Prirucnik za proizvodnju i koristenje vrtnoga komposta

te koristenje komposta za sjetvu i sadnju

• Korisni kukci i • Malciranje
iivotinje za
poticanje • lzrada glistista

• Trulo lisée i • Komposti na bazi

humus ilovace

• Sto kompost • lzrada sjetvenoga

moie i ne moie? komposta John
lnnes
• Koristenje
drvenog otpada
• Komposti za sadnju
za odredene kuéne
• Komposteri
domaée izrade i vanjske biljke

• Odriavanje • Komposti za
kompostera vanjske posude

David S uire
 .
Copyri¡ht
----· _ ...
NasloY izvomilca: THE COMPOST
s.i ... 't. �-
_____
..., -- ... -.....-....... , __ ......,... ... ...._
.,......,. ......... ,,..... ........ ��

1--.:·...- .. --.,....., .............. �Aat1.-.. ..... ..-11 ...

KOMPOST
New HolWld Publ.shen (UK) Ltd 2009.
b HMtlko � LEO-COMMERCE d.o.o.• Ri(tka 2009

CIP • t<a,,oogalQfl u publ:

Nakb.dnilc: lfO..COMMERCE d o.o.
P. Oobrue Cesanea 32
Te OSI 625-910
z.. n&lcbdnlc2: Leonardo Man.to(
P'npre,,,a u cjglc
I..EO-COMMERCE do.o.
Tlll<n> u 2009.
strucnjak za vrt
� knji:tnica fijeka
UOK 631 8711 4 62!1 4 032
Prirucnik za proizvodnju i koristenje
SOUIRE 0.V,d
Kompoal l Oav,d Sq,Jte , <pnjevod
vrtnoga komposta te koristenje
Ri¡r\a MMt8n,é.Joy.-.OV,C> • � Leo­ komposta za sjetvu i sadnju
cxmmen:e. 200II
David Squire
IS3N 978-953-218-21�
Urednici serije: A, & G. Bridgewater

Sadrzaj
Predgovor autora 2

ZA POCETAK Postupanje s KORISTENJE ZELENA

Komposti i trajnim korovom 22 VRTNOGA GNOJIDBA
kompostiranje 3
KOMPOSTA Sto je zelena
Postupan1e
s drvenim Mij�an1e komposta gno¡1dba? 54
Organsko sa zeml1om 44
vrtlarenje 4 otpadom 24 Biljke za zelenu
Smj�tanje Prekopavanje i gnojidbu 56
Recikhran¡e izmjena usjeva 46
organskog otpada 6 kompostne hrpe 26
Kompostne hrpe Malé i povi�ene
Konsna stvorenja 8 gredice 47
í komposterí 18
KOMPOSTI ZA
L.isni kompost 10
Kompostní jarc1 ... SADNJU I
i rupe 29 SJETVU
Brzo Sto su komposti z.a
STVARANJE
kompostiranje 30 sjetvu i sadnju? 58
GLISTISTA
IZRADA Kupovni Pnpremanje ilovaée
Sto je glist1�e? 48
KOMPOSTA komposteri 31 za kompost 60
Proces lzrada glisti�ta 50
Komposteri lzrada John lnnes
kompostiranja 12 Koriñen1e glistisra 52 komposta za
kuéne izrade 34
Sto se moie sjetvu 62
kompostirati? 14
Besplatni
komposteri 36 lzrada John lnnes
Kompostiranje komposta za
vnnog otpada 16 Stvaranje sadnju 64
kompostne hrpe 38
Kompostiranje Komposti za
korova 18 Kori�tenje kuéne biljke 66
kompostera 40
Postupan1e Vanjske biljke u
s kuénim R1wvanje posudama 72
otpadom 20 problema 42

Pojmovnik 78 K.azafo 79
Predgovor autora
Odrtavanje vrtnog Ua u dobrom stanju
presudan je dio vrtlarenja. Ukoliko se
ne odrfava plodnost zemlje, zajedno s
moguéno�éu za poticanje zdravog rasla
korijenja uz prisulnosl korisnih
organizama u tlu. biljke nikad neée
zdravo rasti. Mora biti i dobro
prozrafoo te dobro zadrzavali vodu.
Odriavanje tia u dobrom stanju
ukljufoje redovito dodavanje gnojiva ili
dekomposliranog organskog malerijala
kao �to je vrtni komposl. Veéina vrtlara
te�ko moze nabaviti stajski ili konjski
gnoj, no organski otpad iz kuhinje i
vrta lako je dostupan i jeftino se moze
pretvoriti u vrlni komposl za ukopavanje u llo ili se moze koristiti kao malc.
Veéi dio ove bogato ilustrirane knjige opisuje kako prelvoriti taj lako doslupan malerijal u vrtni komposl.
Postoje i drugi nacini da se vrt 'zazeleni' bez kori�tenja kompostnih hrpa ili kompostera, kao �lo je
ukopavanje svjezeg organskog materijala direktno u jarke ili rupe: sve te metode detalj:10 su obja�njene.
Glisti�ta. gdje gliste imaju zadatak pretvorili organski olpad iz kuhinje i vrta u komposl. takoder su opisana.
Razlicite vrsle komposta u koji se mogu sijali sjemenke, pikirati presadnice te saditi i presadivati biljke.
moie zbunjivati. Opisane su prednosli i nedostaci svake od tih vrsla komposta - bilo 'na bazi ilovace', 'na bazi
treseta'. 'smanjeni lresel' ili 'bez treseta' - i svi imaju svoje poklonike.
Ovaj detaljni i izuzetno praklican prirufoik vodi
vas kroz najbolje metode recikliranja kuhinjskog i Mjere
U ovo¡ knj1zi m1ere su izrafene u metritkom sustavu s
\'rtnog olpada, kao i u odabiru ili izradi vlastilih osnovnom jedlnicom - mecrom.
komposta za sijanje sjemenk.i ili sadnju biljaka.

GODISNJA OOBA
U cijeloj knjizi daju se savjeli o najboljem vrcmenu za
izradu i korulcnje komposta. Zbog globalnih, tak i
lokalnih, klimatskih razlika i temperatura, koriste se tetiri
glavna godiSnja doba, a svako je podijeljcno na ·po�tak.
·sredinu· i 'kraj' • naprirnjer. potetak prolj�. sredina
proljeéa i kraj proljeéa. Takva podjela goc!ine na 12 ciljclo\'a
mote se otprilike primijeniti na kalendarskc mje:.ece u
nekom lokalnom kraju. ako se pokaze da vam Lo pomaze.
Komposti i kompostiranje
I
zraz 'kompost' cesto se krivo koristi i moie izazvati veliku zabunu. Dolje su
navedene definicije 'vrtnoga komposta' i 'komposta za sadnju i sjetvu'. Osim toga
Sto je vrtni
postoje materijali za zadriavanje vlage koji se dodaju kompostima za sadnju,
ili biljni
narocito kad se biljke uzgajaju u maloj kolicini komposta u posudama. Postoje i
kompost?
specijalni komposti za pojedine biljke, kao sto su lukovicaste (kad se sade u kuénim
izloscima), orhideje, kaktuse i paprati.

Vrtni kompost Komposti za sjetvu i sadnju

Dobiva se stavlfan¡em organs<:og otpadnog materijala ,z vr13 Koriste se za sijan¡e sjemenki u lonce i s¡etvene plit1ce kao I
i kuhin¡e na komposmu hrpu i u komposter te ostavljan¡em za sadnju bil¡aka. TI se komposti razliku¡u po vrsti i sascavu i
da se razgradu¡e tako da se mole ukopati u do ili konsoti uglavnom se remelje na 'djelomifoo steriliIJranoj humusnoj
kao malt (vidi detal¡e na scranicama 12-43). To je vaian i ilovati'. 'na bazi rreseca'. 'smanjenog cresera' ali· bez cresera'
ujedno jeftin natin pobolj�vanja scrukture da kao i vraéanja (za detalje o tome vidi stranice 58-77).
du hranjivih sastojaka. Glístim (vidi stranice 48-53) ¡os su
¡edna metoda razgradnje organskog marerlfala. Kompost se
moie raditi i u ¡arkovima I rupama (vidi stramcu 29). Zelena
gnoi1dba (vida stramce 54-57) ¡o� fe jedan izvrstan natin za
pobol¡�¡e da. Obifoo je za kuhinjski i vrmi kompost
potrebno oko godinu dana za razgradnju (brzma razgradn¡e
OVlsi o dijelu godine), no posto¡e merode 'brze razgradnje'
•
(vtd1 stran,ce 30-31) ko¡e se mogu primijeniti.

Konsterve otpadnog organskog maten¡ala íz kuhmJe , ma za KofÑen¡em tistog komposta za sjetw i sadn¡u ozjurava se
IJ{OIZ',Odf1Ju vrtnoga komposta vaían ¡e dio organsAog vruaren¡a s¡emenJ:ama, presadn,cama dobar pocetak u i,;():u.

MOZE LI SE KORISTITI VRTNA ZEMLJA U KOMPOSTIMA ZA SJETVU I SADNJU?

Komposl u koji se siju sjemenke i u kojcm se uzgajaju biljke
specijalno je pripremljen i fonnuliran kako bi bio �ist i bez
�tet�ina i bolesti; ujedno sadrti uravnoteienu ishranu biijne
hrane. Njegova struktura omogufava da zrak prodire u
5mjesu i da olj�e suvisna voda, ali da i dalje dobro zadrtava
vlagu. U njcmu nema sjcmcnki korova, koje bi moglc i:zazvati
velike probleme ako prokJiju istovremeno kad i posijane
sjemenke.
Da bi se ustedio novac. ponckad se u velikim ba�vama na
patiu koristí vrtna zemlja ili sipka humusna ilova�. ali ako u
Llu ima !wtocina, one ubrzo u�te korijenje i dovode do
propast1 b1ljaka.
Za potetak

Organsko vrtlarenje
T° je vrtlarenje bez pribjegavanja koristenja pesticida i fungicida za suzbijanje
Sto uldjucuje
I stetocina i bolesti te nekoristenje sintetskih i neorganskih gnojiva za

prihranjivanje biljaka. U njegovoj osnovi je koristenje organskih materijala, kao sto

organsko
je vrtni kompost, koji se dobivaju od biljnog i kuhinjskog otpada te ukopavaju u tlo
vrtlarenje?
ili koriste kao maJé. Ujedno ukljuéuje dobro 'gospodarenje' tlom (vidi dolje).

(-�����������G�O_S_P_ _D_A�R_E_N_J_E_T�L_O_M�����������-)
O

Dobro g ospodaren¡e dom obuhvaéa

tradioonalan na�n odrfavanja
Omoguéuje ul<opavanje
razgracienoga l<omposta i gnojiva

,,/
zdravog I produkavnog tia, kao za
sad�n1e tako i z.a buduée generac1je. Omogulu¡e da se u do
Ukl11Ku¡e godiln1e wnsko um11eJa razgraden1 vnn1
prekopavan1e povrtnfaka I sezonskih kompost i gno¡rvo (Vld1
stranice '4'4--i S).
cvjetnih gredica (vtdi strarnce 44--45
za tehnike ¡ednostrukog I dvostrukog
prekopavan¡a). Konsa prekopavan¡a
su:

Poboljsanje ocjednosti
Pobol¡hva oqed1t0St raz:bl¡an¡em da
do dubine od 25-30 an kod
jednOStrukog prekopavanja. te do
oko 60 cm kod dvostn.ikog
prekopavan¡a.
Ul<opavanje jednogodisnjih l<orova
Ukopava¡u se ¡ednogocMnJI koroV1 (za opts
i 1lustraoje vtdi stran1ce 18-19). Oruga
moguóiOSt Je odlagan¡e na komposmu
hrpu 111 u komposter. Tra¡ni koroV1 (za opts
1 1IUStraO¡e Vld1 stramce 22-23) ne treba 111
ukopavati 111 odlagan na kompostnu hrpu 1h
u komposter, veé spaht1 1h staVlti u �
na¡lonsku vreéu da 1strune (vtdl str. 22).
lz/aganje tia zimslc.om vremenu
lzlagan¡e povriine :vmskom vremenu
ko¡e razgradu¡e vehke gn.ide zeml¡e i
stvara prhko do u koie se mofe si¡ao
s¡emenke u prol1eée te saditi biljke.
lzlaganje licinki
lzlaiu se mrazu i pticama
lionke poied1n,h netn,ka tz da. " I�
kao !to su hánke hMta. -'I°:�
Prozracnost tia
Pobol¡fava se prozratnos: da koja ¡e mdno
potrebna za aktivnoso kon¡enja i konsna
organizm1ma u du.
O TALE TEH IKE DOBROGA
GOSPODARENJA TLOM
• M.al�1ranje tia (v1d1 slrarucu 47).
• [z.mJCna usjeva (vidi stranicu -16 .
• Proi:i:vodnja vrtnoga komposla (vidi slranice 12-43).
• Omoguéuje korismm kukc1ma 1 �lvonmJtma u vnu
laldu borbu protiv biljnih !.tel�ma i onih u tlu Md1
st.ranice 8-9).
• Pro1zvodnja Lrulog I� Cvídi stranice 10-11).
• Rcc1kliranje kurunJskog I vnnog organskog otpada
(vidi stranice 6-7 i st.ranicc 14-25 za malerijale koji �e
mogu i ne mogu komposlirati).
• lzrada glisli�ui (vida slranice 48-53).
• Zclena gnojidba (vidi slraníce 54-57).

JE LI SKUPO ZAPOCETlt
Ako potinjete s komposterorr. napravljenim od stanh i
odbafenih malerijala, cijena Je gotovo zanemaríva. Lako se
mogu nabav1u veé gotovi komposten. no stare I odbatene
5tvari. kao �to su plaslifne k.ante za smeée, mogu se brzo
prenamijeniti za uporabu (vidi stranicc 36-37), dok su \'l'Ste
domaéc izrade Lako do tupne uradi sam majstoríma tvidi
�tramce 34-351. Prípremanje tLa ispod kompo,,,tne hrpe ili
kompostera vrlo je vatno I o tome se govori na slranicama 26-
Za pocetak S
27. Ako ne posloJi mogufnost za komposter, narof110 u malim
vrtovima, organski otpad se moie ukoi::ali direktno u Jarke ili
rupe (vidi stramcu 29). Trulo li�<:e se Jeflino priprenu 1. os1m
�lo se otpalo L�te (grmova I stabla�1ca UJCSen) stavlja u iifane
boksove. mote se staviti i u tvrste najlonske vreée te osta,riti
da trune u nekom kutu vrta (vidi stranice 1 O-U).

U mal1m c11011tma gd;e nema dnolJRo proscoro za komposmu hrpu Jedan od notma odlagan;a li4éo. Je stauljan;e dlrektno u �-ntu
tlt kompos1er, orgcmski ocpad se mote odloiití ujarM ih rupe. pla!ititltu ureéu.

( )
DA LI 'ZELENO VRTLARENJE' SMRDI? I
(..______s_ T_O_s_u_G_L_I_S_T_ _S_T_A_?___---:)

lako ukl1ufo1e Gliste ko¡e se hrane otpadom od povréa drie se u

razgradn1u spec1¡alno napravl¡enim kompostenma koji se l'.esto
organskog na21va¡u ghstiña. Te ghste 1edu otprilike tri svoje te!Jne
maten1ala od hrane qedno i precvara¡u 1e u kompost za mall'.iran¡e
kuénth otpadaka pomine tia ill za ukopavan¡e u tlo. Za detaljnlje
do vrmog otpada informac1¡e o glistift,ma i njihovom odriavanju vidi
k.ao ño su stran1ce '48-53.
Jednogodiinji
korovi, starl kupus
ili poko!ena crava.
zeleno vrtlaren1e ne mora
smrdjeti niti iz.azivati probleme sa
sus1edlma. Ako komposmu hrpu
ili komposter staVlte na stranu
{Vldi stranice 26-27), to neée bid problem.
Moiete korisoo pregradnu �etku ili iiV1cu I
sakno od pogleda.
Ghst1�ta. koja su obimo smjehena bliie kuéi nego
ño 1e to kompostna hrpa ili komposter. ob,l'.no ne
nvara¡u neugodne m1rise Meduom, ako se oni po¡ave,
lako se utvrdi uzrok i n¡5i problem {Vldi scran1ce '413-'19).
Zeleno vrtlarenje postaje nal'.1n iivota za mnoge
vn:lare: osigurava da hrana koja raste u �em vrtu ne
sadrt1 toks1ble kem1kali¡e. G m,r.a se la�o odruva¡u , brzo mogu prwc, pain¡u , naklonost
svm tanova ob ret,.
6 :za potetak

Recikliranje organskog otpada

U
dana.snje vrijeme se recikliranje organskog otpada iz kuhinje i vrta smatra
Kako se moie ekolosk.i prihvatljivim. To je ujedno prirodan nacin vrtlarenja koji se dokazao
reciklirati odriivim i pouzdanim tijekom mnogih generacija vrtlara i najbolji je nacin za

organski odriavanje zdravlja i plodnosti tia. Bakterijama. gljivicama, kukcima i ostalim

otpad? stvorenjima sto zemlju odriavaju zdravom i plodnom koristi redovito dodavanje

razgradenog vrtnog komposta, koji je besplatan i lako dostupan.

Odriavanje tia bez toksicnih kemikalija

Sa sve veéim brojem stanovnika kojl ova¡ planet mora odrbd, postoji neprestana potreba da se na z.emlp u:zgoji ho 'Afe usfeva. To je
dovelo do toga da se sve vece kollóne umjetnoga gnojiva dodaju du da bl rodilo �to vi� usfeva. To je neabjeino rez.uldralo sve fe.kim
kori�tenjem pesticida i fungicida da bi se sprijetilo ohecen1e I nejestivost biljaka. 1 na kraju je do postalo prepuno umjemih kemikalija
ko¡e su coksifne z.a biljke, a i sve vi�e kemíkaliJa oqete u vodene cokove te uz.roku1e vellko on�ken¡e.

Medutim, prihvacanjem politike recikllranfa kuhin1skog i vrtnog ocpada i njegovo precvaranje u materi¡al ko¡i se mofe vradti tlu, bilo
malóranjem ill ukopavanjem u z.emlfu tlfekom jesenl I zime, tlo u �m vrru moze z.adr!atl svoju pnrodnu c¡elovitost I postati
produktivnije z.a integralne us¡eve.

KOJE SU KORISTI
ORGANSKOG
VRTLARENJA?
PosloJ1 vi$e konsti. uk!ju�uju6:
• Usteda no\'ca: Kompostiranjem
organskog otpada izbjeéi ée se
potreba kupovanja gnojiva za
ukopavanje u tlo i radi obogaéivanJa
njegove hranj1ve vrijednosli za biljke
kao i za poboljSavanje njegO\'C
strukture (bolje prozra�nosti.
ocjedítosti i sposobnosti zadrtavanja
vlage). Ujedno poti�e prisutnost
korisnih bakterija. gljivica i stvorenja
u tlu koja pomafo razgradnju
organskih materijala.
• Uzgoj boljib usjeva: Aleo pobolj�avate
kvaliletu tia. biljkc ée rasti zdravtJe.
Za raspravu je da ti povrée i voée im.a
bolji okus u úu koje se redovito
organski obogaéuje. umjeslo da se
iznova dodaju umjetna gnojiva. no
kad Jednom ku�ate hranu uzgojenu u
tlu obogatenom vrtnim kompostom ili
gnojivom. \jerojalno éete se
preobratilí na organsko vrtlarenje.
• Pobotj;anje okolisa: Mijefanje
vrtnoga komposta sa zemljom. ili
njegovo koriStenje kao mal�. poli�
prisutnost kukaca i to dovodi to
poveéane pris.itnoslí ptica í s1tnih
Vrrovt .tu idea!na mjesto. gclje re organ.ski otpadni materijal mote reciklirati radt sisavaca. Osim obogaéivanja vrta
poboljfallJa tia. za sljede�e u.,;ece. tivotom. mnogi od Lih kukaca.
 Za potetak

,L>a\'3ca i ptica pomai.u u uzbijanju

\Ttnth Stetocina. Mnogi raz.lioii
korisni kukci i Mvorenja opisani su i
ilustrirani na stranicama 8-9.
• Zdra,·o Uo: Presudno je za biljke i
iamo >(dje ,e razgradeni organski
matenjal ne mlje�a u llo nekoliko
,iodina. ono posta.Je djclomitno mrwo.
Prozrafoost tia je prc:;udna radí
omoguéa,·anja ispramog raz,·oja
konjcnJa, zadriavanJe ,•Jage pomazc
rastu konjenja i aktivnosti
011:amzama u tlu. a dobra ocjeditost
spreava natopljcno l !.to moze
um. uu I konJenJc I organizme u llu.
• poro o. lobada1tje brastji, ih
,a�tojaka: vrtni kompost I gnojivo
poi ko oslobada,¡u hranjive �astojke,
narofüo ako je vrijeme hladno i biljke
ne ra.51u naglo. no mnogo brte
U¡ekom vi!okih temperatura ljeti kad
je rast akti,"an. To je stoga �to su
on:anizmi u tlu koji razgrad1..ju te
materijale mnogo akuvniji kad je
,Tijcme 1oplo. To je idealno za
promicanjc dobro uravnotezenog
rasta biljaka lijekom cijele godine.
\'eéina kemijskih gnojiva ne mo!e
po,tiéi tako sporo i poslupno
oslobadan¡e hranjh•íh sastojaka. Iako
sporootpUStaJuéa um,¡etna gr.oJiva
o,lobadaju svoje hranjive sastojke na
,-remen.•ki odreden natín. ipak ih
treba primjenji\'ati u pravo \.Tijeme
UJekom godinc, u proljeée bolje nego
:ami. kad biljke miruju.

Ct1J(!lntm lijeharno uveLtke korisci ra=groden1 orponski otpod koJi s mijdo so :em{jorn
radi pobol)'oco,Vo rtjezine plodnosn i sposobnom do podr:a110 b1(Jke.

KLANJANJE POTREBE ZA PALJENJEl\1 l\tANJIVANJE DEPO IJA

t.: pro lostt Je palJen¡c b1lo tradicionalan natm vrtlarenJa. naro<'!110
UJCSCn kad lreba ·1�tupati" dn·cnaste biljkc. UJedno koristi jer
os1gurava pepco koji se mi¡cla sa z.emljom ilí dodaje na komposlnu
hrpu. Pe¡x'O od drveta sadrli raz.ütite kolitine kahja. od fega lvrdo
dr\-O sadrt1 1-10 poslo k.ahja !tao i 35 posto kalc1ja 1 1.5 pesto fosfata.
�foduum, ,.bog patrtjc koja se danas pridaje almosícrskom
on�1Séen¡u. paljenje nije populamo i mote i,.a,.vat1 ncpnlike sa
,u,,¡�'<lima. Unatot tome, paljenje je idcalan natm za 1:.korjenjivartjc
kon¡cnja trajnoga korova, iako se on mote stavil1 i u najlonsku vrcéu
da trunc tijekom duteg perioda (vidi stranicc 22-23). Umjeslo paljcnja
dr\·cn� otpada, on ,e moze nasjeckati i kori..,u ili kao mal� ili u
ograni�nim kolitinama i tar.kim slojevima dodatt na kompostne hrpe
I u komposlerc lvidi i;tramce 24-25).
Dl....eújeé1ma je svaka razumna osoba mogla
predviqjeti da je odlaganje s,·ega smeéa na
deponije neodrtivo - no ipak se lo nastavilo
rad11i. To je ujedno bilo rasipanic re,ursa ovog
planeta. U dana�nje vrijeme vcéina lok.alnih
,-last1 vod1 osjclljiviju pohtiku i lrati da se otpad
koji . e mozc reciklirali <uklJutujuéi no\'inski
pap1r. easopise. limenke. taklo i plaslifnc bocel
odlatc u jedan od konteJncra. a olpad "ª
deponij u drugi. !.to �lo ukljUfllJC organski
otpad ldobro z.amotanl i7. kuhinjc. Medutim.jo�
je boljc dodati sav organskt kuhinjski otpad na
kompostnu hrpu ili u kompo,ter (vidi stranice
12--131. kao i u ograni�emm kolitinama u
glistiSta (vidi stranice 48-531.
Korisna stvorenja
P
ojedini kukci djeluju kao grabeiljivci ili nametnici na mnogim vrtnim
Na koji su 'stetocinama' te pomaiu sprijeciti osteéenja na biljkama bez potrebe za
nacin kemijskim suzbijanjem. Ostala korisna stvorenja, kao sto su iabe, stonoge, jeievi,
stvorenja rovke, sljepiéi i pauci, takoder igraju vainu ulogu u unistavanju biljnih stetocina (vidi

korisna? suprotnu stranicu). Suzbijanje biljnih stetocina na taj nacin sve je populamije te

e
siguran i pouzdan nacin zastite biljaka.

KORISNI KUKCI

Pravo znacenje izraza••• Biljne stjenice

• Korisni kukci: To su kukcl koj1 pomaiu u suzb11anju kuk.aca ko11 ohecu1u biljke. � stre111Ce oa 11.1 ia,a flil
• Biololko (ili prirodno) suzbijanje: Obuhvaca metode za unimvan1e kukaca srablo Jilbui.e od Sleáint
koji napadaju biljke bez kemikallfa. • Zeleno vrt.larenje: lzraz za uzgoj bilfaka bez &e1a do 1esenr Oni se Jegu.
konñen1a kemikalija za suzb,¡anje I sp�avan1e ñetoona i bolesti te za ' a n,mfe t odrash �n¡uju
nekoriftenje umjetnih kemikallja za prihrantivanje blljaka ili za uniftavanfe korova. ,nfesraclju prelognn1a
• Organsko vrtlarenje: Popularan lzraz za suzbijanje !tetocina I bolesti bez Nimfe svakod�1110
pnbfegavanja kori�en1a kemikalija; meduom, to 1e 'ukraden' izraz zato lto se sve pcJJedu 5·40 prelogrlflJa.
b1ljke uzga¡aju organslo. • Nametnlci: Ob1foo se odnosi na mlade faze nametn1ka a odrasli 60-iO
koji iive u tijelu ih na tijelu napadnute b1ljke. • GrabeiJjivci: To su kukci. kao i
osala stvoren1a i iivoonje, koji se vrzmaju oko vn:a. ubijajuéi i hranec1 se
!tetocínama ko1e oñecu¡u biljke.

Vretenca Zeleni usenjkari Praskasti usenjkari

()v, prtvlat.n, kukc, Poznat, �ao 'zelene
�kljutu¡uó I ex,, odahJ
s/ialoknlce), kao nai:upine zelenkasr,11
odras/1 lebde ,znad Ja,a�ca na LJ ....

non¡aka Ntmfe srap(4ma Kad se Man¡, od zelenir.

iive u nbn¡aoma. 'zi«}u. Ri11Ie se hrane ug,avnom SICn.tn ,sn,m tAeniJ,ara. orektilienr su fin m, b,¡e,m
prokop¡ma. �.a SJSaJUC' n{Jlcve r¡elesr.e ce;;uc,ne Svaka prafrom , pccsj!(a1u na sraklen.t,e b,¡ele
r.roarama. li6nka po¡ede mnogo stot.na fisnih uk .:ao, mufice U �ac,ma se �,n,e I ooras
ranalima, sponm rekuéicarna I u faz, n mfe g�a I livadníh cvrtalra hr.l'le gotovo .scmo prelogrm¡ama I ry¡no.m
, u odrasloj lar, hrane se dvgm ,cukoma ¡a,akma Sva,a R111ka po¡ede dnevnc
15·35 prelogr�

Boija ovcica Trcci Kusokrilci

Posroie rr.noge Vf!te ro su pr,rodn, grabe1/¡1't'CI s Vel ta pcrod,ca kom¡a$a ko¡, z,ve u rlu.
razlil:.n bo¡a , cob,,ca. pokre1{[M1T1. dobro ukfUOJjuc, velkog cmog europsKog
t i.t.n(e I oorasle su naoruía/lJ/ll lilinkama. I kuso•ri!ca I oorasfi , U,nke su grabeiljr,•ci ,
ll grabet,;rvc k0J1 se hrane odrasli, íión!<e uniitava¡u proidrt¡ ,o se hrane kocyellSÍ<m ar1C ma

t
goJerrwn brojem lisnih c.!. uo i mc.ma, ve ( oro, s,:llJ) Ku,aca zeie'le Sea:e. /¡sn,m u!ima ;agooe,
Mpsma. gM¡ama, ku:Cc.rra fus<anma narol:o ncéu edu ve i.e prelogoo,.ama Odrasli .l:OOIJa� po,wno
S,ai:a filnka d.-oicxKasre oci;e Mice koi.tne prolo11J
poje<Je 15·20 lisnih u! ,a,a�a kupusne muhe. Ki!O, prelogr.n. e. C10Hh
onevno (do 500 u kor,¡enske afide L¡ubllasti rrta� /ión�e Sl!u
cro1¡ed'IOf faz, lilnke.. ,OIJ\a! napada , puieve ba:at.<t
Lisni kompost
S
astoji se od otpalog liséa s listopadnih grmova i stabala koje se skuplja i potice
na truljenje. Lisée se moie dodati u ogranicenim kolicinama na kompostne
S t o ;e t o c n o hrpe i u kompostere, no najbolje ga je staviti u dobro prozracne boksove da trune,
lisni kompost? za sto je potrebno do dvije godine. Sagnjito lisée se tada koristi kao malc ili se
ukopava u zemlju. Osim koristenja otpalog liséa za lisni kompost, njegovim
grabljanjem i kompostiranjem cisti se vrt.

MOZE LI SE KORISTITI LISéE S JE LI LISNI KOMPOST PRIKLADAN ZA

V A Z D A Z E L E N I H G R M O V A I DRVEéA?
Mnogo Je !ilavijí od üstopadnih vrsta i tijekom cijele godinc
lreba pograbill kad olpadne s gnnova I drveéa le spalili.
Pepeo se mote plilko uko ti u 1.emlju UJe!'cn ili wni. Ne
kori. lite fgée éetinjaéa <bilo vai.dai.elenih ili lislopadnihl i.a
ii.radu lí. noga komposta jer mu treba dugo vremena da
islrune.
DODAVANJE U SJEMENI I SADNI KOMPOST?
Sjel\'eni i sadni komposli na bari ilo,-al!e napravljcni su od
djelomil!no sterilizirane ilo,·aée kako bi se isk.lju(:ila
pnsutnosl lelo<!ina i bolc li koje lete biljkama. Stoga
dodavanje lisnoga komposta lim kompostnim mJe avinama
nije uputno jer ée kontam1mratí kom¡><>sl te biljkc ii.lobli
opasnosli od Stetoéina i bolesti.

( SKUPLJANJE OTPALOG LISéA

)
Na posao skuplían1a h
uqele veh(:ma vrta.
Ovd1e 1e pnkazano nekoliko
naóna n1egova skupl1an1a.
• Tradic1onalna vrbova merla
1e 1dealna 1er se n1ome moie
ukloniti hiée s travn1aka kao
i iz iljebova duz rubova.
• Konstite tilane gra.blje na
cravn1aku za uklanjan1e li!éa.
Zupci su naroc1co korisni za
vaden1e liléa koje se zaplelo
u povriinu cravníaka.
t.eane grabye le o se kons:e idea/ne su za • Da b1sce pokup1h like i Moroma 1- up/J.Kica l3ca ¡ e dobar 1zbor u
L ,;Jan¡an¡e /1!éo s travn¡a a stavili ga u talke, konroce ti en¡t /i s veltkih travn¡akil.
dva komada drva debl1me
12-18 mm. l1rine 23 cm i
dufine 50 cm. Privume ih
da biste ga pod1gh i uklonili
Mee (vidi scrarncu 5).
• Nam1enska kohca za like
olaldava¡u grabljanje í
skupljan1e liUa, narofao na
travn1aku.
• Vakuumski ureda¡1 na
kotallma 111rulnl cakoder su
dostupnl I oblikovani su i za
velike i za male vnove.

Vrbova merla (napravfe,la o d rbova pruéa) Rocni v a k u u m h ureda; z¡¡ skupl¡anie ldéa vrlo
rdea1na Je za korísrenie n a m :raVlljaCIITla brzo ocrst, sul>o li s :-aVl!Jaka
 Za pocetak

K A N T E Z A LISéE

Boks za pograblJeno lisée Je mdan

ako ne iehte da ga viet:ar ponovno
otp e u vn. Kana od 21ane mreie,
okrugla ih ¿etvrt:asa i prom¡era
60-75 cm i V1sine 75-90 cm ¡e ,dealna.
Sm¡esttte je na blago s¡enoVltO m¡esto
kako b1ste sprijeóli da se like
prebrzo osuii. Poloiaj :u!t1éen od
v¡etn idealan je kako b,ste b1li s,gum,
da v¡et:ar nece otpuhati kanru o¡ekom Plast < O m - - l eiii la
zimskog nevremena, a li!ce se obJo2ena
ponovno rastresd po vrru. Ljed li!ana mrefa Je
redOV1to h!éu doda1te vodu I prekrijte dugotra¡na
ga komadom starog saga zimi ako ¡e
vliJeme narooco vlaino. RatgradnJa
cra¡e do dV1fe godine. Stoga ce vam
trebat1 dvi¡e takve kante za lisée kako
b,ste svake god1ne mogh sv¡eie llsée
pretvarati u lisni kompost. Nikad ne
mi¡ te hke od jedne god,ne s onim
od sJ¡edeée sezone Jer ce bm u
razlioom fazama razgradnje. \1etrov1tim m¡est,ma
zakuca¡te potpome
stupo...e u tlo

HOZE L1 SE UBRZATI RAZGRADNJA LISéA U

Plasticne vreée K A N T A H A Z A LISéEt
PostoJi nekoliko natina za ubrzavarlJC tog procesa.
• Pom1JclaJte poko enu travu li éem. ali ne suivljaJle je u debchm slojevima.
• DodaJte vrtne 1.emlje u tankim !l(ojevima - ona . adrl.i bakterije i organizme iz tia
koji potifu i ubrzavaju proces razgradnje.
• Zalijevajte li ée llJckom ljela - vlagajc nufna za proces razgradnje, no nemojte ga
natopiti da 1zbacile zrak.
• Ujesen i prije grabljanja li éa travnjalca, kosilicom nasJeckajte li!ée da bí brie
istrunulo. Motome skuplja6cc li éa I sjek.:lfi lakoder su do:,tupm (Vldi nasuprot).

K A K O SE H O Z E KORISTITI LISNI KOHPOST?

Mozete ga korislili ili u proljcée
u maJ,m vrtOV1ma ,e tvrsta pla.snou ili pocetkom !jeta k.:lo malt
vrea idealan naon u odlagan¡e i debljire 7.5 cm oko grmo\'a i
pretvaranJe hka u hsni kompost. zelJast h tra,¡mca, k.:lo i izmedu
Napumte vreéu h em. unuJda¡te sadnica jagoda i rcdo\•a
pok enu travu , mje!aV1nu navlailte
vodom. Zaom probui1te rupe na dnu i bobifaslog voéa ili ukopati u
sa mane vre<:e kako bl mo¡ao ulaziti zemlju ujesen ili zimi rad1
zr.ik i lzlazio SUVIW vlaga. Zaveiite vrt, njezina pobolJ nJa. Kad hsni
I sm esote vreéu na so-anu Nakon kompost konslile k.:lo malt. on
ocpn ,ke godinu dana. prov¡ente da li se ne smije dodirivali biljke. a
ke razgradllo. Ako ni¡e. ponovno kraJu éc se razgradili í mote se
zaveiite vrt, 1ostaV1te ¡oJ nekoliko
ukopati u zemlju.
m¡esec,. Kad se pocpuno rugradi,
konstite kao mal<! ih ga ukopa¡te u
zemf,u Konstue h.rni kompos1 za
maléirarve i:mtdu sadmca Jagoda,
ali da ·w dodiru;e biljke.
I2 1:uada komposta

Proces kompostiranja
O
rganske tvari, od listova kupusa do cajnih vreéica i jednogodisnjeg vrtnog

korova. razgraduju se na hrpi ili u komposteru i tako se stvara materijal

Koliko dugo bogat hranjivlm tvarima koji se m o i e ukopati u zemlju ili koristiti kao malc. N a taj

traje? proces utjece nekoliko faktora iz okolib, od godisnjeg doba do vremenskih uvjeta.

Metoda koja se koristi za razgradnju tog materijala takoder utjece na brzinu kojom

ce se on pretvoriti u kompost za vrt.

Kad ée biti spreman za

uporabu?

Na vn,eme p otrebno da se organski

Plastirni komposum 1dealn1 su :a korüten
maten¡al na kompostnot hrpt 11 u
komposteru razgr.d1 te da bude spreman
za uponbu u 11m1 Ut¡eOJ konheni
maten¡al1 1god !n¡e dob.a.. Komposma
hrpa ko¡u se poa,e slagaa u prol¡ece 1h
poced<om 1Jet3 bn: ée spremna z.a uporabu
kraJem ¡esem (,h slfedeéeg prol¡eca ako se
krene kn¡em l,et:a); ona koja se radi
u¡esen, tmat ce macen¡al spreman a¡ekom
sl¡edeceg kn¡a l¡eta ill u¡esen Meduam,
glavn1 nabn za proqen¡1van¡e spremnosa
macenJala za uporabu su n¡egova boja ,
mans (Vld1 'K.d ¡e komposoran,e
zavrieno>' nasuprot).
11malim t·rumma

PROCES RAZGRADNJE
U pnrodt proces pretvararJa organskog matenJala u
razgradeni materijal koji se mole koristiti za obogaé1vanjc tia
je neprestani ciklus. On ukijufoje aktivnosti milijuna
baktcrija i mnogih razlil:itih i {:esto mikroskopskih
organizama u tlu. kao i ,·idljivijih i prepoznalljivijih stvorenja
kao to su putev1 balavci i pu!e\'1 s kuéicom.
Prisutne su mnoge vn.te bakterija 1one uklJu ju
P5ychrophiles, koje zapocinju proces razgradnje kad je
temperatura relali\•no niska. oko 13"C. Zatim slijede bakterije
srednje temperature. mezofilne. koje !1ve na temperaturama
od 20-30 º C, zalim termofilne ko¡e funkciomraJu na
temperaturama od 40-iO C.
Ostali presudni stanovmc1 ukljucu¡u gljivice, kao Mo su
Actonomycetes 1 Slreptomacet . kao 1 nematode l:1J1 su plijen
protozoa. spore gljivica i bakterije. Tu su i grinje koje se
hrane k\•aSl:evim gljivicama u fermenlirajutim materijalima.
Q5ta(a sl\'orenja pnsutna u razlil:illm fazama procesa
razgradnje ukljul:uju gu,¡avice (poznale 1 kao gno¡evne ili
kompostne gujavice: ,ridi stranice 48-49), pauci, skokunc1.
pule,; bala,·ci 1s kuficom. stonoge i trl:ci.

UTJECAJ OKOLISA
Na brzinu kojom se organsk:i malerijal razgraduje uljec'.!e
nekoliko faktora, uz vrstu materijala na kompostnoj hrpi.
• Hladno vrijeme: Za hladna vremena proces razgradnje na
komposlnoj hr p i gotovo prestaje, naroc'.!ilo ako je tek
st\'orena i bakterije vísoke tcmperature tek moraJu po ell
djelovati. Komposlnim hrpama izloienima sniJegu i hladnoj
ltiS1 naroc'.!ito fe Stellti pad temperature, kao i onima na
hladn1m. vjclrovitim i izlotenim mjestima.
Drt•tni komposteri (ob1tno sasr.avljem od tri odjeljka) 1dealm su za
vtlike vrtove t povrtn;ake.
• Toplo vrijeme: Toplina potice brzu razgradnju. iako vrlo
,isoke tcmpcrature uzrokuju brzo suSenje komposme hrpc.
Stoga je najbolje kompost prekriti i redovito zalijevati
tijekom vrufih ljet.a kako b1 malerijal ostao blago vlatan.
• ,:jetlo i i¡jena: Proces razgradnje u komposmoj hrpi
íunkc1onira i u mraku. stoga mrak ili svjctlo jedino uljcl:u
na temperaturu sastojaka hrpc.
• Zrak: Nuian je za íivot mikroorganizama I akt1vnost u
kompostnoj hrpi. Osigurajte prisutnost zraka te da vlaga ne
tSpuni sve zra ne prostore. To se posliíc stvaranjcm slojeva
raui itih vrsla materijala kao i okrctanjcm hrpe Cvídi
stranicc 38-39).
• Vlaino vrijcme: Proces razgradnje zahtiJeva vlagu, ali ne
potpunu natopljenost. ?rekrivanjem kompostne hrpe
komadom starog saga sprecava da pljuskovi kiSe uzrokuju
probleme smanjivanjem lempcralure i stvaranjem uvjeta
nepogodnih za bakterije i ostalc organizme u kompostu.
Osim toga. suviSna kolicina vode sprijecit f e ulatenjc zraka
u komposlnu hrpu te uzrokovati da postane anaeroban le
da mikroorganizmi uginu. Obicno se preporucujc da
sastojak vlage bude oko 50 posto, a razine ispod 40 posto i
iznad 60 posto izazivaju problemc. U praksi to mofo biti
teSko procijcniti. no lak nacin da se procijeni je li
postignuta prava razma vlage je malo prokopati hr p u • ako
su stvorenja aktivno prisulna i kompost blago vlafan.
razina vlage je ona prava. JoS jedan nacin je iscijediti liaku
komposta • ako iscuri nekoliko kapi vlage, ponovno je vlaga
na pravoj razini.
• uho vrijeme: To je t.akoder Sletno za baktenje i ostalc
stanovnike kompostne hrpe te uzrokuje njihovo ugibanje ili
ih !jera da se presele na drugo mjesto jer materijal post.aje
lzrada komposta
Plascibu korrtposleri <ÍDS[upm su u m1Wg1m oblictma 1velitirtama.
no [rebalí btSte i2bJega.vati orte koji su prevísoki. da bi se lako
pumli.
presuh. Pokrívanjem poklopcem ih sagom poma:!e c'.:uvanju
\'lage. ali redovito provjera ..-ajle sadrtaj vlage i po potrebi
dodajte vode.
• Zemlja na kojoj se radi kompo tna hrpa: Osigurajte da ta
zemlja bude dobro ocjedita i bez trajnoga korova (,•idí
slranice 26-27).
KAD TREBA POCETl KOMPO TlRATI?
Kompostnu hrpu motete eli formirati bilo kada, iako su
lijekom !jeta ih kad c'.:islite cvjetne gredice i povrtnjake
ujesen i poc'.:elkom :dmc najpopulamija vremena.
KAD JE KOMPO TIRANJE ZAVR ENO?
Kad je komposl smed. m!Vl t. bez neugodnih mirisa i
blago topao ili hladan. Sastojci ranije dodani kompostnoj
hrpí ne bi trebali bili prepoznatlj1vi. Pripazite da kompost
ne koristit.e prerano. dok jo! uvijek posloji odredena
m1krobiolo ka aktivnost jer ako se u loj fazi mij a sa
zemljom. koristit te prisutni duSík í smanjili njegovu
dostupnosl biljkama.
TESTIRANJE NA SUZBIJANJE KOROVA
NA TRAVNJAKU
Ako se preselite u drugi vrt, naslijedite kompost.nu hrpu i
mste s1gumi jesu li korutena sredstva za suzbijanje korova
na travnjaku, a u hrpi ima travnih osLritaka, prije
kori tenja LO moratc teslirali. Uzmite uzorak malerijala s
kompostne hrpe. pomij ajte ga s komposlom za sadnju na
bazi treseta i stavile u sjet\'enu pliticu. Test je posijall
SJemenke rotkvica ili potocarke; ako sjemenke proklijaju i
biljc'.:ice zdravo raslu. materijal je dobar za uporabu.
14 lzrada komposta
V

Sto se moie kompostirati?

O
rganski kuhinjski otpad m o i e se dodati kompostnoj hrpi gdje ée se polako
Je li sva razgradivati i kasnije upotrijebiti kao mafc ili za ukopavanje u zemlju tijekom
otpadna jeseni i zime. Neke kore i otpad od svjeieg povréa mogu biti tvrdi i iilavi, no na
hrana kraju ée se razgraditi. Moiete koristiti i ostatke kuhane hrane, no izbjegavajte
razgradiva? mesni i riblji materijaf jakog mirisa jer m o i e izazvati problema s privlacenjem
miseva i takora.

KUHINJSKI OTPAD ZA DODAVANJE NA KOMPOSTNU HRPU

lrulo voée ée krajem ljeta narcx:ilo privlaéiti ose, stoga ne
zaboravlle prekrili hrpu ako netko radi u njezinoj blizini.
Ostale prin\jene u vrtu: Stari i truli krumpir prerezan napola
i ostavljen blizu biljaka primamit ée uholaze; kasnije uklonite
i uniStite te Steloéine. Osim toga. ostavljcma kora grejpa
primamit ée pufeve bala\•ce i puteve s kuéicom koji se
takoder mogu uklonili i uniStili svakogJutra.

Svake godine se u kuhinJi stvaraju velike koliéine otpada od (Juskejajela

povréa i veéi dio se mofe staviti na kompostnu hrpu. Ovdje se
navode glavni malerijali.
Talogkave
Moze se dodali na komposlnu hrpu ili u kompostcr ili
miJe ti s ranije razgradenim kompostom ili malim vilama
umijeSati u zemlju ili upotr.jebiti kao malé. Hranjiva
vrijednost taloga kave varira, no oéekujte do 2 posto duSika,
manje od 1 posto fosfata i razliéite koliéine kalija. Gujavicama
je talog kave naroéito privlafan.
One su krhke i tvrde i ne razgraduju se brzo, no mogu se
dodali na kompostnu hrpu; naJprije i'i zdrobite da potaknete
bri.e truljenje.
Ostale prin\jene u vrtu: Zdrobljene ljuske jajeta idealne su za
posipanJe oko biljaka kako bi se pokuSalo sprijcéiti pui.eve da
stignu do biljaka.
Listovi rabarbare
lako su listovi otrovni za jelo i stoga ih treba ukloniti kad se pri-
prcmaju stapke za kuhanje, mogu se staviti na kompostnu hrpu.

Trulo voée i povrée Vreéice éaja

Voée i povrée koje je istrunulo tako da je nejestivo takoder se
mofe dodali na komposlnu hrpu ili u komposter. Medutim,
Dodavanje vrcéica éaja na kompostnu hrpu pomai.e da se
iskorist1 3000 vrcéica (l:esto i viSe) Sto ih éelveroélana obilelj
mofe upolnjebiti tijekomjedne godir.c. Kad su mokre,
zadri.avaju veliku koliéinu vlagc i zato ih je najbolje
ravnomjemo rasporediti po povrSini hr p e , a ne na jednome
mjeslu. Bogale su biljnom hranom i sadrle vise od 4 posto
duSika te do 1 posto fosfata i kalija.

Lislovi éaja
Sliéno vreéicarna éaja, lislovi éaJa ili lalog l:aja lakoder se
mogu koristiti; sadrze otprilike istu koliéinu biljne hrane kao i
vreéice éaja.

Je li drveni pepeo
prikladan?
Peo na drn. svake god,ne stVJra¡u
mnogo pepela I on se moze dodao
kompostno¡ hrpi. Bogat 1e bil¡nom
hnnom, sadrii S-10 posto kal1¡a. 35
posto kalc11a I I .S posto fosfata. Kad se
ohlad1, posp,te sv¡ez¡ pepeo (ne
dopl.snvs1 da se smoc,) na kompostnu
lv'pu. u o m ga odmah prekri¡re slo¡em
drug,h kompostn1h maren¡ala. Aleo se
dopusti da se pepeo smocl. kah¡ ée se
ispran. N e koristite pepeo ug¡ena di
koksa na kompostnoj hrpl 1er sadrie
supstanC1,e ko¡e su eme u bil¡ke.
I ijudska , tivotin¡ska dlaka se mote
dodan na kompostnu hrpu.
Ravnom¡emo je razastme po pomrnl, a
ne na íedno m¡esro. naroc,to ako se radl
o vecoj kohoni. T emel¡rto ¡e riavlai.lte
l)OJe dodavan¡a na hrpu da biste ubruh
ru¡nidn¡u. iako ona nikad ni¡e bru..
Ofaka ¡e bogata hran¡Mm cvanma, a oko
3 kg dlake sadrii du!1ka kohko I
45-90 llg gnojiva
lzrada komposta I5
Sto trebo uciniti s ambataiom od hrane?
Veona pakirane hrane ¡e dobro zamot.na I mnog1 l1ud1 se p,ta¡u o uónio s om
marerijalom. Celofan 1h plastiále vreoce mor.i¡u se odloiiti u deponi¡. dok se p¡p,mao
1h kartonslo omoa mogu dodao u kanru u rec1kl1ran¡e ,h upotn¡eb1ti u ogranaten,m
kolit1nama. rw<on Sto se nasjeckaju. u ghso!te (vid, stranace 48-53) ih na kompostne
hrpe.
Sto trebo uciniti s aluminijskom folijom?
Aleo ¡e asta. mote se Cll"StO zgutvaa I stavitl u kantu u rec1kl1ra1¡e. Ako ¡e prekrivena
ostaama masnoce 1h na OJOf petene hrane, stavite ¡e u kanru u depon,¡
Ostale uporabe u vrtu: Nare:tire na ttake, !inne 2.5-S cm, , ptitvrmte u sabia 1h
bambusove roipove da plue pace , oqera¡u 1h od vo<:a ko¡e dozri¡eva, pos,¡anih
s¡emenk1, mladih b1l¡oca I b1l¡aka.. Upamate da. rako se pace mogu zastra!ta. ne sma¡e
im se naud,o (poce su vecrnom éene u po¡edrnim zeml¡ama).
.
"' ."
Moie li se dodati vuna?
Ran1¡1h god,na farmen ko,1 su
tivJel• u bhzmr pred1onaca teksnla
dodaval1 su zeml¡i vunene
OStatke. U mnogo manjo¡ m¡erf,
vuna I ostale tkanine od
pnrodmh vlakana mogu se
konsoo u kompostnoj hrp1 1h
komposteru. lzret1te tkanlnu na
male komade kako bi se br:te
razgrachla. 1i materi¡ali sadr:te
3.S-6 posto dui1ka, 2-4 posto
fosfata , 1-3.5 posto kal1¡a. N e
konstite s,ntea&e tkan1ne ¡er se
nece razgrad1ti
16 lzrada komposta

Kompostiranje vrtnog otpada

M o i e li se
v: éina otpada ostavljenoga od uzgajanja hrane i ukrasnih usjeva u vrtovima,

taklenicima, zimskim vrtovima i na patiu moie se kompostirati. Kokosji i stajski

kompostirati gnoj, istroseni kompost od gljiva, slama pa cak i morska trava i piljevina izvrsni su

sav vrtni kandidati za kompostnu hrpu. Kompost na bazi treseta preostao u loncima i bacvama

otpad? koji se uklanja nakon ljetne cvatnje biljaka takoder se moie upotrijebiti. Kompost u

starim vreéama za uzgoj jos je jedan koristan materijal koji se moie reciklirati.

'Ocpad od povréa' ukljucuje sav • O s t r i k i od iivice Doda¡ce oscnske

marerijal mekog ckiva koji je nekoé bio
iiv. Ne bi smío bio zahvaéen trajnim
biljnim bolestima. kao !to 1e bolesc
zelja; ako se o tome radi, uviJek ga
treba spahti, a ne komposorao.
Marerijali koji se ne mogu
kompostirati detaljnije su navedeni na
scramcama 20-21.
od liscopadnih biljaka meke cekscure
za iiv1ce tijekom cijele godine. One
od vazdazelenih grmova je na¡bol1e
nasjeckatJ jer se ceze razgraduju.
• Ot.palo voée Jabuke i kru ke ko¡e
orpadnu fo nezrele sa scabla,
idealne su za kompostnu hrpu ili
komposcer. Osim toga, doda,te I
one spremljene ko¡e propadaju prife
nego to se mogu ¡eso.

• Oc.palo lisée Liscopadno drveée

• JednogodiJnje, dvogodisnje i
zeljaste biljke Dodajce meke
scabljike i/ili cijele biljke na
kompostnu hrpu i u komposcer
tijekom ci1elog l¡eta i narocico ujesen
kad cist1ce cv1eme gredice i gredice
sa zeljastim biljkama.
• Jednogodisnji i dvogodisnji
korovi
Oni se mogu kompost1rati jer se
tupaju cifekom ljeta i ujesen kad se
listi vrt I sprema za z,mu; vidi
stranice 18-19 za opise i ilustracije
prikladnih vrsta.
odbacufe svoje lisée ujesen. Dodajce
li ée u malo[ ko(itini na komposcnu
hrpu ili od njega napravite lisni
komposc (vidi stramce 10-1 1 za
detalje o izradi i uporabi lisnoga
komposca).
• O s t r i k i trave Tijekom cijelog ljeta
dodajte u tankim slo¡evima
komposcnoj hrpi; smijefajte oscriske
s vlaknastim orpadom kako bi
• Orez.ivanje Meki ostaci od orez,va-
nja mogu se dodaci kompostnoj hrpi,
no drvene izdanke ¡e najbol1e
nasjeckao I koristiti kao malc.
• Nasjeckana kora drveta Treba joj
dugo vremena za razgradnju na
komposmo¡ hrpi. scoga ju je bolje
koristiti kao malf.
• Neubrano .povrée Ukljucu¡e
korijenasco povrée {mrkvu,
pastrnjak í repu), salace (zelena.
radie). proljeml luk i ostalo povrée
(kupus, brokole i grah). Da bl se
ubrzalo raspadanje, nareiice iilave
stabljike prije nego seo ih dodate na
kompostnu hrpu ili u komposcer.
r y ...,

Sto se ne moie kompostiroti?

• Ocvalo cvijeée TI ¡ekom cijelog
lf eta, kad reiece ocvale cvjetove s
gredica i one koje se uzgajaju u
posudama na patiu. dodajte ih na
komposcnu hrpu.
mogao prodirati zrak. Ne
komposcirajte cravu pokosenu s
travnjaka koji je nedavno bio tretiran
selektivnlm herbicidom (za
unistavanje korova); co moze brzo
unimti biljke.
Posco1e mnogi vrtnl i kuéni materijafi
koji se ne mogu dodavati komposcn1m
hrpama. Oni su oplsani na scran,cama
20-23. Sav¡et o come ño amti s
drvenim otpadom nafazi se na
scranicama 24-25.

..__ º-s_T_A L_1_v_R_T_N •-•_s_E_o s_K_1_o T_P_A_D
Seoski i iivotinjski otpad
Ove vrste otpada ukljufoju §rok izhor
materiJala 11zvora. od stelje kuénih
IJUbtmaca , one StaJske.
• Stajski gnoj Doda¡te ga u malim
kolit:,nama na komposmu hrpu: bolJe
ga Je ukopati u zemlju ujesen ili ziml.
gdje osigurava hran¡,ve sastojke za
bilJke i poboljbva zemlju.
• Stelja i izmet zamorca i kunita
Um1Jeb¡te u tankim sloJevima s
ostalim kompostom. Ovi kucni
IJubtmci su vegetarijand i scoga Je
n¡,hov 1zmet. kao i n¡ihova stelja
(naroc,co slama) ,dealan za
dodavan¡e kompostn1m hrpama.
• Sijeno Doda¡te u tankim sloJevima
kompostnOJ hrp1. Mof.ete ga konstiti
i kao malt (tamo gdje ga neée
oq,uhati) 111ga ukopajte u :temlju
ujesen i pocetkom zime (no kasnije
ce zemlji trebati dwika da bi se
nadomJestio ona¡ uklonjeni tijekom
razgradnJe}.
• Kokolji gnoj Pileci. patjí. ji I
golubl¡, gnoj mole se dodati u
canlom slo¡evima komposmof hrpt ill
komposteru gdJe Je zbog obdJa
dulika ,dealan za 'aletiviranje' hrpe.
Moie b1t1 toksi¿¡n aleo se dodaje
d1rektno u zemlju.
--)
• Piljevina lzbJegava¡te debele sloJeve
i proVJente da ne sadrlí toks1
kemikal,¡e. Najbolje ju re
komposnraa prije nego feo se doda
u zemlJu. iako se mole konstiti kao
l.S cm debeo maf¿ koji se kasn,¡e
ukopa u povrlínu zemlje. Nwlost.
lako ¡e otpu!e v¡etar ako ¡e vn¡eme
suho i VJetrovito, ili postane
kompaktna tijekom vfalnih perioda.
• Morska trava lsperite sol i dodajte
ogranirene kolít:ine komposmo¡ hrpl.
Najbolje JU Je ukopati u zemlju
ujesen 111z,mi. Upamote da je
potrebna dozvola za n¡ezino
uklan1an¡e s obale.
• Si!arice hmelja Obtmo se kupu¡u u
velikim kohónama. Doda¡te u 13llkim
slorevima kompostnim hrpama. no
na¡bolje ih Je ukopati u p¡eskov,ru
zemlju ¡er pomaiu u z:adrlavan¡u vfage.
• lstroieni kompost od gljiva
Obit:no ¡e luinate pnrode: konsate
ga u tankim slojevima u kompostno¡
hrpi. no najbolje ga ¡e ukopao u
zemlju (naroóto aleo ¡e tlo kiselo).
• Stajski gnoj i stelja
Kon¡ska , magareéa stelJa , gno¡
mogu se dodati u tankim sloJevima
na kompostnu hrpu; na¡bolje ih Je
ukopad u zemlju ujesen 1h zimi.
Poboljbvaju strukturu zeml¡e te
doda¡u hranjive sascojke.
luada komposta /7
• Slama ldealna za codavan¡e u 1311k,m
slOJeV1ma na komposcne hrpe. Mole
se ukopan u zemlju ujesen I pocetkom
zime (no kasnije ze'Tll¡i treba dodati
di.d1ka da b, se nadom1estio ona¡
izgubl¡en n¡ekom r..spadanJa}.
Stari kompost iz posuda
Ne,zbjelno se tijekom svake godlne
bacaju b1ljke koje se uzgajaju u kuci.
Stakieniku i zimskom vrtu, btlo zbog
starosti lli su ocvale. NJihove
korijenove bale. kao i neupotrijebljeni
SJetvenl i sadni kompost. mogu se
rec,kl,rati kako 1e dol1e op1sano.
• Vrece za uzgoj Nakon jedne
sezone kompost na bazi treseta ,z:
vreée za uzgo¡ moie se revital,zirati
za slJedecu sezonu aleo se prekri1e
cresetom i doda¡u se umjecna
gnojíva. u tankim slo1evima dodati
kompostmm hrpama, pomijeJati s
povrlinom zemlje na gredicama lli
upotrijeb1ti kao malt:.
• Kompost kuénih biljaka Kompost
od odumrlih biljaka moie se
razmrvfti I dodati u ogranit:enlm
kolí¿ínama na konpostne hrpe ili u
kompoStere.
• Kompost iz posuda Starl I
upotriJeblJeni kompost 1z babva.
lonaca, visecih k0Qr3 i ostalih
posuda mole se razmrvid I dodati u
mal1m kolianama kompostmm
hrpama. Moie se dodad I na e
gredice.
18 lzrada komposta

Kompostiranje korova
P
ostoje mnogi jednogodisnji vrtni korovi koji se mogu dodavati kompostnoj hrpi

ili komposteru tijekom djelog ljeta, kad se okopava ili samo plijevi cvjetne
Koji se korovi
gredice. Povrtnjake i vrtove sa zacinskim biljem takoder treba redovito plijeviti i
mogu
kompostna hrpa je prikladno mjesto za odlaganje tih kratkotrajnih korova meke
kompostirati?
teksture. Ujesen i pocetkom zime, kad jednogodisnje biljke prirodno odumiru,

mogu se kompostirati, kao i one dvogodisnje.

(�����������-JE_D�N_O_G_o_D�IS_N_J_I_K�O_R_o_v_•����������-)

Pop1s 1ednogocMn11h korova u vn:0V1ma I • Fumaria officinalis (ljekovita

povrtnjacima 1e velik, a nekl su ovd¡e dimnjal.a): Slaba i pen¡aáca.
op,sani (prildadni z.a kompost1ran1e). ruisasuh cviecova.
• Ga/ium aparine (ljepljiva broéika,
• Agrortemma githogo {iitni kukolj): hvatavac, lepufa): Ra.strlcana s
V1Sok, sa SV1¡erl1m crvenognm,zn1m prian¡al¡kama. zagas1to b11el1h c:v¡ecova.
cvjetOV1ma. • Hyoscyamus nlger (bunika): Vrlo
• Anthemis arvensis (iitna kamilica): otrovan; kremasco tuti c:v¡ecovi s
Uspravna rasca. s gnm1znim tJl¡em.
b1¡el,m i i.uom • Lapsana communis (ognjicina,
cvjetOV1ma nal1k zalatnlca, slsavac): V1sok i razgranat,
ivanc!ici. fuoh cv¡etova. • Polygonum persicaria (lisac, veliki
• Anthemis cotufa • Matricaria matrlcaroides (kamilica, dvomik, ljucal.a): Puz.av, bijelih ili
(smrdljiva matemjak, ljekovita kamilica): ruisosoh c:v¡e:ova.
kamilica): Ponekad poznata kao M. chamom,t/o; • Senecio vulgaris (staral.ac, oltril,
Uspravna, s b,¡ehm aromaoo,a, b1¡ehh I tUtJh c:v¡etova. golutdravka): Duboko rez.n¡asoh
c:v¡etOVlma. • Papaver rhoeas (poljski mak): V1Sok hscova I tuoh cvjetova u labaV1m
• Atriplex patu/a i uspravan. nakup,nama, testo ti¡ekom ci¡ele
(razmaknuta c:amnogrim1znih god1ne.
pepeljuga, c:v¡etova, ob1l:no s • Sherardia arvensis (poljski broé):
otvorena c:ammm sred1ftem. Vile 11i man¡e razasc1ruéi,
pepeljuga): Razgranaoja. trokutastih • Polygonum SV1Jedogrim1z.rnh cvjetova.
l1Scova i neugtednih zelen1h cv¡etova. aviculare • Sinapls arvensis (poljska gorulica,
• Copse/la bursa-pastoris (n.isomaca {troskot, oputina, divlja g o r usica, ognjica): nepravilno
prava): Ponekad dvogodain¡a; duboko pasja trava): retn¡asoh l1Stova , iutih cv¡etova.
rein¡aso hstOVl , bt¡eli cvietOVI. Niz.ak I raz.astiruéi, • Sisymbrium afficinale (oranj, divlja
• Chenopodium rutiasoh ,li btjehh slacica, strizuu): Visokah i r = r t i h
album (guscja c:v¡etova. scabl¡1ka i svi¡edoiutih c:v¡etova.
noga. bijela • Polygonum • Solanum nigrum (pomoáiica,
loboda): Visok i convolvulus paskvica, pasje zelje):
uspravan, s bijel1m (viju1ac, slatki 81jelih i !uoh cvjetova;
i ruiiastim slak, slak- otrovne bobice.
c:v¡ecovima. pozemljuh): Pen1ucih stabljika i • Spergula arvensis:
• Chrysonthemum zvonastih, zelenkasco b11el1h c:v¡ecova. l..¡epl¡Mh i dJakavih
segetum (iirni • Polygonum lapathifo/lum (uzlad hstova. b1¡elih c:v¡etova.
neven): Ponekad dvom ik ): Razgranat i raz.astiruci, sa • Stellaria media
tra¡nica; usp st.lbl¡1karna ko1e se l:esto z.akorjen¡u¡u (miijakinja. crijevac,
sa zlamo iuom u ltsn,m spo¡eV11na, ce b1¡el,h ilí pticja trava): l:estO
cv¡ecovi ma. ruisostih c:v¡etova. raz.astrta, b1¡efih
c:v¡etova.

JEDNOGODISNJI
• Urtíco urens
(jednogodisnja
kopriva): Koprivasti
listovt , zeleni cvjecovt.
• Veronico hederifolio
(briljenasta
castoslavica): Nizak i
puzav, reinjastih
listova nalik bñljanu ,
--����������J_E_D_N�O_G_O_D�IS_N_J_E�T_R_A_V�E����������-----)
Ove crave se mogu dodavati na
kompostnu hrpu i ukljucu1u sl1edeée:
• Alopecurus myosuroides ( c m a
trava): Rascres,tih lli kompakcnih
ruperaka, zelenih ili gnmiznih liscova
i iuékasto-zelenih, Svtjetlozelenih ili
grimizn,h cvjecova.
• Aveno fatuo (divlja zob): Visok i
pods1eca na kultivtranu zob, ponekad
s crvenkasto smedim cv¡ecovima.
• Aveno ludoviciono (zimska divlja
zob): Krupna jednogodi!nja. slicna
A. (owo.
(--����������-D_v_o_G�O_D_I_S_N_J_I_K_O�R_o_v_•����������---)
To su biljke koje rasru iz sjemena i
va1u svoj i.ivocni ciklus za dvíje
godine. Tijekom prve godine njihove
sjemenke klijaju i biljke se uscaljuju u
zemlji; u drugoj sezoni stvaraju
cv¡etove i sjemenke te odt..miru.
Dvogodisnjih korova ima man¡e nego
Jednogodisnjih vrsca i ukljucu¡u sljedeée
(prikladne za
kompostíranje):
• Arctium lappo
(cicak): iroki,
srcastí hstOVl f
velike éesljikaste
glave grimiznih
cvjetova.
• Conium
maculatum
(kukuta): Visok,
Otravan,
lzrada komposta /9
KOROVI (NASTAVAK)
)
grimizno ljubicastih do bijelih
Uklanjanje
cvjetova.
• Veronico persico (poljska jednogodisnjih korova
castoslavica): Razgranat. rnzak , Jednogodlinji korovi se mogu cupau
puzav, nebeski plavih cvjetova, ili okopavati uz pominu zemlje
ponekad ti¡ekom ci1ele godine. motiocorn za povfaéenje. O rub
te modéice ofillava da se ostete
• V/ola orvensis (poljska ljubica):
jednogod Ji korovi uz pominu
N,zak, kremastih cvjetova. cesto s zemlje.
ljubiéasom I iuclm nijansama.
• Bromus mol/is (meki ovsik): Moze
bici i dvogodisnji; uspravan ili puzav,
sivkasto zelenih listova , sivkasto
zelenih ili grimiznih CV)etova.
• Bromus sterilis (nerodni ovsik):
Moie b,ti i dvogodisn,,; ponekad
rascrkan i puzav, zelen,h ih grim,znih
cvjetova.
• Poo onnuo (jednogodi!nja
livadska trava): Ponekad
kratkotrajna trajnica; siri se,
grim1znih ili zelenih cvjetova.
E. lycops,s; uspravan i pods1eca na
E. vulgare, crvenih cvietova ko11
post:aju grim1zno-plavi.
• Echium vulgare (lisicina): Ponekad
rra1nica; ruiiéasti cvjetovi koji postaju
jarko plavi.
grim1zno tockastih stabljika, sicno
zarezanih listova i bijelih cvjetova.
• Dígito/is purpurea (naprstak):
Ponekad trajnica; visoke stabljike s
gusom nakupinama ruziéasto
grimiznih zvonasoh cvjetova.
• Echíum plantagineum (grimizna
lisicina): Ponekad poznac f kao
10 lzrada komposta

Postupanje s kuénim otpadom

P
ojed ini kuéni otpad se ne m o i e odlagati na k o m p o s t n u hrpu - ukljucuje

plasticne vreéice, limenke, staklene b o c e i staklenke. T a k v e stvari biste trebali

Koji komadi
odlagati u specijalne k a n t e z a recikliranje, a prikupljaju ih lokalne vlasti ili ih
smeéa nisu
odnesite u najbliii c e n t a r z a recikliranje. Pojedini nerazgradivi materijali m o g u se
razgradivi?
prilagoditi z a kori tenje k a d se siju s j e m e n k e ili uzgajaju biljke u vrtu; dolje se

navode ideje z a to.

(�������-V_R_S_T_E�K_u�é_N_O�G_O�T_P_A_D�A�I_S_T_O�S�N_J_IM�c_�_.N�IT�•�����------)

Raspon kuénog otpada je velik I
ukljuéuje mnoge razli<'.1te materljale, od
pap1ra i kartona do plastike i stakla.
Ovdje je pop1s tih materijala i naéina
n11hova recikhranra ili odlaganra, kao I
na<'.ina njlhova prilagodavanra za
koristenre u vrtu.
Rasprsivaci
Mogu se dodati u kante za recikliraníe,
No ne kupufce one koj1 sadrie C F C
(klor-Ouor-ugtjike), koji o eéuju
ozonsk1 sloí u stratosferi.
A J u m i n i j s k a folija
Ako ¡e füta, &rsto 1e zgufva¡te I
stavite u kantu za recikliranje. Za
korncenje u vrcu Vid1 stranice 14-15.
K u t i j e z a jaja
Mogu se staViti u kante za recikliranre.
Uporabe u vrtu: ldealne su za sijanje
sremenki. Odrefüe poklopac (koji se
takoder moie upotrljeb1ti) i napunite 1e
s¡etvenim kompostom. lli u svaki
odjeljak stavite po jednu sremenku, ili
pos11ce po dv1je do tri sjemenke pa
kasn11e razrijedite i ostavite one
najja<'.e.
Staklenke i boce
Bez obz1ra na boju staklenk1 i boca
(kao co su bíjela, zelena ili smeda),
one se mogu. nakon !to se operu,
staviti u kancu za recikliranje.
Recikliranje stakla ne ukljuéu1e boce za
mli¡eko, <'.a!e za piée ili prozorsko I
zrcalno staklo. Posude za kuhanre od
'Pyrexa' takoder nisu prikladne.
Uporabe u vrtu: Ako uzgajate povrée
kao !to su krastavci 1z sjemenki, posijte
zajedno tri s¡emenke na hrpicu plodne
zemlre na otvorenome i prekrijte
!irokom scaklenkom radi poacanra
briega klijanja. Kasnije ih razrijedice I
oscav1te najja<'.e bilj<'.ice.
Postanske posiljke
i koverte
Odloiite u kantu za recikliranre ( á k I
koverte s prozorcicem).
Lijekovi i t a b l e t e
Neupotrirebljene liíekove i tablece
trebali b1ste vratJti u lfekamu. Ne
baca1te ih u zahod jer ée kemikali¡e u
nj1rna one<'.ist1ti vodene cokove, n¡eke I
more te zahvat1t1 f1votin¡ski svi1et.
Ponekad 1maju pogubno hormonsko
djelovan¡e na ribe i sisavce.
Limenke
lspente i zdrob1te metalne limenke od
hrane I pléa I odlofüe u kantu za
rec1kliran1e. Reciklirane alumin11ske
limenke naroóco su ekolo!ki

Stare , (1sre hmenke mogu se lako pretvom, u

rai,asvrae s uie1om.

VRSTE KUéNOG OTPADA (NASTAVAK)
pnhvadJIVe zato to Je za proces
potrebno 95 posto manje energ1Je
nego kad se izraduju od pocetka i
stop Je onet, éen¡e manJe.
Uporabe u vrtu: Moiete naprav,ti
raz.ast1raé s ufetom izbu r , rupu
promJera 6 mm na dnu érste limenke
(preozno uklonjenoga poklopa).
Provucrte kroz rupu kr.1J uzea i rznutra
n¡ utetu naprav1te ¿yor. Os m toga.
ako na gomjem rubu naprav,te dVIJe
rupe i napraV1te rucku od uieta,
moiete Je ob¡es1t1.
Za Uzgof b,Tjaka mogu se kor,sl'!, S\.'e vrste starrh lonaca , posuda
Pelene
Zamor:a¡te ,h u naJlonsku vrec,cu i
odloitte u obiénu kantu za smece.
L i m e n k e o d boje
Odnes,te ,h na deponij za recikl1ran¡e.
Nemo¡te 1h samo odlobti u kantu za
recikliranje.
Papir i karton
NOV1ne. éasop1se i karton mogu se
odloiiti u kantu za recikhranje; ako su
uprljarn hranom ih drug,m otpadom,
lzrada komposta 2I
)
st.1V1te 1h u cmu vrecu za depon,¡.
Uporabe u vrtu: Male kohé1ne
narezanog 111zgn¡etenog noV1nskog
pap1ra, za¡edno s kuh,nJsk1m pap,mattm
ruénrc,ma. mogu se dodatt na
kompostnu hrpu. Umjerene koliéine
novina mogu se staviti u glisttfte (Vldi
stranice '18-53).
Plasticne boce
Treba ,h 1sprat1i, po mogucnostt,
zdrob1t1 te odioim u kantu za
rec1kltran1e.
Uporabe u vrtu: Odrez1te dna vehk1h
boca ko¡e su se pri¡e konst1le za
mlijeko i upotrijebire ,h na 1sti naé,n
kao i staklenke za potican¡e brzoga
kliJan¡a i razvo¡ mlad,h biljfüa Motete i
odrezatt dno V1soke, qevaste plast1éne
boce I upocn¡eb1t1 ¡e kao lijevak za
uh1evan1e goriva u kosilicu.
Plasticna ambalaia. omoti,
k a r t o n i i plitice
Najbol¡e ih Je staVID u cmu vrecu za
deponij.
Uporabe u vrw: Cvrste f tra¡ne scvan
mogu se upocn¡ebm kao s¡etvene
pJitice.
Stiropor
Kand1dat u eme vrece I depontJ
Uporabe u vrtu: Stvarí koJe su krute I
duboke mogu se upotriJebm kao
sjetvene pliace.
T elefonski i m e n i c i
Odfoi1te rh u kantu za recikliranJe
Tetrapaci
(od soka i mlijeka)
lzradenr su od recikhraníh macenJala i
na nek,m m¡esoma se mogu odlotm u
kamu za recik.11ranJe (no prov¡erite Je li
tako u va!em mjestu).
MOZE L1 SE
RECIKLIRATlt
Buduc, da se vrste materiJala feo ih
pnhvaéaJU fokalne vlasti razl1ku¡u od
podM¡a do podrué¡a. ovd¡e navedeni
pri¡edlozi samo su prim¡eri i to se
mole m1¡en¡at1 kako se poboljiavaju
tehnike recikliran¡a.
 luada komposta

Postupanje s trajnim korovom

IC rove koji su 'trajni' • sto znaci da iive 2·3 ili vise godina • ne bi trebalo

odavati na kompostnu hrpu zato sto temperature koje se postiiu tijekom

Koji se korovi
procesa kompostiranja neée ubiti njihovo korijenje. Kasnije kad se kompost koristi
ne mogu
u vrtu, ponovno ée poceti rasti cak i najmanji dio korijenskog sustava korova.
kompostirati?
Najbolje ga je spaliti ili staviti u plasticnu vreéu da se razgradi (vidi dolje).

r
Kopanje trajnih korova
Za ruJ,ku od jednogoditn11h korova, koJi se mogu 1paa , 1
prekopati motitícom. tra¡ne vrste moraju se pa!IJIVO ískopati
kako bise uldon11i svi diJelovi o<oríJena. Nekl 1T3¡m korovi
nar«ito su pogubn, i medu npma Je Ae¡opod,um podagrar,o
(sedmolist. kozia noga). Agropfron repens (puzava p1nka) i
Equ,secum spp. (presllca). Kad kopate da blste uklonili sve
d1¡elove koniena. konsote vn:ne vde, bol1e nego lopatu k01a ce
prereuti kon1en te JoJ pogon.ati problem.
Sto trebo uciniti s trajnimkorovima?
Na1bolie bt balo spallti 1h, no paljen¡e u rralom vrtu mote b1ti
nemoguce. Os1m toga. ne sm11e se pal1ti vacra u vrtu u
podruqima gdje je to ubran1eno. Stoga st.1V1te koríjenie u
kante za reokliran1e zelenog otpacü ko,e posavtia,u po,edane
lokalne vtasa ,li ga odnes,ce na za to prik adno mfesto.
Plasticnevreée
Ako nema drugog na ina da se n1díte traJnoga korova. StaV1te
ga u debelu plasamu vreéu koju M"Sto zacvome. Zaom 1e
odloiste negdje sa Stnne gdie ce se polako raz.gradrvati.

\.

U vrtoV1ma se mogu naéi mnog,
razhl1ti trajni korovi; neki od nj,h
op,san, su dolje.
• Achlllea mll/efollum (stolisnik):
Per¡asti tamnozeleni listovi I bijeli,
rui1ost1 ill kremast1 cvjetovi.
• Achi/lea ptarmlca (rebrac): Listovi
pn tem za stabljiku I kremasti
cv1ecovi.
• Aegopodlum podagrarlo
(sedmolist, bazjan, regab): Puuv
I pokriva da, s blf elim cv¡etovima.
• Atropa bella-donna (bunika.
velebilje): Visok, dobro razgranate
stabljike i ugas,to grim1zni ili
zelenkasa cviecovi: ,zuzecno otrovan.
• Calystegia seplum: Puuvica ili
penjatica, kopljastih liscova i bi1elih.
ponek.ad ruiitast1h cvjetova.
• Cardamine pratensis (livadna
reiuha. vodeni kres, divlji hren)·
Snopasc. s ljubi cim ill biJelim
cv¡etoV1ma.
• Centaurea montana (brdski
razJibk, plavitje): PuzaV1ca,
naroc,to na cravnaom podrut¡,ma. s
velikim. 1ako pri\fa nim plaVlm
cvjetoVlma.
• Centaurea nlgro (cmi razlicak).
Debela sabl¡ika cmkascosmedi i
crvenkastogrim1zm cv¡etOVI.
• Centaurea scabiosa (veliki
razlibk, gomoljika. kozja brada):
Razgra,me stabl¡,ke i
crvenkascorimizne cv1ecne glave nalik
te!l¡1ki.
• Cichorium intybus (vodopija.
cikorija): Uspravne sc:abljike,
duboko korijen¡e i jarko plaVI
CVJetOVI.
• Cirsium acaule (prilegli osjak).
N1zak , puzav, s crvenognmw,,m
cvjecn1m glavama.
• Cirslum arvense (poljski osjak):
Puzav, anak kon¡en i ljub,tasce
cv¡ecne glave.
• Cirsium vulgare (osjak)· O tri
vretenasti listoVI i glave nallk teJl11ki s
crvenognmiznim cvjetovima.
 lzrada komposta 23

( -T_R_A_J_N_l K_O_R_O V_l_(_N_A_S_T_A V_A_K) ------)

• fquisetum • Petasites • Ranunculus
orvense (mala hybridus ( crveni repens (puzavi
preslica): lopuh, lepuh, iabnjak,
Stetan, puzava repuh): Nizak, s zlatica): Puzav,
kon1enja í velikím srcastim s korijenastim
uspravníh listoV1ma i izdancima i
stabljika; ljubicasto- !utim
mnogo srodníh ru!iC!Stim cvjetov1ma.
vrsta. cv¡etoV1ma. • Rumex
• Glechoma • Pimpine/la hta11U!S obtusifolius
hederacea saxifraga (mala (konjski
(dobricica, bedrenika): stavelj): Uspravan i razgranat,
koturac, samobojka): Nízak. puz:av Uspravan í ranak. s bijelim srcastih donjih hstova 12.elernh
s plavogrimízním cvjetOVlma. cv1etoV1ma. cvjetova koji ponekad pocrvene.
• Lamium a/bum (bijela mrtva • Potentilla anserina (steia): Puzav, • Silene vulgaris (pusina): Razgranate
kopriva): Puzav, srcastih listova í s dugim izdanc1ma i srebmim i drvenaste baze, s bijelim
bijelih cvjetova. nalicjem lista: iuti cvjetovi. cvjetovima.
• Leucanthemum vulgare (ivancica, • Prunella vulgaris (kriialina, • Solanum dulcamara (paskvica):
drobnica, volovsko oko): Ponekad krifalj, gortanka): Nlzak i puzav, s Penjacica ili puzavica. s jarko
poznat kao Chrysanchemum ljubiC!Stim cv1etovima, ponekad grimiz.ntm cv¡etovima u labavim
leuconchemum, s b11elim i !uom ruzicasom ili bijehm. nakupinama.
cv¡etoV1ma naJik ivancici. • Ranunculus bulbosus (lukovifasti • Sonchus arvensis (poljski kostris):
• Unoria vulgaris (planak, lanika, iabnjak): N1zak, zadebl¡ane baze, Visok. s jarko iutim cvjetovima.
divlji tan): Uspravne stablfike sa duboko reinjastih listova i • Taraxacum officinole (maslacak):
tutim cvjetovima. zlatnoiuoh cvjetova. Ustovi naglaseno reinjasti, s
• Lychnis flos-cucull: Tanak i • Ranunculus (icaria (ledinjak, karakteristicnim !utim cvjetovima.
razgranat, s 1arko ruiiC!Stim ladnjak, • Tussilago (arfara (podbelj): Niz.ak,
cvjetovima. proljetna puz.ava korijen1a i srcastih listova te
zlatica): Niz.ak fotih cvjecova.
í iíri se, • Urtica dioica (kopriva): Vellki
camnozelenih, listovl í maJi zelent cvjecovl.
srcastih listova I
!utih cv1ecova.

Postoje mnoge cakve crave í. íako su • Agrostis stolonifera (rosulja):

neke vr1o pnviacne. Snopasca I razastíruéa. sa 2.elením,
ostale su heme i vrlo sivkastozelenkasom ilí
se te!ko iskorjenjuju. plavkastozelenim listovima.
Ukljucuju: • Briza media (velika treslica):
• Agropyron repens Puz.ava korijenja sa zelenim liscovima
(pirika): Daleko se pricvrscenima za stablfiku.
iri, s puzavim • Holcus lanatus (medunika):
korijenjem koje Kompaktna I snopasta. sa
cesto tvori gustu sivkascozelením ílí zelenim l1scovima.
prostirku.
24 lzrada komposta

Postupanje s drvenim otpadom

O
strik i od mlade iivice i mekih listova, kao �to je ona koja se redovito

obrezuje, ideaJni su za kompostiranje kad se orezuju na komade duiine

Sto je drveni 7.5-10 cm. Medutim, tvrdo drvo koje ostaje od orezivanja grmova i stabala treba

otpad? narezati na manje komade. Mogu se dodati u ogranicenim kolicinama (i u tankim

slojevima) na kompostnu hrpu, no bolje ih je koristiti u proljeée i ljeti kao malc na

cvjetnim gredicama i oko grmova.

ODABIR DROBILICE

Elektri drob1lice , u 1deolne /no11otw11Q elekiritno.

:o mole 1.'Tlore. drobihCG l l..'UIIJ(}m :o
,ku p(jo n.,e ispod.

S1gumost je Tl(ljva.fnija kad se lwru11 drobillca (r1di :o detalje

supromu smmicu, do(ie desno)

PostoJe drobilice - razli itih veli ina i pogona - príkladne za

sve vrtne potrebe. S,•aka vrs:a ima s11ojih prednosu I
nedostataka:
• Elektrifna: Razlicfüih velifua i cijena, a mote rezatí dn·o
deblJine do 4 cm. Obi no su potrebni dugi 11anjski kabeli
zaJedno s vodootpomim utika ima i uti nicama ako se
kabeli spajaju.
• Benzín ka: Velik izbor velJ ina i cijena, a mote rezati drvo
debljine 7.5 cm. Vrtna sjeruca na zaklju \'anje (!to
udaljenija od kufe) 11ama je za pohranjivanje gori11a u
za epljenim kantama. e korisute stare plasu ne boce.
Ben.."insko. drobilico mo!e rezo11 debele sto.b(¡ike.

UNAJMITI ILI KUPITI?
bplalivosL kupnje ili unajmljivanja
drob1lice. ih angaiiranje . erví za
rez.anje. ovisi o m e faktora.
•Ako je koliéina za rezanJe mala I
neredovita. bolje je una1m1u drobilicu,
no rasp1laJle se prije je li mehaniéka
1li elektriéna. Ujedno pro\'jerite je Li
uldJuéen lransport.
• Kad ga kupujete, odaberite najveéi
5troj ko11 s1 mo!ete priUSüti jer ée biti
uéinkoviuj1 od malenoga i manje ée se
zapunjavati. Provjerite ímai.e li ga
gdje smjestiti tijekom godine u suho i
prozraéno spremiSte.
• U nekim podruéjima su dostupni
5ervisi 1.a rezanje: to Je idea.no ako
niste potpuno aktivni i imate samo
malu koliéinu za rezanje.
JESU LI DROBILICE
BUCNE?
Po svojoj prirodi i poslu koji moraju
oba\iti. drobilice su buéne. no neke su
buénije od drugih! Mnogo O\'Ísi o
\'eliéini drobilice i o tome je li elektriéna
ili benzínska.
• Benzinske vrsle su buénije od
elektriénih modela. pa iako su
pokretl11v1J1, neprestam rad uredaja
mol.e uznemuill susJede.
• Elektriéne vrsle su tise kad uredaJ ne
radi. no buénije dok retu.
• Vehéina I snaga drobilice takoder
utJl?ée na nJezmu buéno l i mali
uredaj. kad re!c debele grane. mofo
b11i buéniJi od velikog koji ret.<? drvo
iste debljine.
• Neke elektriéne drob1lice su oznaécne
kao •tihe' 1to je svakako prednost u
¡;rad5kim vrtovima.
KAKO SE MOGU
KORISTITI KOMADlél?
Xarezani komadiéi mogu se koristili na
n c razliéilih naéina.
• DodaJte male koliéine na kompostnu
hrpu. Brzina raspadanJa mo!e se
ubrzati tako da se naJpriJe pomijcSaju
poko enom lravom i uilijevanjem
tekuéinom s kopri\·om. Ona se
pñprema od zgnJeéene koprivc koJa
e lavija u posudu s vodom: oi.tavite
2-3 tjedna prije uporabe. Osím toga.
razrijedena mokraéa ubrzava proces
komposüranja.
• Upolrijebite odmah (1 bez
komposllranja) kao malé oko
luada komposta 25
(������-P_R_I_P_R_E_M_E�Z_A�R_E_Z_A�N_J_E������)
Pn¡e nego !to pocnete rezati drvo:
• Sve drvo staVlte na ¡edno m1esto. s
glavmm scabljikama prema seb,. Tako
foce l i l l e i brie pun1t1 drobilicu.
Prednost ¡e i odlof.ttl drvo s lijeve strane
drob,hce (okrenuce prema vama). ako
ste de!n¡ak: to olillava pun¡en¡e
ureda¡a materi¡alom.
• Nam¡esote posudu ,h calke za skupljan¡e
1zrezan1h komld1é.a 1zravno 12 stro¡a.
• Ako mste posve s1gum1 u koMen¡e
drobilice, neka netko bude uz vas
ukoliko nesto krene naopako 1h
ii: t:
treba naglo 1skljufo1 drob11icu.
• Poduzm,ce sve sigumosne m¡ere
(Vldi dolje desno).
gredica s cv1Jeéem , grmov1ma. • Narezani komadiéi mogu se stavlli u
Napra\-ile sloj debljme oko 5 cm. eme \Teée ui smcéc I zavezall. Na
Na!alost, plice razgrnu komadiée u kraju ée se pretvoriti u komposl ako
potrazi za liéink.ama u vlat.nom tlu i se dodaje voda, a vreéa probuSi na
mogu ih razbacati prcko ruba vise miesta kako bi mogao ula1.ill
travnJaka. zrak. Razgradn.a obiéno traJe 6-9
miesec1. ovisno o debljini komacliéa.
Sigurnost pri/ikom
koristenja drobifice
Kao I kod sve vnne opreme, treba bit!
vr1o oprezan kad se konStl drob,hcu:
• Kad konStJte e ektriblu drob1hcu.
provience ¡esu li kabeli za van¡sku
uporabu I da ¡e u strujni susav
ugraden s1gumosn1 osígurat.
• Ne nos1te ilroku od¡eéu i onu fu> V1si.
naroaco kravate i !alove.
• Nos,ce obuéu tako da posto¡i
manja opasnost da se poskhznete ili
Od komc.diéa napravu.e malé oko biljaka padnece preko drobílíce.
na gredicama s i:vij em i grmovima.
• Nos1te z.a!otne naoale i te
rukaV1ce.
MOGU LI E KOl\lADiéI
PREMITI? • P ta¡te upute prije konften¡a
drob1hce I ne 1zlaiJte se opasnosoma.
lako se narezam komad1é1 mogu
sprerruti na uho ntje to, najboije ih
je odmah upolrijebiti (za uporabu
vidi lijevo i gore).
26 l:z:.rada komposta

Smjestanje kompostne hrpe

N
ajbolji poloiaj je udaljen od kuée, blizu glavnog izvora biljaka koje treba
Kamo trebo kompostirati i gdje ée se dov�eni kompost preteino koristiti. Kompostna
smjestiti hrpa treba biti izvan pogleda s ukrasnih dijelova vrta. i vase kuée, iako neki vrtlari

kompostnu koji pripremaju kompost vole od njega napraviti pravo obiljeije u vrtu. Laka

hrpu? pristupnost tijekom cijele godine takoder je vaina, narocito za vrtlare koji imaju

tjelesnih nedostataka.

Nag10 za Komooster u d1¡elu

Kompostna prevolen¡e \'TU1og s povréem I na
hrpa ,za re!etke otpada u kar1tu .unla,ome m estu

RaL·rio m.,esto olak.for:a pn.ttup lcompo.nnoj hrp, 1li komposiero; Za nagnuto ajesro ;e nu.·•no posra,·111 rampu koJa 0111ogutiue lak
sca.:e ntDraJU b111 naproi:ljene od si:evremensk1h mater\]0/.a. pnsrup kompo tnoj hrp, il1 kompostero.

PRONALAZENJE PRAVOG POLOZAJA

Prije nego to odaberete polotaj za komposlnu hrpu.
nmníslile o sljedeéem.
• E tetika: Veéina \'!'tala ne ieli da se na kompo mu hrpu
gleda direktno 1z kufo i stoga to mJesto treba biti diskretno
1 u .fü,;ce 1li ukrasne re etke.
• Oobro ocjedito tJo: Kompaktno tlo ne upija lako vlagu i
zato t e otjecali SU\ na voda od jakih ki a ili ako je
komposlna hrpa jako naloplJena vodom tiJekom suha
vremena. Stoga prije sl\'anmja komposme hrpe \.'llama
prekopajte zemlju do dubine od 20-30 cm. To je ujedno
prilika da se poravna mje to. to ée olalclati slvaranje
kompostne hrpe nego kad se nalazi na nagnutome mjestu.
• Zemlja hez korova: PriJe stvaranja kompostne hrpe
pro\•jerite ima li u tlu U'3Jnoga korova (vidi stranice 22-23).
Aleo ga ima. postoji opasnoH da pocne l'3Sti u komposl i
on isti ga tetnim koro\'lma koji se l ko iskorjenjuju.
• Blizu povrtajaka: Glavni izvor materijala za komposliranje
bit ée povrtnjak ili travnjak. Sloga je polotaj u njihovoj
bliziní 1dealan. naroc1to ako ée se veéi dio kompo tiranog
matenJa!a vrat1t1 na to mJesto UJ en i1t z1m1.
• Za lita od jakog vjetra: Kako . e malenJal na kompostnoj
hr p i ne bi is io, najbolje mjesto je zaklonjcno tivicom na
strani oLkuda p e vjetar. To ée, naravno. pomoéi da se
hr p a w t í t i . no ostavite prostor od 1.5-2 m i1.medu fívice i
hrpe jer se koriJenje t1vice neobuzdano iri 1 izvlati vlagu iz
tla.
• Blizu ÍZ\'Or.l \'Ode: Tijekom suha vremeno koristi izvor
vode. narotito onaj koji se mote spojiti crijevom.

• " ' prtblit.u drvenoj ogradi ili ,-rtnom spremi tu: Najbolje
.' kompo lnu hr p u smJcstiu da oko OJe bude 1.2-1.5 m
slobodnog prostora kako bi se lako punila i praznila.
Pripazite dajedna strana ne bude uz drvcnu ogradu ili
\TlnO 5prcmi le jer ée kompost uzrokovati lruljenje drva.
•Toplina i unée\'O ,jetlo: Topao. sunéan polotaj pridonosi
·,rzom truljenju na kompo,,tnoj h r p 1 Meduum. ujedno ée
uzroko,·ati sl!Senje: no to e rr.ote spr1Jel:ill pokri\•anjem
:ll'l>I: i redo\-illm zalije,·anjem ljeti.
• " ' i pod \ tlikog tabla: lzbjega,·ajte polotaje ispod \'elikog
.i<topadnog stabla Jer kad pome otpadati nJegovo li ée
UJl-,.en. mote on 1suu potpuno razgraden komposl koji se
-.ec koristí. Li ée sadrii \'elike koliéine ugljika i ako se
pomijda s djelomiéno raspadnutim komposlOm. usporit ée
OJlO\'U razgradnJu. Ako nije moguée kompostnu hr pu
<mj6titi negclje drugdje. pokrijte Je uJe cn i redo\-ilo
rabljajte otpalo liAée te ¡;a koristite za hsni kompo,c,t (\'idi
stranice 10-11 ).
PODIZANJE RESETKE Z A ZAKLANJANJE KOMPOSTNE HRPE
Samostojeée r etke trebaju &rstu konstrukc1ju sa stupovima dobro utvr!cenima u beton. Dubina rupe ovisi o
v,sini zaslona (vidi dol1e). Na v¡etrovit1m i izJozenim m¡estima, 1naroéito ako 1e reJetka obrasla vazdazelenim
pen¡at,cama, poveéa¡te dubinu rupa I visinu stupova.
1 erupudo
pouebne dubine (vidi od,JC)
plus 15 cm. No dno SUT, ce
llStO kan'ICflJC,
3 Dugim w.'klm ul','!l::ite
porpomu letvu za swp
(mogu bia poueooe d.ye
po¡porne let'ie). Poncvno
P,OVJerlte 1e li stup okomit
DUBINE RUPA I VI E STUPOVA
• tup 1.2 m iznad tia: p o reban Je stup duftne 1.6 m I
rupa dubine 45 cm.
• tup 1.5 01 iw.ad tia: potreban je stup dufine 2.1 m í
rupa dubine 60 cm.
• tup 1.8 m iznad tia: potreban je stup dufine 2.4 m i
rupa dubine 60 cm.
lz.nda komposu 27
• ZakJanjanje za lonom i ii\'i.com: U po\'nnJaku motete
napraviu t1\'0p1 an za.slon v1soktm grah:>m koji e penJe uz
red Stapo\•a ili uz mrctu od u>.eta. TronoSci od Stapo\·a
takoder mogu sakriti kompostnu h r pu. :>ruga moguénostje
na kraju tramjaka ili ukrnsnog mjesta podiéi samostojeée
za. lone od resetki te posiJaÜ jednogodimje penjaéice. kao
Sto Je Lot/1ynu odorottU (mirisna grahorical ili trajnije \'rsle
kao ;to su pa\itina ih Lome-ero spp. tkozja krv). Ako je
n. etka 1zloi.ena i postoji Opa!inost da Je sruSe jaki z1mski
vjetrovi. odaberite Hu111ul1U lupullU 'Aureus' (tutolisni
hmcljl. To je 1.el1asta pcnjatica i stoga neée imati li!ée
tijekom \'jetrovita vrcmena.
• Cvrste. S\'e\•remenske taze: Korisne su tijekom cijele
godine. naroéito ujesen i zimi kad se vn oéisti i materijal s
kompostne hr pe premjest1 u po\Tl njak sprem.in da se
ukop.i u zernlJu.
l 1 , �es•up u ropo, P,t,1JC11te
1 ..jfJ(CNOfl. l'.onslltC ZJOOtS.1--U
raz..iJU Zakuca1te pocpomu ICtl'IJ
u zem!JU pod llicom od 45 ° ,
pnvremcno poaupnce stup
4 oetonam ,'TS!lte su,p na
n ,. za:.,m zidatsJ'.om lfteom
nc:·:osite povrnu becona od
stupa. Sa<1 se r,ogu IKVrltJU
reklh? za Stt.tfXl','t?
Na padini
l<ad podliece zaslon na
padini. srupovt neka budu
okom1a. etkastt panel!
u ravnini i spu!tene visine
28 la komposta
•
Kompostne hrpe 1 komposteri
U
prirodi biljke o d u m i r u i padaju n a tlo ispod. Stabljike, listovi, cvjetovi i plodovi

t r u n u i n a kraju dospijevaju u zemlju aktivnostima c r v a koji poboljsavaju tlo t e

Koji je bolji ostalih korisnih stvorenja- U vrtu ili povrtnjaku t r e b a organizirati taj p r o c e s

nacin? razgradnje, a k o m p o s t n a h r p a ili k o m p o s t e r predstavljaju cist i uredan nacin d a se

to obavi. K a o aJtemativa kompostnoj hrpi i k o m p o s t e r u kao moguénosti postoje

jaral< i r u p a (vidi stranicu 29).

(���������-K_O_M�P_o_s_T�N_A�H_R�P_A�IL_l�K_O_H�P_o_s_T_E_R_?��������--)

lako obavtja¡u iscu ulogu u vrtu. oni se znatno razlikuju.

• Tradicionalna kompostra hrpa. obilno 1.2-1.S !1roka 1 1.8 m
,h vi!e duga. radi se od slo¡eva otpadnog organskog materijala.
N,¡e z.atvorena stramcama, veé testo poknvena kako se n¡ezm
sadriaj ne bi isu!10 ill ocvet navtazio. Pokrov akoder pomaze
odriavanju topline u hrp,. nanx,co Z1m1.
• Komposteri se raz/ikuju od hrpe po tome !to ¡e organslo
materijal testo u potpurosti okru!en sa SV!h strana. ldealni su
u odriavan¡e urednoso vrta , obítno su napravt¡eni od drva ili
plast1ke. Os,m toga. postoJe i hibndne vrste kod koJfh se
konsti m¡clavina materi1ala. ukljuai¡uó blokove od croske.
ho.nu mrefu i drvo (vid, stranice 36-37). Tra.d1cional110 kompostna hrpa napra ·(jena od s!ofel)a
Vec gocove vrste. b,lo od drva organ.skog materijala
,li plast1ke, posvuda su
dostupne í savrtene su za
kori!tenje u veónl
kucnih vrtova (vidi
stranice 32-33). Postoji
i komposter na
prevrtan1e (vidi stramcu 33)
u kojemu se kompost scvara
malo br!e.
Plasnbt komposten idealni
Komposieri omoguéa11<1JU fU :a mole rmove
uredan natin su:aral\ja komposta

UTJECAJ VREHENA
Doba godme i vremenske prilike imaju klju n utjecaj na
brnnu kojom se razgradUJe kompost. KomposuraJué1
organiznu I slvorenJa su mnogo aktivniji liJekom wpla
-remena nego tijekom hladnih perioda. Evo nekoliko nal!ina
za prevladavanje problema prevelike hladnoce ili topline.
U bladnim podnebljima
• Kompostne hrpe pokrijte debelim sagom ili crnim
politenom <zadrtava viSe topline nego prozime plastike).
• Koristite izolacijslo plaSt na komposteru tijekom zime da b1
kompost ostao topao. Dostupm su veé gotovt pla.ste,ri: druga
Je mogufoosl oblofüi ga debelím sagom.
• Smj t.aj kompostcra ispod stabla (ali ne vehkog i
listopadnog) daje n to zaStite od mraza i nisloh
temperatura kad je zimi malo oblal!no.
• SmJeStanje komposLne hrpe ilí kompcstera u zaklon od fi\i-
ce pomate kako bi se sprijel!ilo da je hlade hladni VJetro,i.
U toplim podnebljima
• Redovito pro"jcravajte da se kompostna hr p a ne bi isuSila:
po potreb1 Je temeljito zalijte \'odom. Zatim je pokriJte kako
biste sprij ili da se matcrijal ponovno 1suS1.
• Za materijal u komposteru postoji manja opasnost da se
isuSi ncgo u kompostnoj hr p i.
• U toplim podnebljima kompostnijarci i rupc (vidi stranicu
29) tmaJu mnogo prednosll. no osigura¡te da plJuskovi ki e
ne na tope od,•eé materijal: zrak je iskljul!en I spriJel!eno
aerobno raspadanje.
 l u a d a komposta 29

•
Kompostni jarci I rupe
IC o alternativa za hrpe i kante, organski otpad iz kuhinje i vrta m o i e se

ompostirati u jarcima i rupama. T o je narocito popularan nacin za razgradnju

Sto su
otpadnog materijala krajem ljeta i ujesen kad obicno ima mnogo organskog otpada
kompostni
iz povrtnjaka kao i iz ostatka vrta koji treba kompostirati. Ujedno stedi prostor za
jarci i rupe?
kompostnu hrpu ili trosak za kupnju kompostera.

Ako m¡e moguce ,maa kompoStnu hrpu ih komposter, poku!a¡te nacrpati

organsk, ocpad u jarak (ocpad se tam0 oscavlja da pobol¡b zemlju). Taj suscav
raz.gradn¡e otpada narofüo je prikladan krajem ljeca ,li u¡esen. Brzma kojom se
organski matenjal raspada ovisl o pnrodi da; ako je lagano, p¡eskovito I dobro
prozralno, raspadan¡e je brie nego u ilovastom du.
Organslo materiJal oscav11en da se raspada u jarku ob1lno djelomifoo
os,rormJi do dufikom. Stoga bud1te pnpravni dodaa umjecno du!itno gnojivo u
zemlju o¡ekom sl¡edeéeg pcxetka l1et2 kad se ,znad ¡arl<a sade made b1l1ke. Visolo
grah. mahune i t1kvice ,de.tino su povrée za sadn1u na t2kva m¡esca.

I Ir!opa;te Jarak 38-45 cm dubok 1 rol< u povrt!IJC•u (O<J,,qite nsi<J slo¡ zcmlje)
Nesm:;e se u'.:.opau cra1t11 l:Drc. (vtdi strall/Ce 22,23), ostO'vltl u p k u . Um¡esu, toga
go IZ,'OOtc , spal,ce ili Sta'... C u ZCt\'tlreOU plastilnu vrcéu
Kompostne rupe
T o 1e van¡aa¡a kompostnog ¡aria I
idealna je u male vn:ove ili kad uzga¡ate
samo nekohko povnmca. U¡esen
ískopajte rupu duboku 3g....¡5 cm I
füoku 15-60 cm te ¡e 1spunfte
organslom materi¡alom do 15 cm od
poviiine zemlje. Nansn1te otpad I
remel¡1to p zal1¡te. Ponovno napumte,
z.aJ11te i nat1sn1te. ü n m vraate zemlru
U prolrece pod,gn,te tronoiac od
,vud tog m_esca i posad1te
visokl grah da se po njima penje.

l r < n t c p o k ocpodom od po.'Téa do 3 >'raúte s-.v zeml¡u (osCOVMi pc,,dim<J

_ _ 1 iSpod ne. Teme/p to zali¡te foJ za kiOJ) Na¡pnie ée m¡esto rznod
maten¡ol , poro.na1te go. Doda1 jo!, jotko blu u otJ ,.u htxr.r..a. ali kra,,em
matenplc porlCMlO do I S cm od prol¡eéa l e se slcgnuu , to ukazuje da se
po.-dne, zaum porlCMlO za; te, moteri¡al razgrod,o , do ie )OfaJ: sprcmat1
p¡yavno¡tc za scdnju

Oruga 1e moguénost 1spun¡avati jarak u malim fauma (kada í kako je dostupan

organslo materi¡al). Meduom, UV1Jek pokri¡ce ocpadni materijal zeml1om cako da
se ne razbacu¡e po vrtu 11i da pcxne privlaoa glodavce. Povuoce moakom
poi<nvnu zeml¡u kad ponovno doda¡ece organslo ocpad. Zaom ponovno
pokn¡te.
30 l z n d a komposta

Brzo kompostiranje
T
o je dobar nacin za ubrzavanje raspadanja vrtnog otpada uz omoguéivanje

poveéane kolicine zraka sto prodire u mjesavinu. Obicno ée materijal koji se

Sto zahtijeva
pocne skupljati na kompostnoj hrpi u proljeée ili pocetkom ljeta biti spreman za
brzo
koristenje krajem jeseni (ili sljedeéeg proljeéa ako se pocne krajem ljeta), dok ée
kompostiranje?
ona koja se stvara ujesen imati spreman materijal sljedeéega kraja ljeta ili jeseni.

Medutim, brzo kompostiranje to ubrzava.

KAKO SE MOZE PODUZETI BRZO KOMPOSTIRANJE?

Po toJe dva natma ui ubrzano pot1canJe raspadanJa
organskog otpada iz vrta i kuhinje. Obje te metode koriste
tinjenicu da se otpad od povréa raspada brfe ako se s nJím
redo\;to rruj a zrak.
• Konstite komposter 1a prevrtanje · plastifnu kantu koja se
mote okrenuti (vid1 nasuprol) kako bi u mj a\inu u ao
zrak. Upamtite da je treba redovíto okretali.
• Potpuno i odjednom ispunite relativno nizak komposter,
umJesto da dodaJele materijal tíjekom nekoliko tjedana ili
mjeseci. Vilama prevréile materijal nekoliko puta tjedno.

Vrtnt kompost Je fl4!:Qltl)ell)lt'. pe l!O ga or'.e

radtie, tim bo{i<!.

(-���������-•_z_R_A�D_A�B_R_Z_O�G_A�K_O_M�P_O_S_T_A���������------)

To 1e na¡bolje uanm kra¡em l1eta 1h na samom pocetku 1eseni kad 1e dosrupno mnogo vnnog ocpada u
komposoranje To je maceri1al od biljaka s l1etnih cvjetnih gredica I Starih zel¡astih trajnica do poko!ene
o-ave. mek,h ostlitaka iJvice do ocpadnog macen1ala 12 povru,ja.ka.

I Slwpitc na Jeóno mJeSU> vefJw kdtOnu 2 PrckcpaJtc komad zcml¡e (bcz uo¡nogo 3 M scmqc, M u dobro sm .
>TtllOg ocpoda , ncs¡cc"°1ie debele korcvo), na niego stavrte donp dio S(a\l!te unuva OSll<Nnu jedm,cu do dd>inc
stobl; ·t! na e. Smt¡ te s..e komposteo od dn.mog oii:-,,ro • .bodrau,og od I :,.20 cm te nousn,te nogoma
djek,.e , doda¡te :J gnq I otpadni d i . ,.o veb6nc orpnlikc I 2 m , nop,O'A¡enog ZOtJm teme{¡ to zdi;te. noroltw uz
matef!JOI od kuéruh ljubimoca k.ao to su od lelOVO se po;ed,nolno slalu, \/!Sine rubolle gd¡c se m¡&vma no¡prt)f! d
zomora , kunr6 15-Wcm
 lz.rada komposta 3I

(-������-•_z_RA�D�A�B_R_z_o_G_A�K�O_M_P_O�S_T_A�(N�A_S_T_A_V_A�K)�������-)

4 do¡te s/jede6 red le:aw; , rspunrte
I " Jedn•m SIO;em tazgrodrq
moicrr¡ola Ponovno na!ISnlce slq I
doá.lJte vodu Nastav!te re,;o :1ok ne
n,p,m U? 3.4 ·
S K1:vD b, maceryal oscao vla1an , bi se
odr1a\/Olo tophno u hrp,. pokriJte ¡e debcl m
l<omodom saga. Druga JC moguálost /r.Dmod
eme plastike Tr pom,vr u¡edno pomatu do
/ & hloo hrpu.
6 NoJfnon¡e cMl p a o r¡edno s nite
pokrcN 1 \11amo por.puno preokrCtlJ ce r
prom 1 te sastq .c. Al<tJ se motenJOI
rs!Ai, dodc1 ce vode, a:.:.O ;e premOi<.at,
doda1 ce matcri¡Olo kcji ée up,11 v&:J,
vfoge

1 Y.ad matcripl bucle smed, mMlast... te bez neugor:tna murso. spremol'l JC za uporabu u wcu Ma1e bill blago !4)00 ñr h!odon. o
SOSl'!fC/ flC Strll.JU bltJ ptepoznalljM

(-������-K_O_R_I_S_T_E_N_J_E_K_O�M_P_o_s_T_E_R_A�N_A�O�K_R_E_T_A_N_J_E������----)

Talcve kompostere 1e najbol¡e koristitl l¡etl kad íe
temperatura VISOka i provodlJivtJa za brzo komposoran¡e
nego ?Jmi
• Skuprte otpadni matenjal i prelom,te debele sta.bljrke na
anke komade.
• Napunite komposter (na¡bolje u jednom pun¡eníU) do
dV1je treéine otpadom od povréa iz klllinje i vrta. Ako je
moguce. doda¡te kon¡ski gnoj ili ,zmet od kutn,h l¡ubrmaca
brl101eda, kao !to su zarnorci ili kun,c,.
• Ako 1e materiJal suh, doda¡te vode, zaum utvrsote
poklopac.
• Okreérte komposter svakodnevno kako brste omoguéilr da
se zrak m,¡ s otpadním macen¡alorr. Neke kompostere
1e telko okrenutl, narolito ako se ne okreéu nekoliko
dana I kompost se slegne na dnu. Medutrm, vaino fe
redovito okrecanje.
• Svaki t¡edan prov1ente ¡e li materijal vlafan.
• Nakon otpnlrke teori qedna V1dite ¡e I kompost sprernan
za uporabu Va!no ¡e ne vodrti se prema vremenu. veé
prema prirod, kompost:a u komposceru.

M o i e li se koristni kuéni otpad kao i

vrtni otpad?
Moi.ece korisotl sav otpad od povré:a iz kuhlnje, pnm ¡ence
kore ili ostatke hrane. Medutim, veée koliline preostale
kuhane hrane, narot,ce one s mesom i nbom, na¡bol¡e ¡e
StaVIU na tradrcronalnu kompostnu hrpu.
Komposm na ok.retanie ,oeafa ,e za male vrt<M gd nema
no prosrora za trad,c,ona.nu komposrnu hrpu
32 lz.rada komposta
Kupovni komposteri
M
o i e t e sami napraviti komposter (vidi stranice 34-35) ili éak biti doista
stedljivi i upotrijebiti odbacene materijale {vidi stranice 36-37). Z a one s
Je li kupovni
manje vremena postoje kupovni komposteri razlicitih velicina i oblika, a neki
komposter
podsjeéaju na e.abar za vodu. Veéina plasticnih vrsta je staticna nakon sto se
nuian?
namjesti, dok se ostale mogu okretati {vidi dolje i stranicu 31 ). Ostali kupovni
komposteri su napravljeni od drva i moraju se sloiiti od nabavljenih komada.
Plastibn komposteri mogu se br..o i laico posta111ti bli..--u lZVOro
organskog 1!141e11J<U4.
KOJA JE VELICINA
POTREBNAt
Kup1le plasll m komoster prikladan obu¡mu maten¡ala koji
nastaje u va em vrtu i kuhinji u periodu od est m¡esec1.
lmajte na umu da ée vam u kona nici trebati tri kompostcra
t.ako da ciklus punjenja, raspadanja i pratnjenja idc
sislemau no. Postoje komposteri veé od 220 1pa S\•e do 330
litara 11dealm su za veému kuénih vrtova; 1.a veée po\'l'Sine
dostupru su oni od 750 lit.ara. $to je kompostcr veéi, to manje
ulj u niskc lemperaturc z1mi. Oni maleni se bn;o hlade i
najbolje ih ¡e obloiiti zimskim plaStem.
J E LI P L A S T I C N I
BOLJI OD DRVENOGt
• Plast.ifoi komposter izgleda uredno i izvana se mote
odrlavati é1st1m dok se p1.ni kuhinjskim i vrtnim organskim
otpadom. Os1m toga. kad se prazm, unulraSnJost se mote
temeljilo isprati \'odom 1z cri¡eva.
• Plastika 1ma slab1Ja 1zolac1j_ka svoJ lva od drva. To Je
narocilo vaino za male kompostere jcr niskc z1mske
lemperature olcfavaju bn:o raspadanjc. Medulim. za ncke
od nJih dostupni su t2olac1¡ski pl levi.
• Plasti ni kompostcri lalcle se pomiéu nego dr\'eni
komposlen kad su prazn1 1nakon dov elka S\,akog ciklusa
komposliranja.
• Dostupni su i odgovarajuéi poklopci kako do komposta ne
bi doprlo prcvi c kíSnice 1prc e ga namocila te smzila
lemperalUru komposta.
• Poslojc u razlifüim \•cli inama prikladnima k ako za mate
tako i za \'elikc vnove (vídi nasuprot).
• Neki plasuém komposten se mogu okretali lo omoguéuje
da se zrak mij s komposlom le smanjuje \'lijeme
komposliranja.
• Plastika na k:raju postaje lomJjiva i lako mo!e puknuti
tijekom niskih zimskih temperatura.
J E LI B O J A V A Z N A t
Cma ¡e na¡bol¡a boja zato to pomate da komposl wru ostane
topao. Osim toga, crni kompostcr je man¡e uocljiv od sivog i
dobro se uklapa u vrt.
DRVENI KOMPOSTERI
Drvo 1ma pnrodan 1zgled !to poma.te da se slop1 s ostatkom
vrta. Drvo se obil:no tretira titnim sredstvima koja nisu
tetna za biljkc i kukce, te je, zajedno s izolacijskim
svo¡stvima, 1dealan za drzan.Je komposta. Pomiéne drvene
daskc s predn¡e slrane omoguéavaju tako pun,¡enje I
prain¡en¡e. Provjcnte poslOJI li poklopac, lako ní¡e tragil:no
ako ga nema budu6 da um¡esto n¡ega mofele upotrijebill
komad debelog, slarog saga ili debeli, l:vrsli, cmi najlon.
Neki drvcni komposteri su modularni: da bi se osigurao
konlmuilet kompostiran¡a. posloje tn odvoJcna modula -
Jedan ko¡1 se puni. drugi pun vrtnog I k:uhinjskog organskog
materi¡ala koji se raspada i treéi s gotovim kompostom
spremnim za uporabu.
ODREDIVANJE PRAVE VISINE
Uob1éa¡ena visma kompostera l2flosi 1.2 m, no za mnoge l¡ude
to mofe biti previsoko za punjenje i pratnjcnje. Ako je lo
sluéaj, mozete od nekoliko blokova napraviti povi!enu stubu i
stavíti ¡e uz ba1.u kompostera. To f e ola ati punjenje i
prat.n¡enje. Radi s1gumosll neka plaúonna bude iroka i
la.
 lzrada komposta 33

. _ _ e_R_z_1_v_o_o_1__
(....._ c__
ZA
P_R_o_c_J_E_N_J_1_v_A_N_J_E_P_L_A_s_T_1_c_N_o_G_A_K_
_o_
_M__P_o
�_)s_T_E_RA

• Velilma u skladu s v.ü1m vnom (vidi

stranicu 32).
• Otvorene baze da stoji direkmo na
zemlji. To omoguéuje da organizmi
i srvorenja iz zemlje ulaze u
kompostnu hrpu te da zapolnu i
sud¡elu¡u u procesu raspadanja.
• Velil<i otvor na vrhu koji omoguéuje
lako punjenje i praznjen¡e (neke
ima¡u i zaklopac uz dno za lakse
pra!n¡en¡e).
• U&rtéeni poklopac.
• Gdje je to moguée, izraden od
reciklirane plastike. Prov¡ence kod
pro1zvodaai prije kupnje.
• Buduéi da je komposter na
okrecanje potpuno izloien
vremensklm uvjetlma. naroc1to mu Slgumosn, pol<!opac ¡e va1an dio plasolnc)Ra Kruble (/Zbocene ih udJblp¡e) brazde na
pogoduje toplinski plañ. komposteta. komposteru prtáa1u do:fatnu krucost..

Zaklopac na dnu omogué= lakD Pfasua11 komposr.en rokog dna naroow su Veltka vra a su Yr1o 'laZTlO na ..el1ktm
raspadnur:ng mcnetljala. pnklodn, za :,eVCMta podrut¡a kompastenmo

PRENAl\tJENA K A N T E Komposter na okretanje

Z A Sl\1EéE
Stara, velika. plaslil!na k:anla za
smeée mote se prenamijenili da
postane komposler lako da se
1tb i nekoliko rupa na dnu I
utim se izre!e pilom (malo
unulra od ruba tako da se zadrti
krutost kante). Osim toga,
izb ite sa strane 6-8 rupa, l!irine
IS..25 mm kako bi mogao uJaziti
zrak. Zadrfüe poklopac.
To je varijadja stadbioga kompostera. Plastlbia balva. oblbio
obujma 200 l. postavfja se na metalni okvir kojl omoguéu¡e njezíno
okretanje. Okretan¡em plasdlnoga kompostera viJe od 2-3 puta
cjedno, kompost se razdvaja Jzrak koji ulazl mlje!a se s njim. To
omoguéu¡e bno postizanje visoke cemperarure ce omoguéuíe da
se pok na trava, koja leste tvori sloj nepropusan za zrak. brzo
raspadne uz vi!e los1ka. Tijekom l¡eca. kad je vrijeme
copio, preces raspadanja moie se dovriid za letíri
tjedna; za hladna vremena to ée mnogo duie trajati
(vidi srranicu 31 ).
34 lzrada komposta

Komposteri kuéne izrade

U
koliko ste u stanju koristiti pilu i z.akucati cavlima ili spojiti vijcima komade
Koje su daske, moiete sami napraviti komposter. Oaske moraju biti tocno iz.rez.ane
stolarske na odredenu velicinu i ravnih krajeva kako biste ih lako sloiili. Da biste olaksali

vjestine sastavljanje, dobro ocjedita z.emlja ispod kompostera mora biti poravnata u svim

potrebne? smjerovima. Uvijek treba koristiti gaJvanizirane cavle ili nehrdajuée vijke z.a spajanje

dasaka.

ODREDIVANJE PRAVE VELICINE

:\Mljenja e razlikuju o pra,·oj velit1ni kompostera koja
omogutuje brzo i utmkovito raspadanje vrtnog i kuhinj. kog
otpada. Smatra se da je optimalna velitina kvadratnog oblika
1.8 m 1 1.5 m ,•isine. Medutim. za veému malih ,no,·a to je
daleko preveliko: UJedno je i prev1i.ok i mnogim ,•rtlarima
tetak za pun1enje. lsto tako u njega mofe stali v1Sc materijala
za komposliranJC ncgo !ito ga mote naslati u maJom vrtu
unutar otprilike Se l mje,,ec1.
Pnhvatlj1va velítma - koja e pokazala utinko\,tom-
1zno1 1.2 m !irine, dutine i visine; ,il i n a . e moze poveéati do
1.5 m ako . e to i.ch. To Je idealno ako rad1te 1rodt1elni sanduk
(vidi de:;nol. Ako radite samo jednodijelni sanduk. veli(:ina se
mote neznatno poveéali.

r
Ekonomican oblik
lzrada trod11elnog sanduka ¡efom1a 1e od tzrade tri razdvo¡ena
kompostna spremmka ¡er se mote uited¡etJ na drven<>J gradi
ko1a 1e potrebna z.a dv,1e strane. U,edno ¡e i ¡a e konstruka¡e
nego ¡ednod,¡elm.
Kompostni sonduc, kuéne i.:rodejednako 1ufunkcionalnt koo t oni
1..-upot·m I mogu se noprot:,t. od reciklironih ma!enJO.lO.

ZA TO TRI A OUKA?
Alto se napravi trodijelni sanduk. prvi ,anduk se puni
S\je!im , Tt mm i kuhinjslam otpadom. drugi je veé
napun¡en i materijal u njcmu se r-..spada, a treéi je pun
plodnoga kompo ta spremnoga za uporabu u vnu. Kad se
isprazni, tre6 po taJe prvi i tako daijc.

Odabir pravog drva

Ekolo!ki na1pnhvad¡tv1¡e drvo z.a uporabu je recikhrano drvo.
Po¡edtni dobavljafl nude vec kon!tenJ gradu.
Drvo creorano pod v,sokim dakom wtitnlm sredstVrma
omogucu¡e du:tu moguéu tra¡nost. no morate prov¡eno ¡e h
odlJrvo z.a b1l¡ke i nece one6stlo l<ompost toks1011m
kem1kah1ama.

Voloc1ie meio111e pl«e ,h ::icono mre!o i metaln, s1upov1 1okoder se

mogu upocrijebiu :o t.mJdufankdo110!11og prostcro za komposurorve.
 luada komposu 35

(- -T_R O D_IJ E_L N_l K_O M P_o s_T N •_s A_N D U_K )
To ¡e naju mkovitiji oblik od drva koji
se moí.e odabrati kad se i:uaduje
Svaki odjelja je 1rok 1 2 m i
kompostni spremnik. Postavite ga na dubok 1 2 m Ost,Mte 5 cm prostora
dobro oqedito i ravno do. izmedu dasaka

Svaka daska Je roka

10-15 cm I debela 2.5 cm

lzrada ureza za
prednje daske

Konst1te ! e t v r t a s t e - + - • 1
Potporni stupovi su drvene komade vetiline
letvrtast1 i dimenz11a Predn1e daske IJize u
urez1ma s obje strane 2. 5 cm za 1zradu ureza
7 5-10 cm u koJe ée se umetnuti
sanduka i
omogutavaiu lal.; predn¡e daske
pristup kompostu kad
se potpuno razgradi

( ·-E_D N_O D • _E L_N l K_O M P_o s_T N •_s A_N D_U K )

Jednod1jelnl
kompostni sanduci Napravtte ureze koji
obi o su neznamo omoguéavaju ukfan1an¡e
veéi od odjeljaka u prednj,h dasaka kad se
trodí¡elnom sanduk prazni
sanduku (vidi gore).

Sanduk b1 trebao b,u

rok 1.2 m, dubok
1.2-1.Smivisok
12-1.Sm
Ostavite 5 cm prostora
izmedu dasaka
36 lzrada komposta

Besplatni komposteri
,1 mprovizirani' komposter je ekoloski prihvatljiv i izuzetno zadovoljavajuéi nacin

izrade kompostera. Nekoristenje primarnih materijala stedi novac i pomaie

Je ti l a k o oéuvanju planetarnih resursa. dok ée stvaranje necega ni iz éega prosiriti vasu

reciklirati? mastu i ukljuciti vas u terapijsku zabavu koristenja nekih osnovnih uradi sam

vjestina. Mogu se napraviti brojne razliéite konstrukcije, modificirane ili

prilagodene, a moiete koristiti mnoge odbacene vrtne materijale.

c- -P_R_I_M JE_R I_I_M_P R_O_V_I_Z_I_RA _N_I_H K_O M_P_O S_T_E_RA --)

Osvrmte se po svom Vrtl.l ili Automobilske gume

povrm1aku i postoje moguénostl da • Sto uciniti: Postav1ce gume na do.
w n o pronadete odbace1e materí¡ale napumte kompostom I poscupno
ko¡, cekaju da budu upocn1ebl¡eni. 111 doda¡ce ¡ednu po jednu gumu. do
pr�eéite do centra u reokhran1e i pee: pocreban poklopac.
vid1te h o se tamo nud1. Ovd1e posco1e • Prednosti: Stare gume lako su
mnoge ,deje za 1zradu besplacnoga dostupne.
komposcnog spremnika. zaiedno s • Nedostaci: Z-ak ceJko dop,re do
b1l1eJkarna o njihovim prednosc,ma i komposta ko¡i se raspada: ne
nedostac,ma. 1zgledaju lijepo i najbolje ih je
konstit1 u povrm1aku: pocreban
poklopac.

Plasticni spremnik za vodu

• S t o uciniti: Bu!ilicom i p,lom
,zreilte ocprilike jednu creónu baze:
1zbu!1te vent1laci1ske rupe na bocmm
scranama 1 postavite na do.
• Prednosti: Lako se pnprema za
uporabu.
• Nedost.aci: Kompost creba redovito
prevrtaa kako bi zrak sazao do
sred,ne spremnika; creba b,a
pokJopljen: na1bolji za koritt:en1e u
povrtJlJakU.

Kosnica izvan uporabe Drvena paleta

• Sto uciniti: Bac1te dno i ucvrst1te • Sto uciniti: Rastavite paletu pa
strane u zeml1u: zadrfae poklopac i. cavl1ma 111vi1cima spo11te rubove i
po mogucnosti. doda¡te na niega napravite cetverostram kavez.
QJ1(e. • Prednosti: Jefuno i palece se lako
• Prednosti: B r u i laka konscrukcija; mogu nabavia; kompost je dobro
1zgleda neformalno u seoskom vrru. prozracan.
• Nedostaci: Drvo na kra¡u ,scrune. • Nedostaci: Scran,ce creba dodatno
no mofe se crearati sredscvom za u�a kako se ne b1 razdvo1ile:
w t i c u ko1e ne !tea biljkama I hladno a¡ekom zime (izolira¡ce
kukcima. slamom): pocreban poklopac.
 lzrada kompost:a 37

PRIMJERI IMPROVIZIRANIH KOMPOSTERA (NASTAVAK)

Kosara od pletera
• Sto uciniti: Ucvrstite ogradni pleter
0.9-1.2 m V1sok i obliku1te
cetverokut 1.5-1.8 m. U kutovima
korist1te e potpome kolce.
• Prednosti: Brzo se slaie:
trad,c,onalan rustiQ/11zgled.
omoguéava da zrak dop,re do
komposta.
• Nedostaci: N11e krut: cesto
kratkotnjan; potreban poklopac.
Okrugli iicani komposter Betonsl<i blol<ovi
• Sto uciniti: Konsoce komad • Sto uciniti: Sloi.Jte betonske
galvan1Z1rane íh plasokom obloi.ene blokove do V1s1ne od 0.9-1.2 m i
ZJQ/le mreie deblj1ne 16. oko 90 cm napraV1ce obhk zacvoren s m strane
!1rok za izradu kompostera te podjednake duilne i Jirine.
prom1era O. 9-1.2 m. Spo11ce i • Prednosti: Dril kompost vtazn,m I
lKVT'Stlte kra¡eve mre:t.e. uspraV1te i cophm z1m1; brzo se mote rastavia.
upocn1eb,ce 1ake kolce da 1e drie na • Nedostaci: Potrebna pom,cna
mJestu prednja strana i pokrov.
• Prednosti: Jefona i brza izrada; zrak
moze dopriJeti do komposta. Sag
• Nedostaci: Hladan o¡ekom zime • Sto uciniti: lzreilte komad saga na
(rzohra1ce slamom); komposc se lako trake !1rine 75-90 cm i dovol1no
1suiu¡e; potreban pokrov. duge da napraV1te <rug prom1era
90 cm: ucvrst1te na 4-5 cvrsah
Staro ogradno kolje kolaca.
• Sto uciniti: Savi¡te ogradno kol¡e , • Prednosti: Jefona , brza lzrada.
napraV1te zatvoren obhk oko 90 cm • Nedostaci: Kratkotrajno rjelen1e.
,rok , 1.2 m dug; ucvrsoce 1ak kompost osta1e hladan :ztmi;
potpomi stup u svaki kut. potreban pokrov.
• Prednosti: Jefona i brza 1zrada od
scare ograde; zrak mofe dopn1ea do
komposc:a.
• Nedostaci: Hladan tijekom zime
(izolirajte slamom): potreban
pokrov

Cetvrtasti iicani komposter

• Sto uciniti: Korisote komad
gaJvan1ZJrane ili plasc,kom obloiene
ZIQlle mreie debl¡ine 16. oko 90 cm
1rok za izradu kompostera
promjera 0.9-1.2 m ih cetvrtasti
komposter promjera oko 90 cm i
duiine 1.2 m. U kutowna konstite
¡ake kolce.
• Prednosti: Jeftina i brza 1zrada; zrak
mofe dopn1eti do komposta. Hibridni l<omposteri
• Nedostaci: Hladan tijekom zime Za izradu kompostera cesto se
(tzol1ra,ce slamom); kompost se lako konste razlifai materijal1; mogu
isusu,e; potreban pokrov; n,¡e tako ukljuc,vati scaru ucanu mreiu. drvene
cvrn i krut kao okrugh. stupove. daske , slamu.
38 lzrada komposta

Stvaranje kompostne hrpe

P
oticanje raspadanja vrtnog i kuhinjskog otpada u kompostnoj hrpi je

tradicionalna metoda, dok u novije vrijeme populame postaju zatvoreni

Kako bi
plasticni komposteri (vidi stranice 28 i 41 ), narocito medu vrtlarima s malim
trebalo
vrtovima. Ako imate veliki vrt s mnogo prostora te mnogo materijala za
poceti?
kompostiranje, hrpa je najbolje rje�enje. Ovdje je opisan postupak stvaranja i

punjenja kompostne hrpe.

( z_A_P O_C_I_N_J_A_N_J_E K_O M_P_O ST N_E H_R_P_E ------)

Odab,ranfe mjesca u v.!Ju kompostnu hrpu opisano je na stranlcama 26-27.

Ovd1e su koralc-po-korak sav¡eti u nvaran1e hrpe.

I Odaberice Jr..omad gdog tlo. no1bol¡e ravnogo. , oznolite l Vúoma 1stop<�1ce zcmfJu c1o dubme ckD 25 cm. Tat<O tete
/XM!inu o':o 1.5-1.8 m !.rck.u 1 1.8·2. 4 m dugu To .,e molo Vire razrah! :.i nabi.JCflO ua, omogu6ti ulazak o,gan,zama , stvc>renp ,z
od po,.rline kojo t e kcsni;e bitl po:rebno zo i<Ompostllll tvpv zemf;e u 1-.omposL To u¡cdno omoguó-,c O'.JCCOtlJC Íh'IICe.

3 ?ogra�J01te fXMim: , iae:om oznobce {XM!inu ot.c 4 r.., mog.i61ostí StO\llte 1 O- f 5 cm cJebco skJJ slame na do.
1 2-f .5 m !!ro/cu 1 ok.o f .8 m dugu: mate b.u nezna:nodula ako -en co za,ite r.aj slOJ, zaum ravnom.,oemo doaajce vrJ11 I
ma..e \-el.ku ':oiil(llU vrtnOg , kJJhuljsoJJg oqx,da z c <.OmpOStJra�. whtryski o:pod u slapJ deblpne 10-15 cm.

ZAPOCINJANJE KOMPOSTNE HRPE (NASTAVAK)
S Z a dctat¡C o wtn,m , lwhinJSKlm matenj0/1ma kDji se mogu, r.e
mogu komposurau vid, srraíllce 14-25 Tamo gdJe se doda_ie
preostala •11hana hrano (, osobi:o p-ecezno mesna, r,blp). sUMte
reprema sredtni hrpe.
1 Doda¡tc s/je<fcó I0-15 cm debco sloj vrtnog , kuh•ll]S!:og
o.poda Tcmelj,c.o zah¡tc, ut.aba1te, fXJOCM10 razascnte 2.5 cm
debco slOJ zemgc po /)(IITTim. Pone.no pospite vapnom, po
potrcbt.
ODRZAVANJE
• Redovilo pro,ojeravajte Je h kompost vlafan (vidi stranice
12-13): mote bili potrebno skinuti pokrov i temeljito zaliti
materijal.
• :-.lakon otprilike 6 lJedana Cako Je komposlna hrpa dovrsena
ljeu ). ,.¡lama prevmite hrpu. Ako je dovrSena zimi. os ta vite
je tako oko 10 tjedana.
• :-.lakon prevrtanja hrpe i poravnavanja vrha, dodajte jo
zemlje na povrsinu i zamijenite pokrov.
• Vrijeme potrebno da se materijal rai;padne i bude spreman
za uporabu varira od !jeta do zime: u\'ijek provjerite
odgovara li kompost opisu kako bi trebao izgledati kad
bude spreman za uporabu (vidi stranicc 12-13).
Koliko mljevenog vapnenca?
o je zemlja kisela. razastrite 136 g na m' mljevenog
,·apnenca preko s,•akog sloja zeml;e.
Koliko amonijeva sulfata?
A)co Je potreban amonijev sulfat (zato lo nije dostupan gnoj).
pospite ga po povrsini olpadnog materijala 15-30 g na m'.
lledutim. umjesto da rnjerite tako mate koli ine. samo !agano
pospite po povrsini.
luada komposta 39
6 Prom1Jcla.1tc sas kc ,. kod slo, bu<Je ckMSetl. ccmc/11to za 1te,
ucabaJte. Zaum razascnte 2 5 cm debeo sloj vrtne zemlJe preka
bil1nog ar.poda A o ie zemlja kisela. pospitc ¡e mljcvcn,m
vapnencem (vrd, dolje).
8 Kod hrpo budc V1SO•.o oko 1.2 m, éemelpzo za. tc flOJg<JITIJt slOJ,
doda1te 2.5 cm debco SIOJ zem e Pokryce kDmpo5uiu hrpu
kamadom na)ona (na1bol1e cmoga) da zadrzc-'O t,pl,nu
Za to dodati sloj \Tlne zcmlje?
Vrtna zemlja sadrzi bakterije koje se brzo mnoze 1pomatu u
razgradnji materijala. Koristite sipku zcmiju s gornjih
10-15 cm. a ne donji sloj. koji sadrii \'i e bakterija.
Treba ti dodati i gnoja?
A.leo je moguée, umijeSajte staj ki gnoJ 1li izmet i slelju kuénih
ljubimaca kao to su kuniéi i 2amorc1. Ako nije dostupan gnoj.
!agano pospíte dlcl1énim gnojivom amonijeva sulfata po
otpadnome materijalu i prije dodavanja sloja zcmlje. N e
mije ajte zajedno amonijev sulfat i mljeveni vapnenac: uvijek
dodajte mljeveni ,•apnenac (po potreb1J na povrSinu sloja
zemlje.
Ostali naéini kompostiranja otpadnog
materijala
• U komposteru (V1di stramce 40-'1 l)
• Brzo kompostiranje u komposteru na okreta11je ili
kompostnom sanduku niskog okvira (V1di stranice 30-31)
• Komposmi fard i rupe (vidi stramcu 29)
40 lzrada komposta

I Koristenje kompostera
B
uduéi da mnoga domaéinstva ne stvaraju velike kolicine materijaJa koji se

m o i e kompostirati, komposter (narocito zatvoreni plastiéni) mnogo je

Je li lako
praktiéniji nego kompostna hrpa (vidi stranice 38-39). Koristenje kompostera je
puniti
vrio jednostavno. Ako i kad je dostupan organski otpadni materijaJ iz kuhinje i vrta,
komposter?
samo ga stavite u komposter. Alternativa za manja kuéanstva je imati glististe

(vidi stranice 48-53).

CESTO POSTAVLJANA PITANJA

Vrsl4 kompostera Posloje dvije glavne vrste.

• Prvaje slil:na kompostnoj hrp1 (vidi stranice 38-39). Medutim. umjeslo da se sagradi
hez oomih ograda, obil:no se ogrndi drvom, ti om mretom. opckama ili
blokovima. lzbor takvih komposlera iluslriran je na stranicama 32-37 i ukljul:uje
kupovne. kutne izrade i one izradene od recikliranih materijala. Takvu vrstu
kompostera najbolje je puniti na isti nal:in koji se preporul:uJe za kompostne hrpc
(vidi stranice 38-39).
• Oruga vrsta je polpuno zalvorena, obil:no napravljena od plastil:nog malerijala i s
poklopcem; izbor lakvih kompostera prikazan je na stranicama 32-33. Ova vrsta
kompostera idealna je za kutanstva koja ljedno imaJu \'?"lo ogranil:ene kolil:ine
materijala za komposliranje (punjenje ove vrsle kompostera opisano je na sljedetoj
stranici).

Treba li pok1opac stalno dr..at1. M Da. zato to komposl odtlava ,•Latnim i spr ava da materijal privlal:i glodavce.
k.omposteru? narol:ito ako se dodaju ostaci kuhanih mesnih i ribljih Jela. Poklopac ujedno sprel:ava
da muhe postanu problem ljeti.

Mote li se upotrijebitt odbaéena Da_ Lokalne vlasli sve v e opskrbljuju slanovnike 'p o kretnim kantama' za skupljan;e
konl4 za smeée? malerijala za recikliranje i deponij pa plastil:ne kante za smeée postaju nepotrebne.
Vidi stranicu 33 za njezino pretvaranje.

Mote li se upotrl.jebiti odbaéena Da, samo izre!ite dno i stavíte kan tu na n¡jesto_ Medutim. buduti da je kan ta
metalna kanl4 za smeée? napravljena od met.ala, kompost t e se brzo grijati ljeti i mote btti p o lrebno redovilo
zalijevanje. Medutim, zimi t e kompost biti hladniji nego u plastil:noj kanti. Taj
problem se mote rije ili prekrivanjem kame komadom saga.

Kako sprijeéiti da vje«Ir ne otptde
poklopac?
1
Jak vjet.ar - kao i znatiteljne vjeverice - mogu pomaknuti poklopac- Ako se to dogodi,
zavetite opeku na jedan kraj kratkoga komada uteta. a drugi zavctile za ru ku
poklopca. Ako nema rul:ke, pailjh·o izbu ite rupu promjera 6 mm na vrhu poklopca.
provucite kroz nju jedan kraj uteta i zavetite l:vor. Opeka t e visJeli sa strane kante i
osiguravau da poklopac bude poklopljen.

Jesu li tm11aJca na dnu plastibwga
k.ompostera. nu.ma?
To nije nutno. iako ako je sav sadri.aj kante potpuno raspadnut i spreman za
uporabu, to mote biti prednost. Medulim. ako niste sigum.i za sadrfaj - a na to utjel:e
doba godine, velil:ina kompos1era i redovilosl njegova punjenja materijalom - lalcle je
podiéi cijeli komposter, izvaditi po1puno razgraden kompost i stavili preoslali
materijal ponovno u kantu.

Ova primJera kompostera s vratakima na dnu prikazana su na stranici 33.


POSTAVLJANJE I PUNJENJE Z A T V O R E N O G A PLASTICNOGA KOMPOSTERA
Korak 7
Nakon otpnlt e t m¡esec1 (duí.e
ako ¡e m¡53vina zapateta z,mi),
paiJ¡1vo pod,gmte komposter da se
po¡avi kompost lzvadite materi¡al s
dna ko¡1 ¡e razgraden , spreman za
uporabu (vid1 stran,ce 12-13)
Koralc 8
Stav,te komposter
ponovno na m¡esto ,
vraute u n¡ega matertJol
ko¡, nije raspadnut.
Zatim nastavite dodavau
kuhin¡skt I vrtni otpad na
ist, naón kao I pn¡e
Korak I
Vilama pre<opa¡te komad
zemlje I razrahl1te
l! iliil i ;i L_ -Korolc4
povrSinu ka o b1
orgamzm1 1stvoren¡a ,z
zemlje ulaz11i u komposter
kad ga nam¡est,te. To ée
u¡edno omoguátl
ot¡ecan¡e obilne ktSnta!.
Korak 2
Plastilni komposter imat ée otvoreno dno.
Postav te ga dire<tno na zeml¡u, osigura¡te
da sto¡i ooto, ravno, uspravno. Ako se
izoblit,, po opac neée lako pnsta¡atJ.
lzrada komposta 41
Korak 6
Maten¡al se moze ostaV1ti bez prevnan¡a
A o l¡et1 kompost 1zgleda suh, mJ53\lnt
doda¡te vode I temel¡1to ¡e natop,te z,m,
oko kompostera moiete stavilJ ,zolac,¡s
pla t da b1 kompost ostao topao
Koralc 5
Novine I upotnjebl¡ene
kuh,n¡ske pap1rnate rutmle
moíete dodati, ali ne preví
Ne prelaz1te jednake d1¡elove
mt53\tne pap1ra I b1l¡nog
otpada , papir uvijek na¡prije
,spara¡te na komad1ée
um¡esto da slazete debeo i
gust slo¡.
Maten¡alt ko¡1 se ne mogu
dodati u komposter
naveden1 su na stran,cama
14-23. Ne rad1te debele
slo¡eve ¡edne vrste (kao to ¡e
poko a trava) , uvi¡e
nas1eda¡1e debele stabl¡rke
i(ako ti se brzo razgradile.
Korak 3
Po moguénost doda¡te 7 .5· 1O cm debeo sloj
slame ili si¡ena na dno ZatJm ubacite u
komposter kuhinjskt I vrtm organs 1 01pad kad
bude dostupan Po1<u ¡te odda\•atJ povrSinu
mater,¡ala poravnatom.
42 lzrada komposta

Rjesavanje problema
IC o sto ste veé shvatili, na raspadanje organskog otpada u kompostnoj hrpi ili

omposteru utjece vise cimbenika, ukljucujuéi prirodu stavljenog materijala,

lma li mnogo vremenske prilike, doba godine i njihova velicina, a ponekad se moie pojaviti

problema? nekoliko problema. Oni ukljucuju to da kompostna hrpa m o i e esta.ti neaktivna,

ispustati previse neugodnih mirisa i privlaciti glodavce. Svi ti problemi mogu se

rijesiti i ovdje su upute za njihovo ispravljanje.

Obt se kompostlt(! krpe i konpostm lako odrfocaju, no ponekad se pojave problemi.

S i kustvom le brzo uot1ú probleme kad e pojave i biti u
stan,¡u rije 1ti ih. Proces raspadanja i ut.jecaj timbenika
okolisa razj nJem su na stramcama 12-13. Ovdje Je navedeno
nekoliko problema koji se mogu poJavih, W.Jedno s nat1mma
kako ih ispraviti.
KOMPOSTNA HRPA IZGLEDA
NEAKTIVNA
To mote biti posljedica neko'.iko timbenika, ukljutuju(:i to da
je kompost pre uh ili premokar ili postoji neodgo,·araju(:a
ramoteta matenjala (vidi stramce 14-19 za prikladne
sastojke. stranice 38-39 za s1,aranje kompostne hrpe i
slranice 40-41 za odrtavanJe kompostera). Ovdje je navedeno
nekoliko uzroka ruto kompost mote bili nealctivan.
• Kompo t je zavrSio ra padattje: U toj fazi (:e bití smed í
mrvitasl. s ncprepoznatijivim poJedinatnim stabljikama.
listo, 1ma I o· 1ahm malenJalom prethodno dodanim na hrpu
ili u kompo:,ter. Nece b111 neugodnih mirisa I matenJal
mote bili ili hladan ili nematno topao. Takav je spreman za
koriStenje u vrtu.
• Nedovoljno dusika: Nedo tatak materiJala bogatog
duSikom u hrp1 smallJll (:e ili k zaustav1ll raspadanJe.
Stoga biste trebali umijclati :faolinjski gnoj i ostatke
poko ene trave loboje u lankim sloje-.'ima). Osim toga.
dodaJte slamu natopljenu mokratom doma6h ljub1maca
kao sto su kuni(:i i zamorci. Peradski gnoj je takoder bogat
dusikom i 1dealan za ·ak11,·1ranJe' hr ¡ : e: mora biu dobro
razastrt i u tanki.m slojc";ma.

PrtmanJe komposcne hrpe 11ilama omoguéava ula::ak zraka u
11.1darinu te poticaaje brieg raspadaaja.
• edovoljno kisika: Zrak je nw.an za fivol
mikroorganizama u komposlnoj h r p i i bez kisika ona
inje smrdjeli. Prevm1le hrpu vilama da omogucfüe
ulazak zraka i stavile materiJal za raspadaaje u tankim
sloje\'ima. narocilo pokosenu lravu koja postaje kompakma
kad se smoci.
• Xedo\'oljno vlage: Vlaga Je numa za fivot
mikroorgamzama. Osim vizualnog pregledavanja komposta.
provjeravanje ima li dovoljno vlage ukljufoje malo
prokopati kompostnu hr p u da bi se provjerilo je li vlafoa i
¡esu li aktivna mnoga
Sl\'Orenja u kompostu. Jos
¡edna provJera je iscijedit1
komposta; ako se
ISCÍjedi nekoliko kapi
\iage. sadrlaj vlage je
kako lreba. Po potreb1
leme!Jilo zalijte materijal. Iscijediú! §aku komposto. da
• Hladnoéa: provjeriú! sadriaj vlage.
!ikroorganizmima Slele
niske lemperature. Niske zimske lemparature su problem,
narocito ako je kompostna hrpa ili komposter pun
materijala koji teka da zapocr.e proces raspadanja.
Prevmite \'Ílama hrpu i dodaj:e materijal bogat duSikom
\\idi nasuprol). zalijte materijal i pokrijle. Za Jako hladnih
zuna raspadanje ne mora poteu sve do proljefa kad
temperalura naglo raste.
KOMPOSTNA HRPA OSTAJE SUHA I
NEAKTIVNA
TcmeljilO zalijte kompost i pokriJte.
KOMPOST OSTAJE VLAZAN I TOPAO,
ALI SAMO U SREDINI
Obicrio se to dogada zato sto Je kompostna hrpa premalena;
to se narocito dogada zimi. Napravite kompostnu hrpu
najmanje 90 cm visoku i siroku te je pokrijle kako biste sprije-
ali da hladna kisa i snijeg dospiju do komposta i ohlade ga.
ZBIJEN MATERIJAL SE NE RASPADA
Debeh sloJevi pojedinatmh \'!'Sta. narocito novina i pokosene
tm-e. polako se raspadaju jer oboje iskljuéuje zrak i sp ava
lzrada komposta 43
sirenje vode na donje slojeve. Trenumo rjelienje je prevrtanje
hrpe vilama i razbijanje nagomilanih slojcva. Stoga dodajte
samo tanke slojeve lih materijala.
DOBIVENOGA KOMPOSTA JE MANJE
OD OCEKIVANOGA
To Je nonnalno buduéi da se kompostna hrpa smanjuje za
vise od 60 posto u¡ekom raspadanja.
POSTOJI lAK, NEUGODAN MIRIS
SLICAN AMONIJAKU
Ob1éno nastaJc od prcvelike koliéme otpada kuhane hrane
(narofoo mesne i riblje) koja se dodaje u debelim sloje\•ima.
Prevrnite vilama hrpu da razaslrete te ostatke i dodajle
isparane komadiée novina, slame i sijena.
POSTOJE MIRISI UZEGLOG MASLACA I
POKVARENIH JAJA
Ti se mirisiJa\•ljaju zbog nedovoljno kisika u hrpi koji poliée
aklivnosti mikroorganizama koji su nufoi za raspadanje.
Zbijenost i premokra kompostna hrpa su glavni uzroc1.
Prevrnile vilama hrpu, dodajte materijale kao Sto su slama 11i
sijeno da up1ju visak vode te pokriJLe kako biste sprijeéili da
kisa pogorsa problem.
PRIVLACENJE GLODAVACA
Ove Stetoéine uglavnom privlaée kuhmjski ostaci i narotilo
nepojedena kuhana hrana koja sadrti velik udio mesa ili ribe.
Ako se to potonje dodaje kompostnoj hrpi. razlomite ga i
stavite u sredinu. Oruga je moguénost koristili komposler
siguran od glodavaca.
PRIVLACENJE MUHA
Muhe narol!ilo privlati nepojedena kuhana hrana. Stoga te
ostatke dodajte u sredinu hrpe i pokrijte ih malerijalom koji
se raspada. :\1oze se koristiti i komposter s poklopcem.
PRIVLACENJE KUKACA I OSTALIH
STVORENJA
Vidi stranice 8-9 za one koj1 su konsni u ,Ttovima.
Pok:riva,vem kompostero spreéa11a se da sa.su,.]Ci postanu presuhi
ill premok:ri.
44 K o m t t n j e vrtnoga komposta

Mijesanje komposta sa zemljom

Da li vrtni
IC m post je nezamjenjiv u vrtu, dodaje biljkama hranu, poboljfava strukturu

emlje i pomaie stvaranju 'zelenog' okolisa. Z a razliku od stajskoga gnoja. koji

kompostcini se obicno mora kupiti, organski vrtni i kuhinjski otpad je stalno dostupan i lako se

zemlju m o i e pretvoriti u materijal koji pobolj ava vrtno tlo. Da bi se to postiglo, ili ga

drukcijom? moiete ukopati u zemlju (obicno tijekom jesenskog i zimskog prekopavanja) ili

razastrti kao malc.

DA LI SVE POVRéE IHA

KORISTI OD VRTNOGA
KOHPOSTA?
Sve bi!Jke 1maJu korisll od raspadnutog
\Ttnog komposta pomije!.anoga sa
zemljom tiJekom prekopavanja zato Sto
pobolj ava njezinu plodnost 1 !\trukturu
(VJdi doljeJ, no pojedinom povró.i konsli
vi e nego drugome, narot110 onome
koje '-l\'ara velike kolitine lislO\"a. Stoga
je po\Ttnjak najboije podijelití na tri
diJela omoguéavajuéi tako trogodi njí
ciklus bi!Jkama. T a 'izmjena usjeva'
opisana j e na stranic1 46.

Krumpir, bilo do se u.::gojo no gredict 1lí u posudi no potiu, sn:oro dobor urod kod se
ze1n(jo obogou ln-alttetmm vrtnim kompo tom.

Kako vrtni kompost koristi zemlji

• Os,gurava bol¡nu hranu i k tome ukl¡ u¡e mnoge elemente u tr.i¡Ollima potrebne z.a
uravnotezen i zdrav rast.
• Pobol¡uva drenaiu, stoga omogutu¡e z.eml11 da se ran,,e zagn¡e u prolj e. To
osob1to konso ilovastom du ko¡e ¡e ob1010 hladno ! slabo oc¡ed,to.
• Potamnju¡e zeml¡u. omoguéavajutl IOJ da apsorb1ra vi cophne od sunca (konsno u
prol¡ece rad, pot1can¡a ranog rast:a bol¡aka).

• Pobol¡uva p1eskOV1co do omogucava¡uc, mu da z.adrtava vi e vfa¡e.

• Stvara zdrav I aknvan okoh! ko¡i konstt bakterijama i stVOren¡,ma u z.eml¡1. ukl¡uaijué:o
j gliste.
• T o ,e prirodan ruon pobol ¡a da , spreava nakupl¡an¡e toks,mh kemilcah¡a lco¡e
oh osca¡u u du 111se cí¡ede kroz kanale i pocoke.
 Koriltenje vrtnoga kompost.a

( JEDNOSTRUKO
PREKOPAVANJE

ZemlJa 12 druge Korov

Podijelice parcelu uzduzno po sredini. bra2de stav1Ja se 02natae sredinu
lzvad1te 'brazdu' ili 'dubinu lopace' - u prvu brazdu /parce.e
dub1ne i irine fcihace - iz p-ve
polovice i poloiite zemlju na jednu
scranu. Na dno brazde stav,ce gnoj ili
komposc. Uklonice ¡ednogodi nji
korov iz druge brazde i preokrenite
ga u prvu brazdu. lzvadice zeml¡u iz Zeml1a 12 prve
druge brazde do dubine lopace i bra2de stavlJa se
scavice ¡e preko korova u prvoj na stranu
brazdi. Ponavija1ce cako do <raja
parcele. Prijedite na drugu polovicu i
nastavice. Kad stignece do kraja druge
polovice. stavice sadrzaj prve lopate
koju iskopace u posljednju brazdu.
Z a - Blizak dodír sa zemljom govori
vam o njezinoj kvaltcea.
Protiv - Z a ovu akcivnost pocrebno
¡e prilicno vremena. "(,},, v <", ,,,,..,.
/
. / Z a zem11u
ref,teu
Stihatom da
Bra2du spn¡eda ,spumte ____.. b1ste izrezali
,skopanom 2eml1om y slJedeéu punu
Gno¡ ,Ir kompost doda1e se na dno / Stihatu
bra2de (ov,sno o us¡evu)

(����������-º-v_o�s_T_R_u_K_O�P�R_E_K_o_P_A�V_A_N_J_E����������)

Podijelite parcelu uzduzno po sredini.

lzvad1te dvije dubme lopace - kao za
dovrhvanje brazde füoke oko 60 cm
- 1odloiite zemlju na stranu. Doda¡ce
gnoj ili kompost na dno brazde i
okrentce ga do cijele dubine vila.
Skinite busen crave s vrha do dubine
od oko S cm sa sljedeée dviJe brazde i
preokrenite je u prvu brazdu.
Ponovite poscupak do dna parcele.
Premjestite se na drugu polovicu i
nastavite. Kad stignece do kraja druge
polovice. stavite sadrza¡ prvih dviju
iskopanih dubina lopate u zadnju
brazdu.
Z a - Jako se zemlja razbija do dvije
dubine lopace. zdravac os e
necaknuc.
Protiv - T o je vrlo tei:ak posao.

Preokrenutt busen trave stav,te na dno bra2de __,,....-

V,lama ra2rahltte 2em11u na dnu bra2de Presjek
46 Kori1tenje vrtnoga komposta

Prekopavanje i izmjena usjeva

D
a bi vrtni kompost bio h o korisniji, treba ga pomije!ati sa zemljom u pravo

vrijeme. Nekim usjevima narocito koristi kad je njihovo korijenje u vrtnom

Kad trebo
kompostu ili se zemlji dodaje dobro razgraden gnoj. Zbog toga se povrtnjaci obic:no
ukopati
podijele na tri dijela �to omoguéuje da se povrée slicnih potreba uzgaja na istoj
kompost?
pov�ini. Svake godine se na svaku pov�inu stavi drugi usjev, aJi prema pravilnoj

rotaciji. Z a 'jednostruko' i 'dvostruko' prekopavanje vidi stranicu 45.

PRAVE SKUPINE
Podijelite parcelu u povrtnjalru na tri dijela tako da S\•ake godme
motete izmijenili slrupme po,Téa. Svaka skupma 1ma razlifüe
pou-ebe 1vnjeme kad se \Ttm kompost ili gnoj ukopa\'a u zemlju.
Napnm1er:
• Korijennslo povrée: PrekopaJle zemlju t1mi. ali ne dodaJte
\Ttni komposl ili gnoJ. lslo :alto ne dodaJte vapno. Otprilike dva
tjedna prije sjetve ili sadnJe ugrabljajle u zemlju
opéenam.iensko umjetno gnojivo.
• Kupusr\jafe: Prekopajte zemlju zimi, dodajuti vrtm kompost ili
gnoJ. nn 1to ako zemlji nedostaje hu musa. Aleo je zemlja
losela. dodajte \rapna. ali ne istovremeno kad ukopa\'ate gnoj ili
kompo t. Vapno pospite. po potrebi, otprilike dva t¡edna
kasruJe. Otprílike d\'a lJedna priJe s¡ewe ili sadnje ugrabljajte u
zemlju optenal'l1Jensko umjetno gnojivo.
• :\lahunarke i alate: Prek o p a¡te zemlju umi i dodajte obilnu
koli¿mu dobro raspadnutog vrtnog komposla ili gnoja. Aleo je
zemlja kisela. doda,¡te \'3pna. ali ne ISIO\Temeno kad
prekopavate i wniJei-ate kompo t ili gnoJ. Vapno pospíte. po
potreb1, otprihke dva tjedna kasnije. Otprilike dva tjedna prije
sjetve ili adnje ugrabljajte u zemlju cptenamjensko umjelno
gnoji\·o.
VELIKA KOLICI A KRUMPIRA
U malim vrtovima krump1r se uv1¡ek st.avlja u u.tu slrupinu
s konJenasum povrtem. Medultm, kad uzgajate veliku
koli inu krumpira. on se mote u2gajali u etverogodiSnjem
ciklusu i ubac1lt izmedu lrupusnja 1 korijenastog po Téa;
z.emlju mu pripremite k.ao za korijenasto povrte.

PRAVA IZMJENA
Ko.d pocnRU! u..:gctjou povrée, 11pol'!etku je te!ko osn:orüi pra.w rotociJu, 110 nakon nekoliko god1M uspo$U1v1te tl]edeéi redoilíjed:

KORIJENASTO MAHUNARKE I SAL.ATE

 Koristenje vrtnoga komposta
•
Malc 1 povisene gredice
P
r im ar na uloga malciranja je pokriti zemlju d a bi se smanjilo gubitak vlage kroz

isparavanje s povrsine t i a t e suzbilo rast korova. Malc ujedno p o m a i e u

izoliranju korijenja biljaka od ekstremnih temperatura. Organski malc dodaje tlu S t o je

hranjive sastojke t e ujedno sprecava da pljuskovi kise nanose blatnjavu zemlju i malciranje?
zamrljaju biljke prfjavom zemljom. Malciranje ujedno pridonosi sprecavanju erozije

da.

PRIPREME Z A MALCIRANJE BILJAKA

Toje najbolje ul:initi u proljeée ili pol:etkom !jeta. • Temeij1to navlatile zemlju. Ako se mal slavlja na vrh suhe
• Okopajle ili i tupajte jednogodiSnji korov (vidi stranice 18· zemlje. tlo ée ostalt suho le spnJel:1ti S1renje i rasl korijena.
19) i odlotite ga na kompostnu hrpu • Razaslrile dobro razgraden kompost po zemlji. ali da ne
ili u komposter. dod1ruJe bilJke. Poteljna je debljina 7.5-1 Ocm.
• \'ilama iskopajle traJni korov
l\idi stranic<? 22-23) i spalite ga •
ili ga stavite u debelu TO SE D O G A D A l\fALCEI\O
najlonsku \ <reéu (vidi
Tijckom ljcta mall: ée u z<?mlju povu6 stvorenja,
stranicu 22).
ukljul:uJu6 i gliste. Sljoo<?l:eg proljeéa 1L<Opajte ostatke
• Alto j<? po\•rlma zcm!Je tvrda mall:a u povrsinu zemlje prije dodavaaja novog sloja.
i korasta. molikom ili vilama
Je razbijle. To ée
omoguéili da se vlaga Ra.::astrite ma1t izmedu bi!jako.
cijedi u donji sloj zemlje. oh do ih ne dodíru,Je.

( POVISENE GREDICE
Sto su povisene gredice?
Povi ene gredlce nisu n1m
drugo nego ogradene
pomine ko1e omoguéavaju
podizanje zemlje iznad razine
okolnog da. Detalj1 o
dekoracivnim povi enim
gred1cama navedeni su na
straruci 75, dok su ove na
ovoj scran1ci za uzgoj povrca.
Prednosti povisenih
gredica
Pod1zanje i ogradivanje
zemlje ¡e dobar nalin iz
na¡man1e pet razloga • ne
morate se saginjati, ne
mora.ce gaziti po zemljí, b1ljke
su do odredene m¡ere
ttéene od hetol:ina.
)
METODA I
lspumte plodnom
zeml¡om l l Za obf,,o-,anie grcd,ce kDnstJte
vol0\11 ru plostJln¡¡ 1/1 mecalnu oblogu
UkapaJte u zemlju cako do
volCMu d,o bude cwenut premo
gore Podupnte stupov,mo
ZOblJen,mo u zer1lju. To JC dobor
noon za odbiJOn;c ,nvazivn,h b,yoko
kao to ¡e metvial te puzavoga
- CXtor rub volov,te obloge
ValOV1u metal, ukopan motete preknCJ c(\¡en,m ,1,
p!asulnim uowmo.
METODA2
lspunite plodnom zemi¡om
" O d deblj1h dmako ncpravrte iak
o!Mr r.op prilijcle uz l.lo. Malete
upoltijebitJ kroci<.e kanocJe
ielJf!Zflllkíh progova ,¡, vcé rabl¡cne

X
zemlja na gredlci moie se drvene ka<node Grod,l, ta su dobar
oblikovati kako odgovara 1zbor o:podaka cd stropo 111podnih
biljkama i stranice gredice greda.
Komadi daske uen
olaldava¡u nedolaienje u tavhma 111svom¡aoma
dod1r s korovom.
48 Stvaranje gfistitta
V

Sto je glististe?
11' ad se povrtni otpad kompostira na tradicionalnoj kompostnoj hrpi u vrtu,
� e m p e r a t u r a raste u njezinoj sredini do tocke kad je pretoplo da iivi bilo sto
Kako gliste
osim bakterija. To je ponekad poznato kao 'vruée' kompostiranje. Medutim,
rade
kompostiranje na niskim temperaturama moguée je u 'glististu'. Ovdje se potice
kompost?
posebna vrsta glista koja male kolicine povrtnog otpada pretvara u visoko

kvalitetan kompost za koristenje u vrtu.

STO JE VERMIKUL TURA? GLISTISTE S PRETINCIMA

To je naziv za komumje glista za prelvaranje povrtnog
otpada u kompost. Motete naiti I na izraz •vennikompost" - lo
je materijal koJ1 nastaje u ghswtu.
Prost,rk.a za
..tagu za
odriavanie
KOJE SU POSEBNE GUJAVICE blage
POTREBNE Z A GLISTISTE? Gom¡a pi 1,ca vla!noslJ
Poznate pod nazivima kompostne 1li gnoJevne guJ3\"ICC. ove dJelom: !'\() organsl.og
,spun¡ena 1e: maten¡ala
gujavice se prirodno nalaze u organskom materiJalu koji se
dodan,m I ko¡1 se
raspada. hrpama gnoja i gomilama li ta. Pravi naziv im je razdrobl¡en1m razgradu¡e
Euen1a/oeuda (ponekad Euenia/etido), svijellocrvene su kuh1n¡s m ,
boje. a strufo1 nazi\' dobile su po na inu na koji se. kad se vnmm Sredn¡a
grubo uhvate, brane ispuStajuti tekutinu prodoma mlrisa. organs m p ,oca sadrti
Tradicionalna vrtna glista nije prikladna za glistíSte. otpadom organski
materqal u
procesu
Kad se ta1 razgradn¡e
mater I gujaV1Cama
uldoni.
prazna
pi uc.a se
stavl¡a na
Don¡a p.'1tica
vrh ghsti!ta
sadr!1
razgraden
Bazna
maten¡al
¡ed1n,ca s
koj1 ¡e
¡al.m
nogama
spreman za
uldan¡an¡e I
(ep na dnu konStenje u
omoguéu1e vrtu (vecina
s upl¡an e gu¡aVlc.a se
1e�111e o¡a dile prema
GDJE SE MOGU NABAVITI GUJAVICE? se nakuplJa; gore, rad,
mote se na
Mogu se nabaviti kod vennik:ullUmih Lvrtki (uglavnom kao
konslltJ u vnu maten¡alu u
poStanska narudtba) ili u prodavaonicama rib1 ke opreme. il1 dodat1 gomJOI
Kad za inJete, trebat ée va.m oko 1000 gujavtca, Sto iznos1 k o m p ostu na pl1t,O)
oko 500 g, kako bi proces kompostiraaja bio Sto brfi. Ponekad hrp1 111u kanu
se prodaJu kao 'starler' oprema i gajavice su ozna ene
te!inom, a ne brojem.
KuJ)OVlla gli$ti§ul SC1Stao<,eno od nekoliko pl1t1CQ 01nogufav<1Ju da
se kom p o st l4Jco i.mad1. Pl111ce su iz ito om.oguéuJe
KOJE SU POTREBE GUJAVICA? gujaoicomo da se medu aj1ma kreéu. V1S1'10: 73 cm, fuina: 50 cm.
Da b1 bite aktívne i zadovoline. potreban im je mra n. vlatan
(ne natopljen) 1 lopao proslo . najbolje 13-24 C. Ne vote GUJavíce ne vole jako kisele uvjete i ako se lo dogodi,
temperature viAe od 2rc I uginut ée na 32"C 1h vl!e. Upravo moi.da doda\•anjem preví e vota c1t a. kao !lo je lirnunova
suprotno, postal ée neaktivne na mskim temperaturama. kora, posp1le kalciliciranom morskom lravom.
 Stvaranje gtistilta 49

KAKO SU AKTIVNE GUJAVICE? HOéE LI PROCES KOMPOSTIRANJA

PRIVLAélTI STETOélNE?
()nc5e brzo razmnoúivaju i ako za nete s 500 g gujavica.
lxt te 1h l kg za otprilike 3-1 mjeseca. Trebaju redo\'it izvor Kako biste smanjili opasnosl da se
hrane 1oko tri njihove te!ine hrane za svaki lJedan) te. glodavci zaintere 1raJu za materijal
= 1 1 0 . prikladan okol (vidi sLprotnu stranícu). Zna se da koji se razgraduje, samo u
¡e nJ1hov fü·otni ciklus ellri godine. 1ako je to ob1foo rnanje komposler dodaJte biljnog otpada.
kad ,e n-dov1to uznem1ra\'aju u J!lisúAtu. ne preostalog kuhanog mesa (koje
stvara jake neugodne miri. e koJi
KOLIKO DUGO TRAJE RAZGRADNJA?
privlate glodavce). masnu hranu ili
Bruna raspadanja ovis1 o broJu guJavica. temperatun (vidi füarice te mlij ne pro1zvode.
suprolnu strarncu) i koli ini povrtnog otpada dodanoga
KAKO éESTO TREBA VADITI
odjednom To bi lrebalo biti 'pomalo i esto', a ne dali
KOMPOST?
tuJa\1cama veliku kolifinu materijala koji ne mogu brzo
'. diti. Ob1 no Jednom ili dvapul god1 nJe. 1ako u poéelku lo o,'lSi o
broju gujavica koje $C dodaju u kantu.
H O é E L I S T E T I T I G U J A V I C A M A A K O SE
KASNI S DODAVANJEM POVRTNOG JE L I T E S K O V A D I T I KOMPOST?
OTPADA?
VadcnJc potpuno komposliranog matenJall je lako. iako
One mogu !iVJeh nekohko tJedana bez ikakvih problema ako tehmka koJa se koru;ti obi no o,'lS1 o tome !elite li potpuno
su iscrp1Je materiJal I rnJe dodana dodatna hrana. Ako isprazniti kantu ili izvaditi samo dio komposta (vidi slranice
odlazíte na godi!nji odmor. napnmjer. to ée bill u redu. 52-53 za detalje). U o no,'i se radi amo o razd,·aJanJu
gujavica íz komposta.
HOéE LI POéETI SMRDJETI?
S T O SE M O Z E U é l N I T I S
Ob1no procc:, kompost1ranJa ne stvara neugodne muise.
KOMPOSTIRANIM MATERIJALOM?
ledutim. problemi se mogu pojaviti ako:
• Komposler je pretrpan: pre tanite ga puniti i !agano Postoje mnoge pnmjene plodnog vrtnog komposta nastalog u
pronujclajte sadrtaj kako bi moglo prodrijell vi e zraka. ' e ghsll lu. od mal irallJa pominc tia do m1Je!anja sa zemljom
dodajte \Tue materijal za kompostiranje dok neugodan miris prilikom prekopavanja (v1di straníce -14-47 za detalje).
ne nestane.
• Drenatna rupa (ili rupe) u kanli su zafepljene pa mjcla\•ina
postaje odveé vlafoa. Redovito provjeravajte rupe i odfepite
1h po polrebi. no imajte na um·J da mjeSavina ne smije
postalÍ !'Uha.
• 1aterijal je prekiseo. Ako se to dogod1. prestanite dodavati
otpad od lu:;elog voéa (kao !to je greJp I naranfa).

S T O JE P O T R E B N O ZA POéETAK?
Ceurí osnO\'ne stvari su:
• Kompo ter. obitno napravijen od plastike 11i drva.
• GuJa\ice (\'idi nasuprotnu stranicu za tnu te!inu i
broJl.
• Temeljni sloj (od valovitoga kanona i narezanog no\inskog
papara i li!éa ).
• Kuhinjski i vrtni otpad od povréa.
\'1dJ 5lramce 52-53 za detalje o uspostavljanJu glistiSta.

HOéE LI PRIVLAélTI MUHE?

Bez.opasne voéne muhe ponekad se pojavljuJu ako pretrpate
kantu (u tom slufaJu b i t JO! velika koli ina otpada !toga
tn.>baju prerad1t1 gujavice). stoga nastojte ne doda\'llti mnogo
materíjala odjednom. Pokrivanje
po\T!>ine novinama (koje odr!a\'llju
1iaf.n05t komposla) takoder f e
pomoéi otJerati voéne muhe. Ako se
problem nastavi, poku!ajle
premjeslili kantu na drugo mj to
gd¡e \'ant muhe neée dosad1vali. Unutro!njost ¡¡hs1t.f1a Je 1spu1ve,1a pliucama s organsktm mawijo·
lom kojt gujo.tJict pn!tvaraju u kompost kro: svoj probo.vm smtat'.
50 Stvannje glistina
_______ _

lzrada glistista
G
lististe se m o i e napraviti b r z o i lako. S v e sto je potrebno je k o m p o s t e r
Koji je najbolji (kupovni ili kuéne izrade), obicno izraden od plastike ili ( z a vrste kuéne
nacin za izrade) o d drva, specijalne gujavice (vidi stranice 4 8 - 4 9 ) te organski kuhinjski i vrtni

izradu otpad koji ée o n e probaviti i pretvoriti u kompost. T a j k o m p o s t se m o i e upotrijebiti

glistista? z a vise namjena. ukljucujuéi malciranje povrsine tia (vidi stranice 4 6 - 4 7 ) i z a

e
ukopavanje u z e m l j u (vidi stranice 44-45).

PRIKLADNI SPREMNICI
Os,m ízrade vlastitoga ghst1sta (od sare plasticne kante za smece 1h od malo drva). posto¡e mnoga kupovna ghstiita
)
dosrupna u vrmim centrima 1h speci1alnim verm1kulrum1m tvrtk.lma za prodaju preko imemeta.

K u p o v n a glistista
Ukl1ufo1u plasticne kance kod kojih se
ghstifce pum I prazn1 odo¡go. Njihova
unutamja grada shfoa 1e onima kuéne
1zrade (vtdi nasuproc za
pnlagodavan¡e plasticne lwlce z.a
smece). Te kupovne vt"ste dosrupne
su u vt e velicina, od kapac:1ceta 20
hcara ko¡a je pnkladna z.a ¡ednu osobu
111da b1 se zadovoljio djec¡i 1nceres za
vrclaren1e. pa do 100 litara • idealna
za veliku ob,celj. Vn1edi 1mat1 na umu
da se samo ogran,cena kohona
organskog kuh1n¡skog I vrmog otpada
mote dodavati odjednom u glisti!te I
stoga n1egova vehcma treba bio u
skladu s kolicinom ocpada koj1 ¡e Kvodraino. v,esfOJna gfisLJ!u:1 postav(¡cna na
redov1co dosrupan. nogc idcafna su za vrtove kao , za gorck
SY'Ok:l}..o trebo postOJO!J lcp

Glistista s pretincima
Ona su uv1¡ek kupovna i posto¡e u dva
glavna oblika: ona ceMUstog oblika s
plmcama i krui.nog oblika Obje vt"Ste
1ma1u svo¡e poklonike i prednosti, no
z.a mnoge l¡ub1tel¡e gt1st1ita pravokutni
obhk 1e bolji z.ato ito nud, vecu
povriinu na ko101 gu¡avtce mogu
rad1t1. Za decal1e o pun1el'4u gliro§ca s
preonc1ma vidi stnmce 52-53
 GLISTISTE KUéNE IZRADE OD KANTE ZA SMEéE

Uvi¡ek temeljito oc1stite karru u smeée sapunom i vodom pri¡e premativanja: 1sperite je nekol1ko puta l1scom vodom.

Slo od nekol ;;o oo.,na ko¡,

odriava blagu \ia!nost
de-.,m�uranog organskog
Vísma 73 cm _ _ ..,. otpada I gu¡av,ca
�,nna 50 cm
Organs , kuhm¡ski li vrtn1
otpad, nas¡eckan rad,
potican¡a brieg raspadan.ia

Gu¡avice: u pocetku 1h treoa

sm¡est,u na 'maten¡c a
podlogu', kao �to ¡e rastrg... C" oela I kruta razdjelna pl«a,
l'lOVlns·J pap,r, l1sn1 kompost d1 ,11.u�a 12 -18 mm rupama l.o¡e
razgraden1 \-rtíll l(on:post o ·!t>guéa,a¡u oqed1Van¡e v,!.ka
vlage

Prsten s 6· 12 mm d r e n a f n , m - - - . .
rupama 1zbu�1ma na dnu ol..o Mf--- 5-7 5 cm slo¡ l,stog �¡unl..a 1h s.tn1h
5 cm iznad dna Iante oblut.aka na dnu kante

:---���������K�O_R_I_S_T_E_N_J_E_D�R_V_E_N_E�K_U_T_I_J_E����������)

Prije su g l i s t i � bila drvene kuo¡e i co ¡e jo� uvi¡ek dobar I jeftin natin u ,zradu gl,stilta. Ovdje su navedene
osnove. Vidí scran,ce 52-53 o come kako napumti kut1¡u podlogom od matenjala , gujavicama.

Trebat ée vam kur ¡a Kut,¡a vel,l.e PQ\T�ne Je idealna 30 cm

- :--- -
napmf¡ena od ¡akog dr-.a kr- duboka, 90 cm duga 160 cm �roka.
n�e premazano ken'll¡µ,m
/
sredsM>m za za!.t,tu dNa Pol opac sa �·kama 1011a¡
Meduum, premazrvan1e o, se la�o skida ¡e nuzan.

=:::;:::
==='
::=j;1i\
neken'll¡skim sredstvom za / Treoa b1u Stguran i (ako ¡e
za!titu, kao !.to ¡e laneno ul¡e. ghsu!.te smje!.teno na
produt1t ée v,¡ek trajan¡a drva otvorenome1 omogué1t1 da
Debela Sperpkxa ¡e i:zvrstari k,� ne ulaz1 u kuu¡u. U¡edno
maten¡al ¡er zadr!ava obM.. lak treba gu¡a\,ce dr!atJ na
1�ad ¡e neprestano vla.tna toplome I üdrtavau 1h unuta·
kut:¡e Debe§ poklopac ée
l z M t e nekol1 o rupa !.ir
spn¡� • da se kut1¡a p r � , �
3-6 mm na dnu rad1 drena!e
zagn.ie ljeu (v,�, stranKe 48·49
prozrativariJa. Jo!. nekoliko 1h
za temperawre potrebne da
rzbu�te sa strane kako b1 u
gu¡aVKe ostanu al..tivne I
);U\IJU mogao ulaz,ti zra .. 1
z�ovol¡ne).
omoguót1 gu¡avicama d,san¡e
Phuca za oqed,van¡e nu!na ¡e
Sm¡estite kut1ju u garafu 111.� za hvatan¡e vlage ko¡a rzlaz1 rz
l¡eu, na zaijonjeoo I s,enov•to kuu¡e, postavite kuti¡u na
m,esto na otvorenome gd¡e opeke tako da dno bude malo
nece biti na d re' tnom suncu pod gnuto unad pl1tice za
o,edenJe , neée st.alno sta¡au u
mokrome
52 Scvaranje glistista

Koristenje glistista
O
sim samoga glistista i pravog broja i vrste gujavica (vidi stranice 48-49), za

pocetak ée vam trebati ne�to materijaJa za stvaranje 'podloge'. Prikladni

S t o je
materijali ukljucuju narezani novinski papir, lisni kompost i razgradeni vrtni
potrebno za
kompost, a sve je to jeftino i lako dostupno. lako se gujavice neée svima odmah
pocetak?
dopasti, na kraju mogu postati vrlo zanimljiva tema za razgovor.

G D J E 81 T R E B A L O SMJESTITI GLISTISTEt
SmJel.taJ ghstt la JC vrlo va!an buduti da Je ghstama potrebna garat1, naro ito zirni. iako se liJekom leta mQic premJe:;liti na
toplina (vidi stranice 48-49) i u mnogim podnebljima otvoreno na toplo, ali zaklonJeno mje to. Jaki ljctni pljusko\Í
prikladne lemperature nisu prisutne na otvorenome zimi. mogu brzo rashladiti ghsll te I usporit1 ak11vnosl gujavica.
Stoga su moguta mje:.ta za smj tanje glisli ta u kuti ilí u stoga je Jako vaino i.aklonili ga od ki e.

(����������P�O_C_E_T_A�K�S_G_L_I_S_T_I_S_T_E_M�U�KA�_N_T_I��������----"'.)

Ako 1e ghstifte kucne izrade od pl35tlfoe kante u smeée {Vldi stramce 50-5 1). os,gura¡te da rupe na dnu 11i oko niega
ne budu zalepljene. PostaVlte kantu na pliticu za ci1edenje. Kupovne kante ima1u drenaini l e p na dnu i on creba b1ti
smjeften tako da se 1spod njega mofe StaV1t1 posuda. Kanta se pnprema na istí nat.,n b,lo da ¡e kucne iz.rade ,h
kupovna.

I lspunitc dno 5 · 7 5 a n debcJ,m sJojem bstog piko ,u siU'llh l No 1rm dreno}nog matcri;a!o swvrtc om,pJi r.omod debele.
oblutd.o ToYJJ ce dno gllS'J!.w biu dobro oejedi:.o éc oroos,Jé,u kruce das.l:c !irine kalce. Na f1JOJ !!ebo zbc.diu nel<d :o rupo !inne
da .-1ogo ,z1azi kroz ctrcnamc rupe 11, tcp /2 - /8 mm !'4J"D bi se mo¡do a"jcd,:.i vloga lz diicla s guj<MComo
vloga u preCJncu s gu¡av,cama pogutna ¡e za gu¡av,ce.

3 Oodo te 7.5- 10 cm debeo sio, norczanog flO'MSkog papiro 4 R. ,zos-cncc gup,,ce (vidi stronice -18-49) no podlogu
isnogo nmposto1/1 rozgrodencg vrtnog komposto. To predsUMJO
· za gU)OVlce
 Stvaranje glistilta 53

P O C E T A K S GLISTISTEM U KANTI ( N A S T A V A K )

S Docta, te lanak sloj na5Jec1;0nog 1/1 vnnog or.pada Ne

dokJZJte u nopost oopra.iiu vcJ , cebeo sk>j Jéf gtJJO\IICe neée u
u sta-yu s npm zoó nakraJ , m o k f)«etl :!Uf: L , smrdJ(?u pn¡e
ncgo one pocnuno n¡emu rodiu PrJoer¡ , lesw ¡e ldjtx uspJeha
kod dodojete orgonsl-J kohínjski otpad

6 Razaw11c sJOJ vla1nog nOV1m;cog papiro po n i lrnka bí

guJQvrComo bio toplo , vla.tno.

7 Sti.., te no m;csto poHopoc , odlot.te kanw no 2-3 (JCdtla da

>I! gi,.,.,,e srr;-esce

ODRZAVANJE GLISTISTA
Gu¡a\ice te trcbati redovno preglcdavali kako b1 bilc akth'lle:
•Hranitc ih razlil:itllll nas¡eckanim kuhinjslom 1\Ttnim
otpadom. ah ne dok ne probave prethodno dodan materijal.
•lzbj avajle malcrijalc kao to su sjemenke i oboljelí
materijal kao i velike kolil:ine kora c1lrusa. lsto tako je
najbolje izbjegavati prcostala mesna i riblja jcla <smrde i
privla e !telol:ine).
• Dajte gajavicama razlil:1tu hranu, ne samo jednu vrslu.
• Drtite poklopac na glisti lu kako bisle izbjegli pristup
voénim muhama.
•Ne dopuslile da materi¡al bude ni suh ni odv mokar. Ako
je suh. pailjivo i ravnomjemo doda¡te vodc. Ako maten¡al
postane premokar, dodajte narezanog novinskoi papira da
vlage.
upiJe \i
VADENJE KOMPOSTA
M o i e ti se pohranitiizva<fenikompost?
Al<o se odmah ne upotri¡eb,. su111te ga u rutenu vreéu i
pohraruce na hladno. suho mresco dok ne zacreba za malaran¡e
1ft ukopavan1e u zemlru.
Hoée li stetni gujavicamaako se ode na
godisnjiodmor?
Al<o se gu¡a111ce nahrane nekollko dana pn¡e va!eg odia.si<,¡, nece
,m se nilta dogod1ti za 2-3 qedna. Al<o re cuie, zamolite
priratel¡a da 1m doda ne§to otpada ru.hote hrane.
Silno umnoiavanje
Gu¡aV1ce se brzo razmnotav.i¡u I za nekohko m¡eseo sama
¡edna gu¡avica mote protzvesti Jo! 1500 drug1h gu1avica. Seo ¡e
111le gujavica u ghsomi, brie ée se razgradrvati kuhinjski I vrmi
otpad.

Jednom 1h dvaput godi n¡e. kad god se kanta napuni, 12\·acute Punjenjei odriavanjeglististas pretincima
gomji sloj gujavica zajedno s kuhinjskim i vnnim otpadom
Buduéi da ¡e ghstdt'e sast:rvl¡eno od razlié1oh pretmaa sloiemh
ko¡1¡0• nisu razgradile. Sta\'Íte to na stranu i iz\•adite jedan tznad drugoga (111di str.1/ltee 50-51 ). pun,en1e i odrtavan¡e
kompo·tirani otpad s dna kompo tera. Zatim pono -no ghstdta s preonoma ¡e netco druko1e od odrbvan¡a i vaden¡a
napunite kan tu kako je prepon.il:eno za pokretanje glistiSta macen¡ala rz k.lnte (111di h¡evo).
\1di lijevo), dodav l gu¡avice i
• Pndnena jedtn1a poduptre gltSolte s pretincima. Nakon
nekomposlirani materijal u uspostavl¡an1a I nakon vilemjesecne aktivnostl guja111ca, don11
prikladnom sloju. pretinac sadrfl razgradenf m.aten¡al. Srednji pretlnac lma
organski matenjal i gujavlce ko¡e na n¡emu rade, a gom¡i
preonac ¡e d¡efom,010 napun,en tek dodamm i na.s¡eckanim
kuhm¡skim i vrm,m otpadom ko¡, éeka daga prerade gu1avice.
• Gu¡avice se pnrodno kreéu prema gore k,¡d dovrie
razgradrnn¡e organskog otpada u 1edno11 sloju.
• Za vaden¡e komposuranog matenjala izvucite i ,sprazrute
don¡1 preonac i prem1esme ga na vm te u n¡ega sravlj3Jte
Kad pro..-n ite rnateri¡al ko¡1 éega na preradrnnje.
ka111u s gli.m.ftem,
odro;u ro:gmdeni Odriavanjeglististau drvenoj kutiji
r:uJtm)QI od gajavica Napurnte I odrfavaíte kuoju na ISO naém kao f glisttfte u k.lno
I rnatenjala no (111d1 l,¡evo)
lcojmu rode.
54 Zelena gnojidba
V

Sto je zelena gnojidba?

P
re ko pavanje zemlje i mijesanje sa 'zelenim gnojem' - narocito uzgojenih biljaka
Koristiti - poboljsava i plodnost i strukturu d a . Poveéava prozracnost, dodaje zemlji
zelena sposobnost zadriavanja vode (narocito dobro ocjeditom, pjeskovitom du) t e

gnojidba omoguéava d a vifak vode otjece. Pojedine biljke z a zelenu gnojidbu imaju svojstva

zemlji? ucvrséivanja dusika. Z e l e n a gnojidba je ucinkovit, prirodan nacin poboljsavanja tia

na dijelu z a sljedeée biljke ili usjeve.

IMA LI M N O G O P R I K L A D N I H B I L J A K A
ZA ZELENU GNOJIDBU
Za odabir postoji nekoliko usje,·a • 11 ih je opisano i
ilustnrano na stranicama 56-Si Xeki od tih usje,-a za zelenu
gnojidbu prikladni su samo za uzgoJ 1branJe u proljeée i ljet1,
dok su drugi prikladni za ¡:rezimljaval'\JC, ledutim, neki od
njih mogu se uzgajaLi na oba nal!ina (\'idi stranice 56-57).
DA LI Z E L E N A G N O J I D B A P O B O L J S A V A
I ILOVASTO I PJESKOVITO TLO?
Koristi objema ,-rstama tia. Kod pje ko,-ite i.emlje. dodatak
zeleno a gnoja naroc1to povcéava svojstva z.adrta,·anja vode.
te UJedno povefava hranjive sastojke. Kod ilo,·aste 1.emlje
pobolj ava prozrafnoi;t i ocj,..ditost te Je tini plodnijom.
Zelena gnojidba ujedno po1if1.• prisutno t korisnih bakterija i
st\'Orenja u zemlji.

(________________ K __A_ K __o_ u_ _ K_o_P_A

_ _ T_I_Z_E_L_E_N _ _ J _ u_ _ z_E_M
_ _ I_G_N_o __________________
_ _ L_Ju )

• Ako je us¡ev za zeleni gnoj bujan I v1sok, Zeleno gno¡Ml

razastnte
na¡pri¡e ga odreilte kosom ili vrmlm
ra\'OOITljl'<'lO
ik.rama da baste n¡1me lalde rukovah
• Kad ukopavate zefeni gno¡. ne ukopa¡te ga
duboko, narofüo ako ie zemlja uglavnom
sastavljena od ilova e. lote prouafoa i
slabo oc1ed1ta. Jarci bi trebali b1ti duboki
samo 15-20 cm da b, se zadrtao zrak.
Nedostatak zraka u 2e'Tllj1 ne poa e
pnsumost orgamuma koji su nuinl za
razgradnju zelenoga gno¡a na spo¡eve koje
biljke mogu lako apsorbirati.
• Razastnte maten¡al u w,kom sloru I
ravnomjemo u jarke ka.ko bt se brte
razgradio.
• Pustite 2-3 tjedna ljett '4-6 qedana 21mi
12medu prekopavan¡a us¡eva za zelenu
gno11dbu I sadnJe ih s¡ecve na vrh. To ¡e
zato h o te bakteri¡e u zemlj1 radia na
razgradnjl materijala i konstit ce du!ik koji
b1 inate bio destupan mladim biltkama.
SiJati ili sad1ti prerano znamo sman¡u¡e
n11hov rast.

ISCRPLJJVANJE VLAGE
T,Tch e da prezimlja\'anje usje,•a za zclenu gnojidbu, kao Sto je djetelina. spreca"a da zemlja up1je nuinu 7.imsku lci;nicu
koja natapa tlo vlagom. U malom \'rlU 10 nije problem jer se pov ina mote temeljito zalili u proljeée ih prije uzgoja drugog
usje,-a na tom komadu tia.

DA LI POVRSINI ZEMLJE KORISTI
PREKRIVANJE USJEVOM Z A ZELENU
GNOJIDBU?
Dok raste I priJe nego !.to se ukopa u z.cmlju. usjev za zelcnu
gnoJ1dbu korist1 na vise nacina. Oni ukljucuju:
• Sprecava da jake ki e ispcru biljnu hranu. narol!ilo u
laganom i pjeskovilom llu.
• Ljeli zemlju odrzava hladnom. spretava,¡uéi pucanjc
!)O\ine i o teéenJe korijenja biljaka.
• Z1m1 odrl.ava zemlju loplom i narol!ito koristi u hladnim
podrucjima.
• Sprecava cro1.iju tia od jakih vjetrova lijekom vrutih I suhih
!jeta te od jakih pljuskova kiSe kako zim1 tako I l,¡eu.
• Pomat.e suzbijanje rasta korova.
Zelena gnojidba 55
Biljke za ucvrséivanje dusika
Konhen1e us1eva za obogaóvan¡e da dikom poznavall su jo!
stari Grci i Rimljani, no tek kra¡em devemaestog stol¡eéa postali
su poznati razlo21 za to. Mahunarke, kao o su g . mahune
i d¡ecelina, u stanJU su konstiti dlrlik 12atmosfere za svoj rast
ukoliko 1e odredena bakterija lz da (Rh1zob,um) u dod1ru s
n1ih0vtm kori¡enom. Ta bakterija koci strukture. poznace kao
cvoroVJ, na korijen1u pojed1nih biljaka i upravo u tim cvorovima
¡e pohran¡en du!ik.
Usjevi za zeleni gnoj koji imaju to svo¡stvo uéivan¡a du!ika
su nezamjen¡IVi ¡er kad se ukopaju u zemlju. onl polako
otpustaju duik koji ée konsoti sliedeé• usjev. lz.bor bíljaka s com
sposobnoku uéivanja dlrlika op1san ¡e i ilustrlran na
stran1cama 56-57.

Ljekovita carobnost gaveza

Os1m !to 1e idealna biljka za zelenu gnojidbu, smatra se da
gavez (Symphywm spp.) ima iiroku ljekovitu pnm1enu. Ob1foo
poznat i pod naziv1ma cm1 gavez. veliki gavez. kilnjak, op1ca i
volovski jez1k, koristi se za oporavak kostiju. za ublaiavanje
bolova kod nagn¡eten¡a te za li1etenja rana. Ustovt gaveza
sadrie znatne kollcine vttam1na B 12. kao i silicija i alamoin,
supstanc11e koje ubrzavaju nado111e!t:anje ko tane tvan I
pndonose brzom zaqeljivanJu kosa1u I rana.
lsto tako infuzija od korijena gaveza koristl se u sredstvíma
proav ka!lja. za tretiran1e astme i kao za grklia,,1e kod bolesti
grla. Poznato ¡e da se koristJ i za tretiranje proljeva i d1z.encerije.
L¡ekov11:a svo1scva njegova korijena dobro 1e poznavao u
sedamnaestom stoljeéu ascrolog-lljetnik Nlcholas Culpeper koji
¡e konstio SVJeil konjen gaveza za tretiranje g1hta.
/
R a n o lijecenje vrtoglavice
Trrgonella (oenum-groecum (komor.K; vidi stranicu 57) smatra se
da os1gurava li¡ek za vrtoglavtcu kad se listovf nagn1e<!e i SQve na
glavu bolesnika.

SYMPHYTUilI X UPLANDICUM ( R U S K I G A V E Z )
O,·a otpoma. zcl1asta lraJmca za niskc tempcralUre Je hibrid i1.medu Sympltycum osperum
bodljikavi gavcz) i S. officinole (obíl:m gavcz). a poznala je i kao S. peregrinum. Za razliku od
S. officinale. rijctko stvara sjemcnkc i stoga se lako kontrolira u malom vrtu.

Ova biljka sadr!i vtsok posto1ak duSika. kalcija i kalija i mofo se dodati na kompostnu
hrpu da slu!i kao aktivator :za policanjc raspadanja u drugim kompostnim
matcrijalima. Kad se korisli na ovaj nal:in, otkinite pojedina(:nc listove i ra:zaslritc ih
ravnomJemo po povr!mi komposta ili ih direktno umij ajlc u ostale materijalc.
Buduéi da se ruski gavcz lako raspada. motete ga ukopau direklno u zcmlju i
korishti na isti nal!in kao usjev za zelenu gnojidbu. Mozelc ga upomjeb1u i kao
mal<:. kad swara povrSinski pokrov i osigurava hranu biljkama.
J jedan nal:in koriStenja O\'C biljkc je pretvorit1 Je u 1ckuéc hranivo bogato
kalijem. Stavile listove u (:\•rslu plaslicnu posudu es malom rupom na dnu) i
o:.tavite da se lckuéina cijedi u drugu pla.slil!nu posudu. Prijc ncgo je
upotrijcbile kao hranivo, morale je razrijcditi u omjeru l dio tckuéinc na 15
dijelova ciste vode. Morate wali da ima vrlo ncugodan miris.
56 Zelena gnojidba

Biljke za zelenu gnojidbu

N
ekoliko zelenolisnih biljaka moie se uzgajati kao usjev za zelenu gnojidbu za

naknadno ukopavanje u zemlju radi pobolj�anja njezine strukture, kao i za

Je li izbor osiguravanje hrane biljkama koje ée se sljedeée uzgajati na tom komadu zemlje.

biljaka sirok? Neke od tih usjeva najbolje je sijati i uzgajati u proljeée i ljeti, dok ostali trebaju

'prezimiti' i ukopati u zemlju sljedeée godine. Nekoliko biljaka za zelenu gnojidbu

takoder ucvrséuju dusik (vidi stranicu SS).

(��������-P_R_I_R_o_D_A�-ª-'L_J_A_KA��z_A�Z_E_L_E_N_U�G�N_o_J_•_o_e_u�������--)

Nekol1ko biljaka za zelenu gno11dbu imaju posebna godifo1a

doba kad ih creba sijaa i, kasnije. ukopati u zeml1u. Osule su
fleks1bilnije i mogu se sijaci i koriscitl nekoliko puta tiJekom
godine. Ovdje op,sane bi 1ke grupirane su prema tome da I
su vile vrste za 'pre21ml1avanje' ili 'prol¡eme i ljetne' vrste.

Biljke uglavnom za prezimljavanje

• Medlcago lupulino (gunjic.a,

c m a vija, puiasta vija,
hmeljasta vija, dunjica):
Jednogodi nja ill kratkocra1na
trajnica, obilno puzavica, no mofe
narasti do 30 cm, s nakupinama • Phace/ia tanacetifolia (facelija): Ri1edca. uspravna,
kratkotrajnih iutih hsrova. bodltik.ava 1ednogodifnja biljk.a slitna p a p rati; nteZJne guste
U&rléuje dufik. nakupine jarko plavih 111boje lavande cvjecova. koji traju
Sjetva i berba: Sifte k'"ajem cijelo ljeto, priv1afe ¡xele i ostale kukce.
proljeéa ili t1Jekom l1eca. pusote da Sjetva i berba: U blag1m podru¿1una s11re kra¡em ljeta za
biljke prezime I zaom ih ukopa¡ce prezimljavan1e I ukopavan¡e u zeml1u pocetkom proljeca.
u zemlju nakon otprilike godinu Oruga mogucnost fe sijan u proljeée za ukopavan¡e u
dana. zemlfu krajem !jeta ili p eckom jeseni.

• Medlcago sat/va (lucerna, • Seca/e cerea/e (rai): To ni1e trava

lucerka, vija, meteljika, velika nego jednogodifn¡a vrsta i.itarice
djetelina): Uspravna ili steruéa koja rasce do visine 45-60 cm;
trajnica duboke&a korijena. raste brzo u proljeée I pocetkom
visoka 30-75 cm; gnmizni !jeta. razvijajuci rafüen kon1enski
cvietovi nastaju u kratk,m susav ko11 1e dobar za strukturu
nakupinama; u&rléuje d ik. z.emlre, no obilno se sama z.as11ava i
Sjetva i berba: Sitte sredlnom ne bi se smjelo nakon nje direktno
proljeéa do sredine ljea i pust1te si1ati male biljke k.ao h o je mrl<va.
da preziml za koriften1e tijekom Sjetva i berba: Sifte kra¡em !jeta i
sl1edeée godine. Biljke se mogu u1esen u preZJmljavan1e; moz.e se
reuti nekollko puta radi ukopati u z.emlju krajem sljedece
poucanja daljnfeg rasa; dodajte sezone.
odreuno na komposmu hrpu.
 Zelena gnojidba 57

PRIRODA BILJAKA Z A ZELENU GNOJIDBU (NASTAVAK)

• Vicia faba (poljski bob ): • Sinapis alba (bijela goruJica,

Uspravna jednogocMn¡a b1ljka bijela slalica, bijela
bez vioca. naraste do vis1ne muJtarda): Vitka, brzorastuéa
75-90 cm: to je varijac11a jednogod1!n1a b,l¡ka cankog
dobro poznatog boba; a.ko se JilJastog kori1ena i uspravn1h,
ostavi da predugo raste, razgranaoh stabl11ka vmne
posane drvenast (ako se to 30-60 cm: zlamoiuti cv1etovi
dogod1, odreiite listove i m,risa van1h1e l1eo.
stavite 1h na kompostnu hrpu. Sjetva i berba: Si1te od kraja
oscavtjajuci biljke da se prolf eéa do pocetka ljeta i
ponovno razrastu}; u&rléuJe ukopaJte u zemlju u¡esen 11i
duJtk. pocetkom zime
Sjecva i berba: SiJte u1esen,
neka b,l¡ke prez,me pa 1h ukopa¡te u zeml1u OJekom kra¡a • Trifolium lncarnatum
l¡eca 11i pocetkom ¡eseni sljedece god,ne. (grimizna djetelina,
talijanska djetelina):
• Vicia sativa (grahorica, njivska Olakava 1ednogodi n1a biljka
grahorica, graorica, g r a i c a ) : vislne do SO cm: gnmizni,
Brzorastuca jednogodím1a b1ljka ruii!aso ili svijedokremasti
s buselUstlm rastom, pen¡ac,ca cv¡etovi 01ekom l¡eta:
1 n1etka pu:z.avica. naraste do U CUJe duJ1k.
V1S1ne od 75-90 cm: crvenkasto Sjetva i berba: Si1te od
gnmtzni cv¡etovi; IKV!icu¡e sred1ne prol¡eéa do sred,ne
duJik. ljeta i ukopa¡te u zemlju
Sjetva i berba: Sijte krajem ufesen ih pocetkom z,me.
l1eca u prezimljavanje i Oruga mogucnost fe sijaci
ukopavan¡e u zemlju oko tri kra¡em l¡eta 1li pocetkom
m1eseca posh¡e (pocetkom jesenl te osavio da b1ljke
prol¡eca). Oruga 1e mogucnost prez,me u ukopavan1e u
s1¡ao u prol1ece ili pocetkom zeml¡u a¡ekom sl1edece sezone.
l1eca te ukopati u zemlju kra¡em
ljeta ,li u¡esen.

Biljke za uzgoj u proljeée i ljeti

• Fagopyrum esculentum (sin. Polygonum fagopyrum;

heljda, hajdina, golokud)· M o razgranaa
¡ednogodi n¡a bilJka s dubokim kon¡enjem i crvernm
stablflkama: vaina medna biljka. s glavama rui1tast1h 11i
bijelih cvietova.
Sjetva i berba: Sijte kra¡em
prol¡eca do sredine IJeta I ukopa¡te
u zemlJu u¡esen ili pocetkom zime.

• luplnus angustifolium
Qednogodi!nja lupina): Ma.a. • Trigonella foenum-graecum (komoral): Vitka.
tankih stabljika, dlakava brzorastuéa, grmasta jednogod1Jn¡a b1ljka s mallm
¡ednogocMn¡a bilfka, naraste do bjelkast1m cvietovima tijekom l¡eta i mnoitvom zelenih,
SO cm vis,ne; plavi cvjetovi o¡ekom prstaStJh hstova.
IJeta: u cuje du ik. Sjetva i berba: Sijte kra¡em prol¡eéa do s•edine ljeta I
Sjecva i berba: Sljte krajem ukopa¡te u zemlju ttjekom ,esern 11i pocetkom zime.
prolJeca ih pocetkom ljea I
ukopa¡te u zemlju uiesen ili
pocetkom z1me.
58 Komposti z.a sadnju i sjetvu
V

Sto su komposti za sjetvu i sadnju?

IC mposti za sjetvu i sadnju posebno su pripremljeni komposti za uzgoj u koje
Po cemu se oiete sijati sjemenke i uzgajati presadene biljke. Dobro su prozracni i

razlikuju od zadriavaju vlagu te su ocjediti. Kao i zemlja u vrtu, predstavljaju cvrstu bazu za

vrtnoga korijenje koje podri:ava mlade biljcice i biljke. Osiguravaju dovoljno hranjivih

komposta? sastojaka za pocetni rast mladih biljcica kao i za razvoj i nastavak uzgoja biljaka u

posudama u kuéi i na otvorenome.

ZASTO JE POTREBAN POSEBAN POSTOJI LI MNOGO

KOMPOST? VRSTA KOMPOSTA?
Do 1930-ih godina svaki rasadmk i gotovo S\'aki vrtlar imali Postoji nekoliko vrsta komposta i S\•aki ima svojih prednosti i
!-U svoje vlaslitc recepte za 11.radu komposla u koJi bi . e s1jalc necio tataka.
emenke I u koJima bi se uzgajale biljke. Ob1éno su bili
razht:111. b1lo zbog trad1c1je ili prirodc ilovaée. omjcra
•astojaka t umjctnih gnojiva koja su sadrJ.avali. llovata je
ujedno bita puna sjemcnki koro\'a. bolcsti i Stctocina. S
po\·céanim 1.animanjcm pot:elkom 20. stoljeéa za podizanje i
uzgoj biljaka u loncima u kuéi i na olvorcnome. poja\·1la e
potreba 1.a standardiz1ramm kornposuma sigurne halitcte I
prikladnih u razliéitc biljke

STO KOMPOST PRUZA BILJKAMA?

PostOJI nckohko teme!Jmh zahtJeva za kompost za SJewu I
. adnJu:
• Da slvori sigumu osnovu u kojoj sjcmenkc mogu klijall i
presadenc biljke u loncima i posudama rasti.
• Da bude dobro prozraéan :adi poticanja rasla koriJenJa i
aktiviranja korisnih organizama u kompostu.
• Da zadria\'3 vlagu. ali da r.e budc natopljen.
• Da os1gurava hranu mlad,m biljéicama I biljkama. U
pot:etku mladim biljé1cama treba vrlo malo hranjivih
!>astojaka, no onc brzo rastu i onda im trcba uravnote!ena
i!.hrana. Biljkama se. kad ;e posadc ili presade. mora dati
odgo\•arajuéa hrana ukoliko . e !elida nastave ra ti.
• Kompo ti na bazi ilovacc: Tradicionalan kompost,
prete'-no sastavljen od ilovaéc s dodatkom grubog piJC!'ka 1h
kamené1éa te maha tresctara. DodaJu se i hraniva.
Kompo u na baz1 1lovaée opt am su na stramcama 60-61
zaJedno s deta!Jima za nJihovu izradu. Medulim. stalno
kori tcnje ilovaéc <koja je promjenji\·e naravi) dovodi se u
pitanje i danas e sve vi c koristc kompo ti u kojima nema
ni ilo\-aée ni t cta.

• Kompo li na bazi tre ela: Ranije su bili vrlo popularni (i

Kompo¡¡lt bez koroi;a , §tetocmc nu."111 su kad u.zgajaU! b1ljke u
posudama ,h podúeu ml4de biljtice.
Jo!. uv1Jek imaJu svoJe poklomkel i \0rlo écslo se koriste, no
kori tenje trescta u vclikim koliéinana za posljcdicu ima
razaranje trescli ta u koJima e nastanjuju mnoge zivotinje,
pticc i kukc1. Zbog toga po ·toJi vcliki zaokret prcma
kompostima bez trcscta.

• G<>nic " ' komposti: T i komposti su novijcg poslanka i
formuJiram su zaJcdno sa ,1ctski p o m a t o m Fondac1jom
John lnne:. za sl\'aranJe kompo:.t.a u koJima nema ilo, 11�e i
1 � c t a : prodaju se samo pod oznakom Gcme " ' . Mogu . e
kori�titi za sjewu sjemenki. za uzimanje reznica. sadnju u
loncé, uzgoj biljaka u posudama. Glavni sastojci su
kompo,1iram biljm ostaci i !.umski pro1zvodi. kao �to j e kora
d n 11. ProizvodnJa 1oga kompostajc odr-)iva zato s10 ne
•adrti ilovatu. treset ni sinteti�ke kernikahJe.
JE LI JEDAN KOMPOST PRIKLADAN Z A
SVE BILJKEt
Vttina komposta. bilo na bazi ilcvate. bc1. tre:.eta. sa
sman;en,m udjelom 1 � e t a . na bai.i trc,cta 1li Genie n: . mogu
,-e kori�uti za biljke ko;e !'e uzgajaju u kue, ,h u p o udama na
patiu. Medut1m. biljke kao �to su orh,deJe. lukov1taste k oJ e :,,e
uzgajaju za cvJelanje u kuéi. bromeliJe i biljke kukcojcdi
trcbaju �¡x.'Cijalne kompo:,;tc <vidi !\tramce 66-71 za k u f o e
bíljke 1 <tramce i2-77 za ,·anjske biljkc u posudamal.
Mogu li sam(a) napraviti kompost?
Mote se napravio vlasod kompost na bazJ ilovafe. no vec1nu
drug1h vrsa na¡bolje 1e kup10 u zacvoremm vreéama u vrt111m
centnma I rasadn,oma (Za 1zradu komposta na bazi 1lovafe V1d1
stranoce 60-65.)
Obitnoje i m komposl :o rodllJU prikladon Orhidejama su ob1tno po1rebn1
:a mnoge vrste kutmh b,ljoka. specijalni komposll (1adi stmnicu iO).
Komposti z.a sadnju i síetvu 59
Prednosti komposta za sadnju na bazi
ifovaée
Kad uzga¡ate btlJke u kuél 11i u lonc1ma I drugim posudama na
orvorenome, komposo na bazJ ilovate 1ma,u :>ro¡ne prednoso
• Tet1 su od vrsta na bazl treseta i stoga pruta¡u veéu stab1lnost
velik1m b1l¡kama.
• Ne 1su!u1u se brzo ili potpuno kao kompostj na bazi treseca.
• Sadrte veée rezerve elemenata u tragOV1ma nego komposo
na bazi treseta.
• ldealm su za vecinu kuCn1h btljaka. no 1lovao mora b1ti
d1efom1éno srenl1zirana kako ne b1 b1le pnsume botestí I
�tetoóne.
Napomena: Komposte u sadnju na bazi 1lovaée na¡bol,e 1e
konsoo u¡edno s gl1nen1m lonc1ma.
Prednosti komposta za sadnju na bazi
treseta
Kad uzga1ate bllJke u kuél 111u lonc1ma I drug1m posudama na
orvorenome, komposti na baz1 treseta 1ma1u nekohko
prednoso
• Relaovno su lagan1 1sroga se lako prenose kuci 1z
prodavaon1ce. vrtnog centra 1h rasadn1ka.
• U¡ednaéen111 su od komposta na bazi zeml¡e (kvahteta ifovaée
1e testo prom1enjiva).
• Pnkladni su u veému bd¡aka.. no potrebno 1e pnhraniivan¡e u
ran111m fazama nego kad se konste komposo na bazi 1lovafe.
• Brte se 1su�u1u nego komposo za sadn1u ru baz1 ilovate 1tefe
1h 1e ponovno navlaiid ako se zaneman zai1evan1e I kompost
se jako 1s�1.
Napomena: Komposte u sadn¡u na bazi treseta na¡bol1e ,e
konsou u¡edno s plasufnim lonc1ma.
B1l1kama na pa11u. u stakle111ku I nm.,kom r r t u
potreban je ti.�t komposl : a :drar msL
60 Komposti za sadnju i sjetw

Pripremanje ilovace za kompost

Z
a izradu komposta po formuli John lnnes za komposte za sjetvu i sadnju (vidi

stranice 62-65), ilovaca mora biti djelomicno sterilizirana. Komposti na bazi

Je li nuina
ilovace domaée izrade cesto se rade od ilovace izvadene s gomjeg sloja vrtne
sterilizirana
zemlje, no on vjerojatno sadrii sjemenke korova, licinke klisnjaka, gljivice i ostale
ilovaca?
mikroorganizme, kao i licinke stetocina koje se hrane korijenjem biljaka. Vrto brzo

mogu ubiti mlade biljcice i biljke.

DJELOMICNO ILI POTPUNO STERILIZIRANA ILOVACA?

Ako je ilovaéa potpuno stenlizirana, postaje befü·otna i
beskonsna za biljke. Svi konsni organizmu u nJOJ bil ée
ubijeni. k.ao i oni temí. Naprimjer, gliste ugibaju na oko 54 C.
nilrific1rajuéa bakterija na oko 100 C i sav tivot u ilova i na
l 26"C. Stoga ilova u treba samo djelomiéno sterilizirati za
konStenJe u komposlima za sjetvu i sadnJu.
Tradicionalan na m djelomi nog steriliz1ranja ilo,·a e Je
parenjem. to prema leoriJ• zna i podizanje temperature na
lOO'C, no u stvamosti se ona dite na a2.1oo•c
(\'eéina nitrificirajuéih bakterija prefü'Í) . .Moguéa je kemijsk.a
djelom1 na slenli:r.acija ilova<:e. no lO niJe prikladno za ,·eéinu
vnlara.
Moguée Je male kohéme ilo\'aée sta,'ÍU u peénicu
tednjak.a ili mikrovalnu (vidi dolJe) za djelom1énu
slerilizaciju. no pazile da para ih vruéi metal ne dode u dodir
s vasim rukama.
U\'IJek malu dJecu I kuéne ljubimce drfüe podalje od
posuda dok se ne ohlade.

c����������K_U�é_N_A�S_T_E_R_I_L_IZ�A_C_I_JA�I_L_O_V_A_C_._E��������----:)
Konften1e pare za sterihziran1e zeml1e kod kuée moguée je kupnjom specijaliZJrane opreme, "º za male
kuéne vrtove to obicno nlje prakticno Oruga moguénosc je elektricna oprema za steriliz,ranje zemlje koja
je takoder dostupna; termoscatski ¡e koncrolirana za temperarure od 60"C do 93 º C . Meduc,m. za 1oi
manje kohl!ine posto1e í druge mecode, ukl1ucu¡uó sl¡edeée.

Koristenje kuhinjske peénice Koristenje mikrovalne peénice

Razdrob1te ,lovacu da bude mrvicasta i razastme je na
metal ne (ne plastil!ne) plitice duboke oko I O cm. Cvnco je
pokriJte alummí1skom foli1om i u sredínu phtice kroz foliju
Utakn,ce cermometar za meso. Podes,te peénícu na 82-93 º C
i ostavite 30 minuta.
ProVíerite tennomecar nekoliko puta kako b1ste bili
s1gumi da se temperatura nije d,gla iznad 93 º C . lzvadite iz
peén1ce i pustite da se ohladi; ostavite alumin11sku foliju na
m¡estu dok se ilovata pocpuno ne ohladi í ne bude pocrebna
za pnpremu komposta. Nemo1te da se koncamin1ra
scavfjanjem blizu prljavoga komposta.
Kol,tina 1loval!e ko¡a se stavf¡a u mikrovalnu peénicu utjel!e
na vn1eme potrebno za dfelomil!nu stenhz.aciju. Ne konstite
metalne phace ili alum,ní¡sku foli¡u. StaVlte vfainu zeml1u u
scaru, vatrostalnu, scaklenu kuhin¡sku z.d,elu i prekri¡te
prozimom foli¡om (prov¡ence ¡e li pnkladna za mikrovalnu
pecnicu). U srediní prozime folije probufüe rup,cu kako bi
mogla 1z.laz1t1 para. Ukl¡ul!1te pecnicu na na¡¡al!e: za
stenlizaciju I kg íloval!e creba oko 2 /, minute; za S kg
ilovate to cra¡e oko 7 mmuc:a.
Kad se zagrijavanje zavr!i. izvadite iz mikrovalne, ali
oscavice foli1u na m¡estu dok ilovaca ne zacreba.
 Komposti za sadnju i sjetvu

MOZE LI SE KORISTITI LISNI KOMPOST K A D SE PRESADUJE BILJKA U VEél

UMJESTO TRESETA?
Teoretski. dobro razgraden lisni komposl lrebao b1 bm
prikladan 1.a kori!llenje umjesto trc,.eta. Medutim, njegova
priroda ¡e promjenjiva i buduti da obifoo nije potpuno
razgraden (za to treba do dvije godine), cesto sadrli stetocinc
I bolesu. Isto lako se ne mote koristiti kao dio John Innes
komposta za sjetvu i sadnju. (Za stvaranjc vrlnoga komposta
od listopadnog li fa skupljenoga ujesen i za kasnije koristcnje
i:ao malea vidi stranice 10-11.J
LONAC, T RE BA LI DRUKCIJI KOMPOST?
John Inncs komposli su stupnjcvani od No. l do No. 3 {vidi
stranice 64-65). lako temeljni sastojci Cdjelomicno stenlizirana
ilova . mah tresetar i grubi pijesak ili kamenciéi) ostaju isti,
kolicína umjetnoga gnojiva se povetava sa svakom fazom radi
osiguravanja hranjivih sastojaka za buduci rasl i razvoj biljke.
Ako se biljkama ne da komposl s vge hranjivih saslojaka
kad se one presaduju, rasl zaostaje I zbog toga biljkc ne
izgledaju lijepo.

MOZE LI SE KORISTITI V R T N A ZEMLJA

UMJESTO STERILIZIRANE ILOVACE?
rrtna zemlja je odveé promjenjiva za kori!!Lcnjc u
kompostima na bazi ilovace za sjewu i sadnju a da nijc
djelomifoo sterilizirana. Cesto adrti sjemcnke korova. koje
mogu proklijaü mcdu mlac!un biljcicama i ob1cno ¡e
os1romasena i promjenjive strukture.

MOZE LI SE STERILIZIRATI VEé

POMIJESANI KOMPOST Z A SJETVU I
SADNJU?
Xe, \•azno j e sterilizirati ílovacu priJe nego se pom1JeSa s
mahom tresetarom i grubim pijeskom ili kamencitima
kao i hranivima.

éim kuéna b1ljka ispuni Ion.oc

lrmijen;em, koristi joj
¡,resadiranje u reéi lonoc I
dodocanje svjdega komposta.

Biljke koje vole kiselu zemlju

Kiselost zeml¡e íli komposta m1en se pH • Erica (grm)
l1estv1com (vid, suanicu 71 ). Dodavanje
• E.ucryph,a (grm)
komposcu mljevenog vapnenca poveéava
pH na oko 6.5, tto odgovara veéini blljaka. • Focherg,llo(grm)
Meduttm, poscoje biljke ko¡e vale malo
kisel11u zeml1u zato to ne vale vapno i • Goulchena(gnn)
potreban im 1e specijalan kompcst (vidl • Genuono(trajnica)
stranicu 65).
• Ka/mio (grm)
Takve bil¡ke uk.l1uai1u grmove. pen¡aace.
lukOVtC!Ste i vrtne trajnice. Evo nekollko • Lapogerro (pen¡at,ca)
na¡poznadj1h takvih biljaka:
• úthospermum (trajnica)
• Arctostophylos(gnn)
• Magnolia (grm)
• Ca/luna(gnn)
• Nomochar,s (lukovfca)
• Came/110(gnn)
• Pemettyo (gnn)
• Doboecia (grm)
• Rhododendron (grm)
• Voccmium (grm)
62 Komposti za sadnju i sjetvu

lzrada John lnnes komposta za sjetvu

M
ijesanje sastojaka (ilovaca, mah tresetar, grubi pijesak ili kamenciéi, kreda i

biljna hrana) koji cine John lnnes kompost z a sjetvu je jednostavno. Medutim,
Je li lako
da bi bilo uspjesno, ilovaca se m o r a prethodno djelomicno sterilizirati kako ne bi
napraviti ovaj
sadriavala sjemenke korova, bolesti i stetocine (vidi stranice 60-61 ). Z a njegovo
kompost?
pripremanje ée v a m trebati cista povrsina i suhe vreée z a spremanje.

KAKO SASTOJCI
KORISTE KOMPOSTU?
(.._
• Djelomicno steriLizirana
Evo kako pnprem1ti I mi¡e!latJ s¡ecvem kompost na bazi
ilovaca: Ona lvori glavni dio
ilova e.
komposla I predslavlja
évrstu osnovu za mlade
biljcice. Ilova<:a sadrti
najvainiju biljnu hranu koju
polako otpuSla. Dragocjcn je
izvor manje vaine biljne
hranc dostupnc mladim
biljéicama. Kad pripremate
ilovacu za koriStenje u
kompostu. najpnje Je
prosijle kroz 9 mm
hortikullumo sito.
• l\1ah tre etar: Ovaj
mat.erijal cini komposl
prohodnijim za zrak i vodu
le pobolJ!la\•a i nJegovu
prozracnost i sposobnost
zadriavanja vode.
• Grubi pijcsak ili kamenéiéi:
Polil!u bolju prozral\nost u
komposlu te brzo ciJedenje
vi!lka vlage. Buduéi da je lo
lei.ak materijal, ujedno dajc
slabilnosl biljkama u
loncima. naroéilo kad su
velike i s vehkim udJelom
li éa.
• Superfosfat: Sadrii oko 18
posto fosfome kiseline i
polreban je za poticanje
rasla korijena mladih
biljl!ica i dok se ne
premjeste u John lnnes
kompost za sadnju No. l
Cvidi straruce 64-65).
• Mljeveni vapnenac:
Korigira kiselost ilovaée le
igra vainu ulogu u rastu
biljke.
_ _K_o_H_P_o_s_T_N_A_B_A_z_1_1_L_o_
_v_
_A)
_é_e
I Razmtnte d¡ciomilno
steril,ziranu tlovalu na bsw ,
uMtu nu. Ne bi smJelo bilJ
rnol<ra p se tcsuce sllJCPC po ¡e
ce§.o por,¡ alJ sasta¡kc
Na¡bolJe da ,1,uata bude malo
svna s•pka
l N,1 ,/cvatu rcvascme mah
o.1cse·or. Obitno ga uebo na,,pn¡e
razdrobrt, naraóta ako ¡e
prethodno b,o SODIJetl u vreé, no
. JOJ su se na/az¡fe druge vreée
l<O
,;;.o JC UCSCl ¡ako sul!,
ravnc,mjeno ga namaóte dan
pnJC mij&m¡a To jC zato !to se
¡ako suh :reset l<asn,¡e td-1:o
navfal, 1mazc uprO iagu IZ
·-de.
3 Preko uesew ravnam¡emo
raza ente grubi p,¡esak ,li
l<On1Ct1Ó(C.
4 Teme1,r.o pom1JclaJte w u,
SQ;;Wj.:O I razascnie m¡elavulu
ravnompne debljine
5 Pcvr!.inu fC111TlOITIJetTIO posptte
m/¡cYclum vapncnccm. zap..'dno sa
supetfosfatom I tcmel¡,to
promycla¡ce (vidr gore desno za
dodavorye kofrtine mt¡evenog
vopnenca , supcrfosfaw w:ipna)
 Komposti z.a sadnju i sjetvu 63

DODAVANJE PRAVE KOLICINE MOZE LI SE POHRANITI KOMPOST N A

HRANIVA BAZI ILOVACE?
Na 1-aki kubifni melar mj a\'íne doclaJte: Da. Sta\'ile ga u jaku najlonsku vreéu u hladno i suho
• 0.6 k mlJevenog vapnenca spremt Le gdje nema letotina. Medutim. najbolje ga Je
• 1.2 kg !>uperfol>fata vapna. upotrijebit1 unutar mjesec dana: ako stoji dute od dva
mJeseca. kompost ée postati prelu:eo za neke biljke.

SIJANJE SJEMENKI U PLITICE U STAKLENIKU

Staklenic, pruia¡u s,gumu toplmu na ko¡oj s¡emenke mogu prokh¡ati te rasa mlade bilj ce. Nakon klif.illJa, i kad
bil¡ 1ce budu dovol¡no velike za rukovan¡e, prem¡estlce ,h u pht1ce s John lnnes kompostom z.a sadnJ.J No. 1
(vid, stramce 64-65 z.a detalje o com komposcu i pikiranju blljt1ca). To ¡e nuino kako bise sprí¡ ilo da budu
preguste. bli¡ede i sklone bolestima

I Napunite plllJCU SVJdm karr.postDm pa l Po vrhu pt,oce pri_¡editc rOV'lOm 3 Sta.,ce neJ,.!J! ,:e S)el'l'Cfli<i no komad
ga llC1tlS1llte prseima, (l(J(OÓCO 0>:o 'U!lcM:l dcrl6com da ulxlnire moguó - Zaum lcrutog presa.,.,eiog pof)ra. prorresne vrh,
Z.G(ltn dodaJte p. komposto d(rl6com za :ompast LÓTSClte po.rlinu ra.oomJCf110 razastnte SjCmCnke pa
do 12 mm od nioo ¡x:Nrlifll '1lmpasta, a blizu rubo

4 )(WJJ!UJmlm snom rovnog 010 p:cm11e 5 Za!¡'te J-mipost odto1Mí pl,ucu u 6 Prt.ko pl uce SUM:e ,miad SIDkla (ili
nke hJmpos:om do rn t.e· n puw zdjelu ravnog dno pl,tkD napc; ICf1U pror,m, plasulri pd:JopocJ Medut1m
debljmc Malete upamJeb,u , vodom /rwxite kod kampost bude zt>og ondetlzooie lDJO se f)O/OVI s
S,[O "-131({) ¡e OvdJe pr kczono vla!.on Za11m poviJte pl,11cu scrane. morat te e SVQ(fJf1 JUtfa brrsa:;
staklo zaCJm ga ol<renuu ta da suha
StrQflQ bude ok.rCl!Uta prema kampasW
r Da btste stvorili teman okd (pottebon
Najprije sigurnost za djecu
VOOl'lf SJCr.lCM zo ). na stDi<Jo
lúd d¡eca ulaze u saklen,k 11 umski vrt da bi prc,vienla tek pos,¡ane s¡emenke, S(Ollite nc-.inski paptr
p!iucu ¡e bol¡e pokno plastioiam poklopcem nego st.klom.
64 Komposti za sadnju i sjetvu

Pripremanje John lnnes komposta za sadnju

P
ostoje tri razlicite vrste komposta za sadnju u posudama, oznacene brojkama

1-3, a svaka je sastavljena prema razlicitim zahtjevima biljaka dok se razvijaju i

Postoje li
postupno se premjestaju u veée lonce. Osnovni omjer djelomicno sterilizirane
razlicite
ilovace, maha tresetara i grubog pijeska ili kamenciéa ostaje isti u svakoj mjesavini
vrste?
komposta. Kolicina hraniva se postupno poveéava, no omjer mljevenog vapnenca

ostaje isti u svakoj mjesavini.

KOJI S U O S N O V N I S A S T O J C I U P O T R I J E B L J E N I Z A J O H N I N N E S K O M P O S T E Z A
SADNJU U LONCIMAt
Isli su kao i oni lo se koriste za John
Innes sJelvene komposte (vidi sLranice
7 dr¡elO\'a djelorru{no stenl,z1rane ilovate
62-63). iako su omjeri drukaji:
• 7 dijelova djelomicno sterilizirane
ilovace.
• 3 dijela maha Lresetara. 3 d11ela maha tresetara
• 2 dijela grubog pijeska iü icamenciéa.
Kolicina hraniva poswpno se poveéava 2 dí¡ela grubog
od jednog do drugog komposLa (vidi prjesl;a 1h
dolje). lmajle na umu da se tri glavna kamen{iéa
diJela svih komposla na ovim
strarucama i na stranici 63 mjere
obl.tjmom, ne lezinom.

POHRANJIVANJE
SASTOJAKA
Prijc mijesanja, ovi malerijali uvijek
moraju biti pohranjeni odvojeno u
cvrstim. plasticnim vreéama na suhom.
hladnom mjestu bez pristupa Stelocina.

John lnnes kompost za sadnju No. I John lnnes kompost za sadnju No. 2
ldealan za pikiran¡e mlad1h bijtica (vidi desno) ili za presacfivanje Konsti se za presadivanje kue:nih biljaka. kao I za druge b1l¡ke
z:akori¡enfenih reznica. Hranj V I sastojci osigurava¡u kad su relativno malene, no treba 1m veéi lonac.
uravnotefenu ishranu vednl mladih bilfaka.
Na svaki kub1bii rnecar m¡ ne za sadnju doda¡te:
Na svaki kublbil metar mfebV1ne za sadnju doda¡te:
• 0.6 kg ml¡evenog vapnene:a.
• 0.6 kg mljevenog vapnenca.
• 2.4 kg bruna od papaka i rogova.
• 1.2 kg bruna od papaka i rogova.
• 2.4 kg superfosfata vapna.
• 1.2 kg superlosfata vapna.
• 1. 2 kg kalijeva fosfata.
• 0.6 kali¡eva fosfata.

\.
 Komposti z.a sadnju I sjetvu 65

John lnnes kompost za sadnju No. 3 John lnnes kise/i kompost

Mnogo bogat1Ji b1l1nom hranom i konsti se u konamo Ideal.in te u bdJke ko1e ne vole vapno i vi vote kompost ko¡,
presacfivan¡e vehkih I odrashh hsnaoh b1l1. kao I u vel,ke je blago kiseo (vidi stran1cu 61 ). Sast.rvt¡en 1e od:
biljke u plantenma kako u kuci tako i na otvorenome Ideal.in 1e
z:a pnhranJtvanje povré:a ko¡e r-sce u posudama. • 2 d11ela d1elom,blo stenliZ1rane ilovale.

Na svaki kub,tnl metar m¡e!avine u sadnju doda¡ce: • 1 d11ela maha treSetar..

• 0.6 kg ml¡evenog vapnenca. • 1 d11ela grubog p11eska ill kamenoéa.

• 3 6 kg brana od papaka i rogova. Na svaki kubibl1 metar ovoga komposta dodafte:

• 3 6 kg superfosfata vapna. • 0.6 kg sumpomog CV!Jeta.

• 1.8 kg kahjeva fosfata. • 1.2 kg superfosfata vapna.

\.

PIKIRANJE MLADIH BILJCICA

C,m mlade biljáce budu dovol¡no

vel,ke u rukovan1e. mora¡u se
prem¡esoti ('piklrati') tako da svaka
1ma Vl e prostora za razvi¡an1e te w e
svieda i zraka. Mlade biljáce ko¡e se
0St3ve z.bijene. postaju slabe i bli¡ede
te skloni¡e bolesoma od onih s
dobrim kru!en1em z.raka oko njih.
Bol¡e ¡e mlade bll¡t,ce premjest1t1 dok
su malene. a ne ih ostaviti dok budu
vehke. !ilave i z.b1¡ene. I Nokon AA¡on;o SKJnite poklopoc Kod god l Kad su mlade biljl1ce doYolJflO kever
lr.ompost pokazuje íSWVOt1jo zo/ijte zo ru o,ye. zoliJ !C ,n odozdo. Zotim
mlode t,,lpce sto\lMi pl11JCU u zdjeJu pli:J:D macm\ ,can podignte ncld,J.o biljóco ,
nopuiyenu \\'.Xbn (vodi strOlllCU 63) . slO';!te ih na vlazan rovw,;, poptr.

3 Nopun,te , noosme lr.anpost u ciugv 4 d i t e t,,lj6cu ZO Jeda1 od lljCZJflih
plilJCU /v1alonl sodilicom nopra11te tlJf)ICe. lcarJel16é
1J ., , uttw11te u rup,cu (no ,sw
o voryN red ncka bude 12 mm od rubo dublnu Jcoo I fOtllJe). Lagano llOIJStl/te
pli!JCe kompost <*D biljl,co
S Kad ,spt,nite pliOOJ, logono potopkoj:e
rub(M! pli!Ke do se bnpost patMIO I
olabovi. Paz;¡;, o Zalijl!! odazgo da se
lr.ompost slegne°"' bí¡en¡o
66 Komposti za sadnju i sjetvu

Komposti za kuéne biljke

I
zbor biljaka za uzgoj u kuéi, stakleniku ili zimskom vrtu je vrlo velik i raznovrstan

- od kaktusa do orhideja i bromelija - i one stiiu iz vrlo razlicitih podneblja i tala

lmaju li kuéne
diljem svijeta. Neke od tih biljaka su teresticne, iive u razini tia, dok su druge epifiti
biljke posebne
i rastu na granama drveéa gdje dobivaju potporanj, ali nisu parazit.ske. Stoga su
potrebe?
potrebni razliciti specijalizirani komposti.

(����������K_O�M_P�o_s_T_1_z_A�S_V�E_K�u_é_N_E�B_I_L_J_K_E��������---:)

• Celas1a • Plumbogo
• Ch/orophycum • Prtmulo
• Chrysanthemum • Somtpaulio
• Clerodendrum • Sonsev1er,o
• (l,via • Sox1(roga
• Cod,aeum (Croton) • Schefflero
• Coleus (sin. Solenoscemon) • Sch,zanthus
• Crassandra • Senec,o (s,n. Cuierarto)
• Cyclamen • Solonum
• D1effenbachia • Solerro/ia (sin. Helxme)
• Dracaena • Spach,phyllum
• Ep,sc,a • Strepcocorpus
• E.uphorb,a pulchemma • Tolmieo
• Exacum • Torenio
• x Fatshedera • TradescanCJo
• Fats,a • Yucco
• Ficus
Mnoge populame kuéne b1ljke dobro • F,uama
rastu u John lnnes kompostima za • Fuchs10
sadnju u lonc1ma (vid1 stramce 64-65), • G/or,osa
kao i u kompostima na bazi treseta, sa • Grev,llea
smanjenim udjelom treseta i Genie " ' • Hedera
kompostima (vidí stranice 58-59). Te • Hoyo
b1ljke ukl¡ucu¡u: • Hydrongea
• lxoro
• Acalypha • ]acorando
• Ach,menes • Jusucia (sin. Beloperone)
• Aglaonema • Ka/anchoe
• Al/amando • Leeo
• Anthunum • úl,um
• Aphe/andra • Maromo
• Ard1sia • Monstero
• Aspidistra • Oph1opogon Utjecaj na ucestalost
• Begonia • Opl,smenus zalijevanja
• Bougaínvi/lea • Pochystochys Buduci da su kompostl razhéit,. od
• Bouvord1a • Pondonus onih na bazi ilovace do onih bez
• Browallia • Pe/orgonium treseta. n¡ihova sposobnost
• Co/adium • Peperom1a zadrzavan1a vtage íll otpu{tan1a vt!ka
• Ca/athea • Ph1/odendron vtage takoder su razliéíte. Sroga vodrte
• Ca/ceo/aria • Pi/ea racuna kad mijenjace jedan kompost
• Caps,cum drugim.
 Komposti za sadnju i sjetvu 67

Ove minijacume biljke, koje rastu u

relativno malo¡ koliéini komposta u
phckim posudama, napravtjene su od
tropskih i supcropskih drvenastih
bilJaka. Veé.ina se u:zgaja rad, njihovog
acraktivnog li�éa, a neke, kao ñ o su
bugenvilere, zbog njihovih cv¡ecova.
Ove biljke pocjeéu s razJ,éttíh m¡esta I
scoga, ovisno o njihovom izvomom
podneblju, crebaju specijalne
komposte. Opéenico poscore tri vrsce
komposcnih mjebvma , svaka ¡e
sastavl1ena od razlié,tih kombinacija
djelomicno sceriliz,rane ilovate, maha
cresecara i granicnih kamenfü:a.

Kratak pregled komposta

za bonsai
Mjesavina I
Osnovna mjesavina prikladra za veéinu
bons.ua.
• 1 dio djelomicno scerihzirane ilovaée.
• 2 di1ela maha cresetara.
• 2 dijela granitnih kamenéu:a.

Mjesavina 2
Narofao ocjedita m¡esavina , idealna
za bonsai porijeklom iz !urrovttih
podruéja.
• 1 dio djelomifoo steriliz,rane ilovaée.
• 1 dio maha cresecara.
• 3 diJela granícnih kamenéiéa.

Mje!avina 3
B,cna za bonsai koji ne voli vapno u
kompostu.
• 1 dio d1elom1cno steriliz1rane 1Jovaée.
• 3 d1¡ela maha cresecara.
• 1 dio granicnih kamenéiéa.

Napomena: Razliáti dijelovi ovih

komposca m11ebju se prema obujmu.
ne prema teiini. Za m¡eren1e uvijek
koristite éistu posudu.

Mijesanje komposta za bonsai

• Vafno je da pomina za n11e!anje
bude füca.
• Svi sasco1ci bi crebali b1ti suhi kad se
m11esaju i pros,¡ani kroz s,co da
cesoce budu velié1ne do S mm.
Meduc1m, previfo s1cnih éestlca
moie zagu�ici komposc ce spri1eéiti
prozracnost i oqedicost.
Olea e1Jropea(obilnama9na
Kupovne mjesavine za bonsai upotri1ebitt ili unucar nekoliko mjeseci.
Osim ovdje navedenih komposca za Driite ih na hladnom, suhom mjesru
bonsa,, doscupne su i veé gocove bez pnscupa ñetoé1na.
m1esavine. Prodafu se u malim
koliéinama I mogu se odmah
68 Komposti za sadnju i sjet'IU

Bromeli¡e obuhvaéaju vrlo sirok izbor

biljaka, od kojih su neke ep1fiti (:!ive na
drvu kao pocpom¡u. ali ne pa.raz.icski) i
neke su cerestiéne (:!tve u razini tia).
éesco pocjocu íz vlainih í cropskih
podruéja. no mogu se nací i u
pusonji.
S izuzetkom 'acmosferskih' vrsta
T,llands,a (zrame biljke: vidi dol1e).
veélna bromelija mote se uzgajati u
loncima. Medutim. T1/lands1a koje se
mogu uzgajati u loncima ukljufoju
T. cyanea. T. grand,s. T. lmden11 i
T. puncw/ata.
Mnoge bromelíje imaju hstove
koje tvore nepropusne ume u svojim
sredíStima u kojima se zadriava kisnica
z.a,edno s trulim biljmm I iivotinjskim
ostac,ma koji bll1ci os,guravaiu hranu.
Buduéi da ove biljke veéinu svoje
pocrebne vlage i hrane dob1va1u preko
·ume'. obífoo ima1u malo kori1enje • 1 dio oscrog pijeska , 1 dio osmunda Moida na¡poznatja vrsta ¡e
(n11hova glavna namiena Je us1dnti vfakna. T. usneo,des (spanjolska mahovina;
biljku). • 1 dio oscrog pijeska i I dio creseta s staréeva brada). ko1a u svom
Bromelije dobro rascu u mahm dodatkom perlita ih sumske kore pnrodnom okruzenju na jugolstoku
loncima i scoga nije potrebna velika drva. SAD-a plete vijenac oko drveéa ili
koliéina komposca. Kad sadice. • 2 dijela creseca i I dio owog p,¡eska telegrafskih stupova. Ta vrsta, kao i
prov¡ence da biljke nisu preduboko ili kamenéléa. T. ba1ley,. T. arc,rnata, T. geminrfloro i
posadene ilí da baze listova budu malo • Kupovni komposc za bromeli¡e. T. ,onantha, mogu se uzgajatl ako se
iznad komposca kako biste sprijocílí da biljke zalifepe za ljuscure skoljkasa i
1scrunu budu li stalno mokri. Bez obzira na vrscu komposca. pH dekoracivne komade drva. Lako se
creba b1ti neucralan ili blago k1seo (vidi odrfava¡u I to ukijuéuje éesco
scramcu 71 ). Da b1 se osigurala dobra orosavanje, os,guravan¡e visokih
K o m p o s t z a bromelije ocjed,cosc, dno lonca ,spunite temperatura. postavfjanje na dobro,
Kompost za bromelije koje se uzgajaju razbijenim komadiéima ghne. indirekcno sv¡edo ce prskan¡e opéim
u loncima creba bici dobro prozraéan, hranrvom u omjeru 1:"\ svaka 3-4
dobro zadriavaci vtagu i bici dobro Tilfandsia s p p . ( z r a c n e biljke) tjedna od proljeéa do kraja !jeta. N11e
ocjedit. Preporuéuje se nekoliko T o su 'acmosferske' biljke koje ,h potrebno sadit.
kompostnih mjehvina. uk.Jjuéujuéi: ,zgledaju kao da rascu samo od zralka.

(-����������-K_u�é_N_I_U�Z_G_O_J�L_U_K_o_v�•c_A�����������)

Kad se lukoviéaste biljke uzgajaju u N a k o n c v j e t a n j a u kuéi u vtaknu za lukovice. trebat ée im

loncima i zdjelama za cvjetan¡e u kuéi,
postoje dva glavna komposca:
• John lnnes kompost za sadnju u
lonce No. 2 (vid! scranicu 64).
• Vlakno za lukovice. vlaknasta, dobro
ocjedita mjehvina creseta. ljuscura
kamemca i hortikultumog ugljena.
ldealan je za lonce s drenainim
rupama ill bez njih.
Ako nakon cvjetanja u kuéi
namjeravace posadici lukovice na vrcnu
gredlcu 1h ih nacuralizirati na cravnjaku,
najbolje je koristítí John lnnes kompost
za sadn¡u u lonce No. 2 ili neki drugi
kompost na bazi ilovaée tijekom kuéne
faze. T o je zato seo ée lukovice koje se
uzgajaju u kompostu na bazi ilovaée
cvjetati tijekom sljedeée godine kad se
posade u vrc. a ako se na¡pri1e uzga¡aju
godina lli vi e da stvore cvjetove nakon
sadnje na otvorenome.
Naturaliziranje sunovrata
Kad lukovice sunovrata sadite na
neformalnr travnjak, koristite sadilicu
za lukovice. Njome se izvadi ¡ezgra
zemlje lli busen i ispod se sadi
lukovica. Prekrijte lukovicu jezgrom
zeml1e ili busenom.
 Komposti u sadnju i sjetvu

(- -KA_K_T_us_1_1_os_T_A_L_1_s_uK_U_L_E_NT-· -:

Nu:tan zahtjev za kompost za kaktuse p1¡eska ih kamen éa.

1e da bude dobro oqed1t !to spreava
da kon1en¡e i dno biljke o!te:i suv,ina
vlaga. narocito tíJekom zime.
S nekoliko komposta post,tu se dobri
rezultao, ukl1ulujuéi:
• 4 d,¡ela komposta na bazi iovate za
sadn¡u u lonc,ma i 3 di¡ela crog
• 2 d11ela komposta na bazi ilovale i
l dio o!mh kamenliéa.
• Kupovn, kompost za kaktuse i
sukulente kojl se prodaje u vrmim
cenmma I specijali21ran1m
rasadnic,ma za kaktuse i sukuleme.

R.izhéite su pnrode, no vecina paprao
Sto se uzg3ja u kuéi treba dobro
oqed1t kompost ko11 zadruva vlagu.
Nekoliko recepata za kompost
pokazalo se da da¡e dobre rezultace, a
oni ukljuluju:
• Kupovn, komposd za paprati: ako,
nakon iskustva s njima. pokazu1u da
zadriaV3Ju preveliku kolilinu vlage,
dod31ce oko 1ednu treéinu ekstra
oJtrog p11eska ili kamentica kad
budece ponovno presadivah paprao.
(Uvi¡ek z.ab1l¡ebce ko¡u ste m¡ vinu
upotri¡eb11i i kako paprac, u n¡o¡
rastu.)
• 1 d,o John lnnes komposta za sadnju
u lonc1ma No. 1. 1 dio o trog p1¡eska
111kament,ca 12 di1ela treseta.
• 1 d,o John lnnes komposta za sadn¡u
u lonoma No. 1 i I dio maha
tresecara. Buduéi da OV3J kompost
narofüo dobro zadrtava vlagu.
doda1te u¡i¡ena da ostane 'blag'.

( CYCADATAE
:-:-----;;:;::: :==;===:=:=:=;;:::::;;;;;;::;;;;;;:;;;;::===;;;:;::;-í
Povi¡esno pnpada,u n3jStanf m b1l¡kama
ko1e su 1male s¡emenke I bíle su leJée
u pretpov,¡esno vrijeme nego danas.
lako 1zgledaju sltlno, one rnsu srodne
palmama Cycadatae uglavnom pocjelu
1z cropskih i supcropskih krajeva, a
samo nekoliko ih rasce u umjerenim
podnebl11ma kao kuéne I staklenilke
b1l¡ke.
N31populami¡a vrsta za kuéu i
staklemk ¡e Cycos revoluto (sago
palma), no posto¡e i mnoge druge.
One ukl1ulu¡u oscale Cycos spp .. D,oon
coputo1, D edule, Encepholortos
lehmonm, i E. senticosus. Cycadacae
ko¡e pnrodno i1ve u slab,m sv¡etlosn1m
uv¡eoma narocito su priklacne za uzgo¡
u kuéi I u scaklemku u um¡erenlm
podnebl¡1ma.
Veéina Cycadatae voh kamen,to,
dobro ocjedlto tlo i ono se mora
oponafati kad se uzgajaju u posud1.
Jednaki d1¡eloV1 komposa na bazi
1Jovate i o!trog p1¡eska 1dealni su, a na
dnu posude da budu razbi¡ern komadiél
glinenog lonca. Ove b1ljke mogu !ivjeo
mnogo godma u 1sto¡ posudi ako
kori1en¡e ni1e zb1¡eno.
 e
70 Komposti u sadnju i sjetvu

BILJKE KUKCOJEDI

Ponekad poznate kao b1ljke mesojedi,
pnroda 1h ¡e prilagodila da iJve na
m¡estima gd¡e nj1hovo kor¡en¡e ne
moie dobiti dovol¡no hrarj1v1h
sasto¡aka 1z tia. Um¡esco toga
pnlagodbe im omogucava¡u da zarobe
i probave kukce. Poqeéu iz mnog1h
suroV1h , ekstremnih podnebl¡a.
ukJ¡utu¡uó suhe , vodene uv¡ete.
Meduom. veé,na iJVI u v\atnom,
k,selom i motvamom okoMu i
prikladne su sl¡edeée mje!avtne
komposc:a:
• 1 dio ri¡efoog p1¡eska (temelj1to
opranoga). 1 dio neobogaéenog
cresec:a i I dio slmog perlita (sterilan,
neorganski materijal ko¡i poc¡ e od
staklene st1¡ene i os1gurava
prozrafoost komposc:a) Osc:aV1te
kompost da odstoji nekoliko qedana
prije uporabe.
• 1 dio n1 nog pí¡eska (temelj1to
opranoga) 1 1 dio neobogacenog
cresec:a, cemelj1to pomi¡e!an1 i
ostavljeni da odsco¡e dva qedna pri¡e
uporabe.
Odabir lonca
Kad presadujete biljke kukco¡ede,
uvijek odabente lonac kojl je samo
malo veó od posto¡eée posude. a ne
onaj ko¡1 ¡e mnogo veét. lsto tako
ima¡ce na umu, 1ako su ghneni lonc1
porozn1¡1 od plastiblih, na kraju ce
unuc:am¡e sojenke akumuhrati naslage
soh ko¡e postupno !tete b1l¡kama
kukco¡ed1ma.

e Posto¡e dvi¡e osnovne vrste orh1de¡a ,

to u q K e na kompost ko¡1 1m
ORHIDEJE
)
odgovara. Terestil'.ne orh1de¡e rascu u
razmi tia i zakorijen1ene su u zeml¡,.
Ep1ficske vrste rascu na drvecu i
grmovtma kao potpom¡1ma. ali rnsu
paraz.icske. Drveée i grmove konste
samo kao pocporan¡ i s1dri!te, a rastu
na ostac1ma ugmulih bíljaka ko¡e u
ugloVlma grana skupl¡aju vlagu te tako
os1gurava¡u vtagu I hran¡1ve sasto¡ke.
lzbor orh1de¡a ¡e velik, no kucni
vrtlari obifoo se ograrul'.avaju na one
ko¡e se relativno lako uzga¡aju i
prikladne su za uzgo¡ u kuci (iako fe
uspi¡evad , u staklenic1ma i zimsktm
vnovima). Orhide¡e prikladne za uzgoj
u kuci, za¡edno s odgovaí3juom
komposcom, ukljutu¡u:
• Cymbidium: Dobro oc,ed1t
kompost sastavl¡en od 2 d1¡ela
vtaknascog treseta (s pH 6.2) i
I di¡ela o!trog perlita. Prednosc je i
m1e!avmi dodati zdrobl¡enu koru
drva. prozraCl!l i dobro ocjed1t kompost, hort1kultumog ugl¡ena. Altemativno
• Miltonia: Dobro oc¡edit kompost kao !to ¡e onaj sast3vl¡en od 2 di¡ela konsuce kompost sasc:avt¡en od
sast3vl¡en od 2 d1¡ela vtaknastog vtaknastog treseta (s pH 6.2) , zdrobl¡ene kore drva I nas¡eckanog
treseta (s pH 6.2) i I d1¡ela o w o g I d1¡ela o!trog perlita. Ponekad se maha tresecara.
perlita Mje!avm1 se mofe dodati mje!aVlni dodaje zdroblJena kora • Zygopetalum: Presudan ¡e dobro
zdrobljenu koru drva. drva. Altemativno konsoce kompost oc¡ed1t i dobro prozral'.an komposc.
• Odontoglossum: Konsc1te komposc sastav\jen od 3 dljela maha cresetara Konsme m¡e!avtnu od 2 dijela
sastavljen od 2 dijela vlaknascog i I di¡ela o!trog perlita. vtaknascog crese::a (s pH 6.2) i
tresec:a (s pH 6.2) i I dijela o!crog • Phalaenopsis: KoristJte dobro I di1ela oñrog perlita. Jo! ¡edan
perlita. Mole se m¡e!awu dodati i prozraQO i dobro oc1ed1t kompost. dobar kompost ¡e onaj od 3 d1¡ela
zdrobl¡enu koru drva. AltematJVa ¡e , kao ñ o ¡e ona1 sastavl¡en od 2 d1¡ela maha cresetara. 1 d1¡ela o trog
m¡e!avina od ¡ednakth d•elova maha vtaknastog creseta (s pH 6.2), perlita 1 1 di¡ela zdrobl¡en¡e kore
tresetara i perlita. I di¡ela o trog perlita 1 1 di¡ela nbane drva.
• Paphiopedilum: Konsoce dobro kore drva. Dodajte i malo
 Komposti z.a sadnju i sjetvu 7I

Ostali komposti
z a orhideje
Posto¡, mnogo komposca za orh,de¡e i
orn mogu d¡elovao zbun1u1uce n a
pcxem,ke uzga¡,val!e orh,de¡a. no to ne
br trebao bit! problem. Brtno ¡e da. kad
kupujece orhideju, prtace I za kompost
u ko¡emu se uz.gaja. Zaom prta¡te
mozete Ir kup,ti malu kohanu toga
komposta tako da vam bude pn ruc,
kad orh1de1u bude trebalo presadro.
Os,m kupovnoga komposta za
orh,de¡e, mogu se upotrijeb1a sl¡edeó
komposti:
• kompost na bazi kore drva.
• 3 dr¡ela maha tresetara. 1 dio
oro-og perlita i I dro zdrobl1ene
kore drva.
• 1 dro mrneralne vune (apsorb1ra1uéa
vrsta) 1 1 d,o pohuretanske p¡ene.
• mah tresecar i o tri perlit.
• nas1eckana kokosova l¡uska.
ORHIDEJE (NASTAVAK)
Nakon nekoliko godina moí.ete
pozel¡etl ekspenmentiratt s drug,m
kompostnrm m¡ vinama, no rma¡te
na umu da na utescalost z.alrjevan¡a
ut¡ele pnroda komposta.. lsto tako
uvijek morare os1gur ati da kompost
bude füt i daga ne kontaminlraju
tetnici dok stoji pohranjen.
S t o je pH?
T o je l1estv1ca ko¡a pokazu1e stupan1
lufnacosti 1h k1selosti komposca rli
zeml1e. Ta l¡estvtca ide od I do l '1.
pH 7 1e neutralan, a brojke ,spod
ukazu1u na povecanu k,selost dok
bro1ke iznad oznaova¡u vecu
luinacost. Proc¡ena pH u kompostU (rh
vnno1 zeml1i) rnoie se provesc,
koristen¡em pnbora za kem11sko
testiran1e. Za tu mecodu je potrebna
boja ko¡a ukazu1e na pH. Oruga
moguénost su testen za pH ko11 se
)
sastoje od sonde koja se ucakne u
kompost; idealno je z.a vnlare sli1epe
na bo1e.
Orh,de¡ama ¡e potreban malo
k1seli¡1 kompost. s pH od 6 do 6.5. no
obifoo 6.2 Moí.e se uqecatl na pH
komposta dodavanjem mljevenog
vapnenca.
Stvaranje vlainosti
Vec,na orh1de1a na¡vi e voh rast1 u
vlainoj acmosferi i ona se moze
pot,catl orolavan¡em h ca (ne
cvjetova) svakog ¡utra. Na¡bolje bi bilo
da sva vlaga 1spari do VKen. Oruga je
mogucnost staviti lonac na oblutke u
phtko¡ phoci napun¡eno¡ vodom. Ono
lonca ne sm1¡e bm u ved,.

Ove ruaiaJne b1l¡ke se sve vile • John lnnes kompost za lononrce nekoliko slo¡eva komadiéa
uzga¡a¡u u kuéi i u staklenrcima. No. 2 1h No. 3 s ekstra o!tnm razbijenog glinenog lonca lto
Ukl¡uéu¡u lepezaste vrste sa p1jeskom 1h kamenl!1éima. To ée omoguéuje slobodno ot¡ecanje vlage.
segmenoma koji se Jire i to su od predscavt¡ati osnovu za testo vehke • Kupovna komposma m¡elavina
Trochycarpus (ortune, (palma l1stove ce osrgurati kompost bogat specijalno napravl¡era za palme.
v¡etren¡ao) 1Chamoerops humú,s hranom. Posuda na dnu mora 1mati
(europska lepezasta palma) do
uv1stonach,nens,s (kineska lepezasta
palma).
Palme ribl¡ega repa su vrlo
rz.raia¡ne i ukl1ul!u¡u Caryoca m,11s
(burmanska palma ribl¡I rep) i C urens
(vrnska palma rlblji rep).
Postoji mnogo perjastih palmi sa
sredifa¡om hsnom stapkom iz ko¡e
rastu nakup,ne hsoca. Pnm¡en su
Chamaedorea elegans (srn. Neonthe
bella; sobna palma). Phoenix canar,ens,s
(patuljasca daculfna palma).
Trlélne vrste, sa stabljikarna
shl!nrma crsc,, ukljuéuju Chamcedarea
se,(riw (trl palma) 1
Chrysal,docarpus lucescens (areka 1h
leporova palma).
Preporul!uju se mnoge kompostne
mjelavine I neke su toliko slo:tene da
¡e te!ko kup10 sasto¡ke. Stoga
odabente ¡edan od sl¡edeéih:
72 Komposti u sadnju I sjetw

Vanjske biljke u posudama

N
ajvainije za sve komposte koji se koriste za uzgoj biljaka u posudama je da
Trebo li budu bez bolesti i stetocina. Trebali bi ujedno biti ujednacene kvalitete i

doista sadriaja, kako u vreéi (ako je kupovni, bolje nego d a g a sami mijesate) i od sezone

specijalni do sezone. Dobri rezultati odredenoga komposta jedne godine potaknut ée vas da

kompost? ga upotrijebite i sljedeée, ali ako nije ujednaéen, rezultati ée biti razoéaravajuéi.

STO élNE KOHPOSTI Z A VANJSKE BILJKE U POSUDAMA?

Slicno kao i kod biljaka koje se uzgaiaju kao lon ice u kuéi,
komposti za vartjske biljke u posudama imaju , e uloga.
• O iguravar\je igurne baze: JednogodiSnjim biljkama, kao
to su mnoge ljetne CVJetn:ce za gredice u prozorskim
sanduc1éima, koritima I viseéim go arama. nije potreban
dugolrajan fizicki potporanj koji je nutan grmo\-ima,
stabl icama I drvenastim penjacicama u bacvama i velikim
loncima. Stoga je priroda njima polrebnoga komposta
drukc1Ja.
• O igura\'artje prozracno ti i zadrlavartja \'lage kao i
dobre orjedito ti: Da bi pravilno funkc1omralo, koriJenJe
treba disati, no islO\Temeno zahtije\•a i vlagu (ali ne
natopljenosl). Postiéi ravnotefu izmedu tih potreba nije
lako. Vodene biljke, naravno, imaju drukcije polrebe.
• O igura,·artje brane za pocetni ra t i ka niji razvoj:
Potreba za hranom ovisi o dugo,·jebo ti biljke. kao i o
njezinoj prirodi. Lukovicaste biljke. napnmJer, su 5kladi ta
pohranJene energ1je i neke od njih. kao Moje zumbul. mogu
cak rasu I cvJetati bez kompo!,ta. Meduum, veéina bilJaka
lreba uravnote!enu prehranu tijekom svog zivota i redovito
se prihranjuju tijekom perioda rasta.
• O iguravartje da korijer\je una okoli' hez bole ti i
tetocina: Ako su pnsutne bole!ttl 1 tetocme. brzo ée
oSteuu biljke.

T o su umjereno dugov¡eaie biljke,

iako im konsti d1Jel1en¡e svake 3-'f
god,ne - treba biljke lzvadm ,z posude,
podijeliti na dijelove od kojih svakJ lma
do bar korlf enskJ sustav pa ce dlfelove
presaditi.
Kad di¡ehce zeljasce tnjnlce,
presadrte samo mlade di¡elove s
van1ske strane busena. Bacite stare i
drvenaste di/elove u sred,ni busena.
Posadite ih u kompost na bazi
llova e. kao k o je John lnnes No. 2 111
No. 3. To te predstavljatl slgurnu
bazu, nar rto kad su u relativno
mat,m posudama I ima¡u puno liscova.
Uvijek na dno posude stavite debeo
slo¡ razb,¡enih komadléa glinenog lonca
kako zimske ki!e ne bl nacopíle
komposc.
e
Kompostl za sadnju i sjetvu

KOMPOSTI Z A VISEéE KOSARE

Postoji nekoliko komposta, ukljulujuéi
i ova tri:
• Kupovni kompost za viseée kofare;
nek1 ukljuluju dodatke za
zadrfavanje vlage koji pomafo
odrfavanje vlafnosti komposca
tijekom vruéa vremena.
• Komposti na bazi creseta; bolji su
od komposta na bazi ilovate za
konken¡e u V1seéim kofarama zato
ñ o su l i l l i i zadrbva¡u v1�e vlage.
Meduc1m, ako komposc poscane
suh, t � k o ga je ponovno navlailti.
• 1 dio komposca na bazi ilovale i
I dio komposta na bazi creseca;
to je dobar kompromis - treset
zadrfava vlagu, a ilova� osigurava
hranu tijekom dugog perioda.
Dodaci za zadrzavan¡e vlage mogu
se takoder konstit ako je problem
redovito zalijevanje.

( KOMPOSTI Z A PROZORSKE S A N D U C l é E
Vrsta komposta koji se koristi ovisi o
prirodi biljaka i sezoni njihova izloska.

• Proljetni cvjetni izlosci: Koristite

dobro ocjedit kompost na bazi
ilovale. On pruia � t u bazu ko1a
odgovara proljemim luko111tastim
cv¡em1cama. dvogodi�n11m biljkama i,
ponekad, nekim malim teunjatama i
puzav,m. simolísnim. varijegamim
b�ljan1ma.
• Ljetni cvjetni izJoki: Ov,m
biljkama odgovara füok izbor vrsta
komposta, uklju�ujuéi komposc na
bazi ilovate. na baz, creseca. bez
creseta I vrsta s reduciranim
cresecom, kao I Genie ™ . Vrste na
bazi creseca bol¡e sadrfava¡u vlagu
nego one na bazi ilovate.
• Zimski izlosci: Koristite dobro
ocjedit kompost na bazi ilovate za
ove dugocrajne iz.foske, koji su
preteino sastavljeni od minijatumih.
spororastuéih letinjata, puzavih
varijegatnih b�l¡ana I malih.
vazdazelenih grmova. Pomaze da
zimski vjetrovi I kifa ne uznemiruju
biljke.

e VISEéE KOSARE U PREDVORJU I N A TRIJEMU

Kompost kojl ée varn trebat u ovoj
s,ruaciji varira. ov1sno o tome kako ée
se bil¡ke sraviti u viseée kosare.
• Tamo gdje se lonci uklanja¡u, tako da
se biljke sade dlrekmo u kompost,
koristite kompost na bazi creseca,
bez cresera. s reduclranim tresecom
ili Genie ™ komposc. Da bise prido-
ni1elo zadrfavanju vtage. dodajte
kompostu malo glinenih granula.
• Ako se biljke ostavljaju u njihoV1m
loncima, koji se potom stavljaju u
kuéne v!seée kosare, stavite oko njih
vtazan cresec koji ée odrzavaci kom-
post vlainlm I hladnim, naroc1to kad
su na coplom i sunlanom polozaju.
Podlosci za vodu
Provjerice ¡e li na dno vlseée kofare
narnj�ten podlozak kako voda ne b1
kapala na pod.
74 Kompostí za sadnju i sjetvu

lzbor komposta ovisí o s,cuaciji:

• Konstite komposc na baz1 treseca,
bez creseca. s reduc1ranim tresetom
ili Genie ™ kompost u zidnim
kobrama zasadenima samo ljecnim
cviecnicama. Medutím, za prol1ecne
izlo ke (lukoviruce b1ljke i
dvogodi!nje prol1eme cv1ecnice)
konsc,te dobro ocjed1t kompost na
bazi ilovace.
• U velikim jaslama dobar rezultat se
postiie mjehvinom 1ednakíh dijelova
komposta na bazi ilovace i komposta
na bazi treseta, naroáto ako se kom-
post oscavt¡a u posudl nekoliko godlna.
• Kad sadite u malu zidnu kobru,
doda1ce kompostu materijala za
zadriavanje vtage.

Kamem, glazlran1 ili sudoperi od

hipertufe (p inca) mogu se koristici za
uzgoj dugovjelnih alpina ili biljki
kamenjarki, kao i minijarumih
lukovicastih biljaka i maJih ceanjafa
Stoga im ¡e potreban dobro ocjedit
kompost na bazi ilovace u kombinaciji s
ekstra o rim pijeskom (za osiguravanfe
dobre ocjedicostí) i tresecom (za
zadriavanje vtage). Ta m¡e!avina
prikladna je za veéinu biljaka u kamenim
sudoperima; medutim, ako sadice biljke
ko¡e ne vole vapno, kupite specijalnu
m1ebvinu za biljke ko1e vole kiselo.
Sudoper biste crebaJi smjesati na
cetiri opeke (po ¡edna u svakom kuru)
kako se drenaine rupe na dnu ne bi
zatepile. To ujedno spreava da puievi
stígnu do biljaka.

Konta podsjeéaju na prozorske
sanduciée, no obicno se smje!taju ili u
razrni da ill se lzlaiu u nosacirna
ucvriéenima za zid. Ujedno su 1dealna
za sm1e!tanje blizu ruba balkona tako
da biljke mogu slobodno puzati kroz
ogradne re!ecke.
• Ljetni cvjetni izlosci: Treba im
kompost koji zadriava vlagu. cak i
kad su na jakom i d1rekcnom suncu.
Koristice kompost na bazi treseta.
bez treseca, s reduciranim cresetom
ili Genie™ komposc. Pnprem,ce se
na redovito prihranjivan1e i
zalijevanje biljaka tijekom svih ljetnih
m¡eseci.
• Proljetni cvjetni izlosci: Uglavnom
sadrie prol 1eme lukovícaste
cvjecnice i dvogodi nje cv1ecnice ko1e
se najbol1e uigaja1u u kompostu na
bazl ilovate. Mo-a bici dobro OCJedit.
• Trajnice: Koristtte dobro ocjed1t
kompost na bazl ilovate za
dugovjetne biljke. Mje!avini doda1ce
ekstra o trog pijeska za dobru
drenaiu.
 Komposti :z.a sadnju i sjetvu 75

T o su cra¡na obil1e:tja podignu::a s

povrlinom 23-30 cm ,h ví e 1znad
okolnog tia. ldealna su m¡esta za uzgoj
kad ¡e okolna zeml1a ekstremno kisela
,h luinata ili ¡e problem drenaza.
Ob,mo su te povrline prevelike za
konlcen¡e komposta na baz, ilovale.
Dobro oqed,ca zemlfa 1e nuina. a
pnkladan je povriinski slof bez. korova
, tetocma; doda1te ob,lnu kolifmu
ottrog pi¡eska. Os1gura¡te da oq e
vdak vode tako da napravice debeo
sloj t,scoga kria na dnu te da ostavite
"rupe za oqecan¡e' sa scrane kroz ko¡e
ce izlazm voda.

(-���������G_R_M�º-v�•-•_s_T_A�B_L_A�s•_c_E�U�B_A�é_v_A�M_A���������--)
Nu:tna je &rsta I dugocra¡na baza za
n11hovo korijen1e ako ée debla.
scablj1ke , liJce raso viie godina. Stoga
odabente kompost na bazJ ilovale kao
leo 1e John lnnes kompost za lonamce
No. 2 ili No. 3.
Neke dugotrajne biljke ne vole
vapno I scoga im fe potreban blago
k1seli kompost (vidl stramcu 65 za
det:.llje o izrad1 k1selih komposta).
Ako ¡e posuda u ko1u ce se
posad1ti dugotrajna b1l1ka vehka. uvi1ek
postoji iskuien1e da se upotn¡eb1 vrma
zemlja. Ako, zbog cijene. to poscane
nufno, trebali b1ste najpriJe barem
pros11ao zemlju i uklonlti velike i
V1dl11ve ftetoáne. Balvu scavite na jake
opeke. Tako cece sprijel!io da do
b1ljaka sognu pu:tevi ce da b,ste 1spod
posude mogli stavio ruke ako je treba
podió I prem¡est10 negd¡e drugd¡e.

(-�����������-L_U_K_o�v_1_c_E_U�B-A�é_v_A�M_A������������)
Kacl sad1te veliki crubasti Nomssus spp.
(sunovrat) u balve. mogu se smjesc,ci u
¡edan ili dva reda. Konsoce kompost za a sloja
sadn¡u na bazJ iloval!e. Svaku baoo Luko111ce st.Mte
staV1te na opeke da pobol1 te drenaiu na razma od
oko 35 mm tci:3!; j----Debel, slo¡ krupnog
te da 1e lako moiete prem¡eruti.
drenainog
maten¡ala

(-���������-é_u�P_o_v_1_z�A_Z�A_é_1_N_S_K_E�B_I_LJ_K_E���������-- )
Zabnske biljke ostaju u cupovima
nekoliko godina dok ne prerastu
posudu.
• Postavire l!,st éup na tri opeke (za
poboljwije drenaie) na odabrani
poloiaj.
• N a dnu napravite slo1 od oblutaka.
SaV1¡te komad i l a n e mreie I
obliku¡te 7.5 cm !iroku a¡ev. 5tavíte
1e u sredinu cupa. a baza neka JOJ
poava na oblucima.
• Dno tupa ,spumte kompostom za
lollClrnce na bazi iloval!e tako da
povriina komposca bude u razini s
najniiom rupom. Gumlte u n¡u
kon¡en b1l¡ke. u&rsote i doda¡te 1of
komposta do raz,ne sl¡edeée rupe za
sadnru. Nascavite sad10 na 1sti nafin
dok ne ,spurnte sve rupe.
• Kacl dovri1te sad10 sa strane.
nekoliko bilJaka moie se posaditi u
kompost na vrhu éupa.
• 1 na kraju temelj1to zaliJte kompost
da se slegne oko korijen1a.
76 Komposti za sadnju i sjetvu
(-����������K_O�M_P_O�ST�Z_A�V�O_D_E_N�E_B�IL_J_K_E���������____..)
Vodene bíljke bi uvijek crebafo saditi u
zasebne posude od plasafoe mreie;
nikad 1h ne sravlja,te direkmo u z.emlju
na dno ribnjaka jer kori¡enje mofe
o�eoti konscrukc1ju ribnjaka ili
vodonepropusnu oblogu. a u1edno ée
(-����������R_A_J_C_I_C_E�U_V�R_E_é_1_z_A�U�Z_G_O_J����������)
Vreée za uzgoj sadrie kompost na baz1
cresera z.ajedno s hraniv1ma. Posadice
tri vrste kordon (pojedirufoo,
uspravnih stabljika) u srandardnu vreéu
za uz.go1, Nuini su potpo'Tiji - dostupni
e Krumpir se moie uz.ga¡ao u vreéama s
kompostom na bazi creseta.
KRUMPIR
• Poletkom sredme proljeéa
pnprem1te vreéu za u�OJ rako da je
cemeljito protresete i raz.rahlite
kompost. Stavite vrecu na patio ili na
pafetu i iz.reiite osam 1ednako
raz.maknutih ureza dui ne 7.5 cm.
Nemojte iz.rez.ati komade plastitne
vreée. Ako ¡e kompost suh,
temeljito ga zalijte kroz urez.e.
(-���������P_R_I_P_R_E_M_A�N_J_E_B_A�C_V_E�Z_A_J_A�G_O_D_E��������-----:)
Buduéi da su ukrasne ba�e dugocrajna
obil1eija. konsote dobro ocjedit kompost na
bazi ilovate kojemu ste dodafi ekstra o�trog
pijeska ili kamenoéa. Ne koristire mekí
pijesak. Komposti na bazi rresera nisu
prikladni jer se naosnu i na kraju iskljute
zrak i smanje drenaiu.
Korak 2
lzmedu mecalroh <>brlxa ZDUSice n,z
rupa vcJ,6ne 12-18 mm. Zaum ,h
p,fom pro3inte na 5 cm Zagtadrce
n;oo.,e rupa.
Korak I
Prcokrenite bot.,; , u dnu rZbu�te �
drcnotne flJPe veUme 18-25 mm.
Prov;er,te ¡e li drvo dovolJOO ooro do
pod.J()lre kompasr.
ih b1ti vrlo t � k o uklonia ako to bude
pocrebno.
Najbolji kompost 1e t�ka ilovaca
obogaéena k o � i m branom koje
pot1le raz.vo1 korijenja. llovaca mora
biti bez. crulih otpadaka, kao seo je
su kupovni metafni. no oni kucne
iz.rade od bambusovih !tapova I fice
takoder su dobri. U stakleniku se
bambusov m p mofe gumuti kroz dno
vrece da bl bio bolje u � é e n . Tako
U VREél ZA UZGOJ
• U svaki urez. gum1ce z.drav gomolj
rane sorce krump,ra tako da bude
bli:zu dna vreée za uzgo¡ te ga
prekrijte kompostom.
• Presavi1te urez.e kako ne bi ulazila
svjetlost.
• Redovito prov1eravajte je li kompost
vtaian. no pripazite da ne dodate
preV1�e vode.
• Kroz. ureze ée izaéi iz.danc1; ako
postoji opasnost od mraza. prekrijte
ih noéu noV1nskim papirom.
V
•
sraro kori1enje. Nakon sadnje doda1te
slo¡ füoh sitnih o::iluraka na vrh ilovale
�to ée sprijefüi da je poremece nbe i
da se voda z.amuti.
u¡edno Vlbk vode moie izaéi iz. vreée.
• Kad bude spreman rani urod
krump1ra. poV1.cite jedan od urez.a I
)
ubence gomolje.
• N1je potrebno ubrati sav krump1r
1stovremeno; presavijte plastiku,
naroc1to ako ¡e predviden mraz;
ujedno je vaino da gomolji ne dodu
u k o n t akt sa sv,edom.
Korak 5
l . � t i r Je l:rllf)(lt(l1 oblucrmo. zaum
doda1 :<: kompost <*l razme na.1Me rupe
Srstemac,aio scc;ire sa<lnice Jagoda u s-roku
rupu , doda_ ;e .ro?. l:tlmpasta. Nei<cX <
'O
Jogoda scav.te oo ,rh. Zalr¡ce kampo5t
Korak 4
Sa,. ce 2 5 cm .:btanu mretu u a¡ev
prom;era 10-13 cm I dovoiJna dugu oo
sume na dno oblucako , dopsre <Jo e,,
,spod flJba bot.-e.
Korak 3
Uspra. Cl tJoó,u , postavite ¡e na <:ec,n
�vrste opcr.c:. Pra.;er,te ¡e /1vrh t:xxve
ravr:w ,spt;nite dno obluoma ve/,line
10-15 cm.
 Komposti za sadnju i sjetvu 77

Moguce 1e uzga¡ao bambus u vrmo1

zeml¡1 u posudama, no to izlate
kon¡en1e opasnostl od !cecocina
Um1esto toga konsote m1wV1nJ od
¡ednak,h d1¡elova komposu na bazt
1lovaée za sadn1u I komposta na baz1
treseta ,Ji bez u-e.seta. Kompost na baz1
treseta povecava sposobnost
komposta da zadriava vfagu, dok
kompost na baz1 ilovaée povecava
Stab1lnost za V1soke bambuse ce
dugocra¡no os1gurava b1l1nu hraru.

Niski bambusi za posude

• Ple,oblostus pygmoeus (paruljaso
bambus paprataStth liscova)
• Ple,oblostus vonegotus (parul¡asti
bambus s b1¡elim prugama)
• Ple,ob/oscus vmd,stnotus (zlacro
dlakaVI bambus)

Tamo gd¡e se pen¡aéice u a¡u u

mahm lonc,ma. na¡bolje ih ¡e staVltl u
kompost koji zadriava vfagu. kao ito
1e kompost na baz1 treseta, bez
cresec-, s reduciramm tresecom ili
Genie ..,.. vrsca. Meduttm, kad se
dugov¡efue pen¡aáce (zel¡aste one s
drvenast1m okVlrom) uzga1a¡u u
b a M m a I velik1m loncima. bolje ¡e
konstm mjefavinu od jednakih dijelova
komposca na bazi creseca I onoga na
bazt ilovaée. To ée os1guraa d1,.gocra¡nu
stabilnosc kao I hran11ve sasco¡ke.

Zeljasta penjacica za bacvu

• Humulus lupulus 'Aureus' (fuolisnl
hmelj): podupnte cronokem od
dug,h itapova utaknUtJh u kompost u
baévl.

UZGOJ J A B U K A U B A é V A M A I VELIKIM LONCIMA

Jabuke su populame voéke stablake
ili grmovi za uzgo¡ u posudama na
paau. no posto¡I nekoliko stvari o ih
treba 1matJ na umu. Presudno 1e
konmt1 drvene baáre ili vehke lonce
od terakote, dubine i ínne oko
38 cm. Na dno staVlte razb1¡ene
komade glinenog lonca I konsttte
kompost na bazi ilovaée. U malim
vrtOVlma ili na m1nipatiu gd¡e ima
m¡esta samo za 1edno stablo, odabente
ono poznaro kao 'ob1tel¡sko Stablo',
koje kombinlra nekoliko razllé1tlh vrsta
u jednom stablu.
78
Pojmovnik
Blljka uzgojena u posudi Biljka
ko1a se prodaje ustal¡ena u posud i
spremna za presadlvan¡e.
B//jkeza ucvriéivanjedufika
Neke btl¡ke (obicno mahunarl<e r 112
pomoé odreden1h bakten¡a u
zemlj� u scan1u su precvonti dus1k
iz uaka u dusik pohran¡en u
évorovlma na njihovom kori¡en¡u
("1d1 stranlCU 5-4-SS).
B n o kompostiranjeMetoda
komposoran¡a koJom se ponte
b n e raspadanje organskih
maren¡ala nego na komposcnoJ hrpi
di u komposceru (vidi wanice
30-31).
Drobifica Elektncm ili benzmski
uredaj za s¡eckan¡e drvenog ocpada
IZ \/!\Olla.
Genie" ' kompost Relaovno nova
vrsca menam¡enskoga komposca
ko11 se temelji na komposoran1m
bd¡mm = m a I sumskim
proavodima. kao seo ¡e kora drva.
Niegova proovodn¡a ¡e odrtiva I ne
tteo okolrfu.
GlístifteOgraden proscor z.a
precvaran¡e kuhin¡skog 1\/ll71og
ocpada u verm1kompost pomocu
speci1alnih gu¡aV1ca ("1di scramce
48-53).
Humus Tamnosmed1 il1 crm dio
zeml¡e ko� sadriJ dragoqenu bil¡ru
hranu k01a poqece od razgraderulg
organskog maten¡ala k0j1 tol ¡e
dodan.
Humusno ilovastazemlja Prirodna
m¡esMna ptodne zeml1e, pi¡esl<a.
gime. mulja i crulog organskog
rnaceri¡ala.
Jednogodlfnjikorovi Korov, koj1
zaV!iava¡u svo¡ oklus rasca, od
kli¡an¡a s¡emenki do scvaran¡a
cv¡ecova, u samo jednof sezon1.
Mogu se dodati na komposcnu
hrpu 111u komposter gd¡e ce se
razgrad,o.
John lnnes kompostlRazlioo
komposti za s¡emenke i btljke ko,e
¡e razvio Hortikultumi insowc za
lSCTaisvan¡e John lnnes (vid, scran1ce
62-65).
Kisela zemlja Zemlja bji ¡e pH
manji od 7.0
Kompostbez treseta Komposc na
bazl necresem1h materijala s
dodatkom um¡emrh gno¡1va.
Kompostna bazi ilovaée Komposc
prveostVeno temel¡en na
dtelom,éno Sterilr21ran01 110\r.KI (vidl
wan1ce 60-61 ).
Kompostna bazi treseta
Kompasc na bazi cresec:a s
dodackom hraniva.
Kamposts reduciranimtresetom
Kompost ko¡i sadrii man¡e treseta
od komposca na b w creseta.
KomposterSpremmk za komposc
(vidi stranku 28).
Komposterna okretanjePlasoéna
posuda nahk bubn¡u ko¡a se m o i e
okrecad i t o pooce b n o raspadan¡e
vr.nog I kuhm¡skog otpada.
Kompostnahrpa Tradlcionalan
naón za komposoran1e organskog
vr.nog i kuhm¡skog ocpada
scvaran¡em hrpe ("1di wanicu 28)
um¡esco da se konso kanta.
Kompostnarupa Udubma z.a
komposaran¡e (vid, scran1ai 29).
Kompostnijarak Ja.rak ko11 se
konsti za komposoran1e {Vldi
scramcu 29).
Korisnikukci Kuko ko¡i d¡e!u¡u kao
grabeil¡1vo I namemio na vr.n1m
hecoéinama.
Usni kompost ustopadno lisée
ko¡e 1e pocpuno raspadnuto (za ro
je potrebno do dviJe godme).
Luinoto zem/jaZeml¡a ó¡1 ¡e pH
,znad 7.0
Mah tresetarVrsta mahovme ko¡a
se ranífe posvuda konstila za
oblagan¡e íican1h vtse0h kosara
radi zadriavan¡a vlage re
spreéavan¡a ras1pan¡a komposca iz
pasude.
Organskiotpad Svaki otpad ko¡,
patj&e od bcljne ili iJvoon¡ske tvari
i m o i e se raspadao.
OrganskomalélranjeScvaran¡e
7.5-10 a n debelog sl01a
raspadnutog organskog ocpada
preko p o m m e zemlje (vidr str.111rai
-47).
Perlit Srme granule rastezlj1vog
vulkanskog macen¡ala ko¡i se doda¡e
komposoma radi pobol¡san¡a
n¡1hove prozraénoso.
p H Logancamska l¡estVica ko¡a
pokazuje swpan¡ lufnacosu 1h
kiseloso u komposw íl1 zemJ¡r ("1d1
stralllOJ 71).
PikiranjePocecno prem1e.sc:an¡e
mlad1h btl¡óca 12 s¡ecvene plitice ili
tonca na veo razmak u druge
phoce ih lonce.
Povrilnski sloj Gomfi slo¡ zeml¡e u
ko¡emu rasce ve6na bli¡aka.
Djelomrcno sceriliZlran pommsl<J
slo¡ konro se u kompasttma na bazi
ilovate.
Prekopavanje,dvostruko
Prekopavan¡e zeml¡e do dubtne
d\'IJU Jopara. 50-60 cm. Dvoscruko
prekopavan¡e o b i n o se 1zvodi kad
se zeml1a precvara 1z cravnace
ledine u vr.nu parcelu III gdje 1e
zemija kompaktna I drena.ta I �
Prekopavanje,jednostruko
Prekopavan 1e zemi¡e do dubme
¡edne lopate. 25-30 cm. T o ¡e
uobtca¡en. nabn koji se pnm¡en¡u¡e
kod prekopavan1a i ukopavan¡a
razgradenog pavrmog ocpada I
izvodi se kra¡em ¡esen1 ili ZJm1.
Sípok OdnOSl se na zemlju ko¡a ¡e
mrYKaSca i ídealna za si¡an¡e
SJemenki 1h sadn¡u bd¡aka.
Sp./spp. Knaca za 'speoes'
Qedmna i mnotJna).
Sin. Kraoca za 'smorum', konsa se
kad se prom1¡en1 bocan1éko lme za
neku btljku. a prethodno íme ¡e u
S1rok0j uporabi.
Trajnl korovl Kol'OVI koj1 iive 2-3
godme ih v i � !esto s korijen1em
k01e prod1re duboko u zeml¡u.
Takv1 koro\'I, kad se iskopa¡u I
uklone. ne mogu se konsou na
komposcnun hrpama ili u
komposrenma zato ñ o ce
Cl3Mt!-OJam1¡e ponovno araso.
Treset D 1eJom icno raspadnut biljm
materijal, obttno ktseo, kOJi se
cesto konso u komposoma :za
s¡etvu I sadn¡u. Meduom,
pono"!,eno re:zan¡e cog macen1ala
na cresemom scan11tu u�tav.1
okoli! mnog1m pacama, bvoon¡ama
ikukama.
VermlkompostRaspadnuc /
probavijen maren¡al ko11 nasc:a¡e
ako� gu¡avica u g l t � .
VermFkuUtlagani macen¡al sl1C31l
cm,cu ko¡i se doda¡e komposw radi
pabal san 1a i zadrzavan¡a vode I
prozraénosti.
Verm:kulturaKonscen¡e gu¡¡...,ca
za precvaran¡e organskog
kuhm¡skog i vrmog ocpada u
komp!>st.
Vlakno za lukovíce Vlaknasca,
dobro oc¡ed1ta. ali I dobro zadriava
vlagu. m�a111na creseca. l¡uswra
kamemca i hortikultumog ugtjena.
ko¡a se konsu za kucn, uzgOj
luko\'ltasoh btl¡aka. kao ñ o ¡e
zumbul.
Vreéo za uzgoj Prvobcmo se
POJavi a za U'ZgOJ ra¡óca na zemlj1
:zahvacenoi bolesoma, no danas se
posvu:!a konsti kod kuce za uzgoj
mnogii c:viecn1ca. kao I zaonskih
biljaka I povréa. Vrece za u.r:go¡
ko¡e se konsce za Jednu sezonu
mogu se sl¡edece sezone prekrm
cresecom i hramvom re ponovno
upocn¡eb,u.
Vrt/arenjeu posudamo Uzgo¡
bd¡aka u posudama. kao h o su
\'lsece kosare, 21dne ko!are.
prozo"Ski sanduoéJ, lono i b a M .
Zdrcn,ac Slo¡ z.eml¡e ispod
normalne dubme na ko¡o¡ se do
kul0\'1-a. O!sto cehk I slican ilovab.
Zelena gnojidba Uzgo¡ us¡eva I
kasnr¡e ukopavan¡e u zemJ1u rad1
pobol�van,a njeZJne strukture I
poveéanJa plodnosti.
 79

Kazalo
Ah. leo m,lle(ol,um 11 D e p o n,11 JednoiocBn11 korovi 1. t8-19 l.Jsne uit 9
kfopod,um podo¡rono 12 Drtrto/,s purpureo t9 Jednostrulu komposter 35 usnt kompost S. 10-t t, 61
Aerosob 20 D¡erelina 57 Jeievl 9 l.Jstov1 od bja 11
Agave amerrcooo 'Vane¡¡ia' 69 D l w IS John lnnes fonnule 60. 61, 66 l.Jscov, nb.Ybare 11
Agropyron repc,,s 23 Dn¡uiac:9 lusell kompost 65 Lomate 7
-,,thoio 18 DrenaU 1 kompost u Adn¡u No. t 63. 61, Lontanoce 72. 7
)Jop«urus myosuro«s 19 Drobc rce 21-5 69 lucema56
.-Jumin[¡Slca íolija I S. 10 Drobl,ente 11-5 kompost u Adnru No 2 61. 68, Lucerna 56
MCMmJS ot>enSIS 18 Drvena · k.to komposter 36 71 75 Luk9
A cowlo 18 °"'8N komposten t3. 32 31-5. S t kompost u Adn¡u No 3 65, 71. Luk vtasx 9
Arctium loppo 19 Drvenl o 21-5 75 Lukow:e 6 68. 75
Atrrplex paw1o 18 Orvo masl,ne k.to bonW 67 kompost u s¡er,u 62· 3 L.up,nus onrm,(ol,us 57
Auopo bdlo-dot!M 22 Dun¡,a 56 L)'Chn,s (los<ucu/1 23
Automobrlske aume, k.to Du ,k 12. SS ws,69
komponen 36 Dvogod1sn11 korov, 19 Kance u smece 33, 10. 51 Liu!ture 11
Avena (otua 19 Kan:on 21
A ludo,,,c,OIIO 19 E.c111um plon1011neum 19 Kem,lcali,e 6 Mah u-eseur 62
E. ""'""' t9 Kis,k -t3 Mahunarke 16
8xvaupple76 Equ,secum on,ense 23 KOll'lOl"X 57 Malt 17
Bxve75. n Komposcen 28. 32-7 10-t Mou,car,o mou,car,Oldes t8
Bambusl 77 Face1ria 56 Kompomin na okreanfe 3 t. 33 Medlca,o lc.pulrna 56
Betonslo blol,.o,,,, be> komposten ñ,goprrum esculencurn 57 Komposten u Li<:e t I M satrto 56
37 F«:JJS spp.• as bonAI 67 Komposn na t,u; e 58, 59, 62. Metv,a. paprena 9
8,1¡ke ko,e vol« lüselo do 61 Fumono oflicrna/,s 18 63 M ,ton.a 70
8,l¡ke lwl<co¡ed1 70 Komposu na b w treSeta 58, 59 M,ns 5, 13, 19
B.i1ke u r,i...nn1e dui,IQ 55 Got,um opar,ne 18 l<ompostJ u udn¡u l 17 58-61 • Morska craa 17
B,l1ke. kucne 66-71 Gavez SS 61-77 Muhe 9.13
v:in1ske lonan,ce 71-7 Gen,e'" kompostl 59. 66. 73. 71 77 Kompost1 l l SJ9MI 3, 58-63
e,,,ne sqen,ce 8 G!echoma hedcroceo 23 Kompostne hrpe 26·7, 28. 38-9 Na¡emrce 9
B,olos konll"Ob 8 Ghsti ta S. 18-53 Kompostne rupe 19 Ne,,en 9
Sonsa, 67 plasc,a,o S t 52-3 Kompomv ¡arci 29
8'"3konide 9 kupoyno so Kop3I\Je 11-5. 16 N irvsu ¡rahona 57
8r,za meóa 23 tien!d 18. so. 53 Kon drvea. ,s,eckana t6
Btomeli,e 68 d , - , o S I . 53 l<or\$t'II kuko 8-9 0 d o n c o i ossum 70
8romus mall,s 19 Glodavd 13 19 KonstJ od vnnosa komposta 11 Odr.bvanfe 39
8 ue,,1,s 19 Gnot. so¡skJ 1, t7 39. 16 Konca 71 ()grade 27
ero kompost 30-1 Goruiia, b,¡et.1 57 Kom1a1i 8 bt¡e, uo komposter 37
Bu1>¡mare 8 Grabeil11VC1 8 Korovi 1 16, 18-19, 22-3 Oleo europoea 67
Bu palma nbt¡l rep 71 Grah 57 K w r a od p1e1en. kao komposter Omoo 15
Grahona57 37 Orezrv:in¡e 16
Ca1ytce,,o um 21 Gra,a57 Kos,llce u cravu 16 Organsko vrttaren,e 6. 8
Capseno burso-¡xmom I B Gnnovr 61, 75 l<ov<,rte 20 Ostnkt 11,ce 16
C,,,d<Jm,M P,OlfflSIS 22 Grubt p1¡esak 62 Kovnarice 9 6
Cotyoto m,lls 71 Gu¡avice 5. 18-9 l<r.istxe 9 od kuénlh l¡ubotNa t7
Centaurea montana 22 Knscova kM\¡ 77 Otpome b l¡ke 9
C. n"'G 22 He1,c1a57 Krumpir +4, 16. 76
e scaboosa l l H,bndno komposten 37 l<rupl1I pjesak 62 Pa1me u. 11
- oll>um I B Hmel¡asa v,,a 56 Kucne bol e 59, 66-71 Popaver mceos tB
Ovysanlhemum sqc,wm t8 Hokus lonacus 23 zalr,evanie 66 Paph,oped Jum 70
úchorrum ,nl)'bus 22 Hnn1ive cvan 7 Kucni 20.I Pap,r 21
Grs.um ocaule 22 H)'OSC)'ot11US nrtet t8 Kuhin¡slcl ocpad 11. 31 Papr.1t1 69
e GMenJe 22 Kuko, konsn, 8-9 Parazit1 8
e ..,,,.,,. 22 l10Yab 60-1. 62 Kupusn¡xe 16 Pass,floro c:ieruleo 77
Con,um moculotum t9 sienhzrn.na 60 Kuti¡e za ¡a¡a 20 Pacul¡asn bi¡elopru¡astl bambus 77
Cmav,,a 56 lmprov,zrran, kompostert 36-7 P.wd 9
Cv,,ece 16 kué:ne b,l¡ke 66-71 Ln,um olbum 13 Ptel,n¡a kcxruca. k.to komposter 36
Cyacwae69 ulr¡evan,e 66 Lopsana commun,s 18 Pe!ene 21
C,cas re.o/uta 69 lskoniteni kottipcm od ,· ¡rv2 17 l..eucanthernum w 1 , - 23 Pen,a&e 17
Cymb,drum 70 l.iou,s sprcato 72 Pepeo. d"en IS
Jabuke 77 ü,ekov, 20 Petos,ces lrJ'b<rdus 23
c:9 Jaro 29 Umenke20 Petunrte 73
Jule 71 L.inar,o vulf(ltrS 23 pH liestVia 6 t•71
Jednogodr!.nte ll'"ave 19 u k e to. 16 l'tiocebo to'IOCer.,(a/10 56
80

l'tlolaenops,s 70 R.ai 56 Superfosfac 62 Van1ske b1l1ke 72-7

P 'Altee Gtrl' 70 Razgradn¡a 12. 43 Symphytum osperum 55 Vaprenac. drobljeni 62
P1ku-an1e btl1bca 65 Reciklu'311J<! 20-1 S o(ficmale SS Verm,ku!wra 48
Ptl1evina 17 e kao zasloo, 27 S peregnnum 55 Veronrca heder,fol,a 19
Pimp,nella saxr(raga U Rotacija us¡eva 9. 46

s,bnce
S x upland,cum SS V persreo 19
Poslavlca 57 Rovlc.e 9 V!úa(abo 57
Pbncerf za :zxlnske b,l¡ke 75 Rumex obtus,fol,us 23 hmel'ª , 1 V S<llJVO 57
P1astibu ambalafa 21 !tetnod, u du 1 Viola arvens,s 19
Plastiaie boce 2 1 $ . ag kako komposter 37 V,sece ko!are 66, 73
Plasame vrece 22 Sago palma 69 Tablete 20 podlclc, 73
Plastlbli k n 12. 13. 28, Sala.ta. usiev, 16 Ta,eces patula 9 Vlag. 43
32-3 Secole cerea/e 56 TaJog !Qve 14' Voée 1'4, 16
PfeJOblosws var,egacus n Senecto vulgans 18 Toraxacum o(ficmote 23 Voéf,¡ao 59, 70-1
Poo O M U < l 19 Sherord,o or"<!nsis 18 TelefonskJ 1mernc1 21 Vodene b,IJke 76
Pol,saren l I s,,an¡e s¡emenlo 63 Tetrap3CI l l Vrece za uzgoj 17. 76
Pol1ski bob 57 s,1eoo 17 Tillands,o spp. 68 Vreé ce od ta¡a 11
Polr,onum ovreulore 18 Solene vulgor,s 23 Tlo 3, 1, 7, 13, 1-4-5, 61 Vrereoca 8
P convolvulus 18 S,nopts alba 57 loselost 61 Vn¡e-ne, aunosf<!t"Sko 4, 13, 28, 43
P fagopyrum 57 5 orvctlSIS 18 pofJOdfelmo 1 Vrt u sudoperu 71
P lopoch1fo/1um 18 S,symbt,um o(fianate 18 prozram-an¡e 1 Vrtnt or:pad 16-1 7
P pers,car,a 18 Slamal7 Cl!tnlO 1 Vu ka 57
Ponluk 9 Sl1epié1 9 Tra¡ní korov, 22-3 Vuna IS
Posavt¡anJ<! 26-7, 41, 52 Smiemn,e 26-7. 11. 52 T ra¡noce, zel1aste 61, 72
Pocenc,//o onsenna 23 Smokva. kao bonsa; 67 T rave tnjn,ce 23 L1on121
Povüene gredoce 47, 75 Sokinum dulcamara 23 Trave, ¡ednogod1ffl1e 19 ZdnAena sadn¡a 9
Povrce 11, 16, H . 46 S nlfflNl1 18 Treset 61 Zelena gno¡,dba 5'4-57
PO\lft1lJac1 6 Sonchus orvens,s 23 Tnfol,um ,ncamacum 57 Zelene salace 44
Presa41van1e 61 Spergulo orvens,s 18 Tn¡onel/o foenum-graecum 57 Zeleno Yrtlarenje 5, 8
Presadruce 65 Spremn,c, za vodu, kao komposterl Trod,jelno komposter 3'4, 35 Ze11.sre cra¡mc:e 61, 72
Problemo '12-3 36 Tussilago fOl(ara 23 Zidne ko§are 74
Prozorskt sadnu d 73 Sredstva proav korova 13 Zrxne btl¡ke 68
P11oce9 Scabla!,ce 75 U miecna gnoiova 7. 63 Zygopetalum 70
Prunella vulgor,s 23 Staklo 20 Uroca d,Olco 13
Sene 27 U. urens 19 L b e 9
bce76 Scellona media 18 lan8,9 i.0111 komposten 37
Ronunculu, bulbosus 23 Stenlo21rana ,lovab 60, 61 Zuta lucerna 56
R. ficor,a 23 Stonoge 9 Vaden¡e komposra 11 glistma 49,
R. repens 23 Sukulend 69 53