Dobre pelarske prakse

-prirunik-

Miljenja izraena u ovom izdanju ne podrazumijevaju obavezno i poglede Amerike agencije za

meunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske niti vedske
meunarodne razvojne agencije.
PRAVILNO POSTUPANJE
u

Pelarskoj proizvodnji

Preradi pelinjih proizvoda

Higijeni hrane

Rukovanju s pelinjim proizvodima

Organskom pelarstvu

APICON 2010
 Sadraj:

PREDGOVOR ............................................................................................................... 1
Uvod............................................................................................................................... 2
1. Vrste pela ............................................................................................................. 3
2. Lokacija pelinjaka od ega pele ive ............................................................... 3
3. Pelar...................................................................................................................... 5
4. Metode rada ........................................................................................................... 5
5. Oprema i alati ......................................................................................................... 6
6. Pelinji vosak ......................................................................................................... 7
7. Razmnoavanje ...................................................................................................... 9
8. Kontrola parazita .................................................................................................... 9
9. Prihrana ................................................................................................................ 10
10. Dokumentacija ..................................................................................................... 10
11. Organsko pelarstvo............................................................................................. 10
12. Praksa pravilne higijene Smjernice za pelare.................................................. 13
12.1 Higijena u primarnoj proizvodnji..................................................................... 13
12.1.1 Proizvodnja meda ................................................................................ 13
12.1.2 Proizvodnja polena .............................................................................. 13
12.1.3 Proizvodnja matine mlijei ................................................................ 14
12.1.4 Proizvodnja propolisa.......................................................................... 14
12.2 Osnovni higijenski standardi.......................................................................... 14
12.2.1 Proizvodnja / pogoni za preradu, tehnika oprema i alat ................... 14
12.2.2 Osobna higijena ................................................................................... 15
12.2.3 ienje i dezinfekcija.......................................................................... 15
12.2.4 Primjer plana ienja ....................................................................... 15
12.2.4.1 Dnevna proizvodnja: Povrine, uestalost ienja i dezinfekcija ...... 15
12.2.4.2 Povremena proizvodnja ....................................................................... 15
12.2.5 Kontrola parazita ................................................................................. 16
12.2.5.1 Preventivne mjere ................................................................................. 16
12.2.5.2 Plan kontrole zaraza ............................................................................. 16
12.2.6 Evidencija o obukama ........................................................................... 16
13 Uspostavljanje sustava samokontrole HACCP ................................................ 17
13.1 Definicija i podruja primjene ......................................................................... 17
13.2 Predstavljanje sigurnosnih mjera .................................................................... 17
13.2.1 Identifikacija / definicija ....................................................................... 17
13.2.2 Definicija mjera upravljanja................................................................. 18
13.2.3 Definicija graninih vrijednosti ............................................................ 18
13.2.4 Definicija korektivnih mjera: ................................................................ 18
13.3 Primjer kritine kontrolne take....................................................................... 18
13.4 Dokumentacija ................................................................................................. 19
14. Dokumentacijski prilozi .................................................................................... 20
 PREDGOVOR

Jo jedna knjiga o pelarstvu?

Nisu li izdanja o pelarstvu ak i brojnija nego brojne vrste pela, ak i brojnija

nego ekspertize pelara, nego razni zahtjevi za i propisi vezani za okoli, za
hranu, vrste konica, veliine okvira, alata i opreme, radnih shema i tehnika,
metoda obrade i trita? Literatura o pelarstvu je zaista beskonana. Zato
vam ovaj prirunik ne namjerava objanjavati kako uzgojiti pele na isto
tehniki nain. Vjerovatno se snalazite prilino dobro zadnjih godina, moda
ak i decenija, u postupanju, uzgajanju, irenju i prodaji proizvoda ... stoga,
zato jo jedna broura koju e pele ionako ignorisati ?

Ustvari, pelarstvo se dosta mijenjalo, od pojave modernih poljoprivrednih

tehnika, globalizacije, klimatskih promjena, novih vjetakih materija koje su
proizvedene i putene u okolinu irom svijeta ( oko 3.000 na godinu ! ). Dok
su se pele, kao vrsta, uspjeno razvijale u posljednjih 50 miliona godina
zahvaljui njihovoj sposobnosti prilagoavanja promjenjivim prirodnim
uslovima, okoli se drastino promijenio od poetka industrijske revolucije
prije dvjesto godina. U isto vrijeme, kvalitet ivota, dobara, ekonomskih,
ekolokih i socijalnih odnosa i ciljeva je promijenjen. Neprekidni proces
priznavanja i definisanja ciljnih vrijednosti, kao i njihova primjena u
svakodnevnom ivotu, se sastoji od vraanja, zadravanja i jaanja poljuljane
ravnotee naeg planeta.

Ovaj prirunik e, dakle, biti fokusiran na specifinosti koje se odnose na

kvalitet super organizma pele, na rad pelara i na ostale elemente usko
vezane za ovo dvoje. Stvari se meusobno isprepliu, sve navedeno je u
zavisnosti jedno od drugog i vezano jedno za drugo; kvalitet i proizvod koji
proizlazi iz svega jeste rezultat meudjelovanja ovih elemenata.

1
Uvod

pelarske proizvodnje
Elementi p

Okoli Priznanje potroaa

Pele

Smjetaj pelinjaka Pelar

Izvori
Klima
Kvalitet

Metode rada/oprema
Pelinji proizvodi

Komercijalizacija Zakonodavstvo
Ekonomija 2

Strelice izmeu elemenata

prikazuju snana meusobna
djelovanja na kvalitet navedenih
elemenata

Zbog dobro znanih razloga, pele su stoljeima bile cijenjene i oboavane u

svjetskim civilizacijama. Sprovoenje dobre prakse u ivljenju s njima i od njih
ima svoju osnovu u neraskidivim vezama i svekolikom razumijevanju njihovog
super-organizma koji je jedinstven meu ivim biima. Imajui stalno na umu
vanost pela za biodiverzitet, uvijek moramo voditi rauna o tome da s
pelama postupamo na njean, samoodriv nain, sa mnogo potovanja. Ovo
je klju razumijevanja fenomena prirode i njenih zakona. to na pristup
pelama bude prirodniji, to e one biti vitalnije i zdravije.

Kako se ovo moe ostvariti?

2
1. Vrste pela

Pele su izloene stresu iz vie razloga. Danas, odravati ih ivima i

snanima, znai pomagati im da preive sve intenzivnije agresivne utjecaje
irom svijeta, od naprimjer CCD-a (Colony Collapse Disorder Misteriozno
propadanje i nestanak pela). Pele su poprilino otporne na stres uzrokovan
pojedinanim prijetnjama kao i na izlaganje neprirodnim uslovima. Meutim,
kombinacija razliitih negativnih faktora moe rezultirati iznenadnim
propadanjem ne jedne ili vie kolonija; to moe negativno utjecati i unititi
kompletno ak i velike pelinjake. Od ovog trenutka Dobra praksa znai:
oslobodite pele stresa.

Radite sa pelama koje imaju lokalno, dobro prilagoeno porijeklo. Iako,

genetske osobine stranih pela mogu obeavati ekonomske prednosti, bolje
je da se suzdrite od kupovanja matica i nukleusa irom svijeta. ak i
iznenadno izlaganje nepoznatom okruenju (npr. stranoj flori), ili drugaijoj
klimi, moe nanijeti stres pelama. Za njihovu prilagodbu na genetskom nivou
e moda biti potrebne generacije, sve dok njihovi strani geni ne budu
prebaeni izvornim pelama u novom prebivalitu. Sve to moe izazvati
neeljene rezultate, ili ak zavriti propau (primjer afrikaniziranih pela u
Americi). tovie, tetoine i bolesti se lako ire kontinetima bez ikakve prilike
da ih se lako rijeimo. Varoza je opustoila pelarstvo u Europi. Zamislite
tetu od milijardu eura koju je izazvalo krijumarenje pela prije 40 godina.
Meutim, ostale tetoine uzrokuju gubitke koji se mogu izbjei. Takoer,
imajte na umu da se kolonije pela ne bi nikad formirale u prirodi do te mjere i
u tolikom broju, kao to se to moe vidjeti u pelinjacima. Grabe, nedostatak
polena i irenje zaraze su takoer znaajni faktori stresa za pele.

2. Lokacija pelinjaka od ega pele ive

Pele se hrane eerima razliitih vrsta - ovisno od flore, cvjetni nektar ili
medljika ivotinjskog (insekti) porijekla. eer, kao visoko energetsko gorivo,
pelama osigurava ugljikohidrate za sve njihove fizike aktivnosti,
obezbjeuje im energiju za spreavanje propadanja kolonija za vrijeme
hladnih zima.

Rizik od pesticida u monokulturama Pelinjak pokraj odlagalita: Direktne suneve zrake na

i zaraza sa AFB (Amerika gnjiloa rizik od zaraze konice: stres za pele;oteana
legla) kontrola unutranje temperature

3
Protein je potreban za rast i razvoj pele, od jajeta do odrasle pele i za
razvijanje sposobnosti tijela da (re)generie organske bioloke mikrostrukture
(npr. imunoloki sistem).
Protein nastaje od polena, 20 30 kg je potrebno za jednu koloniju tokom
sezone razmnoavanja. Kao to je raznolika prehrana bitna za ljudsko
zdravlje, raznolikost vrsta polena je kljuna za odravanje zdravlja pela.
Tijelo pele ne moe izgraditi otpornost prema infekcijama ukoliko se hrani
polenom iskljuivo jedne poljoprivredne kulture. Zato, nakon odreenog
vremena koje provede u polju opraivanja, kolonija zahtjeva nove izvore
hrane.

Znaajnu koliinu vode, neophodnu u prehrani larve, a i za kontrolu

temperature ili klime unutar konice pele same donose iz okolnih izvora.
Ponekad se ini da vie vole prljavu, zaraenu vodu. Dobra praksa takoe
znai stalno osiguravanje i odravanje istih izvora vode - pele nee
promijeniti mjesto boravka sve dok ima vode. Na proljee, pelar moe nauiti
pele da idu uzimati vodu na mjesto na koje on eli, tako to e ih privui
pomou tople vode u koju e staviti med.

Drugi uslovi koji, takoe, doprinose kvaliteti lokacije:

1. Mikroklima je jako bitna:

- ne drati pele direktno na zemlji,
- izbjegavati hladne mokre zrane upljine,
- ne izlagati pele jakim vjetrovima.

2. Blizina intenzivne konvencionalne poljoprivrede pelinjacima (pesticidi

definisani kao sigurni za pele mogu uzrokovati stres koji moe dovesti do
tekih stanja (npr. smetnje u orijentaciji),

3. Prisustvo/blizina zaraznih odlagalita otpada (npr. pele mogu pronai

odbaene tegle sa ostacima meda zaraenog AFB (American Foulbrood -
Amerika gnjiloa legla),

4. Blizina industrijskih podruja koja isputaju npr. teke metale, kao i blizina
velikih prometnih vorova gdje je priroda izloena emisijama ispunih plinova.

5. Jo uvijek nije dovoljno ispitan utjecaj elektromagnetskih valova sa

antenskih stubova, za koje se sumnja da znaajano utiu na sposobnost
pela da se orjentiu.

Na pelaru je da pravilno odabere okolinu koja e maksimalno smanjiti stres.

Selidba pela moe biti veoma vana i neophodne za profesionalna

preduzea, ali bi se trebale izvravati paljivo i imati stalno na umu da taj
proces prate mnoge opasnosti.

4
3. Pelar

Otvoreno govorei, pelar je, u biti, najvei neprijatelj konice. Iako pele
ovise od pelarove brige zbog neophodne zatite od tetoina, vei dio
njegovog djelovanja predstavlja potpuni stres za pele. Dobra praksa znai
svesti broj intervencija u pelinjaku na minimum.

Provjera stanja u konici tokom ranog proljea, obezbjeivanje dodatnog

prostora i okvira tokom rasta kolonija od maja do juna, kontrola rojeva i
podizanje nukleusa, vrcanje (grabe) meda i dodavanje po potrebi hranjivog
denaturiranog eera su osnovne radnje za odravanje pela u dobrom
stanju. Meutim, svi bi ovi postupci trebali biti obavljeni sa velikom panjom i
sa to manjim moguim ometanjem pela u njihovom radu. Dobra praksa,
znai dimljenje ili rasprskavanje malo vode (drugo spomenuto, naravno, ne
tokom vrcanja meda). Neophodno je obavljati sve ove procese smireno,
oputeno, bez unitavanja rasporeda mladog legla; takoe, vano je ne
izlagati larve hladnoi. Vrlo vano i neophodno je redovno uoavanje i
kontrolisanje znakova bolesti, potrebno je poduzimati mjere opreza samo
onda kada su potrebne i u pravo vrijeme (npr. lijeenje, promjena matice,
prihrana).
U sluaju da sumnjate u navedeno: obratite panju ta se inae dogaa u
konici i u pelinjaku. Pele su djelimino pripitomljene divlje ivotinje. One su
poprilino dobro znale kako da preive tokom 50 ili 60 miliona godina i one
nam jo mnogo toga mogu otkriti ako ih samo budemo paljivo promatrali i
potovali njihov ivotni red i ciklus.

4. Metode rada

Metode rada uvijek treba da sadravaju osnovni princip: pele prije svega!
Moda ete eljeti izvrcati sav med da biste dobili maksimalnu moguu
koliinu odlinog proizvoda, ali, ovo predstavlja maksimalni stres za pele. Za
dugotrajniji i kvalitetniji odnos, bolje je dijeliti urod s pelama nego ih
izrabljivati.

Postoji mnogo standardnih modela kad su u pitanju metode rada, a to zavisi

od pojedinanih okolnosti. Odabir pojedinog naina upravljanja zahtijeva
paljiv odabir i pravilnu procjenu svih neophodnih radova, kao to je prikazano
u grafikonu iznad. Tradicionalni naini mogu biti adekvatni kad su u pitanju
potrebe pela.

5
Redovna provjera stanja kolonija Stalna opskrba svjeom Pozivnica za grabe irenje Zatita od mrava
vodom parazita

5. Oprema i alati
Za konicu, prirodni materijali imaju prednost. Stiropor ima tetan uinak na
okoli tokom proizvodnje i odlaganja, a isto vrijedi i za osnove i okvire
napravljene od plastike. Plastifikatori se oslobaaju iz ovih materijala i
pretpostavka je da je mogue negativno djelovanje na pele i pelinje
proizvode. Ovo takoer vai i za boje s lakom koje sadre sintetika otapala.
Premaz otopinom alkohola i peluda (odnos 2:1) predstavlja savrenu zatita
drveta.

Oprema za vrcanje od galvaniziranog metala sa premazom od laka

trebala bi biti obloena pelinjim voskom

6
Konica sa podnicom, praktina za dijagnosticiranje varoze, je dobra za
kontrolu nivoa zaraze u bilo koje vrijeme, i pravilno osigurava tretman lijeenja
na vrijeme.

Uklanjanje pela iz saa pomou No za otvaranje od kalaja lema moe

specijalne metlice uzrokovati zarazu

Oprema za skidanje poklopaca i za centrifugiranje bi trebala biti od INOX-a.

Galvanizirani metal ili aluminij se polako rastvara im je u kontaktu sa medom,
zbog njegove kiselosti, te tako moe uzrokovati oneienje meda i promjenu
njegovog ukusa. Za skladitenje meda je potrebno koristiti burad namijenjenu
za prehrambenu industriju, a staklenke ili keramiku za potroaku upotrebu.

6. Pelinji vosak
Pelinji vosak treba promatrati kao osnovni organ tijela konice. Zbog
njegovih hemijskih svojstava klasificiran je kao mast, i iz tog razloga lako upija
pesticide koji se redovno upotrebljavaju i svakodnevno su prisutni u
konvencionalnom pelarstvu i poljoprivredi. Mnoge od ovih supstanci se mogu
nai u visokim koncentracijama u pelinjem vosku te mogu biti detektovane
analizom ak i nakon nekoliko desetljea. Ne postoji poznata metoda
ienja.

Lako je shvatiti da zaraen organ znai ogroman teret za organizam ljudski

ili ivotinjski. Ovaj rizik se moe kontrolosati uvoenjem vlastite proizvodnje
voska. Nabavku voska nepoznatog ili mijeanog porjekla ili ak patvorenog,
treba izbjegavati. Prvo oznaite sva vaa stara saa markerima. Nastavite
sakupljati vlastiti pelinji vosak od poklopaca i prirodnih (nerecikliranih) saa,
koje ete dobiti od trutovskog saa ili od rojeva sa djevianskim voskom
(osigurati samo startere). Ovaj vosak striktno odvojiti od ostalog. Nakon nekog
perioda formirae se vea koliina skoro istog voska, koji se preradi u satne
okvire bez mijeanja sa stranim voskom ili voskom iz vlastitog starog saa.

Stavljanje startera u konicu e tokom vremena obezbijediti odreenu zalihu

voska, a staro sae oznaeno markerima e se moi izdvojiti, kao npr. za
pravljenje svijea.

7
 Vosak : dio pelinjeg tijela Satne osnovena startnim letvicama
omoguava optimalnu istou

Koristiti topionike na solarni pogon za topljenje voska iz legla, to e utediti

novac za tretman zatite od votanog moljca.

Najbolji kvalitet voska iz topionika na Skladitenje saa svijetlo i prozrano

solarni pogon

Proizvodnja vlastitih satnih osnova podrazumijeva investiciju od nekoliko

stotina eura u poetku, koja se moe podijeliti meu pelarima koji takoe
ele raditi s istim voskom.

Kuna izrada satnih osnova ovaj vosak

Obiljeite va vosak da bi se mogao
se pokvario zbog topljenja u elinim
razlikovati od ostalih
posudama

Vosak koji se pokvario zbog nedovoljne

higijene

8
 7. Razmnoavanje

Prirodno, razmnoavanje je jako sloen fenomen. Selekcija, bez utjecaja

ovjeka na stvaranje, po pretpostavci boljih pela, se odvija prilino dobro
jo od davnih vremena. Pelarenje s manje stresa podrazumijeva selekciju
vitalnih i boljih konica, i odgovarajue razmijetanje rojeva. Ustvari, matice
uzgojene od strane same kolonije su predodreene da postanu matice u toj
konici od samog poetka. Uzgoj nukleusa sa leglom je razliite kvalitete od
uzgoja matica presaivanjem, ili u inkubatorima, gdje se dovodi u kontakt sa
poremeenim i stresnim nukleusima. Praksa umjetne oplodnje predstavlja
potpunu kontrolu nad genetskim svojstvima, zanemarujui prirodne
karakteristine promjene.

Najprirodnije: matice se Nikad dosadni, uvijek Da li znamo bolje? Konstantno

razvijaju u kolonijama od vitalni: rojevi podmlaivanje nukleusa
samog poetka

8. Kontrola parazita

Veina mikroorganizama (bakterije, virusi, gljivice) su sveprisutni u

ovjekovom i pelinjem ivotnom okruenju. Jaina imunolokih sistema
odluuje o pojavi zaraze; Dobra pelarska praksa znai jaanje vitalnosti
pela, kao principa svih zatitnih mjera. Visoki higijenski standardi u
pelinjaku, isti alati za rad, ispravno pozicioniranje konica, esta zamjena
voska, dostupnost hrane u svakom trenutku, izbjegavanje grabei i
sveobuhvatno znanje o simptomima bolesti su od kljune vanosti.
Pravovremena akcija (umjetni rojevi) u sluaju zaraze legla, moe sprijeiti
velike gubitke. Pojava infekcije se moe smatrati kao proces prirodne
selekcije. Takve se konice, naravno, ne koriste za razmnoavanje.
Varoza je najdrastinija tetoina i predstavlja veliki stres za pelu. Tretman
organskim kiselinama (mravlja, mlijena i oksalna) je efikasan kada se
propisno primjeni i nee prouzrokovati zarazu kod pela ili pelinjih proizvoda.
Esencijalna ulja kao to je timol, takoer djeluju prilino dobro, ali ih vosak
dobro apsorbuje, te usprkos netoksinosti, dolazi do njegovog kvarenja. Svi
ostali lijekovi protiv varoze su dokazano toksini, dovode do rezistentnosti na
antibiotike, a ostaci se ne mogu izdvojiti iz voska.

Dijagnoza za varozu je Isparavajua mravlja AFB: potrebna je hitna Poziv na irenje zaraze
kljuna kiselina min. 20 ml/danu reakcija

9
9. Prihrana

Bijeli eer iz eerne trske ili eerne repe je, po pretpostavci, tetan za
ljudsko zdravlje. Zato bi onda bio zdrav za pele? Med je kompozicija
jedinstvena u prirodi, koja sadri vie od 160, dijelom neidentifikovanih
supstanci. Obzirom da je pelarov profit cjenovna razlika izmeu meda i
eera, ini se da pelar ne moe ostaviti sav potreban med za prezimljavanje
pelama i jo ostvariti zaradu od ostatka. Takoer, hranu koja se sastoji od
istog eera treba obogatiti, a to se moe napraviti dodavanjem biljnih
ajeva, npr. kamilice, hajduke trave, kadulje, koprive, male koliine soli, te 5-
10% meda koji e pomoi pelama da razdvoje polisaharide na monosaharide
(= manje stresa). Hrane mora biti dovoljno, ali ne i previe, jer bi se ostaci
mogli pomijeati sa nektarom koji nadolazi u proljee. Ovo se takoer odnosi
na stimulativno ili hitno hranjenje. Koristiti iskljuivo isti med. Izbjegavati
improvizaciju sa polenskim zamjenama pele ih nee nai u prirodi.

10. Dokumentacija

Dokumentacija svih aktivnosti bi trebala biti stvar navike. Pomae pri

planskom radu, u skladu s vremenom i prema biolokim potrebama konice.
Gubici se mogu izbjei ili minimalizirati kada se, npr. rezultati dijagnoze ili
proces lijeenja mogu pratiti. Zapisivanje koliina bilja, individualnih osobitosti
konica (npr. razvoj tokom ljeta, ponaanje rojeva, sumnje na zaraze ili
tetoine) moe pomoi pri odlukama u selekciji za razmnoavanje. Povrh
svega, vlasti i trgovci obino trae dokumentaciju o porijeklu / sljedivost
proizvoda, kao dio upravljanja kvalitetom.

11. Organsko pelarstvo

Tokom posljednjih decenija, mnogi su potroai postali svjesni kvaliteta hrane.

Nuklearna katastrofa u ernobilu, zagaenje mnogih podruja ili rijeka
hemijskim ili industrijskim katastrofama, rastua upotreba pesticida u
poljoprivredi, sveprisutno gubljenje raznolikosti u korist standardizirane
masovne proizvodnje, uzrokovali su poveanje potranje za hranom istinskog
kvaliteta. Mali, ali odabrani farmeri i preraivai su ve poeli proizvoditi i
nuditi proizvode sa oznakama organski. Trokovi proizvodnje su naravno
porasli u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, a samim tim i cijene za
krajnje potroae su vie. Posljedica svega toga jeste da su mnoge robe
plasirane na organska trita iskljuivo zbog dodatnog profita, a bez ikakve
garancije da su boljeg kvaliteta. Tokom posljednje decenije prolog stoljea,
EU i evropske vlade su poduzeli odreene zakonske mjere; da bi se potroai
zatitili od prevare, uvedene su obvezujue smjernice za proizvodnju i
deklarisanje proizvoda kao organskih. Kontrolna tijela agencije za

10
certificiranje akreditovane su za redovne provjere pridravanja smjernica i
potivanja propisa. U poetku su certificirani samo poljoprivredni usjevi, a
proizvodi ivotinjskog porjekla, kao i pelarstvo, su dodani organskom okviru
1998. godine.

Fokus organskog je odrivost: stvaranje proizvoda na ekonomian, ekoloki

i socijalno osvijeteni nain. Potovanje i briga prema prirodnim resursima
kao to su zemlja, voda, zrak i iva bia predstavljaju idealnu etiku pozadinu.
Organsko se ne radi zbog kratkoronog profita, ve predstavlja jasnu brigu
za budue generacije. Izbjegavanje eksploatacije, recikliranje materijala
nakon upotrebe, tednja energije, podrka lokalnim strukturama predstavljaju
neke od kljunih stavki organskog.

Uvoenjem principa Dobrih praksi niste daleko od toga da postanete

proizvoa organskog proizvoda. Kao to je gore navedeno, prije deklarisanja
proizvoda kao organskog, mora se izvriti certifikacija. Procedura je neto
birokratska u poetku, ali nakon rjeavanja poetnih formalnosti, godinji
posjet inspektora e potvrditi potivanje organskih propisa, podrazumijevajui
da su radne metode i materijali u skladu s propisanim uslovima. Period
konverzije u trajanju od najmanje jedne godine je obavezan da bi se osiguralo
da su sve mjere implementirane prije odobrenja. Na taj nain e organsko
biti primijenjeno i prihvaeno kao certificirano organsko.

Zbog trokova i operativnih rashoda, mali preduzetnici kao lanovi zadruge ili
zajednikog preduzea, mogu biti certificirani kao grupa. U tom sluaju se
mora uspostaviti sistem interne kontrole, osiguravajui da svi lanovi grupe
potuju pravila. Meutim, odreeni dio grupe treba biti kontrolisan i od strane
vanjskih revizora.

U zemljama (npr. u EU) unutar zakonodavstva o organskoj proizvodnji, nije

dozvoljeno deklarisanje organskih proizvoda bez zvanine certifikacije, i moe
se sudski procesuirati u sluaju nepridravanja. Uvoz organskih proizvoda iz
zemalja van EU, takoer je predmet certifikacije.

Strogo zabranjeno u organskom pelarstvu:

Koritenje APISTAN-a Pelinji vosak nepoznatog Konica od stiropora GMO obrada u blizini
(fluvalinate) kao podrijetla
varozocida

11
 Lanac kvaliteta

Isto kao to vrijedi za ostale lance, lanac kvaliteta je isto

toliko snaan koliko i njegova najslabija karika !

smjetaj pelinjaka / izvor

FAZA 1 nektara
zdravlje ivotinje
metode rada
IZGRADNJA KVALITETE alat i oprema
sposobnosti pelara
PRIMARNI PROIZVOD = NAJVII
KVALITET ZA VRIJEME VRCANJA
ETVA
VAENJE MEDA
D OTVOR, PROVJERA VLAGE
E
G OBRADA
FAZA 2 R HIGIJENA (ZAGAIVANJE),
A OUVANJE KVALITETE
RAZGRADNJA KVALITETE
D
A SKLADITENJE
C HIGIJENA, TEMPERATURA,
I TRAJANJE, IZLOENOST
J SVJETLU
A PUNJENJE
HIGIJENA, FILTRACIJA,
ZAGRIJAVANJE, MIJEANJE

Smanjenje kvaliteta je
bespovratno

12
12. Dobra Higijenska Praksa smjernice za pelara

Pelinji proizvodi treba da budu proizvedeni, preraeni, stavljeni u staklenke,

skladiteni i stavljeni u promet u higijenskom okruenju. Openito, dravni
zakon propisuje okvir za standarde i zahtjeve, kao i za kontrolu i monitoring.

12.1 Higijena u primarnoj proizvodnji

Nedostatak higijene u primarnoj proizvodnji dovodi do problema sa kvalitetom

u toku prerade. Postoje rizici od tetnog uinka zagaenja od praine u
sluaju otvorene buradi, prljavtine tokom privremenog skladitenja nastavaka
i proizvodnje pelinjih proizvoda u nesanitarnom okruenju (kao nrp. prljave
prostorije, ostave, direktni kontakti s podom), te zahrali ili nedovoljno oien
alat za skidanje poklopaca, alati, vrcaljke, prese, burad, ostali alati itd.

12.1.1 Proizvodnja meda

Med treba biti oien od bilo kakvih ostataka nastalih tokom tretmana protiv
tetoina ili bolesti. Potrebno je striktno se pridravati uputstva za upotrebu.
Sadraj vode u medu ne treba prelaziti 18%, osim u sluajevima specijalnih
vrsta (npr. vrijesak). Najmanje 2/3 saa mora biti poklopljeno. Tana mjerenja
su mogua samo upotrebom refraktometra. Posude za med i sae se ne
smiju postavljati direktno na pod. Moraju se osigurati isti higijenski uslovi pri
transportu od pelinjaka do prostorije za preradu meda. Otvaranje i
ekstrakcija se mora odvijati u strogo higijenskim uslovima. Med treba tei
izmeu dva mrena filtera. Izvrcani med ne smije se izlagati temperaturi vioj
od 40C (vie temperature i dugotrajno zagrijavanje uzrokuju znaajno
smanjenje svojstava meda. Takva oteenja se mogu lako otkriti mjerenjem
enzima i HMF sadraja). Nakon 24 sata, neistoa i ostaci voska (koje mogu
sadravati ostatke od tretiranja bolesti) e se pojaviti na vrhu kao sloj pjene,
koji se mora ukloniti. Prije punjenja, staklenke se moraju temeljito oistiti i
provjeriti da nema oteenja. Poklopci ne smiju pokazivati koroziju ili
oteenje. Izbjegavati upotrebu poklopaca stranih mirisa (npr. od sireta,
deterdenata i sl).

Pri dodavanju npr. oraha, pistacija ili pinjola medu, prethodno ih treba
provjeriti na zagaenje ili tetoine.
Burad za skladitenje mora biti namijenska za hranu, vrsto zatvorena.
Prostorije za skladitenje moraju biti hladne, suhe i tamne.

12.1.2 Proizvodnja polena

Hvatai polena od negalvaniziranog materijala bi trebali biti lagani za ienje

i dezinficirani.
Polen treba sakupljati iz konice najmanje jednom dnevno. Polen je lako
kvarljiv zbog svoje strukture i visokog sadraja vode. Rizik od upijanja
dodatne vlage dovodi do rasta plijesni i bakterija. Nakon hvatanja, polen treba

13
oistiti runo. Poeljno je da se ienje obavi ispuhivanjem. Kljuno je
suenje, hermetiko zatvaranje i uvanje na hladnom mjestu (+6C/ -18C).

12.1.3 Proizvodnja matine mlijei

Matina mlije sadri visoko vrijednosni protein i veoma je kvarljiva kada je

izloena temperaturama veim od 4C. Matinu mlije treba skupljati u
savrenim higijenskim uslovima (prostorije, stolovi, instrumenti) i skladititi
odmah, uz duboko smrzavanje (-18C). Nije doputeno ponovno smrzavanje
u sluaju odmrzavanja!

12.1.4 Proizvodnja propolisa

Propolis proizvodite sa specijalnim sakupljaima. Komadii propolisa uzetog

sa dijelova konice ili sa okvira mogu sadravati ostatke ranijih tretmana
lijekovima. Nije doputeno sakupljanje propolisa za vrijeme ili odmah nakon
tretmana veterinarskim lijekovima zbog visokog rizika kontaminacije
reziduama. Preraeni proizvodi od kontaminiranog propolisa mogu uzrokovati
zdravstvene tegobe za potroae.

12.2 Osnovni higijenski standardi

12.2.1 Proizvodnja / pogoni za preradu, tehnika oprema i alati

Pogoni i alati bi trebali biti dobro odravani i spremni za upotrebu. U sluaju

koritenja privatnih prostorija (npr. alata za pranje, staklenke, burad itd.)
potrebno je temeljito ienje i dezinfekcija :

1. Podovi treba da budu vrsti, bez praine i lagani za ienje.

2. Police i povrine namjetaja treba da budu netoksini, lagani za ienje, i
za sanitizaciju
3. Plafon i zidovi treba da budu bez praine, plijesni i raznih estica
4. Vrata trebada budu vrsto zatvorena
5. Ventilacija je kljuna u izbjegavanju kondenza i stranih mirisa Prozori za
ventilaciju treba da imaju mree za zatitu od insekata. Osvjetljenje treba
biti dovoljno da se moe uoiti neistoa ili prisustvo stranih tijela.
6. Potrebno je imati umivaonik sa pitkom vodom za pranje ruku i ienje
opreme, tekui sapun i jednokratne runike. Pristup toaletu ne smije biti
direktan!
7. Maine i pribori (alat za skidanje poklopaca, ekstraktor, filteri) treba da
budu od nehrajueg materijala i otporni na struganje laka!
8. Potrebno je obezbijediti prostoriju za presvlaenje. ista radna odjea
mora biti odvojena od svakodnevne odjee.
9. Bez kunih ljubimaca u prostorijama za preradu!

14
12.2.2 Osobna higijena

Obratiti panju na odravanje visokog nivoa osobne higijene: nositi ista

radna odijela i mijenjati ih esto. Kada se radi sa hranom, neophodno je imati
iste ruke. Za pranje ruku koristiti tekui sapun i jednokratne runike. Osoblje
koje boluje od dijareje, liajeva, otvorenih rana na rukama i licu ne smije
rukovati proizvodima. Ostale povrede pokriti vodootpornim zavojima.

12.2.3 ienje i dezinfekcija

Prostorije, maine, opremu i alate drati istima. Uklanjati prainu

toplom vodom, koristiti deterdente u umjerenim dozama. Dobro
oiene povrine posuivati papirnim ubrusima ili krpama za ienje.
Plastine etke su vre i lake za odravanje. Metle treba redovno
istiti i drati tako da vise.
Deterdenti se moraju drati podalje od hrane, u odvojenim
ormariima. Izbjegavati mogunost prenoenja mirisa deterdenata na
hranu. Kemikalije uvati samo u originalnim pakovanjima.
Dezinfekcija je neophodna nakon ienja u sluaju koritenja privatnih
prostorija ili postrojenja ili opreme koja je prethodno bila u dodiru sa
sirovom peradi, divljai, ribom, mesom, jajima itd. Za termiku
dezinfekciju koristiti vruu vodu (min. 85C tokom 2 - 5 minuta). Kod
dezinfekcije kemikalijama proitati uputstvo za upotrebu prije nego se
pone sa ienjem povrina pitkom vodom.
Potrebno je napraviti plan ienja i dezinfekcije svih prostorija i
opreme. Plan treba prikazati to, kada i pomou ega e se obaviti ta
procedura.

12.2.4 Primjer plana ienja

12.2.4.1 Dnevna proizvodnja: povrine, uestalost ienja i

dezinfekcija

Dnevno: radno mjesto, okolni zidovi, umivaonik

Nakon posla: male alatke, podmetai, pod
Sedmino: zidovi, vrata,
Mjeseno: friideri, hladnjae
Ako je potrebno: staklenke, metalni poklopci prije upotrebe, po
mogunosti koritenjem stroja za pranje posua, samosuenje

12.2.4.2 Povremena proizvodnja: Povrine, uestalost ienja i

dezinfekcija
Prije poetka rada: povrine, posude, burad, okolne zidove, male
alatke, podmetae, podove, vrata, prozore.

15
12.2.5 Kontrola parazita

Hranu skladititi na mjesta gdje nema rizika od zaraze tetoinama.

U sluaju nedovoljne ili propale kontrole: skloniti hranu koja sadri
parazite

12.2.5.1 Mjere predostronosti:

Optimalna istoa u prostorijama za skladitenje bez prosipanja

hrane kao to su med ili eer zbog privlaenja mrava, muica ili osa.
Zaepiti rupe i pukotine u zidovima.
Provjeriti da su sifoni otporni na glodavce
Mree protiv insekata na prozorima
Izbjegavati otvorena vrata. Vrata treba zatvarati gotovo hermetiki.
Zamke za insekte, poput UV svjetla, su efikasne protiv muha, osa i sl.
Redovno ienje !
Kontrola moljaca pomou feromona ili ljepljivih traka
Kontrola kupljene hrane na larve (orasi, suho voe)
Skladitenje pesticida (npr. mamaca) u odvojene prostorije, daleko od
djece ili kunih ljubimaca. Strogo sauvati i pratiti instrukcije za
upotrebu. U problematinim sluajevima moe se angaovati strunjak.

12.2.5.2 Plan kontrole parazita

Zabiljeiti lokacije (napraviti plan) zamki za mieve, takore, moljce,

uestalosti kontrole i mjere u sluaju pronalaenja. Npr. tetoina / akcija /
mjesto / uestalost / odgovorna osoba

Moljci: kontrola / obnoviti zamke u prostorijama za skladitenje

okvirova, u prostorijama za obradu
Letei insekti : UV zamke, mree za zatitu od insekata, ljepljive trake
u prostorijama za preradu i skladitenje
Kontrolisati ispravnost, mijenjati jednom mjeseno ili po potrebi.
Mievi / takori : zamke, zvune zamke, kutije za mamce u
prostorijama za preradu i skladitenje, kontrolisati ispravnost, mijenjati
jednom mjeseno ili po potrebi
Mravi: mamci, zaustavljanje najezdi u prostorijama za preradu i
skladitenje, izmjena mamaca po potrebi.

Preporuuje se izrada dokumentacije sa datumima, saznanjima i mjerama

kontrole, u obliku posebne brouure.

12.2.6 Evidencija o obukama

Obuke o higijeni su nune. Podaci se veinom dostave, a sadre ime

organizatora, datum, mjesto, ciljeve, trajanje obuke.

16
13 Uspostavljanje sustava samo-nadzora HACCP
(Procjena rizika i kritine kontrolne take)
13.1 Definicija i podruje primjene

Ovo je tehnika preventivnog upravljanja, koja upravljanjem i usmjeravanjem

svih koraka sistema proizvodnje hrane, identificira, ocjenjuje, i kontrolie
potencijalne opasnosti. Cilj joj je doprinijeti sigurnosti hrane za potroaa.
Podrazumijeva primarnu proizvodnju, preradu, izradu, pakovanje,
skladitenje, transport, distribuciju, tretman i komercijalizaciju.

Postoje tri tipa rizika: fiziki (npr. svjetlo, temepratura, prljavtina, ostaci
stakla), hemijski (ostaci deterdenata, veterinarskih lijekova, tekih metala),
mikrobioloki (mikroorganizmi, tetoine). Svi se mogu pojaviti u razliitim
podrujima: osobnom, tokom prerade i u higijeni objekta.

Nakon identifikacije potencijalnog rizika, potrebno je identificirati koliko je

znaajan taj rizik, te ukoliko se smatra kritinim, onda odrediti koje mjere treba
poduzeti da bi se rizik ili sprijeio ili smanjio njegov uticaj. Mjerenje kontrolnih
taaka i ocjenjivanje njihove adekvatnosti predstavlja vaan dio ukupne
procedure u HACCP planu.
Izvjetaj o vlastitom nadzoru: sistem vlastitog nadzora treba provjeravati i
prilagoavati te ga raditi u redovnim vremenskim intervalima, i kada god
dolazi do promjene u procesu prerade.

13.2 Mjere predostronosti

13.2.1 Identifikacija / definicija:

koraci
vezani rizici
mjere upravljanja
mjere kontrole
mjere zatite / ispravke

17
ematska ili ilustracija rasporeda procesnih koraka moe biti od pomoi
(pogledati primjer ispod)

Procjena rizika u proizvodnji meda

Take
Dio procesa Analiza rizika upravljanja/ Kontrolne mjere Zatitne / korektivne
biljeke o radnje
higijeni
Higijensko
Vrcanje Neistoe (pijesak, mravi, Optike uklanjanje/transport,
mirisi, sadraj vode) zatita od mrava, provjera
vlage

Praina, mirisi, estice, ra, Optike ista postrojenja, oprema

Ekstrakcija bakterijska kontaminacija od od INOX-a,
kunih ljubimaca, prljave ruke uklanjanje/edukacija o
ili odjea linoj higijeni
Vlanost Higrometar Dehumifikator
Filtriranje estice voska, neistoe Optike Filter s poklopcem
Optike, senzorske ista burad dozvoljena za
Punjenje Prljave staklenke/burad, ostaci koritenje za hranu,
ambalae stakla, praina, ra Higrometar prostorije, alati, lina
Vlanost higijena
Optike, senzorske Higijena prostorija
Temperatura >15C
Skladitenje Strani mirisi, vlanost, slabi Vlanost <60%
poklopci, tetoine dehumifikator, burad drati
vrsto zatvorena

13.2.2 Definicija taaka upravljanja

Take upravljanja su radni koraci koji smanjuju ili reduciraju opasnosti (npr.
kontrola sadraja vode) na prihvatljiv nivo.

13.2.3 Definicija graninih vrijednosti

i dozvoljena tolerancija odstupanja za svaki korak, i uslovi koji se moraju
ispuniti (polen mora biti suh da bi se izbjegla plijesan, kontrola se moe vriti
mjerenjem sadraja vode).

Korektivne mjere se primijenjuju odmah ukoliko su vrijednosti ispod ili iznad

graninih (npr. med je dobar za vrcanje kada ne prska iz saa kad se
protrese, ili jo bolje, provjeriti refraktometrom).

13.2.4 Definicija korektivnih mjera:

U sluaju da kontrola otkrije neodgovarajue granine vrijednosti, primjenjuju
se korektivne mjere: (npr. odgaa se vrcanje, otvaranje saa samo kad je
potpuno poklopljeno)

13.3 Primjer kritine kontrolne take

Proizvodnja losiona od propolisa

Higijenski rizik: nerastvorljive estice ostaju u rastvoru
Opasnost: ostaci drveta, metalne estice iz reetaka, mali ekseri mogu
uzrokovati povrede

18
Sigurnosne mjere: Provjeriti oteenja na papirnom filteru, upotrijebiti drugi
filter
Kritine kontrolne take: ukloniti propolis sa hvataa, staviti ga na duboko
zamrzavanje nakon ienja uginulih pela ili ostataka. Naginjanjem hvataa
propolis e se pretvoriti u mjehuri (paziti da povrina stola bude ista!),
provjeriti ponovo istou, te metalne ili drvene ostatke.
Smrviti smrznuti propolis i dodati prehrambeni alkohol (70 - 96%) u omjeru
1:2. Svakodnevno jako protresati najmanje tri sedmice, drati bocu na
tamnom mjestu. Koristiti papirne filtere kao cjedilo dva puta, prije stavljanja u
staklene boce sa oznakama, nepropusne za svjetlost. Tekuina mora biti ista
bez bilo kakvih neotopljenih estica.

13.4 Dokumentacija

Dokumentacija treba biti obavljena na uinkovit i razumljiv nain. Evidencija

treba sadravati najmanje

Nadzor taaka upravljanja koje se tiu sigurnosti proizvoda.

Obuke osoblja o higijeni
Uslovi skladitenja (temperatura, vlanost)
Mjere istoe i dezinfekcije
Mjere predostronosti i kontrole protiv tetoina

19
 14. Dokumentacijski prilozi

Tok nektara / Polena - Kalendar

Pelar / projekat ................................................................................. Kod br..................

Nektar / polen od samoniklih Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
biljaka

Od uzgajanih biljaka
O = Organski
C = Konvencionalni

Podaci o selidbi pela za godinu ...............

Procjena %
Period izvjetavanja Broj konica Lokacija (pogledati Vrsta meda nektara organskog Prinos /konica (kg)
Od ...... do......... mapu) porjekla

20
Tretman tetoina i bolesti Pelar / pelinjak ...................... god.........................

Datum/period Broj konica Dijagnoza Tretirano sa Nain Koliina / Porjeklo

tretiranja konici lijeka*

Pregled lijekova

Datum Vrsta / trgovaki naziv Na skladitu / prijem Upotreba / na skladitu

Prihrana

Datum/period Br.konica Kg/konici Vrsta prihrane Porjeklo* Koliina na zalihi

Pregled meda

Na zalihi / ulaz meda Izlaz meda / na zalihi

Datum Br. Vrsta Porjeklo* kg Br. datum Vrsta kg Upotreba/ Br.lota
vrcanja/kupovine konica meda lota meda klijent

Pregled voska

Na zalihi / ulaz voska Izlaz voska / na zalihi

datum Porjeklo* Kg satnih Kg vrstog datum Upotreba / kg
osnova voska klijent

*Vano je sauvati raune za sve kupljene stavke

21
 Evidencija o konici

Konica Br:

Porijeklo matice: ..................godina.....broj..........

Pelar / preduzee:..................

datum popunjenost sae s razvoj razmnoavanje med hrana tretiranje napomene

saa leglom

Evidencija o pelinjaku

Pelinjak broj.: .. Lokacija:

redni
datum broj postupak broj kg primjedbe / opaanja
konica vrcanja

22
 Pripremu i printanje ove broure su podrali Amerika
agencija za meunarodni razvoj (USAID) I vedska
meunarodna razvojna agencija (Sida) kroz projekt FARMA
(Fostering Agricultural Markets Activity).

FARMA Sarajevo FARMA Tuzla FARMA Banja Luka FARMA Cazin FARMA Mostar FARMA Trebinje
Kolodvorska 12 Marala Tita 34 A Krajikog korpusa bb uprija bb Buna bb Stepe Stepanovia bb
Phone. 033 722 090 Phone. 035 277 520 Phone. 051 327 530 Phone. 037 511 505 Phone. 036 480 935 Phone. 061 102 703
Fax.033 661 562 Fax.035 277 521 Fax.051 327 532 Fax.037 511 505 Fax.036 480 935 Fax.036 480 935
23