DODAVANJE I ZAMJENA MATICA

SADA JE VRIJEME DODAVANJA I ZAMJENE MATICA NADAM SE DA

E OVAJ TEKST NEKOME POMOI!

Dodavanje i zamjena matice u pelinju zajednicu predstavlja sloen i odgovoran

posao. U pelarskoj praksi danas postoji vie od 50 naina ili metoda u
tehnologiji dodavanja i zamjene matica koje su ne tako rijetko u meusobnoj
proturijenosti. Kako se dolazi do novih ,, metoda,, i kako se one ire? Kada
pelar uspjeno doda ili zamjeni maticu u pelinjoj zajednici, on smatra da je
otkrio jedinstveno pravilo. Uvjeren da je otkrio ,,novu metodu,, svoje pravilo
poinje iriti meu pelarima uvjeravajui ih kako se matica moe samo tako
dodati. Meutim, kada to isto pokua drugi put, vie to ni njemu ne uspijeva. U
emu je problem? Ako bi pravilo pelinje zajednice prikazali ljudskim govorom
ono bi glasilo:,, U naoj zajednici postoji samo jedna matica, svaka druga je tua
i opasna za nau. U koliko se pojavi druga treba je odmah uklupati i uguiti. Da
li je uvijek bilo tako? U davnim prolim vremenima, kada su pele zapoinjale
svoje udruivanje u pelinju zajednicu, u njoj je najvjerojatnije postojalo
stotinjak polu razvijenih enki koje su polagale jaja. Sve su one zajedno ivjele
u miru i bez ikakvih meusobnih antagonizama. Polagale su jaja, njegovale
svoje potomstvo i istovremeno letjele u potrazi za nektarom i peludi. Neke od
njih polagale u vei broj jaja, a za uzvrat dobivale su vie mlijei od pela koje
su im pruale vie panje. U dugom evolucijskom procesu, koji je trajao vie
tisua godina, organi za oplodnju, reprodukciju i polaganje jaja nisu se
podjednako uspjeno razvijali. Kod nekih matica ovi organi su se razvijali u toj
mjeri da je samo jedna matica mogla zadovoljiti potrebu za brojem jaja koji je
omoguio normalan razvoj pelinje zajednice. To je razdoblje kada se u jednoj
pelinjoj zajednici ne mogu vie podnositi niti dvije matice. Ako se u pelinjoj
zajednici, u kavezu ili bilo kojem zatvorenom prostoru nau dvije matice, one
istog trenutka stupaju u meusobnu borbu koja redovito zavrava smru jedne
od njih. Svaka od njih pokuava to bre ubosti alcem u mekano tkivo i
ubrizgati smrtonosnu tekuinu-otrov. Teko je opisati tu teku borbu. Meutim,
tijekom evolucije i tu je naeno nekoliko udesnih rjeenja. Prvo, trebalo je nai
rjeenje u pogledu konstrukcije alca. Kada pela ubode, ona iz koe ne moe
izvui alac. Na taj nain ugiba pela koja je ubola i ona koja je ubodena.
Matica ima iglu koju, kada ubode, vadi pa ugiba samo ona koja je ubodena.
Drugo, bilo je potrebno osigurati da u borbi pogine starija. Starija matica teko
savija zadak, a uz to i otrovna tekuina je jako gusta i teko izlazi kroz kapilarnu

1
cijev alca. Upravo radi toga mlada matica je u prednosti i redovito iz takve
borbe izlazi kao pobjednik. Meutim, ima sluajeva da dvije i vie matica
paralelno ive i rade u jednoj pelinjoj zajednici. U koliko se spoje dvije matice,
starije od dvije godine tijekom lipnja i srpnja one ne mogu fiziki jedna drugu
ubosti. Tijekom cijele godine one usporedno ive i rade, a tijekom zime ona jaa
izgrize krila onoj slabijoj i na taj nain ju onesposobi i eliminira iz zajednice. U
tihoj izmjeni esto se dogaa da dvije matice jedno vrijeme i rade usporedo. To
je mogue samo iz jednog razloga to stara matica izbjegava susret i ne uputa
se u borbu sa mladom maticom. Matice ne rade razliku u pogledu meusobnog
srodstva. Na isti nain ponaaju se majke prema kerima i sestra prema sestri
kao i prema svakoj drugoj matici sa kojom nije u srodstvu. Tek izleena matica,
u koliko se nae u bilo kojim uvjetima u prostoru gdje se nalazi zatvoreni
matinjak, nastojat e to prije taj matinjak pregristi, a matinu liinku u njemu
unititi. U koliko se dvije matice susretnu u bilo kojem prostoru, istog trenutke
poinje meusobna borba u kojoj uvijek jedna bude ubijena alcem one druge, a
pele se ne mijeaju u taj obraun. U nazonosti matice moe ostati samo
zatvoreni matinjak,kojeg pele brino uvaju i tite od nje. to se tie otvorenih
matinjaka (do 6dana starosti) matica se prema njima ponaa kao da ne postoje.

ZATO PELE TEKO PRIMAJU DRUGU MATICU?

To je pitanje koje jo uvijek eka konkretan odgovor. Meutim, odgovor je na

vidiku i rjeenje na dohvat ruke. Svaka matica okruena je odreenim brojem
pela pratilja koje se neprekidno mijenjaju. Te pele hrane maticu, njeguju i sa
njom rade izmjenu biokemijske informacije. Pele koje okruuju maticu ovjek
je nazvao matina svita. Vei broj biokemijskih supstanci- feromone- proizvodi
matica putem svojih posebnih lijezdi. Najaktivniji feromon, proizvod je
eljusnih lijezdi matice, a to je trans-9-keto- 2- decenska kiselina. Tim
feromonom matica potvruje svoju prisutnost, njime se meusobno utvruje
pripadnost pelinjoj zajednici, sprjeava se razvoj jajnika i polaganje jaja od
strane pela, gradnju matinjaka kao i njihovo izlijeganje. Matina svita, koja
ima stalan kontakt sa maticom, prenosi putem feromona poruke i na taj se nain
odrava bioloka cjelina pelinje zajednice i potiu pele na obavljanje radnih
aktivnosti. Izvor feromona nije samo u direktnom kontaktu pela sa maticom
kao i pela koje su bile u dodiru sa maticom. Matica se neprestano kree po
okvirima saa i dijelovima konice. Sva mjesta koja matica dotiu svojim
tijelom ostaju feromonirana u kraem vremenskom razdoblju. Iz svega naprijed
navedenog proizlazi zakljuak: da agresivno i neprijateljsko ponaanje pela

2
prema matici koju elimo dodati pelinjoj zajednici, proizlazi iz raspada
feromonske veze izmeu matice i pela u trenutku kada u konici nestane
matica. Pele poznaju samo jedan prirodan nain ponovnog uspostavljanja
feromonske veze, a to je gradnja matinjaka. Budui da matina mlije, a
naroito starija matina liinka emitiraju isti feromon, to govori da se
biokemijska veza vrlo brzo ponovno uspostavlja. Upravo radi tako odabranog
prirodnog puta u rjeavanju feromonskih veza, pele se agresivno ponaaju
prema drugoj matici i ne ele je prihvatiti. Da bi pele prihvatile drugu maticu,
potrebno se je koristiti svim navedenim saznanjima i pravilno ih koristiti u svim
sluajevima u tehnikom i tehnolokom postupku dodavanja i zamjene matice u
pelinjoj zajednici.

KADA MIJENJTI MATICU?

Kvalitetu matice ocjenjujemo prema broju i nainu polaganja jaja. Dobre, a uz to

i mlade matice polau jaja bez preskakanje elija u sau, ire povrinu kruga od
centra okvira prema krajevima, polau jaja u sam centar dna elije, a svako je
jaja nagnuto na istu stranu. Kada je leglo poklopljeno , kod dobre matice ono
predstavlja jedinstvenu i cjelovitu povrinu. Izmeu mnogih faktora broj
poloenih jaja ovisi i o samoj starosti matice. Iako matica moe ivjeti etiri, pet
pa i vie godina,ona je sposobna za polaganje veeg broja jaja samo u prve dvije
godine ivota. U daljnjem tijeku ivota kod matice se smanjuje intenzitet
stvaranja enskih jajnih elija zbog ega se naglo smanjuje reprodukcija
potomstva. Kod matica stariji od dvije godine smanjen je intenzitet rada sjemene
pumpice, radi ega matica polae vei broj neoploenih jaja u radilike elije iz
kojih se legu sitni trutovi. Davno je dokazano da pelinja zajednica sa
jednogodinjom maticom pod jednakim uvjetima uzgoja donosi vie meda od
pelinje zajednice sa starijom maticom, u jesen due, bolje i vie njeguje leglo,
rijetko se pod istim uvjetima roji, takva pelinja zajednica je i manje zaraena
varoom. Samim tim matice treba mijenjati barem svake druge godine. Na taj
nain poveavamo produktivnost za oko 20%, rojenje se smanjuje za 50%,
smanjuje se zaraenost varoom za 20%, a nozemozu za oko 10%. Zahvaljujui
veem broju mladih zimskih pela, broj oboljelih i uginulih pelinji zajednica se
na ovaj nain znatno smanjuje. to se vremena tie, promjenu matice, formiranje
novih zajednica (nukleusa) treba prilagoditi svojim potrebama i mogunostima u
pogledu osiguravanja kvalitetnih matica. Najbolje je ovaj posao obaviti u drugoj
polovini lipnja, a drugi termin ne bi smio biti poslije druge polovine srpnja jer
tada nastupaju jake vruine , sue , bespano razdoblje itd. Kako je zamjena

3
matice struan, sloen iskup posao kojim se osigurava i u najveoj mjeri prua
pomo pelinjoj zajednici(daleko vie od prihranjivanja ili selidbe) potrebno je
osigurati kvalitetne matice iz provjerenog uzgoja. Zamjena ne smije biti plod
sluajnosti (osim u izuzetnim sluajevima) ve planski i najodgovorniji posao
na pelinjaku. U obavljanju ovog posla utkana je strunost, znanje i odgovornost
pelara. Od uspjenosti izvoenja ovog posla ovisit e daljnji dugogodinji
uspjeh pelinje zajednice. Zamjena i dodavanje matice u pelinjoj zajednici ne
temelji se na teoretskim postavkama i sluajnosti uspjeha. Proces zamjene i
dodavanja matice temelji se na teoretskom i praktinom postupku zamjene i
dodavanja veeg broja matica. U koliko se pelar u svemu pridrava opisanog
postupka, ne postoji nikakva mogunost da pele uklupaju ili otete maticu u
postupku dodavanja ili zamjene. Pridravajui se u svemu pisanog postupka
sauvat emo veliki broj matica od sigurne smrti, a samim tim i cijena po
dodanoj matici bude puno manja, a korist jo vea.

ZAMJENA OPLOENE MATICE MATINJAKOM

Ako se pelinja zajednica nalazi u dva ili tri nastavka LR konice, gornji
nastavak jednostavno pregradimo poklopnom ili snelgrovom daskom,ili jo
jednostavnije na nastavku se probui rupa od 20 mm. Na ovaj nain smo dobili
pregraenu konicu sa letom na suprotnoj strani postojee konice. Nakon
oplodnje matice, rupu na nastavku moemo zatvoriti ali ona nam je potrebna iz
najmanje pet razloga, znai da je ne moramo zatvarati. U pregraenom dijelu ne
smije biti prolaza za pele, a u sredinu stavimo okvir sa poklopljenim leglom i
jedan sa nepoklopljenim leglom i njih oznaimo. Sa obje strane okvira sa leglom
stavimo po jedan okvir sa medom, peludi i pelama. Takvih okvira moemo
staviti i vie , ali nikako manje. Narednih nekoliko dana pele e izlijetati kroz
novo otvoreno leto, stare pele e se vraati na donje leto, a mlade e pele
ulaziti na novootvoreno leto u gornji dio pregraene konice. U tom gornjem
dijelu konice ostaju samo mlade pele. Ve istog dana kada smo pregradili
konicu, pele su poele izvlaiti prisilne matinjake koji nikome ne trebaju.
estog dana u pregraeni dio moe se u okvir saa ili samo izmeu okvira sa
leglom staviti matinjak starosti od 9-10 dana. Prije dodavanja matinjaka
moramo provjeriti sljedee: duinu matinjaka koji mora biti najmanje 2 cm ,
matinjak se ne mije prevrtati niti zadravati u prostoriji u kojoj je temperatura
ispod 28 C, matinjak se ne smije stavljati u nikakav iani kavez ve ga
ugraditi u sae gdje su povueni prisilni matinjaci ili jednostavno izmeu dva
okvira. Ako se matinjak stavi u nekakav kavez bilo kakvog oblika nee biti

4
dovoljno grijan jer pele matinjak griju samo onda kada na njemu sjede. Dobro
je poznato da temperatura u unutarnjem dijelu konice nije uvijek 34,5 C.
Budui da e se matica iz matinjaka za 1-2 dana izlei, ona e na izgled biti
sasvim u redu. Meutim, vei broj prehlaenih matica poslije redovne oplodnje
zapone sa polaganjem jaja, a za mjesec dana dolazi do tihe izmjene. Izmeu 5 i
7 dana matica e se u 90% sluajeva oploditi i poeti sa polaganjem jaja. Nakon
12 dana otvori se donji dio konice,izvadi se matica, makne se
pregrada(poklopna daska ili snelgrova daska) i obje pelinje zajednice, bez
dopunske pelareve intervencije se spoje. U koliko ne bi uklonili staru maticu,
due vrijeme obje matice bi paralelno ivjele i radile. U krajnje ishodu bude
uklonjena stara matica. Poto jedna pelinja zajednica ne mora letjeti iz konice
na dvije strane, poslije spajana pelinjih zajednica mnoge e pele same
promijeniti leto, a nakon desetak dana (ili nakon selidbe) moemo zatvoriti rupu
na gornjem nastavku, ali rupu moemo koristiti i udruge svrhe.

ZAMJENA MATICE SLINIH BIOLOKIH VRIJEDNOSTI

Pod slinim biolokim vrijednostima podrazumijevaju se dvije matice priblino

iste starosti i teine. Takva promjena matica radi se u cilju oplemenjivanja,
oteenja ili nedovoljne plodnosti matice. U pelinjoj zajednici u kojoj je
potrebno promijeniti maticu ona se pronae na okviru, a okvir sa pelama
naslonimo na konicu. Iz nukleusa ili oplodnjaka takoer izvadimo okvir na
kojem se nalazi matica koju dodajemo. Prvo se malim tapiem pretjera matica
na naslonjeni okvir. Njezinim prelaskom na okviru se nalaze dvije matice jedna
pored druge. Nakon 1-2 minute maticu koju mijenjamo tapiem izbacujemo sa
okvira, zatim ju ulovimo. Okvir sa novom maticom drimo jo kratko vrijeme
izvan konice, a onda ga zajedno sa maticom stavljamo na isto mjesto u konicu.

ZAMJENA STARE MATICE MLADOM OPLOENOM MATICOM

U praksi ovo je najei sluaj zamjene matice u pelinjoj zajednici. Takvu

zamjenu matice pelar bi trebao napraviti najmanje svake druge godine u svim
pelinjim zajednicama.Za uspjeno dodavanje matice pelinjoj zajednici bez
gubitka i oteenja matice, potrebno je u svakoj konici imati okvir u kojem
imamo matini kavez. Tom okviru su vanjske dimenzije iste kao i svakom
drugom okviru odreenog tipa konice. Satonoa okvira razlikuje se u debljini
koja iznosi 25 mm. Na sredini satonoe urezan je lijeb dimenzije 100X20X15
mm, a to je dio u kom se nalazi hranilica u koju se stavlja eerna pogaa. U

5
sredinjem dijelu sa strane probuena je rupa od 12 mm, a sa druge strane rupa
od 2 mm. Gornja strana otvora matinog kaveza ima vrataca koja slue za
stavljanje pogae i ienje kaveza. Okvir u kojem se nalazi matini kavez je
kao i svi ostali okviri on se uiava, stavlja se osnova, stalno je u konici i
koristi se na isti nain kao i svi drugi okviri. Okvir sa matinim kavezom za
dodavanje i zamjenu matica i to oploenih matica upotrebljava se na sljedei
nain:

a) Na matinom kavezu se otvore vrataca i u hranilicu se stavi pogaa i

vrataca se zatvore.

b) U konici pronalazimo maticu, ulovimo je i kroz rupu od 12 mm stavljamo

u matini kavez, a rupu zatvaramo komadiem satne osnove 20x20 mm. Na
osnovi se u ovoj prilici ne smije buiti nikakva rupa.

c) Nakon 2 sata iz konice se ponovo vadi zajedno sa pelama , matini

kavez, sa rupe od 12 mm skidamo votani poklopac, kroz rupu izlazi matica
koju moramo uloviti prije nego to se ona nae na okviru sa pelama. Dobro je
na rupu staviti staklenu lulicu za hvatanje matice ili neki drugi kavez kako nam
matica ne bi pobjegla na okvir izmeu pela, a time bi se u mnogome umanjio
uspjeh zamjene. Maticu treba maknuti na mjesto gdje je njezine pele ne mogu
nai ni ivu ni mrtvu.

d) Kroz otvor od 12 mm u matini kavez stavlja se eljena oploena matica.

Otvor se zatvara komadiem osnove , ali ovog puta u centru poklopca od
osnove probuimo rupu od 1,5-2 mm. Poslije toga okvir sa matinim kavezom
stavljamo u sredinji dio plodita. Kod stavljanja okvira moramo voditi rauna
da je strana matinog kaveza na kojem se nalazi rupa od 12 mm bude udaljena
od strane drugog okvira 12 mm .

e) Nakon 10-12 sati laganim podizanjem okvira provjerimo da li je matica

osloboena i primljena. Ako su pele na poklopcu od osnove proirile rupu od
1,5-2 mm, matica je primljena bez obzira da li je jo uvijek u kavezu ili je iz
njega izala. Ako pele iz bilo kojeg razloga ne ele prihvatiti maticu one e na
votanom poklopcu rupu zatvoriti. U tom sluaju avliem ili akalicom
ponovno probuimo rupu i kontrolu napravimo nakon 24 sata. Ako je i ovog
puta rupa zatvorena, moramo napraviti pregled svih okvira , pronai matinjake
koje moramo poruiti. Ponovnu kontrolu napravimo za 24 sata.

6
Tehnoloki postupak zamjene matice zasniva se na feromonskoj vezi sa starom
maticom kojim se osigurava prijem matice u 98% sluajeva bez oteenja. Okvir
sa matinim kavezom ostaje stalno u konici. S njim se postie uspjeno
dodavanje i zamjena matice tek nakon 15 dana od kako smo ga stavili u konicu.
Sa rupe od 12 mm skidamo votani poklopac kako bi pele nesmetano ulazile i
izlazile iz kaveza. Kod ponovne upotrebe okvira sa matinim kavezom cijeli se
proces ponavlja. Jedan matini kavez ne moe se koristiti tijekom godine u vie
konica ve svaka konica mora imati svoj okvir sa matinim kavezom.

ZAMJENA STARE OPLOENE MATICE MLADOM NE OPLOENOM

MATICOM

Postupak zamjene stare matice neoploenom maticom moemo uspjeno

napraviti samo pod uvjetom da najmanje 10 dana prije znamo da budemo imali
neoploenu maticu. Tehnoloki proces se obavlja na isti nain kao i kod zamjene
oploene matice matinjakom, a to je opisano na samom poetku ovog teksta.
Razlika je u tome to se matinjak stavlja 6-7-mog dana, a neoploenu maticu
moemo dodati tek 9-10-tog dana. Mi se moemo opredijeliti i za metodu breg
dodavanja neoploene matice pelinjoj zajednici koja je imala maticu do
posljednjeg dana, a time i leglo u svim stadijima razvoja. Meutim, potrebno je
unaprijed znati kakav uspjeh moemo oekivati. Ako neoploenu maticu
dodamo 1. dan uspjeh bude 15%, trei dan 25%,esti 60%,osmi 80%,a deseti
dan u 100% sluajeva. Desetog dana neoploenu maticu moemo pustiti u
pelinju zajednicu preko leta bez ruenja prisilnih matinjaka. Matica koju smo
pustili na leto tijekom dana e pronai sve matinjake i sve e ih unititi. Ako
neoploenu maticu elimo dodati prije, bilo bi potrebno da se jo jednom
podsjetimo kada pele bolje, a kada slabije primaju maticu. Ako imamo
mogunosti trebali bi nauiti koji su to uvjeti, a kada nauimo te uvjete, tada e
postotak primanja matica bit puno vei. Agresivan odnos pela prema dodanoj
matici ima sezonski, vremenski, pani i bioloki karakter. to se tie sezonskog
karaktera, najvei uspjeh postie se u proljee i u prvoj polovini svibnja. To je
vrijeme intenzivnog razvoja pelinje zajednice. Sasvim drugaije se ponaa
pelinja zajednica u pogledu primanja matice krajem svibnja i poetkom lipnja.
U to vrijeme mnoge pelinje zajednice imaju nagon za rojenje, a neke se ve i
roje. Kod takvih pelinjih zajednica ima veliki broj anatomskih pela trutovki.
Upravo te pele- trutovke ponaaju se agresivno prema matici. Ne tako rijetko,
prilikom tretiranja, vrcanja pa i pregleda pelinje zajednice dolazi do
uznemiravanja i stresa matice. Pele trutovke koriste ovu priliku i maticu ne

7
uklupaju i ne ugue ve ju jednostavno ubodu to nije bioloki, ve izazvano
posredstvom ovjeka. Iz ovog se moe zakljuiti kako e tek proi neoploena
pa i oploena matica ako je pustimo na okvir sa pelama. Neto bolje rezultate
moemo oekivati u drugoj polovini lipnja kada poinje mediti kesten ili neka
druga biljka. U koliko neto od ovoga zamedi a dodavanje matice zaponemo
oko 14 sati, moemo oekivati povoljniji rezultat.

KAKO NEOPLOENU I OPLOENU MATICU USPJENO DODAT U

100% SLUAJEVA ?

Ovakva mogunost postoji, ali se primjenjuje kod formiranja novih zajednica i

nukleusa ili kada je u pitanju skupocjena selekcionirana matica. Postupak za
dodavanje je jednak za sva godinja doba bez obzora na pane prilike i bioloko
stanje pelinje zajednice, a sastoji se u sljedeem:

a) Konica mora imati najmanje tri okvira i to jedan okvir sa medom i peludi,
kojeg vadimo iz konice pelinje zajednice od koje uzimamo pele. Na tom
okviru ne smije ni u kom sluaju biti niti jedna liinka u bilo kojem stadiju
razvoja. Dovoljno je da bude samo jedna liinka i to (pukim sluajem ), ali tada
uspjeh dodavanja bude ravan nuli. Ostali okviri sa saem mogu se uzeti iz
medita drugih konica ili iz priuve ako ih uvamo negdje u skladitu dobro
zatiene od voskovog moljca. Ako se okviri uzimaju iz konice, za njih vrijedi
ono isto to i za onaj prvi okvir sa medom i peludi. U prazno sae treba nasuti
oko 2 dcl vode.

b) U konici se pronalazi matica pa se okvir sa maticom i pelama stavlja u

stranu. Iz konice vadimo jedan po jedan okvir sa kojih stresamo pele dok ne
natresemo oko 1,5 kg pela. Dok stresamo okvire vei broj pela starijeg uzrasta
vraaju se u matinu zajednicu. Kada smo zavrili sa stresanjem odnosno kada
smo natresli eljenu koliinu pela, zatvaramo konicu, otvaramo ventilaciju, a
konicu postavljamo na eljeno mjesto. Najbolje bi bilo kada bi to novo mjesto
bilo udaljeno od matine zajednice oko 5km ili i vie ali i to nije obavezno. Ako
konicu sa tako formiranom zajednicom ostavljamo na matinom pelinjaku ona
mora biti zatvorena najmanje 3 dana ili 72 sata ili je moemo drati isto 3 dana
zatvorenu u prohladnom i tamnom mjestu (npr. u nekom podrumu).

c) Nakon 3 dana paljivo otvorimo leto i kroz njega putamo oploenu ili
neoploenu maticu. Odmah zatvaramo leto i ono mora biti zatvoreno daljnih 12
sati.
8
d) Nakon tih 12 sati od vremena kako smo kroz leto pustili maticu, otvaramo
leto i zatvaramo ventilaciju, ali bez otvaranja konice. Nakon 2 dana od vremena
kada smo otvorili leto, moemo kontrolirati stanje pelinje zajednice i prijem
matice. U koliko smo dodali oploenu maticu, ona polae jaja, a
neoploenoj matici preostaje oplodnja. Ako nakon deset dana ne bude poloenih
jaja to je znak da se matica nije vratila sa oplodnje i da moramo neto poduzeti.

ZAMJENA NEOPLOENE MATICE MLADOM OPLOENOM MATICOM

Ne tako rijetko dogaa se da nam pelinja zajednica iz poznatih ili nepoznatih

razloga ostane bez matice. U tom sluaju pelinja zajednica e bez znanja i
intervencije pelara sama rijeiti nastali problem. Izabrat e nekoliko liinki u
nekakvim granicama optimalne starosti, nahraniti liinke matinom mlijei,
proiriti radiliku eliju na sau, povui e matinjak i 11-12 dana dobiti e
mladu maticu. Prilikom pregleda pelinje zajednice moemo ustvrditi ovakvo
stanje time to u konici nema jaja niti liinki starosti etiri dana. Umjesto jaja i
liinki na sredinjem dijelu okvira nailazimo na vei broj matinjaka. Za te
matinjaka kaemo da su prisilni (oni to i jesu), a matice iz takvih matinjaka
nikome nisu potrebne. Mi ne znamo koliko su matinjaci stari. Iskusni pelari to
mogu precizno utvrditi. Meutim, svaki pelar moe utvrditi da se starost veeg
broja matinjaka kree izmeu 7 i 9 dana. Da bi dodali oploenu maticu trebalo
bi da iz konice izvadimo pojedinano svaki okvir, sa njega stresti pele,
trebamo pronai svaki matinjak kojeg moramo unititi. To je izuzetni veliki
posao, a pitanje je da li bi u ovom sluaju unitili sve matinjake. Daleko
jednostavnije, bre i sigurnije obavit emo taj posao ako priekamo jo 2-3 dana.
Za to vrijeme izlei e se matica koja e istog dana unititi sve matinjake. Sada
nam preostaje da na samo jednom okviru vidimo dali su matinjaci uniteni,
pronaemo maticu, izvadimo je iz konice i unitimo je. Istovremeno ne
zatvaramo konicu, uzmemo maticu u kavezu (ve pripremljenu) kavez stavimo
na satonoe i zatvorimo konicu. Posebnu kontrolu prijema matice nije potrebno
raditi jer je prema biolokom stanju pelinje zajednice prijem matice u 100%
sluajeva. Na potpuno isti nain postupamo ako smo u konici pronali
neoploenu maticu. Da bude preciznije, maticu koja ne polae jaja, a elimo je
promijeniti.

ZAMJENA NEOPLOENE MATICE NEOPLOENOM MATICOM

9
U praksi se potreba za promjenom neoploene matice neoploenom maticom
dosta esto javlja. Spomenut emo nekoliko sluajeva. Pelinja zajednica se je
izrojila. Prije smo rekli da je majka ove matice ve genetiki optereena
rojevnim nagonom. Ako sada ostavimo kerku ove matice idue godine moemo
oekivati jo vei rojevni nagon i kada bi tako nastavili aica pela bi za
nekoliko godina imala rojevni nagon to jo uvijek ne znai i roj na grani. Drugi
sluaj, pelinja zajednica je imala nozemozu, vapneno leglo ili jako veliki broj
otpalih varoa. Tri sluaj, pelinja zajednica nekoliko godina daje najmanje
prosjene prinose meda itd. to nam to govori? Da od takvih pelinjih zajednica
nikada neemo uzgojiti maticu, meutim i trutovi od takve zajednice odnosno
matice su izuzetno opasni, jer od takovih zajednica nemamo nikakve koristi.
Ako nemamo oploenu kvalitetnu maticu, onda najmanje to moemo napraviti
je da neoploenu maticu koju smo pronali u zajednici zamijenimo boljom
neoploenom maticom. Kao prvo, moramo provjeriti da li matica polae jaja ili
je moda ve oploena. to se tie polaganja jaja to moe ustvrditi svaki pelar,
a to se tie procjene da li je matica oploena , za to je potrebno dugogodinje
iskustvo. Kod utvrivanja ovih injenica trebamo znati koji postupak kod
dodavanja matice moramo primijeniti. Ako je matica neoploena treba ju
pronai izvaditi i unititi. Nakon dva sata jednostavno kroz leto pustimo drugu ,
uzgojenu neoploenu maticu. Ako je matica ve bila oploena, a nije poela
polagati jaja treba je pronai, i naravno unititi. Istovremeno na ve opisani
nain(pod naslovom zamjena stare matica mladom oploenom maticom)pomou
okvira sa matinim kavezom dodajemo uzgojenu neoploenu maticu. Budui da
je matica ovim postupkom prihvaena u 100% sluajeva kontrolu, da li se je
matica uspjeno oplodila, treba provjeriti nakon pet dana. U koliko se matica
nije vratila sa oplodnje, postoji mogunost da se direktno na okvir pusti druga
neoploena matica, a sada i direktnim putanjem na okvir oploene matice i
uspjeh je 100% siguran.

KOJI JE POSTOTAK OPLODNJE MATICE?

Iako postotak oplodnje matice ovisi od veeg broja vanjskih i biolokih

imbenika , na bazi praktinih iskustava mogu se izvesti neki prosjeni postoci
oplodnje. Vanjski imbenici su: vremenske prilike(hladnoa, vjetar, kia pa i
led), mjesto na kojem se nalazi neoploena matica( naseljenost, uma, blizina
rijeke, ptice), raspored konica nukleusa i oplodnjaka. Bioloki imbenici su:
kvaliteta krila matica, kvaliteta alca, broj trutova u promjeru od 3 km itd.
Imajui u vidu sve ove imbenike prosjek oplodnje matica bi bio: A konice

10
smjetene u paviljonu u donjem redu 35%, bone konice u donjem redu 40%, u
gornjem redu svega 25%. Kod A i drugih konica koje su ugraene u
prikolice , kontejnere, autobuse ili kamione taj se postotak smanjuje za jo oko
7-10%. Konice nastavljae koje su smjetene u jednom redu na udaljenosti
jedna od druge 50cm imaju prosjenu oplodnju oko 45%. Kod istih konica sa
meusobnim razmakom od 100cm taj prosjek oplodnje je oko 65%, a ako je
razmak i vei , a konice nisu u redu postotak oplodnje je tada ido 75-80%. Kod
paviljona na stacionaru, u prikolici, kontejneru ili autobusu postotak oplodnje
moe se bojanjem konica ili markiranjem iznad leta poveati za oko 10-15%.
Na osnovi ovih podataka pelar moe vidjeti ekonomsku opravdanost dodavanja
neoploene matice ili matinjaka pelinjoj zajednici. Znajui trokove oplodnje
u nukleusima i mikro- oplodnjacima i da je prosjena cijena oploene matice u
prosjeku 2kg meda, svaki pelar je u prilici da bira ne samo jeftinije nego i
prihvatljivije rjeenje. Sve to je ovdje napisano je provjereno u mojoj
dugogodinjoj praksi , svi oni koji neto ne razumiju ili misle da sve znaju
slobodno me mogu demantirati ali sa debelim injenicama i maksimalnom
ozbiljnou i to ako dobro poznaju biologiju i fiziologiju pela.

11