alternativa-za-vas.

com

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/eko-zashtita-biljaka

Eko zatita biljaka

1570

by Mirela Golec

78

47
Google +

Kako zatititi biljke od nametnika bez koritenja pesticida

Zasadili ste vlastiti eko vrt?
elite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne elite tretirati tetnim
kemijskim sredstvima?
Razbijate glavu mislei kako zatiti biljke prirodnim putem?
Vae biljke moete zatititi i izlijeiti biolokim sredstvima zatite.

Pesticidi - opasnost za zdravlje i okoli

Svjesni smo injenice da kemijska sredstva zagauju okoli,
povrinske i podzemne vode te imaju vrlo tetan utjecaj kako na
ovjeka tako i na cjelokupan biljni i ivotinjski svijet.
Koritenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i mijeamo se u zakone prirode. Biljci aljemo poruku
da se ne mora boriti sama, ve emo to mi uiniti za nju.
Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ako
elimo imati bilo kakav urod.
Zatita od tetoina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za
ovjeka, prirodu i ivotinje, definitivno je manje opasna.
No, to ne znai da trebate eliminirati sve tetoine, jer i one su dio prirodne ravnotee.

Ekoloka zatita biljaka

U ekolokoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehanikim
putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraeno bilje i voke redovito odstranjujemo.

Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.

U borbi protiv tetoina moe pomoi prirodni suivot izmeu nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge
poveava se njihova snaga i urod te se one bolje tite od nametnika.
Na primjer, sadnja mrkve uz luk titi biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo slui kao zatita
od krtica.
Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.
Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moete koristiti za zatitu vaeg vrta:

Biljke koje ubrzavaju rast, obogauju i gnoje tlo:

kopriva
gavez
sjeme i cvijet komoraa
volovski jezik
mladice i lie paradajza
lie cikle

Biljke koje djeluju protiv nametnika:

kopriva
hrastov list skupljen ujesen
list rabarbare
vrati
neem
list bazge
ljupac
pelin
kamilica
i sve biljke koje sadre mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lie)

Biljke koje spreavaju bolesti:

preslica
brezov list skupljen u jesen
paprat
orlovska paprat
enjak
poriluk
luk

Sve navedene biljke moete koristiti svjee ili osuene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunanim mjestima

i po sunanom vremenu.
Usitnite ih i suite na istom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.
Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati.
Osuene biljke uvajte u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo
Koristite biljke iz prve grupe kao tekue gnojivo da biste aktivirali ivot u tlu.
Biljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne.
Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti
klora nije dobra.
Posude stavite na sunce, pokrijte mreicom ili daicama i dvaput dnevno promijeajte.
Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeite neugodne mirise.
Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni).
Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre.

2. Sprijeite nametnike
Biljke iz druge grupe usitnite i namaite u kinici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrei voe.
Ovaj pripravak trebate primijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavi pjena.

3. Zatitite od bolesti
Biljke iz tree grupe 24 sata namaite u kinici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se
ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!
Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da
na zdravom tlu raste manje korova.
Ako u vaem vrtu ne vlada prirodna ravnotea, mogu se pojaviti razne tetoine i bolesti koje vam mogu unititi
urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih uiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih uiju je kopriva.
U 10 l vode, najbolje kinice, potopite 1 kg svjeih, usitnjenih listova koprive ili 100 200 g suhih.
Ostavite pokriveno 24 sata, ne drite due jer se stajanjem smanjuje uinkovitost preparata.
Procijedite i tako dobivenom tekuinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.
Tako pripremljen pripravak moe posluiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je jo
mlada, jer je tada najjaa.

Sredstvo od preslice protiv hre, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlanim stanitima, pa je moete nai u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hre i pepelnica,
grinja i crvenog pauka.
1 kg svjeih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.
Kada se tekuina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome pricajte biljke.
Tekuinu od preslice moete pomijeati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje
biljaka. Poveat ete uinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vau biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u sluaju kada lie postane smee.
500 gr nasjeenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekuina prestane pjeniti, razrijedite je
desetostrukom koliinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.
Od kuhanih ljuski crnog luka moete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih ui i gljivinih bolesti

Lisne ui znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlake emo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke
posadimo lavandu ili ubar.
Lisne ui moete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke to prije
osuile na suncu.
Ako to ne pomogne, moete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Protiv lisnih ui, hre, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kinice) potopite 300 g svjeih listova i
cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.
Ostavite pelin da se namae u vodi 2 3 dana, nakon ega je tekuina spremna za prskanje.

Tekue gnojivo od koprive

Plastinu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.
Posudu prekrijte mreicom, dva puta dnevno promijeajte tekuinu.
Kada se tekuina pone pjeniti, dodajte aku kamenog brana kako biste neutralizirali neugodan miris.
Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekue gnojivo od listova gaveza

Gavez sadri eljezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i
razvoj.
Gnojivo od gaveza jaa biljke i obogauje ih mineralima. Priprema se na isti nain kao i gnojivo od koprive.
Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smee je boje i neugodnog mirisa koji podsjea na stajski
gnoj.
Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.
Kvalitetno gnojivo dobit ete mijeanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

to jo moe pomoi
Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izluuje sok koji pomae tlu pri oslobaanju od tetnih tvari.
Korijen kadifice izluuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji unitavaju korijen.
Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljinih tetnika, ni gljivica.
Leptira kupusara najbolje ete otjerati iz zelja ako izmeu zeljarica zasadite rajice. Leptiri kupusari ne vole miris
paradajza.

Korisne ivotinje pomagai u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti bioloku zatitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve ivotinje. Nisu nam sve ivotinje
neprijatelji.
Vrlo je vano zadrati korisne ivotinje jer one pomau u borbi protiv tetoina.
U procesu suzbijanja tetoina od velike koristi su ivotinje koje se njima hrane.
Najbolji pomagai su ptice, jeevi i abe koji jedu pueve, ali i neki kukci kao to su bubamare, mreokrilke i
bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih uiju.
Bubamare i njezine liinke pojedu dnevno i do 400 lisnih uiju.
Da bi bubamare imale to jesti, ne treba unitavati prve lisne ui koje se pojave u proljee, jer e se tako smanjiti
broj bubamara kojih ionako ve ima premalo.

Ako ste u mogunosti, za abe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. abe e
nastaniti baru, pa e opasnost od pueva biti puno manja.
Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?
Da biste privukli i zadrali ptice u svom vrtu, postavite im kuicu. Neka otvor kuice bude okrenut prema
jugoistoku.
Preko ljeta im osiguravajte dovoljne koliine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.
Ptiice e vas rijeiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.
U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabeljive grinje su prirodni neprijatelji
crvenog pauka, ali i nekih drugih tetnih grinja.

Najei nametnici i kako ih se rijeiti

LISNE UI
To su mali njeni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu
biti od svijetloute i zelene do crne boje.
Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnjenijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.
Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovranje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima inei
ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive aavice.
Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljee i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kia.
Ako lisne ui jako napadaju neku biljku to je znak da je poremeena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno
da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.
Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke moete saditi meu druge biljke da biste ih zatitili od
uiju.
Na primjer, sadite salatu i bob meu jagode. Ui e se preseliti na salatu i bob, a jagode e ostati neoteene.

PUEVI
Puevi su esti neeljeni gosti u naem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja jeeva i aba sve je manje.
Puevi najee napadaju zeleno lisnato povre.
Iako spori, vrlo su uporni i vaem povru mogu nanijeti veliku tetu.
Hrane se nou jer im smeta sunce, pa ih je najlake pronai kada padne mrak uz pomo svjetiljke.
Pueva se moete rijeiti uz pomo taloga kave. Naime, puevi ne vole talog kave, jer je u veoj koncentraciji
otrovan.
Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da e otjerati pueve, ve e i blago gnojiti zemlju i
istovremeno tjerati biljne muice.
Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podie kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puevi napadaju moete posuti pepelom ili kamenim branom. Kako biste pueve drali to
dalje od vaih biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kie.
Pueve odbijaju i neke biljke kao to su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub
gredice, puevi nee napadati vau biljku.

ROVAC

Rovac je jedan od uestalih zemnih tetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je nona ivotinja i izlazi na povrinu zemlje samo nou.
Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ete ga najlake uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane
postavite daice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICA
Krtica je korisna ivotinja jer unitava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtinjake koji naruavaju
estetski izgled vrta.
Krticu ete najlake otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova,
pazei da ne zaepite grlo flae.
Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Nauili ste kako prirodnim putem zatititi biljke. Prirodna zatita nee svaki put biti tako efikasna kao kemijska.
Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to va
doprinos ouvanju okolia, a prvenstveno vaeg zdravlja.

Svidio vam se lanak?

Podijelite ga s prijateljima!

1570

41

78

47
Google +

Komentari
Prije nego to ostavite komentar, obavezno proitajte pravila komentiranja na naem portalu.
Maja
27.07.2012 at 5.20
Hvala vamOvo mi je bas bilo potrebno.Pozdrav

Rada
27.07.2012 at 5.27
lanak o eko zatiti bilja mi se veoma dopao, sve pohvale i puno uspjeha u radu.

hortenzija
27.07.2012 at 5.35
Ovo je jako dobra tema i korisna, danas kad smo orijentisani samo na poljoprivredne apoteke i ivei u gradu
poljoprivredno neobrazovani. A hrana ne raste na asfaltu. Hvala u ime svih koji e se koristiti ovim informacijama.

milena
27.07.2012 at 5.44
divan i koristan clanak, samo mislim da bi trebalo da izbacite onaj deo o namamljivanju i ubijanju puzeva.to
nas opet vraca na unistavanje prirode, zar ne? ako ih talog od kafe odbija to je sasvim dovoljno, nema potrebe
daviti ih u pivu :(

amalia
27.07.2012 at 6.47
Puno hvala!
Jednostavno napisano i sve na jednom mjestu.
Moj vrt je cijeli na balkonu, najvie me gnjavi crveni pauk.
Ovaj lanak je svakako ono to nam je svima trebalo!

Ivan
27.07.2012 at 9.04
Hvala Svetlana, tako neto detaljno sam trebao. Pozdrav - Ivan

angie
27.07.2012 at 10.48
Sve pohvale!Jedan od rijetkih lanaka gdje je detaljnije opisano kako koristiti neke stvari.I slaem se sa opaskom
ge Milene o puevima.

"Alternativa za Vas"
27.07.2012 at 11.04
Poto sam i ja protiv ubojstva ivotinja, maknula sam taj dio o pivu i puevima iz lanka.

slavica s.
27.07.2012 at 15.49
Clanak je fenomenalan!!!
ja sam protiv svkog ubijanja zivotinja i uopste unistavanja prirode ali posto smo uglavnom zagadili okolis
automatski smo poremetili prirodnu ravnotezu pa su npr. buba mare, zabe, jezevi skoro nestali a stetocine
se sire.
Puzevi i buba zlatica su posebno jako opasni za sve jer ako niste primetili penju se i na voceako se bolje
nadgleda basta u noci i rana jutra njih ima i na vockama. golisavi puzevi su posebna i jos gora prica
Ja sam sve i svasta pokusavala ali ih ima jos uvek u vecim najezdama
Moje komsije nazalost ubijaju jezeve i krtice na sta sma UZASNUTA jer su ove zivotinje u Austriji zasticene
zakonom. Pre par godina mi smo pred samu zimu pronasli u basti jednog jeza koji je bio dezorijentisan pa smo ga
opremili za zimski san. Moja je drugarica veterinar pa mi je dala savet i tako smo spasili jeza. Od tada je on
napravio porodicu i stalni je stanar nase baste.
A bar jednom nedeljno jednog od njih nas pas ili macak ,,markira,, pa se mi malo pigramo, fotografisemo i posle
svako svom domuimamo utisak da nas prepoznaju po mirisu jer se ne boje i ne uvlace glave vec postaju
radoznali. Na nama je samo da mu stalno ostavljamo posudu sa svezom vodom, a ostalo oni sami nalaze u basti
tokom noci jer puzeva ima isuvise.
Kafu, pepeo i ostalo smo pokusavali ali bez uspeha dok nisam u nekim austrijskim novinama nasla savet za
puzeve jer oni tamo imaju veliki problem sa njima.
Ljuske jaja posle upotrebe se sakupe osuse a potom se samo izmrve u sitnije komadice, tome se doda malo
pepela od drveta i prah gvozdjnaog sulfata ili prah gvozdja za prihranu vocaka koji se sipa u zemlju. od svega
toga se ta masa pospe na mestima oko redova sa povrcem i oni se tako onemoguce da dalje hodaju.
Ljuske jaja i pepeo im ne dozvoli dalje kretanje jer se zalepi na njihovo sluzavo telo a prah gvozdja ih kao kiselina
sprzi.
Sve ove tri materije su korisne za biljke jer rade preharanu biljaka preko zemlje.
Ali vecernje sakupljanje je obavezna metoda jer ih ima uvek i prave su stetocine.

ankica
27.07.2012 at 17.58
ja jako volim ivotinje i pomaem im koliko mogu,ali buhe mi jedu kupus i kako da ih otjeram da se ne vrate,a
ostanu ive? :)

Mihailo Rai
27.07.2012 at 21.08
Sve je ovo odlino.Sve je na jednom mjestu.
Ovom prilikom Vam dajem jedan tekst koji predstavlja nov proizvod firme Inagrosa Madrid koji je sto odsto
prirodan a koristi se kao organsko ubrivo kao i zamjena za pesticide i fungicide.
NANOFORTE
NanoForte poveava kapacitet katjonske razmjene.
NanoForte poveava efikasnost elektromagnetnog djelovanja koje privlai vodu i nutritijente unutar biljke.
Poboljana
apsorpcija vode i nutritijenata poboljava rast i nutritivni sadraj. Takoe, NanoForte poveava fotosintetsku
aktivnost
biljke. Kombinacija poboljane apsorpcije nutritijenata i efikasnije fotosinteze poveava sadraj eera. Mnogi
insekti
izbjegavaju eer. Ova prednost moe smanjiti trokove i potrebu za toksinim insekticidima. Vii sadraj eera
uveava otpornost biljke na oteenja nastala smrzavanjem. Ovo moe predstavljati razliku izmeu sezonskog
gubitka i dobitka ili veih prihoda kada usjevi preive niske temperature u rano proljee i kasnu jesen.
100% biljnog porijekla, biorazgradiv, bez kancerogena .
Hranjivi sastojci NANOFORTE-a su kukuruz, soja, krompir, itarice, jegra od palme itd.

jasna
29.07.2012 at 19.29
svi su ovi savjeti super, a jo me k tome oduevila Slavica sa prijedlogom s ljuskom od jaja, stvarno ih moemo
lako skupiti i upotrijebiti, a negdje sam proitala da su namoena u vodi i dobro gnojivo boljkama, pa je korist
viestruka

juli
30.07.2012 at 0.43
Ako zelite znacajno poboljsati rast i veci prinos te bolje plodove povrca ili voca bilo u basti ili u saksiji donesite sa
jezer,reka sivog peska pomesanog sa vrlo sitnim sljunkom i naspite uz rubove saksije po zemlji u kojoj rastu biljke
ili ja bacim nekoliko saka tog peska sa jezera Ontarija oko moje loze i vocki, biljke posle toga donose brze i vece
plodove.To ima neke veze sa pozitivnim magnetnim poljem biljke. Isto tako mozemo poboljsati vodu koju pijemo
ako flasu u kojoj je voda drzimo 2-3 dana uronjenu u pesak.

M
30.07.2012 at 7.55
Prije nekoliko godina je bila jako interesantna emisija na TV o vjerouitelju koji se ujedno bavio i poljoprivrednom.
Imao je dosta neobian pristup. Mislim da njegove ideje nisu bile ba prihvaene pa je kao vjerouitelj izgubio
posao u koli..Dal netko zna konkretnije neto o tim metodama??thanks

branko
30.07.2012 at 10.14

Puevi su pravi majstori kada treba pronai biljku koja njima odgovara. Jedna takva biljka je Hieracium pilosella
L.(Zeja loboda, Liajivica,Runjika, Kosmura, Ovja brada,Jandraika i t. d.)Gde se puevi pojave, pomenuta
biljka nestaje.Inae, primetio sam da Pilosella menja boju cveta u zavisnosti od hemijskog sastava tla.Cvet je
najee ut sa jednim tankim crvenim krugom, ali moe biti i roze ili potpuno ut.Ne uspeva na kiselom tlu i
potreban joj je krenjak. U sluaju da je izloena prejakom suncu sama preseljava tamo gde je senka. To radi
pomoi vitica kojima se razmnoava.
Inae posmatrajui ivotinje, primetio sam da one imaju prirodnu sposobnost da izaberu hranu koja sadri
belanevine. Tako, na primer, maka nee da jede nita od biljne hrane ak i kad je jako gladna. Izuzetak je jedino
soivo (lea) koje sadri dosta punovrednih belanevina.

Karolina
30.07.2012 at 10.20
cula sam da je Nanoforte o kojem ste govorili jako dobar, ali da je litra preparata kod nas u Hrvatskoj oko 500 kn,
dali je to mogue??!!!

Zorana
30.07.2012 at 14.34
Insekte. poput uporne krompirove zlatice, uspeno jedu misirke,koje takoe ubijaju i zmije u bati.
U Srbiji se dosta gaji ova ivina bliska rodu
urki.

Miro
31.07.2012 at 10.41
jek ima neto protiv plamenjae?

slavica s.
31.07.2012 at 12.27
Ljuske od jaja sitno istucane i posute protiv puzeva su automatski i gnojivo u basti.
Za plamenjacu je dobar plavi kamen a ja koristim moj rastvor.
Potapam u vodu: koprivu, cokove kukuruza na sitne komadice, neven, kadificu, hajducicu, lavandu,seckani
beli luk 3 glavicesve u otprilike istoj razmeri oko jedan buket pa sve u 10l vode da stoji par dana. sve procedim
dodam jedno pakovanje ( 500 gr )Zeolita i malo narendanog sumpornog sapuna za lice.
Tom tecnoscu prskam sve po basti a samo uvece kada zadje sunce i nikako pred kisu
a inace moje macke a i kuce jedu uz svoju hranu i sveze seckane listove spanaca ili tusta
a puzevi su ovih dana bas navalili po drvecu sa vocem da se veru i posebno su se nakacili po breskvama???
nadjem ih na plodovima a ima ih i u vecim krompirima, tako da njih bas treba unistavati

slavica s.
31.07.2012 at 12.32

PUZEVI su zapravo jako korisna hrana za nas ali ja se gadim od pomisli da ih moram cistiti a i nemam neki dobar
recept za pripremuprobala sam ih grilovane (u inostranstvu) i jako su ukusni. Isto kao i zablje batake ali imam
bas averziju da ih sama pripremim

DR MARIJA KRMPOTIC BADAWI

01.08.2012 at 6.36
POZDRAV I POHVALE ZA LEPE I KORISNE TEKSTOVE ,
IMAM PITANJE: KAKO USPESNO OTERATI KRTICE?
DOSADA PRIMENJIVANI POSTUPCI OSTALI SU BEZ USPEHA , KAO STO RAZNI UREDJAI KOJI SE
POSTAVE U ZEMLJU ,POMENUTA BOCA KROZ KOJU VETAR DUVA , RUZINE GRANCICE SA TRNJEM,
NEKE BILJKE ....ALI KRTICA JE UPORNA !
MOLIM ZA VASE SUGESTIJE ,I ZAHVALJUJEM.

Milan
01.08.2012 at 21.30
veliki sam ljubitelj vrta te iz tog razloga imam vlastiti gdje nema primjene hemikalija.Saznao sam nove
stvari.lanak je za svaku pohvalu.

Milan
01.08.2012 at 21.37
Za dr.Mariju Krmpti Badawi,
vezano za problem sa krticama evo jo jedan savjet,vrijedi pokuati:
-pronaite kalcijum-karbid u grumeniima koji su ranije koristili bravari-varioci za razvijanje plina za autogeno
varenje metala.
Takve komadie karbida veliine oraha zakopajte na 10-15 cm a oni e uz prisustvo vlage razvijati neprijatne
plinove koje krtice ne vole i naputaju lokaciju.
Pozdrav i puno uspjeha!

hortenzija
02.08.2012 at 5.08
Mihailo Rai, jel se uz nano-forte mora koristiti jo neko ubrivo, ko proizvodi nano-forte da znam rei u
apoteci.Naime, nema vie ovjeg ubreta u selu gdje ja ivim i ova posljednji oban prodaje svoje ovce tako da
su alternativni izvori ubrenja moj jedini izbor. A zemlja nerodna.

nenad
12.08.2012 at 6.48
Pozdrav svima.Clanak je za svaku pohvalu ja imam jedno pitanje.KAKO SE OTARASITI ZUTIH MRAVA NA

STABLIMA VOCAKA (kruska jabuka)NARAVNO NA PRIRODNI NACIN tj.BEZ HEMIJSKIH SREDSTAVA

nenad
08.09.2012 at 19.55
Dali je stvarno moguce da nema niko saznanja kako se resiti mrava sa stabala vocaka,ili niko ne prati ovu temu?

hortenzija
09.09.2012 at 8.35
Nenade, evo ti gore biljke koje djeluju protiv nametnika pa probaj redom, ja bih se odluila najprije za pelin. nemoj
ga kuvati nego potopi u vodu pa za dan ili dva kad pone proces pomirii, u posudu sa rasprivaem i prskaj.
Istrauj,

Ivan
09.09.2012 at 8.52
Negdje sam uo da su mravi korisni na stablima, vjerojatno se hrane nametnicima.

hortenzija
10.09.2012 at 5.25
da, stvarno, a to ti smetaju mravi na stablima voaka, da li jedu voke

nenad
10.09.2012 at 14.01
Najpre hvala za savet sa pelinom probacu,(dali ima neki razmer voda -pelin)Oni uz stabla spravljaju svoje
mravinjake i na tom delu pocinje da truli kora.Takodje na mladarima stabla(lastarima)jedu mlado lisce tako da
ostaje samo goli prutic.

hortenzija
10.09.2012 at 15.44
ja bih ovako uradila: stavi pun sud pelina i vode toliko da pelin ogrezne, znai napraviti jak rastvor

slavica s.
10.09.2012 at 17.09
ulje lavande je jako dobro protiv mrava. PROBANO SA USPEHOM a i lisce saragarepe odbija mrave

hortenzija
28.09.2012 at 8.12
nenad
- u proljee kreiti stabla voaka sve do grana
- prskati dobro slanom vodom
- pomijeati brano i mljeveni biber

nenad
05.10.2012 at 11.11
STABLA JESU OKRECENA DO GRANA ALI SU ONI PRAVI VRAGOVI TO IH NE SPUTAVA DA SE POPNU.STO
SE TICE TE SLANE VODE MOGUCE JE DA CE IH OTERATI ALI PRETPOSTAVLJAM DA JE TO SAMO
TRENUTNO (dok SO ima dejstvo) NISAM U PRILICI DA IH STALNO PRSKAM JER NE ZIVIM TU
(POVREMENO DOLAZIM)VALJALO BI MI PRETPOSTAVLJAM OVO SA BRASNOM I BIBEROM
(PRETPOSTAVLJAM DA SE TO POSPE OKO STABLA JEL DA )AKO JE DRUGACIJE MOLIM SAVET POZDRAV
I HVALA

hortenzija
05.10.2012 at 23.38
da, da, oko stabla u debelom i irokom sloju

Nadicab
08.05.2013 at 1.25
slavica s, ovaj podatak kao sredstvo za suzbijanje puevau kojem se omjeru mijea i ima li negdje precizan
podatak o tomemalo je nejasno Takoer me zanima, dali je taj gvoani prah, ustvari zelena galica ili eljezni
sulfat?...Neznam to ako se pretjera sa njime i ako nateti biljkama u blizini, tj koliko daleko od biljaka mora se
posipavati??? Molim jo ako netko zna, gdje se moe kupiti kameno brano?

roksanda
17.05.2013 at 15.57
kako zastiti biljke u basti od glista?

Jeca
27.05.2013 at 8.17
Molim Vas, da li neko zna kako da eliminiem male sitne larve koje su se zalijepile na unutranju stranu listova
mojih kadifica. Ustvari one se neisu zalijepile nego su podvuene pod tanki unutranji sloj lista kadife. Teko se
vide dok se ne eliminiu, jer djeluju zamaskirano. Pojele su mi dosta listia i oni su sad skvreni nekako. Jako

volim kadifice i ne znam kako da ovo rijeim.

Pozdav svima

Meri
27.05.2013 at 9.21
Biljke treba posuti crvenom mljevenom paprikom
protiv stetocina, paprika nece skoditi biljkama
a ostale ce kukce, larve odbijati.
Protiv puzeva malo pomijesati pive i tipsa (sredstvo za pranje sua) pa pospricati po zemlji
oko biljke.

Meri
27.05.2013 at 9.36
Protiv plemenjace napraviti sirup:
1/2 kg cukera - secera
5 litara vode
sirup prokuhati , kad se ohladi svaki put
poslije kise prskati stabla rajcice i sve
ostalo sto je podlozno plemenjaci.
Da paprike budu krupnije:
1,/2 kg suhe germe ili kvasca staviti u 5 litara
vode mlake i kad se digne kvasac tim zaljevati
paprike odnosno ( 2 puta je dovoljno u razmaku
od 15 dana) i sve cvjece koje dobro cvjeta i
napreduje. ja sam se u to uvjerila i sama u
svom vrtu.

Meri
27.05.2013 at 9.42
Biljnih usi na stablu limuna rijesila sam se:
Napravila sam caj od pelina i kad se ohladio spicala sam tim cajem stablo limuna te vise nije
bilo napasnika i stablo limuna je napredovalo.
Jednom tjedno sam prskala sa caem od pelina.

goran
21.06.2013 at 9.31
Bas dobri saveti za zastitu bilju , ovi drugi koji su na bazi hemije em skupi , em glupi sto bi ljudi rekli a takodje nisu
bog zna ni zdravi .....

pozdrav .............

nemanja
02.07.2013 at 18.24
Basta mi je, po prvi put, puna rovaca i ima 10 ari. Nije moguce sistemom koji ste naveli otarasiti ih se. Jedini nacin
je da im prizovem prirodne neprijatelje ali ne znam koji su. Molim za pomo i hvala unapred!

Radenko
08.07.2013 at 8.37
Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeite neugodne mirise.
ta je KAMENO BRANO.
HVALA, lijep pozdrav

Carol
11.07.2013 at 12.26
pitanje: na balkonu smo zasijali neto zainskog bilja (perin, bosiljak, mauran, vlasac, kadulja). na nekim
biljicama primijetili smo neto kao pjenicu. nemam pojma to bi to moglo biti, a i kako bi se toga mogli rijeti (s
time mi se uope ne koriste te biljke u prehrani)
hvala za pomo

Igor
12.05.2014 at 10.41
Pozdrav!
Prvo pohvale za lana!
A odmah i pitanje - dali je omjer za koncentrate (juhe) svugdje 1kg na 10l vode? konkretno, lie bazge (zlatice) i
kopriva me zanimaju. Imam 1000kvadrata za pricati pa bi mi omjeri bili dosta korisni :)
Hvala unaprijed!

mamaci
16.05.2014 at 22.04
I mene zanima ova pjenica koju spominje Carol. Netko mi je rekao da to rade puevi no ini mi se nemogue. To
je ba pjenica - kao nekakva pljuvakica na - skoro - vrhu granice. Bilo ega. Toga ima svugdje.
TA JE TO ??????

mamaci
16.05.2014 at 22.08

I nadovezala bih se na onu priu o mravima po stablu voke. Pa je netko napisao da su moda mravi zdravi jer
jedu ostale nametnike. E pa za informaciju - nama su pojeli cijelo stablo! Ne ba kao termiti onako doslovno - ali
iznutra. Tako da je na kraju od preparata dola u obzir samo motorka (naime, stablo se skroz osuilo). Kada smo
ga prepilili ustanovili smo da je sluio kao mravinjak milionima mrava.

Ljerka
26.05.2014 at 8.43
Sve pohvale za clanak, procitala sam sa zadovoljstvom.

Marija
13.07.2014 at 12.34
Carol, koliko god ti udno bilo ta pjenica jeste trag od pua.

Miljenko
17.07.2014 at 4.00
Odlino! Ima ljudi koji znaju znanje. Ovo svakako nije Alternativa. Ja ovo nazivam nudom. Eto, ipak, zbog veine
se to zove alternativom jer radije se odabiru jako dobra/uinkovita kratkorona rjeenja koja dugorono guraju
cijeli svijet u propast. Nismo svjesni toga odakle idemo, a jo manje kamo idemo.
O prirodi moramo uiti i im bolje simulirati njezine mehanizme. Inae smo, kao ljudski rod, nalik galopirajuoj rak
rani naega eko sustava
Samo naprijed, ovo je jedini izlaz, ako ga uope ima Sorry na dozi pesimizma:-)

Ostavi komentar

Vae ime:
Vaa e-mail adresa:
Ocjena lanka:
Va komentar:
Smajlii
Zapamti me!
Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail!
Poetna
Arhiva
Impressum
Oglaavanje
Kontakt