih problema sa uima. Njih sam tretirao sa preparatom od koprive koji se nije pokazao tako moan, pa sam po uima posipao ljutu mljevenu papriku nakon pricanja sa mlijekom i koprivom. To je donekle smanjilo njihov broj. No tokom vremena, saznao sam za jo neke preparate protiv insekata koje moete proitati dolje nie. Njihovu uinkovitost u provjeriti ove godine. Moram napomenuti da su kod poetnika u eko proizvodnji, najvei problem insekti. Treba proi bar 2-3 godine da se uravnotei broj predatora i nametnika. Nametnika mislim uvjetno reeno jer sve ima svoj smisao. Obrambeni mehanizam protiv insekata moete pojaati ako kupite liinke njihovih predatora. Kod nas ve postoje firme koje prodaju liinke i moete ih nai preko neta. Ili moete kupiti ljepljive ploe. Ujedno, one su i jedino sredstvo koje u ovdje navesti, koje ubija kukce. Svi ostali preparati samo ih tjeraju i smanjuju njihov broj. Dakle, nemojte oekivati da uope neete imati ui ili drugih insekata koji se hrane vaim voem ili povrem. Tu su i mravi. Oni su korisni jer unose organske tvari u tlo. Kad se penju po voki, oni joj nee natetiti, samo se penju do ui, da bi se hranili njihovim slatkim sokom. Dakle, treba tretirati ui.

Vrt Mislim da oni koji se bave vrtlarenjem, da ve znaju koja je tajna pravog ekolokog vrtlarenja- a to je cvijee. U vrtu treba imati to vie raznog cvijea jer ono svojim mirisom tjeraju i smanjuju broj kukaca koji se hrane vaim povrem. Preporuke; Lavanda-nju je lako nabaviti a ima vrlo intenzivan miris koji e svakako smanjiti broj kukaca i poveati broj pela u vrtu. Neven i kadifica-njihovo korijenje izluuje tvari koje smetaju nematodama i ostalim kukcima koji ive u tlu i hrane se gomoljastim povrem. Pa zato ovo cvijee sadite uz krumpir, batat i sl. Stevija-za nju je pokazano da takoer odbija neke kukce. Naalost, uskoro e biti zabranjena zbog propisa EU. Buha-buhaa nema ba na kopnu, pa e njega puno lake nabaviti oni koji ive uz obalu. Duhan Kakvo god cvijee da posadite neete promaiti. Puevi oni doista ponekad znaju biti doista prava dosada. Protiv njih se moete boriti na slijedee naine. Kadulja-odbija ih. Posadite ju uz rubove gredica i samog vrta. Listove isto tako moete potrgati i ostaviti ih na tlo. Orahovo lie-ostavite ga na tlo isto kao i sa kaduljom. Piva-puevi su poznate pivopije. Izreite plastinu bocu, zakopajte ju u tlo tako da se puevi bez problema mogu popeti po njoj, i u bocu nalijte pivu. Malko otrije metode su-pepeo, piljevina ili vapno-isuuju puevo stopalo i smanjuju izluivanje sluzi. preparat od mlijeka; 5L vode i 1L mlijeka. Preporuam da mlijeko stavite i na 6 moda i 7 litara vode. Sami morate provjeriti koji je najbolji omjer i najbolja uinkovitost. Bitan je i termin pricanja. Najbolje je podveer kada suneve zrake slabe a ne ujutro kada su sve jae i kapljice bre isparavaju. I naravno-tretirati uvijek nakon kie jer je tada velika vlaga u zraku to je pogodno za razvoj gljivica. Namjena: zatita od gljivinih bolesti.