Dobri i loi susjedi u vrtu

Kad planirate gdje ete koju biljku posaditi sigurno razmiljate i o tome kako e se raslinje
slagati s obzirom na oblik, strukturu i boju. Postoje i neka pravila kod kombiniranja biljka i njih
bi se trebali pridravati. U prirodi postoji niz biljaka koje su isto tako prilagoene uvjetima na
nekom odreenom poloaju. Imamo biljke koje su dobri susjedi i djelomino se savreno
nadopunjavaju. Ako imate prilike posaditi takvu raznoliku i harmoninu zajednicu imat ete
sigurno puno koristi.
Mijeana sadnja je idealna pogotovo za male vrtove. Ako na pravi nain odaberemo vrste koje
emo skupa saditi iskoristit emo svu povrinu maksimalno i povoljno utjecati na rast biljaka.
Vrlo je korisno mijeati i razliito ljekovito i zainsko bilje kako bi titili povre od nametnika.
Iako suvremena agronomija ovome ne pridaje preveliku vanost u malim vrtovima se
mijeanjem kultura dobivaju fantastini rezultati.
Naravno, moda pravilan odabir dobrih i loih susjeda nee rijeiti sve probleme vrta, ali e ih
svesti na minimum. Na ovaj nain izbjegavate upotrebu kemijskih sredstava a prirodni izvori kao
svjetlo, voda i zrak bolje su iskoriteni. Smanjuje se rizik od slabog uroda kao i napadi
nametnika, a urodi se mogu poveati za 50% u odnosu na monokulture.
S obzirom na namjenu i rezultate koji se postiu udruivanjem nekih biljaka razlikujemo:
biljke koje izravno pomau jedna drugoj
Iako su uzroci ovih dobrosusjedskih odnosa uglavnom nepoznati, smatra se da tajna lei u
korijenskim izluevinama koje stimuliraju rast nekih drugih biljaka.
biljke koje pomau sljedeoj kulturi obogaujui tlo
Ovdje uglavnom spadaju sve biljke koje koristimo za zelenu gnojidbu.
Isto tako lan poboljava strukturu tla, heljda mobilizira slabo topive spojeve fosfata i kalcija, soja
i repa blagotvorno djeluje na teka tla itd.

 pomo malog omjera

Neke biljke bolje rastu ako su okruene drugim biljkama u vrlo malom omjeru. Tako se smatra
da veina aromatinog bilja (osim komoraa) ima pozitivan uinak na mnoge kulture, ali
zanimljivo je da moraju biti u sasvim malom omjeru spram glavne kulture (1:100) Razlog je taj
to stvaraju fitonicidne materije koje ubijaju mikroorganizme. Isto vrijedi za koprivu, koja
zasijana uz rubove veine biljaka stimulira njihov rast. Slino djeluje grah oko celera, kamilica
oko luka ili hren oko krumpira.
biljke koje tite susjede od napada tetnika
tetnici ih izbjegavaju zbog mirisa. okusa, boje, ili su upravo njima privueni, pa napadaju njih,
a ne glavnu kulturu.
Poznati su primjeri mrkve i luka koji se zajedno brane od mrkvine i lukove muice, kadulja
odbija neke vrste gusjenica, dragoljub titi jabuke od napada lisnih ui itd.
biljke koje odbijaju neke ivotinje
Ricinus posijan oko kue odbija komarce, a razne vrste mljeika i svjee bazgine granice
odbijaju glodavce.
biljke koje smanjuju napad bolesti
Openito se smatra da sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni. Pelin u ribizlu smanjuje napad
hre, bosiljak u krastavcima smanjuje napad bolesti krastavaca.
biljke koje privlae ptice i leptire
To su uglavnom grmolike biljke bogate bobicama i prikladne za savijanje gnijezda, a za
privlaenje leptira leptirov grm (ljetni jorgovan)
Dobri i loi susjedi u vrtu
Osim to treba voditi rauna da se osjetljivije povre nae pored onog tko e ga tititi od bolesti i
nametnika, dobro je voditi rauna o iskoritenosti prostora, zahtjevima povra za hranjivim
tvarima, svijetlom, suncem, zrakom itd.

Tako e pokoja rajica u gredici kupusa tititi kupus od tetoina, poriluk koji se razvija u visinu
ostaviti e dovoljno mjesta celeru koji ide u irinu,
salata i luk ostaviti e dovoljno svjetla jedno drugom, mrkva e uivati u blizini graka jer on na
krajevima korijena sprema viak duika koji je mrkvi potreban. To su samo neki primjeri,
pokuajte i sami eksperimentirati.

Najbolje rjeenje za dobivanje rezultata bez otrova koji su prozvani sredstva za zatitu bilja,
umjetnih gnojiva i pesticida bilo bi kombiniranje gredica.
Pomno isplaniran vrt utedjet e mnogo vremena, truda i novca, a u konanici, ono najvanije,
dat e vei prinos i zdrave plodove.
Veinu e planiranje vrta u poetku zbuniti npr. krastavac voli grah i enjak, ali enjak ne
voli grah. enjak voli salatu i rajicu, ali rajica ne voli krastavac. Koliko je vano voditi brigu
o dobrim susjedima, isto toliko treba paziti i na loe susjede u vrtu.
Neke se vrste u prisustvu drugih nee razvijati, ili e se razvijati slabo, neke e donijeti samo
tetu, a neke su opet sposobne potpuno unititi drugu vrstu.
Moda e vam planiranje u poetku oduzeti vie vremena, ali e se kasnije viestruko isplatiti.
Evo nekih primjera dobrih i loih susjeda u vrtu
biljka
dobar susjed
artioka salata, grah, graak, rotkva
bijela repa rajica, kupus, poriluk
salata, rajica, poriluk, rotkva, kupus, pinat,
celer
mahune
cikla
luk, salata, grah, vlasac, enjak
grah
artioka, pinat
graak
krastavac, mrkva, rotkva

lo susjed

krumpir, kukuruz, krastavac

mrkva, krumpir, pinat
luk, enjak, rotkva, komora
mahune, grah, luk, enjak, krumpir,

biljka

dobar susjed

jagoda
enjak, grah, poriluk, vlasac, pinat, luk
koraba
grah, graak, poriluk, pinat
krastavac mahune, graak, luk, enjak
krumpir

kupus, pinat, hren

kupus
luk
mahune
mrkva
paprika
poriluk
rajica
rotkva
salata

rajica, krastavci, mrkva, graak i grah

krastavci, paradajz, mrkva, jagode i cikla
kupus, cikla
luk, graak, poriluk, enjak
pinat, salata i rotkvica
celer
perin, celer, kupus, enjak, pinat
salata, graak, artioka, celer
rotkvica, koraba

lo susjed
rajica
kupus
rotkvice, krumpir, rajica
suncokret, celer, rajica, krastavac,
cikla
luk, enjak, jagoda, komora
grah, kupus, graak, poriluk
graak, grah
cikla
mahune
poriluk
krastavac, graak, krumpir, komora
luk, grah
perin, suncokret

Aromatino bilje kao dobar susjed

Neke ukrasne, zainske i ljekovite biljke siju se s voem i povrem da ih zatite, jer izluuju tvari
koje unitavaju tetne mikroorganizme, nametnike i bolesti. Neke svojim mirisom maskiraju
mirise kultura koje napadaju insekti i bolesti i na taj ih nain tite.
Boraina - Borago officinalis
Korijenje boraine prozrauje teko tlo, tjera nametnike kupusa i dobro se slae s tikviastim
povrem.
Bosiljak - Ocimum basilicum
Ima dobra ljekovita svojstva i osnauje imunosni sustav biljaka koje ga okruuju. Savjetuje se u
kombinaciji s rajicama, paprikom, patlidanom, krastavcima, ruama. Mirisom odbija lisne ui,
komarce i grinje.
ubar - Satureja hortensis
Odbija leptira kupusara i pueve golae.
Dragoljub - Tropaeolum
Odbija lisne i titaste ui, gusjenice, mrave, mieve, bijelu muicu i leptira kupusara. Trebalo bi
ga sijati ispod voaka, naroito treanja, i rua.
Gavez - Symphytum
Posjeduje prehrambena i iscjeliteljska svojstva za biljku. Od njegovih se listova pomijeanih s
koprivom priprema otopina ili gnojivo bogato kalijevim karbonatom.

Pelin - Artemisia absinthium

Ako se nae pored ribiza, smanjuje mogunost pojave hre na grmovima ribiza. Ima prejak miris
pa ga je dobro odvojiti od ostalog aromatinog bilja.

Kadifica - Tagetes
Isto kao i neven, odbija nematode i ostale nametnike. Dobro ga je posaditi na rubove gredica. U
kombinaciji s perinom uveava energiju rajice, luka i rotkvice.
Kadulja - Salvia officinalis
U vrtu je prijeko potrebna jer ima iscjeliteljsku sposobnost prema ostalim biljkama. Odbija
leptira kupusara i pueve golae. Privlai bubamare, korisne u borbi s lisnim uima i
gusjenicama. Dobro se slae s mrkvom. Udruena s rumarinom donosi korist cijelom vrtu.
Kamilica - Matricaria chamomilla
Oporavlja zemljite oko metar u promjeru. Spreava pojavu bijelog crva. Dobro je nekoliko
busena posaditi meu poriluk, krumpir i celer.
Kopar Anethum graveolens
Odbija leptira kupusara. Slae se s mrkvom, salatom, krastavcima, kupusom, repom i lukom.
Lavanda Lavandula angustifolia
Spreava pojavu lisnih ui i mrava. Dobro ju je zasaditi u blizini rua.
Majina duica Thymus vulgaris
Odbija leptira kupusara, gusjenice i pueve golae. Uzgaja se na rubovima vrta. Pomaze u
lijeenju ostalih biljaka.
Nana - Mentha piperita
Odbija tetoine kupusa i lisne ui. Buseni nane koji rastu uz koprivu imaju veu koncentraciju
mirisnih ulja.
Neven - Calendula officinalis
Njegov korijen lui tvar koja odbija oblie (nematode). Dobro ga je imati u blizini mrkve i rua.

ta se s im(ne) slae
22. april 2011. od Durmitor Ostavite komentar

Prilikom sastavljana godinjeg plana za sjetvu trebalo bi uzeti u obzir

injenicu da se neke biljne vrste uspenije razvijaju i rastu u prisustvu drugih biljaka koje ih tite
od bolesti i tetoina, ali svakako treba imati u vidu i injenicu da pojedine biljne vrste ometaju
rast i razvie drugih.
Profesor dr Petar S. Maksimovi i dr Nada P. Simovi smatraju da pravilno odabrana
kombinacija mjeovitog gajenja biljaka smanjuje upotrebu hemijskih sredstava pri emu se
dobijaju zdraviji proizvodi. Penica se bolje razvija i manje je napadaju bolesti ako u njenoj
blizini rastu biljke kukolja, a kao uspjena pokazala se i zajednica pasulja, tikvi i kukuruza, tvrde
oni.
Neke biljke svojim mirisom rastjeruju tetoine i time tite ne samo sebe ve i svoje komije, pa
e tako poneka stabljika paradajza posadjena u bati sa kupusom rastjerati tetoine koje
napadaju kupus, smatraju Maksimovi i Simovi. Dobri susjedi paprici su spana, salata i
rotkvice, a lo boranija, dok se paradajz uspeno razvija u drutvu kupusa, celera i pastrnjaka, a
neto slabije u prisustvu graka i krompira.
Nae nacionalno povre krompir se loe slae sa celerom i suncokretom, ali dobro uspijeva u
drutvu kupusa i spanaa, dok su graku dobri susjedi krastavac i salata, a lo boranija.
Boranija se uspeno razvija i raste u blizini kupusa i cvekle, a loe u prisustvu graka i pasulja,
dok su dobro drutvo salati keleraba i rotkvice. Dobri susedi krastavcu su crni lik i boranija, a lo
rotkvica, dok celeru prija prisustvo salate, spanaa, praziluka i boranije.
argarepi su dobri susedi sve gajene biljne vrste, a na mnoge od njih i ona povoljno utie tako
to ih titi od tetoina

Ricinus tjera krtice

Organska poljoprivreda Dobri i loi susjedi
Neke ukrasne, ljekovite i zainske biljke se siju sa povrem i voem da ih zatite jer stvaraju
materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme a i odbijaju tetoine i izazivae bolesti.
Ako se umjesto jedne u lejama bate gaji vie kultura prednost je mnogostruka. Mjeovite
kulture obezbjeuju vei prinos jer se bolje iskoriava zemljite i manje iscrpljuje, svaka od
biljaka se bolje razvija, ukus je bolji zbog delovanja susjeda, a i bolje se tite od bolesti i
tetoina. Meutim, kao i u svijetu ljudi i meu biljkama ima dobrih i loih susjeda pa nije sve
jedno koje ete da uparite.
Na primer neke ukrasne, ljekovite i zainske biljke se siju sa povrem i voem da ih zatite jer
stvaraju fitonicidne materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme, odbijaju tetoine i
izazivae bolesti. A, i svojim mirisom maskiraju miris gajenih biljaka koje privlae insekte.
U fitonicidne biljke spadaju: neven, kadifica, dragoljub, bora, bosiljak, ubar, ren, miroija,
majina duica, alfija, metvica, nana, lavanda, bela slaica, maslaak, urevak, kamilica,
majoran, mljeika, carevac, bijeli i crni luk, celer?!?!
Neven (Calendula officinalis) i kadifica (Tagetus erecta i Tagetus patula) fitonicidima koje lui
njihov koren odbijaju gliste nematode. Zato ih bi trebalo da se sade pored redova argarepe i
izmeu rua. Bijela slaica (Sinapis alba), takoe, suzbija nematode, dok celer odbija leptira
kupusara. Dragoljub (Thopaelum majus) tjera biljne vai, bijelu muicu i leptira kupusara i zbog
toga bi trebalo da se sije ispod voaka napadnutih biljnim vaima i pored kupusnjaa. Ako se ren
posadi ispod trenje sprijeie pojavu gljivine bolesti monilie, a oko krompira odbie
krompirovu zlaticu i uticae da krtole budu zdrave i ukusne.
Lavanda (Lavandula angustitolia) i majoran (Majorana hortensis) spreavaju pojavu lisnih
vaiju i mrava, dok kamilica (Matricaria chamomilia) lijei zemljie oko metar u preniku
(spreava pojavu se bijelog crva, a utie i na biljke oko sebe). Nana (Menta piperita) odbija

tetoine kupusa i lisne vai, bosiljak (Ocimum basilicum) mirisom odbija lisne vai, komarce i
grinje, dok metvica (Mentha spicata), posaena izmeu plavog patlidana, titi ovu biljku od
krompirove zlatice. Bora (Borago officinalis) i miroija (Anethum graveolens) odbijaju leptira
kupusara a alfija (Salvia officinalis), majina duica (Thymus vulgaris) i ubar (Satureja
hortensis) pored njega i pueve golae. Maslaak (Turadacum officinalis) odbija gliste
nematode dok crni luk posaen u redove sa argarepom titi od mrkvine muve i glista nematoda.
Bijeli luk posaen izmeu redova jagode utie da plodovi ne obole od sive plesni, a posaen
izmeu redova argarepe sprjeava pojavu nematoda. Mljeika carevac (Euphorbia lathuris) i
ricinus mirisom korena rasteruju krtice, voluharice i poljske mieve.
Kad god je mogue, u bati bi trebalo da se gaje stare, domae sorte voa, povra i vinove loze
koje daju kvalitetne plodove, kao i selekcionisane biotipove poludivljeg i divljeg voa i povra
jer je otpornije i bogato bioloki aktivnim materijama.
KO S KIM
Celer mrzi krastavac
Bijeli luk poeljni susjedi su jagode, krastavac, argarepa, paradajz, voe a nepoeljni su
pasulj, graak i kupus.
Bosiljak poeljni susjedi su pasulj i razne salate.
Boranija poeljni susjedi su rotkvica, krastavac, salata, cvekla, celer, paradajz, spana, tikvice,
prokelj i rotkva a nepoeljni crni i bijeli luk, praziluk, vlaac i radi.
Celer poeljni susjedi su pasulj, krastavac, kupus, praziluk, paradajz i spana a nepoeljni
krompir i celer (ne uspijeva dobro kao monokultura).
Cvekla poeljni susedi su crni luk, salata, pasulj, luk vlaac dok je nepoeljan spana.
Crni luk poeljni susedi su krastavci, paradajz, argarepa, jagode, cvekla, kamilica i miroija a
nepoeljni pasulj, kupusnjae, graak i praziluk.
Graak poeljni susedi su miroija, argarepa, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i
pargla a nepoeljni krompir, praziluk, crni i bijeli luk, pasulj i paradajz.
Kadifica poeljni susjedi su kupusnjae, paradajz i celer.
Keleraba poeljni susjedi su pasulj, graak, krompir, praziluk, celer, rotkve, salata, spana,
paradajz, kukuruz a nepoeljnih nema.
Krastavac poeljni susedi su pasulj, miroija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i
pasulj dok su nepoeljne rotkvice.
Krompir poeljni susedi su pasulj, miroija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj
a nepoeljni su graak, kupus, celer, paradajz, salate i tikve.
Luk vlaac poeljni susedi su argarepa, cvekla, jagoda a nepoeljni kupusnjae, pasulj,
boranija, graak i praziluk.
Miroija poeljni susjedi su voke, rotkve i pasulj.
Neven poeljni susjedi su argarepa i crni luk.
Paradajz poeljni susjedi su pasulj, argarepa, crni luk, kupus, keleraba i salata, praziluk,
perun, celer, rotkvice, alfija, nana, ruzmarin i kadifica dok su nepoeljni graak, kupus,
paradajz, salate i tikve.
Pasulj poeljni susjedi su krastavac, bosiljak, kupus, keleraba, salata, rotkvice, celer, paradajz,
repa, rabarbara i blitva a nepoeljni crni i bijeli luk kao i praziluk.
Perun poeljni susjedi su bele i crvene rotkve, paradajz, jagode dok je nepoeljna salata.

Praziluk poeljni susjedi su jagode, argarepa, kupus, keleraba, salata, celer, paradajz a
nepoeljni crni luk, graak i sve vrste jagoda.
Ren poeljni susedi su krompir, mak i voke.
Rotkve poeljni susedi su pasulj, graak, jagoda, argarepa, kupus, keleraba, salata, perun,
spana, paradajz, ubar, miroija i boranija a nepoeljan je krastavac.
Salata poeljni susjedi su pasulj, graak, jagode, krastavac, kupus, keleraba, praziluk, rotkve,
paradajz, crni luk i bosiljak dok je nepoeljan perun.
Radi poeljni susjedi su paradajz, argarepa, salata, visoka boranija a nepoeljan je perun.
Spana poeljni susedi su krompir, kupus, keleraba, rotkve, pasulj, paradajz a nepoeljna je
cvekla.
argarepa poeljni susedi su graak, miroija, crni luk, praziluk, rotkvice, neven i alfija a
neopoeljnih nema.
Sve vrste kupusa poeljni susjedi su jagode, salata, krastavac, celer, praziluk, rotkve, spana i
paradajz dok su nepoeljni crni i bijeli luk, krompir, graak i pasulj.
Tikvice i bundeve poeljni susjedi su crni luk, visoka boranija dok nepoeljnih nema.
alfija poeljni susjedi su paradajz i celer