UVODNIK I SADRAJ

Izrazite svoju kreativnost

Fotografije s profesionalnim tihom nisu vie rezervirane samo za one s mnogo novca i godinama iskustva - osnovne principe dobre fotografije moete nauiti i ako ste fotograf hobist, sa sasvim prosjenim fotoaparatom. Potrebno je samo malo volje i sat do dva vremena da shvatite kako treba ukrotiti svjetlost i natjerati fotoaparat da uini tono to od njega elite. I prije nego se okrenete, otvorit ete si vrata sasvim novog svijeta, prepunog prilika za kreativnost koju niste ni sanjali da skrivate u sebi...

Sadraj:
Osnove fotografije 5 Nona fotografija
Nauite ukrotiti svjetlost - Prva stvar koju morate nauiti da biste uspjeno fotografirali jest koji je pravi medij fotografije...

Ivan Pekarik, glavni urednik

18

Mrak fotografije - Uvjeti smanjenog osvjetljenja mogu predstavljati izazov i za najiskusnije.

Portret

Makro fotografija

21

Pogledaj me - Pokuajte snimiti ono to ste vidjeli dok ste neobavezno razgovarali s modelom. Snimite lice, ali i detalj koji e otkriti osobnost.

Mikroskopski - Nemojte se ograniiti samo na biljke. Vaim makro kadrovima moe zavladati bilo to.

Fotografiranje pokreta

12

Fotografije sa putovanja
Zamrznite sjeanja - Kako napraviti fotografije koje e vas fascinirati godinama nakon to se vratite s odmora?

25

Kako zaustaviti pokret - Pokuajte uhvatiti dramatini prizor i doarajte svaki napeti detalj

Fotografiranje ivotinja

15

Koji foti kupiti?

28

U lovu s objektivom - Ne dirajte lava dok spava. Radije upotrijebite teleobjektiv.

Bez alata nema zanata - Kakvu fotografsku opremu trebate da biste primijenili sve ove savjete?

Grafika urednica: eljka Srbi Autor tekstova: Mario Besprska Naslovnica: Mario Besprska Autori fotografija: Mario Besprska, Dejan Rudi, Ivan Pekarik, eljka Srbi, Lana Rakoni, Monika Kovaljesko, stock photo izvori Direktor marketinga: Darko Beljan Asistentica marketinga: Barbara Mareti Tehnika sluba: eljko Zirdum

Kompjutorsko oblikovanje oglasa: VIDI studio; Barbara Mareti Kompjutorski prijelom: VIDI studio; eljka Srbi, Hrvoje omoi Tisak: Tiskara Mei, Zagreb, Sv. Klara Tiskano u Republici Hrvatskoj Sva prava pridrana
Rukopisi, slike, crtei i diskete ne vraaju se, osim ako to nije drugaije regulirano posebnim dogovorom. Niti jedan dio ovog izdanja ne smije biti reproduciran u bilo kojem obliku bez prethodne pismene suglasnosti izdavaa. Svi tekstovi u ovom prilogu pripremljeni su s osobitom panjom i kontrolirani na vie razina. Meutim, redakcija asopisa VIDI ili izdava ne mogu odgovarati za mogue tete bilo kakve vrste nastale na osnovi tekstova.

dodatak 136. broju asopisa VIDI srpanj 2007.

Nakladnik: Vidi-TO d.o.o. Florijana Andraeca 14, Zagreb Direktor: Tomislav Kotnik Nakladniki kolegij: Tomislav Kotnik, Robert Slaveki Glavni urednik: Ivan Pekarik Asistenti urednika: Boo Kauri, Dejan Rudi

Rune kontrole: prvi korak ka fotografskoj slobodi Okrenite kotai na "M". Ukoliko takav odabir ne postoji na vaem aparatu, bit ete poprilino ogranieni nedostatkom rune kontrole

Osnove fotografije

Nauite ukrotiti svjetlost!

Prva stvar koju morate nauiti da biste uspjeno fotografirali jest koji je pravi medij fotografije... Ne, to nije memorijska kartica ili fotografski film - to je svjetlost!
Da biste jednom u nekoj situaciji mogli rei kako ste fotograf, potrebno je znati barem znaenje te rijei. Bez brige, neemo vas gnjaviti sa suvinim strunim izrazima koji vam mogu koristiti samo kada elite nekoga impresionirati. No razumjeti znaenje rijei FOTOGRAFIJA neophodno je ukoliko elite ovladati svojim fotoaparatom i rabiti ga kao orue svojega ivota. FOTO = SVJETLO GRAFIJA = CRTANJE Doslovno prevedeno s grkog jezika glasilo bi crtanje svjetlom. Naravno, nije rije o suvremenoj novotariji staroj stoljee ili dva, ve je rije o tamnoj kutiji. Princip na kojem je zasnovana otkrio je Aristotel (384. 322. pr.n.e.). U 10. stoljeu arapski uenjak Ibn al-Hartam (Alhazen) jasno je opisao njezin princip rada, a u 15. stoljeu slikar Leonardo da Vinci spominje je u svojim biljekama. Rije je o vrlo jednostavnoj napravi pomou koje moemo sa svjetlou reproducirati sliku onoga od ega se ta svjetlost odbija. Fotoaparat je pak suvremena izvedba Aristotelove mrane kutije, a napretkom digitalne tehnologije doveden je do svojih bljetavih vrhunaca.

Svjetlost kao medij

Dakle, svjetlo pada na neto, odbija se od toga u objektiv naeg fotoaparata, tamo se usmjerava na film ili fotoosjetljivi ip i nastaje slika. Ukoliko je

FOTO PRIRUNIK

F-Broj
se regulira koliina proputene svjetlosti. Zatvaranjem ili otvaranjem blende objektiva direktno utjeemo na raspon dubinske otrine snimane scene. Vei otvor rezultirati e manjom dubinskom otrinom, a manji otvor veom dubinskom otrinom. Ujedno, najvei mogui otvor zaslona ili blende u praksi se tretira kao svjetlosna jaina objektiva koja je opisana "f" brojem. Manji "f" broj podrazumijeva vei otvor blende, a samim tim i svjetlosno jai objektiv. Sa svjetlosno jaim objektivom moi ete sa jednakom brzinom zatvaraa snimiti bolje osvijetljenu fotografiju. Naravno, morat ete pristati na kompromis to se tie dubinske otrine.

Mali F-broj

Velik F-broj

Koliinu svjetla je mogue kontrolirati pomou otvora blende. To je mehaniki centralni sistem lamela ugraen u objektiv fotoaparata kojim

Otvor blende: to je vei (F-broj manji), to fotografija postaje svjetlija, ali se i smanjuje dubinska otrina.

Duljina ekspozicije
odreenom vremenskom razdoblju i tako proputa svjetlost na povrinu filma ili digitalnog senzora. U upotrebi kod digitalnih fotoaparata postoje mehaniki i elektronski zatvarai. Kod SLR fotoaparata je uvijek rije o mehanikom zatvarau koji je zasluan za karakteristian zvuk prilikom okidanja fotografije. Svjetlost moe doprijeti do senzora samo dok je zatvara otvoren. Brzina zatvaraa izraena je u sekundama, odnosno stotinkama i tisuinkama sekunde, a moe dosezati brzinu i od 1/8000 sekunde. U praksi se najbolji rezultati najee postiu tako da se kombinira korekcija brzine zatvaraa sa korekcijom otvora blende.

Brz zatvara

Spor zatvara

Duljina ekspozicije, tojest izloenost ipa ili filma svjetlu, odreuje se brzinom zatvaraa. Zatvara je mehanizam koji se fiziki otvara i zatvara u

Brzina zatvaraa: to je vea, to je

fotka tamnija, ali se pokretni objekti lake zamrznu - i ne treba vam stativ.

ISO
dok je nia brojka rezervirana za niu osjetljivost. Standardne vrijednosti kod digitalnih fotoaparata kreu se od nisko osjetljivih 50 preko standardnih 100 do visoko osjetljivih 1600. Pri koritenju klasinog filma ISO vrijednost, osjetljivost filma, rastee se od 100 do 400. Odabrana via ISO osjetljivost rezultirat e veim "umom", tj. smetnjama koje e izgledati poput zrnatosti i nepravilnosti koji se pojavljuju i pri visoko osjetljivom filmu. Ponekad je takav efekt poeljan, a u svim drugim sluajevima nie ISO vrijednosti daju bolje rezultate. Iz tog razloga ovu metodu navodimo kao zadnju opciju za kojom treba posezati ako elite bolje osvijetljenu fotku.

Mali ISO

Velik ISO

Osjetljivost filma i svjetlosnih senzora mjeri se prema poznatom meunarodnom standardu. Vea osjetljivost oznaava se veim brojem ISO jedinice,

ISO osjetljivost: to je vea, to

fotografija postaje svjetlija, ali ima i vie uma. Treba nai pravi balans...

FOTO PRIRUNIK

slika previe tamna, a na mjestima potpuno crna, to je zato to nije bilo dovoljno svjetlosti koja bi djelovala na film ili ip. Takvu fotografiju zovemo podeksponiranom. Ukoliko je pak fotografija previe svijetla, a na mjestima uope nema boje (potpuno je bijela), u tom

sluaju svjetlosti je bilo previe. Za tako snimljenu fotografiju kaemo da je preeksponirana ili "spaljena". Fotograf amater mora znati na koji nain rijeiti ove probleme ne koristei se automatskim postavkama na fotoaparatu. Iako ete u poetku imati problema s kontrolom

svjetlosti, ne odustajte. Vrlo brzo ete vidjeti da je na suvremenim fotoaparatima vrlo lako precizno kontrolirati svjetlo, a to e vam omoguiti potpunu kontrolu nad fotografijom i dobijanje efekata o kojima ste do sada moda samo sanjali.

Rjeenja najeih problema foto-amatera

Veina problema na koje nailaze fotografi koji po prvi puta koriste runo namjetanje postavki svog fotoaparata veinom su lako rjeivi, uz samo malo poznavanja nekih osnovnih fotografskih pojmova...
PROBLEM
1. SLIKA JE PRETAMNA
Struno reeno, fotografija je podeksponirana. Tamni tonovi su pretamni, svijetli tonovi su u premalom kontrastu, a fotografija generalno odaje suvie mraan dojam, kao da je netko zaboravio ukljuiti svjetlo. Moete koristiti bljeskalicu, to esto uniti fotku, ili...

RJEENJE
Poveajte otvor blende (smanjite F-broj). To e poveati koliinu upadne svjetlosti.

NUSPOJAVA
Ako elite fotografiju koja e biti otra puno dalje od toke fokusa (npr. grupna ili pejsana fotografija), to e biti tee. Smanjenje F-broja smanjuje i dubinsku otrinu, pa se objekti van toke fokusa brzo zamute. Poveanje ISO osjetljivosti u pravilu poveava i um na fotografiji, to moe znatno naruiti konani dojam fotografije. esto na LCD ekranu fotoaparata um neete vidjeti, ali na gotovoj fotografiji da. to je ekspozicija dugotrajnija, to je vea ansa da e podrhtavanje vaih ruku zamutiti fotografiju. Usporavanje zatvaraa u pravilu zahtijeva koritenje stativa i oteava fotografiranje pokretnih objekata. Ukoliko elite imati lijepu fotografiju u kojoj je sve osim objekta u fokusu zamueno (primjerice, umjetniki portret), smanjenje otvora blende pokvarit e vam planove, budui poveava dubinsku otrinu. Ako iz nekog razloga, prvenstveno umjetnikih pobuda, ipak elite viu razinu uma, onda rezultirajue smanjenje uma moete smatrati nuspojavom. Ako ne elite da vam se pokretni objekti zamrznu, ve elite postii umjetniki dojam i dobiti zamuenje pokreta, smetat e vam injenica da ubrzavanjem zatvaraa lake zaustavljate objekt u pokretu. Ako ne elite da vam se pokretni objekti zamrznu, ve elite postii umjetniki dojam i dobiti zamuenje pokreta, smetat e vam injenica da ubrzavanjem zatvaraa lake zaustavljate objekt u pokretu. Ukoliko elite s malom dubinskom otrinom fotografirati objekt u pokretu, moe vam se dogoditi da objekt izae iz toke fokusa prije nego okinete, to rezultira pogreno zamuenom fotografijom.

Poveajte ISO osjetljivost, to e rezultirati veom koliinom svjetlosti na fotografiji. Produljite ekspoziciju (smanjite brzinu zatvaraa). Fotoaparat e due primati upadnu svjetlost.

2. SLIKA JE PRESVIJETLA
Struno reeno, fotografija je preeksponirana. Svijetli tonovi su presvijetli ("spaljeni"), sjene su se izgubile, a fotografija generalno odaje isuvie blijed dojam. Moete slikati kroz sunane naoale, to je doista bedasto, ili...

Smanjite otvor blende (poveajte F-broj). To e smanjiti koliinu upadne svjetlosti.

Smanjite ISO osjetljivost. To e potamniti fotografiju, te ujedno smanjiti razinu uma na fotografiji. Poveajte brzinu zatvaraa. To e skratiti vrijeme ekspozicije, pa e fotoaparat primiti manje svjetlosti.

3. SLIKA JE MUTNA
Slikate pokretne objekte ili vam se ruka trese?

Ukoliko vam se ruke tresu, statine objekte pokuajte slikati koristei stativ. Za pokretne objekte, poveajte brzinu zatvaraa Poveajte otvor blende (smanjite F-broj). to je F-broj manji, to je manje objekata van toke fokusa otro...

4. DUBINSKA OTRINA
elite da vam dio fotografije bude otriji od drugih?

FOTO PRIRUNIK

Fotografiranje pokreta

Kako zaustaviti i snimiti pokret

Pokuajte uhvatiti dramatinu fotografiju i doarajte svaki njezin napeti trenutak

Objekt se kree, sve miruje

Jedan od naina na koji moemo snimiti pokret jest da fotoaparat postavimo na stativ, postavimo sporiji zatvara i u kadar ukljuimo mnotvo elemenata koji miruju. Zgrade, parkirani automobili, drvee i brojne druge elemente koji su nam dostupni. Na taj e nain objekt u pokretu jedini biti zamuen i jasno e naglaavati kretnju. Ako pretpostavimo da svjetla imamo dovoljno, da je objekt udaljen od fotoaparata 4 m i da je objektiv irokokutni (28 mm), ostatak jednadbe izgleda ovako: brzina kretanja pjeaka je otprilike 7 km/h, brzina zatvaraa s kojim moemo zaustaviti pokret na fotografiji ovisiti o smjeru kretanja tog pjeaka. Objekt, u ovom sluaju pjeak kojeg elimo fotografirati, moe se kretati u tri osnovna smjera u odnosu na fotoaparat, kao to je prikazano na slici lijevo: 1. slijeva nadesno i obratno ispred fotoaparata; 2. dijagonalno sa lijeva nadesno ili

Sve se kree, objekt miruje

Snimiti objekt koji se kree tako da djeluje kao da miruje nije neki problem. Kao to smo rekli ranije, s veom brzinom zatvaraa jednostavno zamrznemo sve. No snimiti taj isti objekt tako da izgleda kako se sve osim njega kree, to je pravi izazov. Sagledajmo situaciju iz "irega kuta". U jednadbi imamo: 1. objekt, 2. pozadinu, 3. fotoaparat. Od toga u kadar ulaze objekt i pozadina. Ako elimo ostaviti dojam pokreta sa sporijim zatvaraem, dopustit emo fotoaparatu da zabiljei kretnju objekta. Ako objekt (u ovom sluaju naa pozadina) miruje, pomaknut emo fotoaparat tijekom ekspozicije i uinak e biti isti. Ovo je laki dio, sada nam preostaje da napravimo isto to, ali ovaj put da izdvojimo objekt naeg zanimanja. Kako? Lako. Dok pomiemo fotoaparat da bismo stvorili iluziju pokreta i zamutili pozadinu, potrudimo se fotoa-

Gr na licu golmana koji se protegnuo kako bi zaustavio loptu na putu do mree, lie koje raznosi jesenski vjetar i razbacuje ga po perivoju, biciklist koji juri niz ulicu - akcija, akcija, akcija. Uzbudljivo i dramatino, ali kako tu dramu i akciju zabiljeiti fotoaparatom? Kao i obino, Vidi je ovdje da vam pomogne uiniti vae fotografije dramatinijima od "Velikog plavetnila" i s vie akcije nego to je ima u "Umri muki 1, 2 i 3". Prije svega moramo donijeti odluku to elimo snimiti i na koji nain. Uzet emo kao primjer onog biciklista koji juri 12
FOTO PRIRUNIK

Blic INFO
Kreirajte Panningom i slinim metodama dodajte efekt brzine i inae sporim objektima. Stvorite motion blur efekte sami! Predviajte Pratite kuda objekt ide, a ne iskljuivo sam objekt. Predvidite situaciju u kojoj e se uskoro nai i pripremite se za okidanje unaprijed. Montirajte Vrebajte pokraj lokve na autobusnoj stanici ili namamite golubove na biciklistiku stazu. Akcija zajamena!

Pokret: Objekt u pokretu e biti zamuen ako ne prilagodimo brzinu zatvaraa.

Kontrola: Brzinom zatvaraa mogue je odrediti izgled objekta u pokretu i dati potpuno drugaiji tih fotografiji.

obratno prema fotoaparatu; 3. direktno prema fotoaparatu ili od njega pravo prema horizontu. Da objasnimo. Fotoaparat biljei samo dvije dimenzije - "plohu" ispred sebe snima kao fotografiju. To znai da e aparat bolje zabiljeiti pokrete po horizontali i vertikali nego po dubini. Dakle, ako se objekt kree u smjeru 1, potrebna brzina zatvaraa da bismo zamrznuli objekt je 1/250, ako se kree po smjeru 2 potrebna brzina zatvaraa je 1/125 i ako se kree po smjeru 3 dovoljna brzina zatvaraa bit e 1/60. Ako se promijeni neki od uvjeta, mijenja se i minimalna potrebna brzina zatvaraa. Ako poveate udaljenost od objekta za duplo, smanjite brzinu zatvaraa za duplo. Ako dvaput poveate arinu duljinu, potrebna brzina zatvaraa takoer e se

poveati za duplo i slino. Kad znate kolika je brzina zatvaraa potrebna da "zamrznete" pokret, puno je lake snimiti fotografiju na kojoj e objekt u pokretu biti zamuen upravo toliko koliko vama odgovara. Iako vam moda u ovome trenutku to zvui komplicirano, kada uzmete fotoaparat u ruke i iziete van, vidjet ete da je sve to djeja igra, a mogunosti za bolju fotografiju samo rastu.

Jurcavi Jurica: Juri li i va klinac po gradu na svojoj trokolici?

Panning: Pratite li fotoaparatom objekt u pokretu, dobit ete izuzetan efekt vidljiv na ovoj skici - pozadina e postati mutna, a objekt e izgledati bre nego to jest.

paratom pratiti kretanje objekta naeg zanimanja tijekom ekspozicije. Kao rezultat, ako smo dobro uskladili brzinu pokretanja fotoaparata sa brzinom snimanog objekta, dobit emo izotren motiv na zamuenoj pozadini. Brzina zatvaraa ovisi o brzini objekta koji elimo snimiti i o brzini kojom pomiemo fotoaparat. Zvui komplicirano, ali potrebno je samo jedno popodne vjebe da savladate ovu tehniku. Evo nekoliko savjeta kako snimiti jednostavnu fotografiju s otrim motivom na zamuenoj pozadini. Vrtuljak u parku idealan je za takve fotografije. Vrtuljci obino imaju po etiri sjedala rasporeena jedno nasuprot drugome ukri. Jedan lan obitelji ili prijatelj neka sjedne na vrtuljak nasuprot vama - lagano zavrtite vrtuljak i snimite nekoliko fotografija. Jednostavno je, jer se fotoaparat i objekt zanimanja kreu jednakom brzinom. Nakon to ste stekli

Pogoditi vrijeme: Manji senzor za posljedicu ima to da je objekt u trailu neto manji nego u stvarnosti, pa je potrebna vjeba ako elite pogoditi trenutak u kojem je itav objekt u kadru.
osjeaj za brzinu zatvaraa koja vam je potrebna, predlaemo da odete do neke prometnije ceste te da vjebate na automobilima koji prolaze. Mogue je da e zbog sporijeg zatvaraa biti potrebno poveati dubinsku otrinu.

FOTO PRIRUNIK

13

jeg imate pregled na neku autobusnu stanicu ili na raskre s pjeakim prijelazom. Na takvim mjestima uvijek ima ljudi, a asfalt je zbog koliine prometa i tereta vozila obino malo udubljen, to je idealno za stvaranje lokvi koje ekaju svoj baloner. Kada malo razmislite, vidjet ete da je veina situacija predvidljiva ili ih se moe lako montirati.

Reirajte si fotku!
Evo jedan primjer jednostavne montae. Jato golubova koje rastjeruje veseli djeak. Pokuajte nagovoriti golubove na suradnju. Na nekom od trgova u svojemu gradu prospite aku kukuruza ili neke hrane za ptice i za as ete imati jato golubova ispred sebe; jo samo da dijete protri kroz njih prema vama dok ih slikate, i to je to - potpuno montirana scena puna akcije i dinamike. Ono to e vam rei rodbina i prijatelji dok budu gledali fotografiju glasit e otprilike ovako: "Kako si samopogodio/pogodila izvrstan trenutak!" Samo ete vi znati da je scena montirana. Druga stvar koja je bitna kod snimanja pokreta jest to da znate kada e objekt koji se kree biti u kadru koji elite snimiti. Kod 35-milimetarskih aparata veliina slike koju vidite kroz trailo je jednaka slici koju vidite drugim okom, pa fotografi koji koriste ove aparate kod snimanja scena u pokretu gledaju na oba oka (jednim normalno, a drugim kroz trailo). Na taj nain jasno vide u kojem trenutku objekt ulazi u kadar, kako bi ga pravovremeno snimili. Svi mi koji rabimo fotoaparate s ipom manjim od 35 mm (dakle, gotovo svi digitalni fotoaparati osim nekih vrlo skupih SLR-ova) moramo dobro upoznati svoj fotoaparat i znati koliko je tono slika koju vidimo kroz trailo manja od slike koju vidimo drugim okom. U suprotnome, moglo bi nam se dogoditi da fotografiramo objekt koji se kree tek kad izlazi iz kadra ili pak da ga ne snimimo uope. Koristimo se ovom prilikom da naglasimo koliko je potrebno upoznati se s mogunostima svojega fotoaparata. Eksperimentirajte!

Primjer dobrog panninga: Za panning mogu posluiti i svi drugi objekti koji se kreu. Naroito efektni mogu biti inae spori objekti, kojima moemo panningom dati karakteristike koje inae nemaju. Primjerice, majke sa djejim kolicima, starci sa tapom i slino. Ti motivi snimljeni panningom rezulitrat e fotografijama neobino napunjenima dinamikom. niz ulicu. Jedan od naina na koji moemo snimiti taj pokret jest svakako koristei veliku brzinu zatvaraa: 1/500 bi trebalo zamrznuti kompletnu situaciju. Ako pak pritom koristimo i vei F-broj, sve bi trebalo nalikovati na "kocku leda", smrznuto i bistro. Ukoliko vam se ovo ini kao dobra ideja, razmislite trenutak o tome to takva fotografija prikazuje. laznika poprskan tom vodom, svakako probajte snimiti reakciju, naravno u istom kadru s biciklistom. Ako biciklist prolazi pored jata golubova, smjestite u kadar i lepet njihovih krila dok bjee pred biciklistom. Moda se pitate kako sve to staviti na fotografiju? Uz malo vjebe sve je mogue... U poetku je potrebno nauiti kako predvidjeti situaciju. Znamo da niste prorok, no pokuajte stati na neko prometno mjesto te promatrajte ljude, njihove kretnje i razloge zato se kreu na odreeni nain. Ne promatrajte samo pokretne objekte, ve smjer kojim idu i situacije u koje e doi u sljedeih nekoliko sekundi. Ako vidite dijete koje tri, nauite se promatrati prema emu tri. Predvidite da e doi do prodavaa sladoleda, i pripremite se za fotografiranje primopredaje sladoleda izmeu prodavaa i djeteta. Snimite film u glavi prije nego to se doista odigra! Takoer, razmiljajte logiki i iskoristite okolinu za svoje potrebe. Primjerice, ako elite snimiti kako je netko od prolaznika poprskan vodom iz lokve, sasvim sigurno ete taj kadar najlake snimiti ako iziete s fotoaparatom odmah nakon kie i smjestite se na mjesto s ko-

Trenutak zaustavljenog vremena

Pokuajte razmisliti o tome opisuje li takva fotografija zaista situaciju koju ste doivjeli. Kada promatrate takvu fotografiju, moete li si predstaviti snagu vjetra koji ste osjetili u trenutku kada je biciklist projurio kraj vas? Teko. Imajte na umu da u kadru mora postojati neki element pomou kojega moete doarati pokret. Ukoliko ste se odluili za veu brzinu zatvaraa, pokuajte snimiti neto karakteristino. Na primjer, ako je vjetar koji je stvorio biciklist jurei niz ulicu s poda podigao list novina, svakako ga snimite dok je u zraku u istom kadru s biciklistom. Prolazak biciklista kroz lokvu vode na cesti prouzroit e prskanje vode na stranu i iza kotaa; snimite vodu u zraku. Ukoliko je netko od pro14
FOTO PRIRUNIK

Fotografiranje ivotinja

U lovu s objektivom
Ne dirajte lava dok spava. Radije uporabite teleobjektiv.
Dragi itatelju, imamo prednost ivlazaka i poslije zalajeti u zemlji u kojoj postoji ak osam nazaka sunca; tako cionalnih parkova i deset parkova priroete moi snimiti de; dakle, ako ste ba nematoviti po pifotografije u dijelu tanju izbora pojilita divljih ptica, na podana s najboljim pisima zatienih podruja moete proosvjetljenjem (sat nai barem 18 mjesta na kojima su se nakon izlaska i sat ivotinje vie-manje navikle na prisutnost prije zalaska sunca, ljudi i automobila. Sve to trebate uiniako se ne sjeate Tele zoom: Dakle, ti jest saznati koji vam je park je najblii lekcija sa stranice 6). ovaj portret ne elite i koje ivotinjske vrste ga nastanjuju. Vea je vjerojatnost snimiti irokokutnim Obvezna zadaa biti e vam saznati da ete ivotinje ili, ne daj Boe, neto o ivotinji koju namjeravate fotosnimiti u ranu zoru i makro objektivom. grafirati. Barem one vanije stvari kao to predveerje, nego li su: ime se hrani i u koje doba dana, ivi u podne. Tad, naime, li u krdu/oporu ili sama, s kojim ivotipoten svijet radi. njama dijeli teritorij, ignorira li ljude ili im tri ususret (i agresivnost pri tome) i slino. Od uvara u parku moete sazFotografiranje ivotinja u njihovom nati koje su im uobiajene rute. Kada doprirodnom stanitu moe biti pravi izabijete odgovore na ova pitanja, samo trezov. Profesionalni fotografi esto su bate odrediti datum za izlet. opremljeni vrhunskim objektivima, s Budui da ete rabiti zoom ili telenekoliko fotoaparata, maskirnim atoriobjektiv, dobro je da upotrijebite stativ ma i voljom da po nekoliko dana proveza fotoaparat. Ukodu u divljini u "lovu" na liko nemate stativ, svoju fotografiju. Radoviobjektiv moete nama tih fotografa se svi disloniti na prozor auvimo. esto nas ostavljaju tomobila, ali u tom bez daha i rado ih koristisluaju ispod objekmo kada elimo slikom tiva stavite jastui prezentirati slobodu. ili presavijte jaknu. Naravno, to ima svoju ciPokuajte organizijenu: vrhunska, sve samo rati izlet tako da bu- Mravi: Odaberite kadar kojim ete ne jeftina oprema i tjedni dete na mjestu koje moi prikazati i dio njihovog provedeni u divljini, daleko ste odabrali prije iz- ivotnog prostora! od civilizacije i kioska s

Blic INFO
Ptice Ako ste ljubitelj ptica, u blizini prozora moete postaviti hranilicu. Pazite na poloaj kuice u odnosu na vas. Kukci Cvijee u vrtu e vam pomoi da privuete kukce. Pripremite makro objektiv. Dobar trik: posudica s vodom u travi privlai bubamare! Akvarij / terarij Provjerite moete li za svoj fotoaparat nabaviti polarizacijski filter. On e ukloniti refleksiju svjetlsoti sa stakla akvarija. Ne koristite bljeskalicu! Divlja Teleobjektiv u ruku i oboruajte se sa mnogo strpljenja. ekanje prave fotografije moe potrajati. ivotinje na farmama fotografirajte u prisutnosti vlasnika.

Prirodno stanite

FOTO PRIRUNIK

15

brzom hranom. No neemo vam savjetovati da podignete kredit i umjesto automobila kupite objektiv s kojim ete otii na planinu na nekih mjesec-dva. Ba naprotiv, rei emo vam kako snimiti izvrsne fotografije ivota u prirodi aparatom koji imate, a da to bude jednodnevna avantura ili moda romantini izlet s dragom vam osobom.

U vrtu
Ukoliko iz nekog razloga niste u mogunosti otii u neki od parkova i fotografirati svijet divljine, predlaemo vam da makro objektivom fotografirate svijet mikrodivljine u vlastitome vrtu. Cvijee u vrtu e vam pomoi da privuete kukce u svoj vrt. Postavite li negdje plitku posudu s vodom, privui ete i

bubamare, koje su se navikle na ljude i sigurno e vam dopustiti da ih ugnjavite makro objektivom. Stolisnik i tratinice privlae leptire. Fokusirajte cvijet i kadrirajte manji dio oko njega, budite strpljivi i doi ete na svoje. Potrudite se da perspektiva bude takva da kukac dominira kadrom - ipak je to njegov svijet, uite u njega! Kolonija mrava takoer moe biti zanimljiva. Pokuajte izdvojiti pojedinca, onaj malian s najveim listom bit e izvrstan model. Ako ste ljubitelj ptica, u blizini prozora moete postaviti hranilicu. Dok postavljate hranilicu, pripazite na kadar koji moete ostvariti sa svojeg prozora bez da preplaite ptice, i pazite na pozadinu.

Oprez: ivotinje su oprezne i plaljive. Budite strpljivi. de i brzine zatvaraa. Ako ste upamtili lekcije na poetku ove knjiice, ne bi trebalo biti problema. Vaa maca je zapravo vrhunski lovac, a proljee je razdoblje kada se na njezinu teritoriju (va vrt) pojavljuju brojne krilate lovine (leptiri, kukci, manje ptice). Upotrijebite li sporiji zatvara i manji otvor blende, zabiljeit ete trenutak u kojemu se va lovac baca na plijen. Upotrijebite li bri zatvara i vei otvor blende, fokusirati ete se na plijen dok je lovac nad njim. Fotografirajte ivotinje iz perspektive lovca ili plijena upotrebom irokokutnog objektiva (ili odzumirajte maksimalno svoj kompaktni fotoaparat)! Vano je imati na umu da ne moete forsirati situaciju; morate biti spremni i strpljivi. vro i nije neki lovac, tu i tamo ulovi pokoji frizbi ili loptu, to je ideal-

U kui
to se tie kunih ljubimaca, moemo ih fotografirati tijekom cijele godine, a proljee samo po sebi ne ini posebnu prigodu. Ipak, i nai su ljubimci skloni promjenama raspoloenja ovisno o vremenskim uvjetima. To znai: ljepe vrijeme = vedrije raspoloenje = razigrani ljubimac = bolja, veselija fotografija. Kod fotografiranja ivotinja imati emo priliku pokazati svu svoju vjetinu u postavljanju otvora blen-

Domainstvo: Istaknite karakter ivotinje (gore, De Niro koka) i upamtite da je kavez tuan prizor (desno, zatoeni zeko)

SLR kutak: koji objektiv koristiti?

Odaberite objektiv u skladu sa ivotinjom koju fotografirate!
Odabir objektiva je u osnovi prilino jednostavna stvar, samo koristite zdravi razum. Lava neete ii snimati s makro objektivom, jer e vas pojesti. Tu vam je potreban teleobjektiv. Mrave i kukce neete moi dovoljno pribliiti koritenjem standardnih objektiva, pa e vam trebati makro. Uvijek stavite svoju sigurnost i komfor ivotinje ispred fotografije!

Legenda:
irokokutni makro standardni tele

Kukci: Makro objektivi, u nekim sluajevima i irokokutni 16

FOTO PRIRUNIK

Domae ivotinje: Za manjeivotinje i dalje dobro slui makro, za vee moete koristiti standardni objektiv

na prilika da vjebate panning (fotoaparatom pratimo svojega psa sa sporijim zatvaraem I manjim otvorom blende). Rezultat bi trebala biti fotografija na kojoj je prilino jasan vro s frizbijem u gubici na zamuenoj pozadini. Igra s omiljenim igrakama, susjedovim psom ili djecom - sve su to dobre prilike za fotografiju.

U zoolokom vrtu
ivotinje u zatoenitvu rijetko su vesele i razigrane, a niti reetke nisu neto to bismo voljeli vidjeti na svojim fotografijama. Zato preporuujemo teleobjektiv (to vei zoom kompaktnog fotoaparata) i veliki otvor blende (mali F-broj). Ta kombinacija omoguit e nam izolaciju ivotinje u odnosu na njen okoli, hvatanje detalja i odabir kadra u kojemu e dominirati ivotinja, a ne njezin kavez. Prilikom posjeta lokalnom zoolokom vrtu raspitajte se kod uvara u koje su doba ivotinje najaktivnije, u koje doba ih hrane, postoje li ivotinje koje su tek dobile mladunad, ili pak one koje bi uskoro trebale dobiti mlade. Moda ete imati priliku fotografirati dolazak mladunaca na svijet. Izbjegavajte aparate koji za autofokus ko-

Bambi: U parkovima prirode ivotinje su navikle na ljudsku prisutnost, pa se anse za ovakvu fotografiju znatno poveavaju. riste lasere, ne upotrebljavajte direktan bljesak bljeskalice iz neposredne blizine, te nikako ne upotrebljavajte bljeskalicu u zatvorenim prostorima u kakvima su obino smjeteni akvariji i terariji. Uvijek potujte postavljena pravila. Polarizacijski filtar na objektivu e ukloniti refleksiju sa stakla akvarija, a nedostatak svjetla morat ete rijeiti podizanjem ISO vrijednosti, sporijim zatvaraem i najveim otvorom blende. Akvarijska je rasvjeta prilagoena ivotinji u akvariju / terariju i na takvim mjestima rijetko imamo priliku vjebati runo namjetanje balansa bijele boje, ako nam to fotoaparat omoguava. Jo jednom napominjemo: nikada ne upotrebljavajte bljeskalicu!

Divlja: Straljivim ivotinjama ne pokuavajte prii blizu. Koristite teleobjektiv

Velike ivotinje: Mirnim velikim ivotninjama, primjerice cirkuskom slonu, noju ili pak konju, moete prii blizu. U tim situacijama irokokutni objektiv zlata vrijedi.
FOTO PRIRUNIK

17

Nona fotografija

Mrak slike
Uvjeti smanjenog osvjetljenja mogu predstavljati izazov i za najiskusnije
Mjesec, zvijezde, ulina rasvjeta, neonske reklame, vrtuljak lunaparka, vatromet - sve to sija naprosto plijeni nau panju i, prirodno, u nama se javlja elja da ovjekovjeimo taj prizor. Noi koje su pred nama obilovat e najraznovrsnijim bljetavilom, a mi emo se pobrinuti da vam osim uspomena ostane i pokoja fotografija. Kako smo ranije objasnili, fotografija je slika iscrtana svjetlom. Imajui to na umu razumijemo da se, ako elimo fotografirati objekte koji svijetle u noi, javlja problem s pravilnom ekspozicijom. Naime, fotoaparati koji imaju ugraene svjetlomjere vrlo esto e pogreno odrediti "EV" vrijednost. Ako fokusiramo izvor svjetlosti i posluamo savjet ugraenog svjetlomjera, brzina zatvaraa bi mogla biti prevelika, pa e tako dio slike oko objekta biti vrlo esto podeksponiran (previe taman). S druge strane, ako fokusiramo tamniji dio prizora koji elimo ovjekovjeiti, svjetlomjer bi mogao zakljuiti kako je za ispravnu ekspoziciju potreban vrlo spor zatvara. To za posljedicu moe imati vrlo mutnu i ne otru fotografiju na kojoj je izvor svjetla nejasan, osobito ako je rije o izvoru koji se kree. U tom sluaju e svjetlo biti potpuno razmazano po fotografiji, pa e prizor biti potpuno neraspoznatljiv. Sve ove probleme moete rijeiti tako da ukljuite bljeskalicu. No, u tom sluaju ete ubiti atmosferu i rezultat e biti loa fotografija. Zato priekajte sa ukljuivanjem bljeskalice, jer o njezinoj uporabi emo rei neto vie kasnije u tekstu. Za poetak emo se poigrati s korigiranjem "EV" (exposure value - ekspozicijska vrijednost) vrijednosti, koju moete pronai u opcijama svakog bol18
FOTO PRIRUNIK

Svjetla u pokretu: Paljivo izmjerite svjetlost i prilagodite brzinu zatvaraa. jeg fotoaparata, ak i kod kompaktnih modela koji nemaju rune kontrole ekspozicije. Konzultirajte prirunik!

Blic INFO
Mjerenje svjetla Kada mjerite svjetlo, inite to na objektima koji su umjereno osvjetljeni, kako fotografija ne bi bila niti preeksponirana niti podeksponirana. (kompaktnim digitalcem fokusirajte na umjereno osvjetljeni dio, pa prije konanog okidanja namjestite kadar) Dramatina osvjetljenja Ako fotografirate ljude uz vatru, svjetlo mjerite na njihovim licima. Na taj nain ete dobiti pravilno osvijetljena lica, a vatra e biti djelomino preeksponirana, to je u redu. Dosvijetlite bljeskalicom U situacijama sa jakim svjetlom iza objekta kojeg elite fotografirati slobodno koristite bljeskalicu, pa i u sunano popodne. Ipak, smanjite intenzitet bljeskalice, ako ikako moete. Poigrajte se i sa bljeskom na drugu zavjesu, to stvara korisne i zanimljive efekte. Ne vjerujte slijepo svjetlomjeru Imajte na umu da scene sa jakim kontrastom, kao to su plaa i snjeg, svjetlomjer percipira preeksponiranima, pa automatika esto previe ubrza zatvara i previe zatamni fotografiju. U tim prilikama sami smanjite brzinu zatvaraa.

Kako radi ugraeni svjetlomjer?

Ugraeni svjetlomjer ne mjeri koliinu svjetla koja pada na neki objekt, dakle koliko je objekt osvijetljen, ve koliinu svjetla koja se odbija od objekta. Zato nam je to vano? Ovisno o boji objekta, svjetlomjer vrlo lako moe pogrijeiti. Primjerice, elite li fotografirati neki od spomenika koji je osvijetljen po noi, obzirom na to da su spomenici ili dijelovi zanimljivih graevina uglavnom od bijeloga kamena, dogodit e se to da e svjetlomjer na vaemu fotoaparatu oitati veliku koliinu svjetla koje se odbija od svijetlih boja i gotovo obvezno preporuiti prekratku ekspoziciju. Rezultat toga bit e podeksponirana fotografija na kojoj su sve prekrasne sjene u potpunoj tami. Rjeenje problema jest u tome da takav objekt fotografirate u predveerje, kada su svjetla rasvjete upaljena, a nebo je jo uvijek prirodno osvijetljeno i nadopunjuje prizor bojom. Pazite da su dnevno svjetlo i rasvjeta u ravnotei, kako ne bi remetili jedno drugo, ve se nadopunjavali. Rasvjeta daje crvenkasti ton spomenicima, to rezultira "mekan-

Tamni objekti: Reflektiraju malo svjetla, pa fotoaparat produuje ekspoziciju. im" kontrastom plavome nebu. Svakako sauvajte atmosferu koju stvaraju te boje. Ukoliko pak ne moete uhvatiti trenutak predveerja za takvu fotografiju, svejedno nije sve izgubljeno: pokuajte izmjeriti svjetlo na srednjim tonovima i nakon prve fotografije korigirajte ekspoziciju tako da je produite za korak ili korak i pol.

Sivi objekti: Reflektiraju umjerenu koliinu svjetla, pa foti dobro odredi osvjetljenje.

Svijetli objekti: Reflektiraju mnogo svjetlosti, to prevari foti da ubrza zatvara.

Bljeskalica
Naravno, postoje trenuci u kojima elite uhvatiti neto od opisane atmos-

omoguuje koristiti se bljeskalicom, a da fere, ali i ljude koji je stvaraju, prolaznike, ne unitimo atmosferu. Primjerice, kada djecu, mlade kako pleu... I za to poselimo fotografirati lunapark, sauvati attoji rjeenje: bljeskalica. Samo se pomosferu, ali i snimiti svoje voljene kako brinite da po aktiviranju bljeskalice prise zabavljaju, upotrijebiti emo ranije lagodite njenu snagu, trajanje i vrijeme bljeska... Da, dobro ste proitali, na veini bljeskaUpotrijebiti bljeskalicu usred kadra), uperiti centar kadra lica, ak i onih sunana dana moe zvuati prema licima i na tom dijelu ugraenih, moguudno, ali postoje brojne fotografije tako izmjeriti e je prilagoditi situacije u kojima jednossvjetlost. Kao rezultat emo barem ove tri tavno morate upotrijebiti dobiti jasna i pravilno osstvari. To nam

Bljeskalica usred bijela dana?

bljeskalicu. To su uglavnom situacije koje obiluju visokim kontrastima i jakim pozadinskim svjetlom. U tim uvjetima mjerenje svjetla ete postaviti na Spot Metering (mjerenje u toki tono u sreditu

Dosvjetljavanje: U situacijama jakog kontrasta i pozadinskog osvjetljenja, kao ovdje, dobro je koristiti bljeskalicu s oslabljenim intenzitetom, da se ispravno osvijetli prvi plan.

vijetljena lica, ali snjena okolina bi mogla biti potpuno "spaljena" (preeksponirana). No ukoliko odluimo upotrijebiti bljeskalicu, mjerenje svjetla moemo postaviti na Multi Segment Metering (mjerenje cijelog kadra). Tada korigirajte "EV" vrijednost nanie i ukljuite bljeskalicu. Slino je i u svim ostalim situacijama kada je scena koju fotografirate u visokom kontrastu i s jakim pozadinskim osvjetljenjem. Eksperimentirajte s bljeskalicom i po danu, kada elite eliminirati nepoeljne sjene na nekom objektu ili dosvijetliti model prilikom portreta na arkom suncu koje stvara neugodne sjene na licu...

FOTO PRIRUNIK

19

Kako pravilno usmjeriti bljesak?

Ponekad ubrzajte zatvara: Iako po mraku zatvara veinom usporimo, neke intenzivne izvore svjetlosti brzi zatvaraem moe "utiati" - a efekti mogu iznenaditi. opisane postavke za tu situaciju, ali sada emo ukljuiti bljeskalicu i podesiti je na opciju SLOW2, poznatiju kao "bljesak na drugu zavjesu". Veina naprednijih fotoaparata, a ba svaki SLR, ima ovu mogunost. Rije je o bljesku koji se ukljuuje neposredno prije kraja ekspozicije. Rezultat toga jest to da je u vremenu ekspozicije prije bljeska fotoaparat zabiljeio atmosferu, svjetla u pokretu, ali i ljudske pokrete, to znai da su osobe zamuene i neprepoznatljive. U posljednjem trenutku bljeskalica jako osvjetljava objekte koji su nam najblii i zamrzava ih u sceni. Rezultat je neobino iva fotografija, puna prekrasnih boja, atmosfere i dinamike nastale tijekom dueg dijela ekspozicije, a opet potpuno prepoznatljivih lica s prilino otrim linijama koje su nastale u posljednjem trenutku posredstvom bljeska.

Varijanta #1: Ovo je dobro. Sjene miemo iz kadra prema dolje, odbijanjem svjetla o strop, a objekt je difuzno osvijetljen.

Varijanta #2: Ovo je dobro. Sjene miemo iz kadra u stranu, odbijanjem svjetla od zid, a objekt je difuzno osvijetljen.
Kada koristite bljeskalicu u zatvorenim prostorima, slijedite nekoliko osnovnih pravila. Pokuavajte izbjegavati varijantu tri, prikazanu dolje. Bljeskalica uperena direktno u objekt koji snimate dobro e ga eksponirati, ali e unititi sve detalje na objektu. Takoer, stvorit e onaj amaterski efekt otre sjene na zidu. Bljeskalicu usmjerite u strop ili u zid, tako da se svjetlost bljeskalice difuzno odbije i ravnomjerno osvijetli objekt koji snimate. Konani rezultat e biti iluzija "dnevnog osvjetljenja", bez otrih sjena. Ako ne moete rotirati svoju bljeskalicu, posegnite za "zdravoseljakim" metodama usmjeravanja svjetla, koristei posjetnicu ili bijeli papir.

Igre fokusa: Gore je isti mjesec u fokusu, dolje van fokusa. Jednostavan trik kojim moete poveati dramatinost fotografije. Trik: Moda izgleda smijeno, ali funkcionira! Svjetlost bljeskalice odbit e se prema stropu, a zatim e difuzno pasti na objekt. Problem rijeen!

Varijanta #3: Izbjegavati. Otre sjene ulaze u kadar iza objekta koji snimate i naruavaju dojam.

20

FOTO PRIRUNIK

Makro fotografija

Mikroskopski
Kako i najsitnije objekte uiniti velikima i detaljnima...
Postoje situacije u kojima smo primorani (vlastitom eljom ili okolnostima), snimiti fotografiju vrlo malog objekta. Tako malen objekt prikazan preko cijele fotografije ili veeg njezinog dijela nazivamo makro fotografijom. Takvu fotografiju moemo snimiti na dva naina. Prvi je taj da cijeli objekt bude podjednako otar. Za tako snimljenu fotografiju trebati e nam vei Fbroj i sporiji zatvara. Ovo je sluaj u kojem emo upotrijebiti stativ i makro bljeskalicu. Najvei problem kod takve makro fotografije je difrakcija svjetla. O emu se zapravo radi? Poveavanjem F-broja smanjujemo otvor blende, i na taj nain se svjetlost, koja ulazi u objektiv paralelno u ravnim valovima, prolaskom kroz malen otvor na blendi rasprava konusno. Zato toka fokusa nikad nije jasna - takva fotografija je uvijek blago van fokusa. Idealan F-broj za ovakvu fotografiju kod SLR fotoaparata bio bi 16, a iznad 16 slika e se poeti mutiti. Kod kompaktnih fotoaparata, poradi manjeg senzora, ve sa F8.0

Blic INFO
moemo dobiti "veliku" dubinu polja. Kod obinih fotografija snimljenih sa ovakvim otvorom blende imamo zaista veliku dubinu polja, no u sluaju makro fotografije radi blizine objekta kojeg fotografiramo stvar se mijenja. Kako doskoiti problemu? Prije svega moramo imati na umu da u digitalnoj fotografiji zapravo imamo daleko veu fleksibilnost nego to je to sluaj sa standardnom fotografijom - i moemo prilino brzo uiti. Dakle, ako elimo maksimalno otru makro fotografiju napraviti emo sljedee: postavit
Makro ne podrazumijeva mutno Cilj makro fotografije nije mutna slika oko toke fokusa, to je posljedica malog F-broja koju je ponekad, ali ne uvijek, poeljno izbjei. Koristite stativ Iako radi malog otvora blende imamo dovoljno svjetla, moramo naglasiti da je upotreba stativa gotovo obavezna, a razlog tome je upravo vrlo mali Fbroj. Ovo vam nee zvuati udno ako se sjetite stranice 6. i injenice da mali F-broj za posljedicu ima malu dubinsku otrinu, pa i najmanji pokret rukom moe promijeniti toku fokusa. Makro objektivi dobri za portrete Makro objektivi, radi svojih karakteristika, mogu odlino posluiti za fotografiranje portreta. Mali F-broj omoguit e vrlo efektno zamuivanje pozadine. Jeftinije alternative U nedostatku novca posluiti e i makro lea koja, za razliku od objektiva, moe fokusirati samo na odreenoj udaljenosti od objekta, ali je jeftinija desetak puta. Upotrijebite matu! Nemojte se ograniiti na kukce i bilje. Vaom makro fotografijom moe vladati bilo koji motiv.

Softverski spojite fotografije: Pri makro fotografiranju dubinska otrina je mala, pa nije mogue dobiti potpno otar objekt. Tome moete doskoiti viestrukim fotografiranjem istog objekta premjetajui fokus u razliite toke na objektu, a zatim ih na raunalu spojite u jednu koristei neki program za obradu fotografija.

FOTO PRIRUNIK

21

Sa makro leom mogue je izotravati na udaljenosti od svega 20 do 40 centimetara, ovisi o modelu lee, dok kod makro objektiva postoji ogranienje jedino sa minimalnom udaljenou na kojoj je mogue izotriti (dok je maksimalna udaljenost ograniena specifikacijama objektiva, kao to je arina duljina. Makro objektivi su fiksnih arinih duljina i generalno vrlo malog F-broja (zbog ega su vrlo pogodni i za portretnu fotografiju!).

Moe li vie od toga?

Makro objektivi, radi velikog otvora blende i fiksnih arinih duljina 50 mm do 110 mm, zapravo su idealni za portrete jer nam omoguuju da fokusirajui oko modela lagano zamutimo ve vrh nosa, uho i iza njega. Na taj nain najotrije su oi i lice. arina duljina objektiva od 50 mm je relativna. Radi veliine ipa, 50 mm objektiv se moe ponaati kao 80 mm u sluaju, recimo Canon EOS fotoaparata ili 100 mm kod Olympusovih fotoaparata E serije. Ovo vai za sve fotoaparate koji nemaju "full frame" senzor. Kako e se ponaati 50 mm objektiv na vaem fotoaparatu ovisi o njegovom mnoitelju.

Priroda: est motiv makro fotografija. Ideja: fotografirajte cvijee nakon kie! emo fotoaparat na stativ, maksimalno se pribliiti objektu, iskljuiti auto fokus, odabrati kadar i snimiti nekoliko fotografija na nain da ne mijenjamo nita osim da izmeu dvije fotografije podesimo fokus na drugo mjesto na objektu. Na taj nain emo dobiti nekoliko fotografija koje su identine po svemu osim po toki fokusa. Dobivene fotografije je potrebno stopiti u jednu u nekom od raunalnih programa za obradu fotografija. Drugi i daleko ei oblik makro fotografije je onaj na kojem je jedan detalj na objektu maksimalno otar, a ostatak fotografije je artistiki zamuen. To se postie velikim otvorom blende, odnosno malenim F-brojem. tenje viih ISO vrijednost e za rezultat imati jai um, radi kojeg e se smanjiti otrina i opasti intenzitet boja. Budite strpljivi sa izotravanjem, autofokus nee uvijek dati eljeni rezultat. Veina kompaktnih i ultrazoom fotoaparata imaju opciju makro. Naravno, kod SLR-a je situacija neto drugaija elite li kvalitetnu makro fotografiju, morat ete nabaviti makro objektiv. Financijski manje zahtjevna varijanta makro objektivu je makro lea, koja je deset, pa i vie puta jeftinija od makro objektiva, ali s razlogom, naravno.

Zato je to vano?
Ako koristimo objektive kojima je arina duljina manja od 80 mm riski-

to se dogodi kada ukljuite makro opciju?

Blenda se irom otvori (najmanji Fbroj), to omoguava vrlo velik dotok svjetla i vrlo malenu arinu duljinu. Cilj kod ovakve fotografije je da se jedan detalj maksimalno istakne, da dominira fotografijom, a da sve ostalo bude potpuno mutno i neprepoznatljivo. Iako radi velikog otvora blende imamo dovoljno svjetla za bri zatvara, za kvalitetnu makro fotografiju dobro e vam koristiti stativ. Izbjegavajte podizanje ISO vrijednosti (po mogunosti maknite tu vrijednost sa automatskih postavki i stavite ju na to niu moguu). Kori22
FOTO PRIRUNIK

Posve novi svijet: Inae nezanimljivom komadu alata mogue je dati "teinu". Dovoljno je odabrati jedan detalj i pametnim fokusom od muhe napraviti slona.

Alternativa: Makro lee su dobra i desetak puta jeftinija alternativa makro objektivima, iako kvalitetom, naravno, ne mogu konkurirati punokrvnom objektivu.

ramo da doe do izoblienja fotografije. elimo li izbjei izoblienja, moramo se udaljiti od modela. Objektiv od 100 mm nam ne dozvoljava da se previe pribliimo objektu pa su i anse da doe do izoblienja gotovo nikakve.

Milimetri: Dubinska otrina je uvijek jednu treinu ispred i dvije treine iza toke fokusa, a kod makro objektiva mjeri se u milimetrima.

Obrati panju na detalje i oni e izgraditi tvoju fotografiju

ikad me nije prestalo opinjavati to to pogled na prirodne detalje izbliza uvijek poziva da im se jo vie pribliimo. Najprije vidimo velik vidik, tada se neka boja pojavi u kutu okvira. Jo blii pogled otkriva cvijet i na

jednom cvijetu leptira. Njegova krila otkrivaju odreeni uzorak, uzorak koji je nastao preciznim slaganjem nizova boja na krilima, a svaki je niz savren sam po sebi. fotograf John Shaw

alabahter
1. Uvijek imajte fotoaparat pri ruci To je osnovni preduvjet da zabiljeite neponovljiv trenutak koji ete spremiti u svoj fotoalbum. 2. Upoznajte se s mogunostima fotoaparata Uglavnom imate dovoljno vremena da ispravno namjestite fotoaparat i snimite neponovljiv trenutak. Naravno, samo ako su vam poznate mogunosti fotoaparata. 3. Ne namjetajte situaciju - prepoznajte ju Kad ljudi znaju da ih elimo fotografirati ponaaju se neprirodno i nee dopustiti da snimite iskren trenutak. Budite strpljivi i spremni i prepoznajte pravi trenutak, ali nikada ne inzistirajte na njemu. 4. Pazite na pozadinu Pozadina moe odvui panju od objekta snimanja i dati nejasnu poruku. 5. Budite dovoljno blizu to ste blie svom objektu snimanja, fotografija je bolja, ali pritom ne smijete zaboraviti na injenicu da pretjerana blizina moe izobliiti objekt i promijeniti perspektivu, to e naruiti kompoziciju fotografije. 6. Pozicionirajte objekt tako da ostavlja prostor za priu U veini sluajeva pozicioniranje objekta u centar fotografije je dobar izbor, ali ako elite ukljuiti neke detalje iz pozadine, doarati pokret ili perspektivu - razmislite hoete li objekt snimanja pomaknuti lijevo ili desno u odnosu na centar fotografije. 7. Dajte fotografiji dubinu Ukoliko u fotografiju ukljuite objekte koji su blizu i one koji su daleko, ostavit ete dojam dubine i perspektive. 8. Pobrinite se da imate dovoljno svjetla za ono to elite snimiti Svjetlo je neophodno za snimiti fotografiju: ako ga nema dovoljno, koristite bljeskalicu ili kompenzirajte duljom ekspozicijom. 9. Ispravno drite fotoaparat Mora vam biti jasno da su mutne i neotre fotografije vrlo, vrlo esto rezultat neispravnog dranja fotoaparata. 10. Provjerite opremu prije izlaska Pazite da su vam baterije pune, a memorijska kartica prazna - ni jedna druga kombinacija nee dati eljene rezultate. :-)

FOTO PRIRUNIK

23