UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU AINSKI FAKULTET ISTONO SARAJEVO

TEHNOLOGIJA RECIKLAE
-RAZMATRANjE MOGUNOSTI KOMPROSTIRANJA BIOLOKI RAZGRADLJIVOG OTPADA-

Mentor: Student: Prof. Dr. Stojan Simi Gorica Sari I. Sarajevo, Decembar 2012.

SADRAJ: 1. UOPTE O KOMPOSTU................................................................................................... 2 2. ISTORIJA KOMPOSTIRANJA ........................................................................................ 2 3. KOMPOSTIRANJE U EUROPI I SVIJETU .................................................................... 3 4. SASTOJCI KOMPOSTA ................................................................................................... 4 4.1. Tvari koje se ne smiju kompostirati ............................................................................. 6 4.2. Tvari koje se mogu kompostirati ................................................................................. 6 4.3. pH vrijednost i C/N omjer............................................................................................ 7 5. HRANIDBENI LANAC-IVA BIA U KOMPOSTU ...................................................... 8 6. PROCEDURA KOMPOSTIRANJA .................................................................................. 9 6.1 Kako prepoznajemo zreo kompost.............................................................................. 11 6.2 Kako se koristi kompost.............................................................................................. 11 7. VRSTE KOMPOSTERA.................................................................................................. 11 7.1. Otvoreno kompostiranje............................................................................................. 11 7.2. Zatvoreno kompostiranje ........................................................................................... 12 7.3. Crvno kompostiranje.................................................................................................. 13 7.3.1. Kako izdvojiti gliste crva iz komposta.................................................................. 14 8. KOMPOSTIRANJE ZIMI................................................................................................ 15 9. GRIJANJE NA KOMPOST ............................................................................................. 16 10. NAJBOLJE VRIJEME ZA ZAPOETI KOMPOSTIRANJE ....................................... 17 10. ZAKLJUAK................................................................................................................. 19 11. LITERATURA................................................................................................................ 20 12. POPIS TABLICA ........................................................................................................... 20 13. POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 20

1. UOPTE O KOMPOSTU
Kompost je organska tvar koja se razlae i reciklira na gnojivo i preradivo tlo. Kompost je kljuni sastojak u ekolokoj poljoprivredi. Na najjednostavnijoj razini, proces kompostiranja jednostavno zahtijeva izradu odreene koliine zbijene ovlaene organske tvari (lie, otpada hrane), zatim se eka da se ostavljeni materijal pretvori u humus. Taj postupak traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Moderno, metodiko kompostiranje je "step by step" postupak, pomno praeni proces sa kontroliranim ulazom vode, zraka i materijala bogatih koji ugljikom i duikom. Dekompozicija ili degradacija je proces nastaje unitavanjem biljne tvari, dodavanjem vode i prikladnim postupkom

prozraivanja, tj. redovitim prekretanjem smjese koja na taj nain dolazi do potrebne koliine zraka. Crvi i gljivice e dodatno razbiti materijal. Aerobna bakterija upravlja kemijskim nitrate. Kompost moe biti vrlo bogat hranjivim tvarima. Koristi se najvie u vrtovima, za ureenje okolia i hortikulture, te u poljoprivredi. Kompost je sama po sebi korisna tvar za zemlju na mnoge naine, ukljuujui i kao tvar za odravanje tla a i kao gnojivo, dodatak vitalnih humusa ili humusnih kiselina, ali i kao prirodni pesticid za tlo. U ekosustavu, kompost je koristan za spreavanje erozije tla, iskoritavanje plodnosti zemljita i potoka, movarnu izgradnju, te pokrov za odlagalite. Organski sastojci namijenjeni za kompostiranje alternativno se mogu koristiti za proizvodnju bioplina putem anaerobne digestije. Anaerobna digestija je brzo pretekla kompostiranje u nekim dijelovima svijeta, ukljuujui ponajvie sredinju Europu, kao primarni nain za recikliranja i iskoritavanja korisnih ostataka otpada organske materije. procesom pretvorbe ulaznih elemenata procesa u toplinu, ugljini dioksid i amonijak. Amonijak se dalje pretvara kroz proces nitriranja pomou bakterije u biljne hranjive

2. ISTORIJA KOMPOSTIRANJA
Kompostiranje kao priznati oblik iskoritavanja u praksi see barem od ranog Rimskog Carstva od i cara Plinije Starijeg. Tradicionalno, kompostiranje je znailo gomilati organski materijal do sljedee sezone saenja, kada bi materijal dovoljno istrunuo da bude spreman za uporabu u tlu. Prednost ovakve metode nad nekim drugima je to da je potrebno malo vremena odnosno rada osobe koja kompostira jer se materijal prirodno i jednostavno uklapa u poljoprivredno tlo podruja umjerenih kima. Nedostaci (iz moderne perspektive) su ti to se taj prostor koristi za cijelu godinu, pa tako neki nutrijenti mogu biti isprani zbog
2

izloenosti padalinama, a organizmi i insekti koji mogu uzrokovati razliita oboljenja ne mogu se adekvatno kontrolirati. Kompostiranje je modernizirano poetkom 1920-ih godina u Europi kao sredstvo za organski uzgoj. Prvi industrijski pogon za transformaciju urbanih organskih materijala u kompost je bio postavljen u gradiu Wels-u (Austrija) 1921. godine. Jedni od najutjecajnijih osoba u zaetku proizvodnje i korienja komposta su Rudolf Steiner, osniva poljoprivredne metode poznate pod nazivom "biodinamika" kao i Annie France-Harrar, koji je imenovan od strane meksike vlade u svrhu pruanja pomoi i podrke njihovoj zemlji za osnivanje velike organizacije za proizvodnju humusa i borbe protiv erozije i degradacije tla od 1950.1958. Kompostiranje je uvezeno u Ameriku od strane razliitih sljedbenika ranih europskih kretanja ljudi, kao to su J.I. Rodale(osniva udruge organsko Vrtlarstvo), E.E. Pfeiffer (koji je razvio znanstvene prakse za biodinamiki uzgoj), Paul Keene (osniva farmi oraastih plodova u Pennsylvaniji), te Scott i Helen Nearing (koji su nadahnuli pokret "povratka na zemljite" 1960-ih). Sluajno, neke od tih linosti kratko su se susrele u Indiji - svi su bili vrlo utjecajni u SAD-u iz 1960-ih pa sve do 1980-ih. Danas postoje mnogi zagovornici teorije "brzog" kompostiranja vodei se idejom o ispravljanju "greaka" tradicionalnog kompostiranja. To se postie u kontoliranim uvjetima i kontinuiranim praenjem, dodavanjem potrebnih sastojaka, odravanjem odreene razine vlage te potrebnih koliina kisika uz potrebnu temperaturu za bru proizvodnju komposta.

3. KOMPOSTIRANJE U EUROPI I SVIJETU

Veliki broj drava unutar Europske Unije ve ima zakonom regulirano odvajanje otpada te recikliranje. Odvajanje korisnog otpada postao je unosan posao, posebno kada se u obzir uzme da se odvajanjem tedi na odvozu saniranju divljih odlagalita otpada. Kompostiranjem se organska tvar reducira na nekoliko nusprodukata, koji u tom procesu oslobaaju toplinu. Nusprodukti kompostiranja mogu biti veoma korisni. Plinove i toplinu moe se upotrijebiti kao izvor energije, koji e svakako doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena a kruti nusprodukt, humus, doprinosi zdravlju zemlje i bioraznolikosti. AUSTRIJA Oko 400,000 t bio-otpada i oko 200,000 t zelenog otpada prikupljeno je i pojedinano tretirano 2000.g. S jedne strane 7% Austrijskih kompostnih mjesta pokriva oko 50% kapaciteta za kompostiranje cjelokupnog bio-otpada, a s druge strane postoji veliki broj privatnih kompostnih mjesta od kojih 44% ima kapacitet vei od 500 t/godinje, to
3

predstavlja decentraliziranu strukturu Austrijskog odnosa prema bio-otpadu. Austrija ima 3 tvornice bio plina za kuni organski otpad, ukupnog kapaciteta 45000 t . Samo u Beu, od prikupljenog 101920 t biolokog otpada dobiven je kompost vrhunske kvalitete koji se koristi u zemljoradnji umjesto kemijskog gnojiva. V IC ARS K A U 2000.g prikupljeno je preko 641400 t bio-otpada koji je preraen u 107 velikih kompostnih postrojenja kapaciteta od oko 1000 t/godinje. 62% od ukupne mase preraeno je u kompostnim postrojenjima otvorenog tipa. Procjenjuje se da pored ovog broja godinje se preradi i do 300000 t bio-otpada na privatnim kompostnim kompostnim mjestima. SLOVENIJA Slovenija godinje proizvede oko 6,2 milijuna tona otpada, od ega je oko 12% bio-otpad iz poljoprivrede, umarije i drvne industrije. Postoji 13 odlagalita otpada sa mogunou separativnog odlaganja otpada. Kompostna postrojenja u Sloveniji godinje proizvedu 14000 t komposta, ivotinjski otpad sa farma koristi se u energetskim postrojenjima i tvornici cementa, njihova koliina je i do 70,000 t godinje. NEW YORK NY ima gotovo 19 milijuna stanovnika. Ako svako kuanstvo prosjeno proizvede oko kilogram organskog otpada na dan, nastaje vrlo velika koliina biootpada za kompostiranje. Grad NY provodi nekoliko programa recikliranja koji su krenuli 1986. : kako reciklirati bioloki otpad, papir, plastine boce i sl. Svi graani NY zakonom su obavezni odvojeno odlagati otpad, a kazne za nepotivanje ovog zakona se penju i do 500$. Danas Department of sanitation preradi prosjeno preko 47000 tona organskog materijala godinje od ega je 20.000 tona lia, 7500 tona hrane, 2500 tone boinih drvaca 10.000 tona pokoene trave i procjenjuje se na oko 7.000 tona granja od proljetnog obrezivanja drvea.

4. SASTOJCI KOMPOSTA
Kompostiranje zahtjeva etiri jednako bitna elementa za efektivnu proizvodnju: UGLJIK (C) - za energiju, mikrobna oksidacija ugljika proizvodi toplinu, ako je ukljuena u za to predvienim koliinama. Visoke koncentracije ugljika u materijalu imaju tendenciju da isti bude suh i smee boje.

DUIK (N) - za rast i razmnoavanje vee koliine organizama, te za oksidaciju ugljika. Materijali bogati duikom imaju tendenciju da budu zelene boje (ili areni, kao to su voe i povre) i vrlo vlani. KISIK (O2) - potreban za oksidaciju ugljika i za proces raspadanja. VODA (H2O) - potrebna za odravanje aktivnosti raspadanja, u adekvatnim koliinama ne uzrokuje anaerobne uvjete. Pravilno odreeni omjeri navedenih elemenata e pruiti korisnim bakterijama hranjive tvari koje su im potrebne za zagrijavanje hrpe. U tom procesu puno vode iz hrpe e ispariti (u obliku magle), a kisik e brzo biti potroen, uzrokujui time potrebu da se aktivno upravljanje hrpom. to sama hrpa postaje toplija potrebno je dodavati vie kisika odnosno vode. Odnos koliine vode i zraka je krucijalna za zadravanje optimalne temperature (50C 70C), sve dok se materijal odnosno hrpa ne stisne. U isto vrijeme, previe zraka ili vode usporava sami proces, kao i previe ugljika (ili premalo duika). Najuinkovitije kompostiranje se ostvaruje optimalnim omjerom ugljika i duika. Gotovo sve biljne i ivotinjske tvari sadre i ugljik i duik, ali iznosi koji se u istima nalaze variraju. Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, vonjaka, itd. (Tabela 1). Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Tabela 1 Organski otpad osobine
ORGANSKI OTPAD Drvenasti otpad iz vrta, npr usitnjeno granje drvea, grmlja, prue Zeleni, svjei biomaterijal iz vrta npr pokoena trava, ostaci biljaka i cvijee Kuhinjski biootpad npr ostaci povra, kora voa Lie drvea, slama Pluto, ljuske oraha, eeri OSOBINE Nije hranjiv, suh, omoguuje bolju strukturu kompostne mjeavine Hranjiv, srednje do vrlo vlaan Hranjiv, vrlo vlaan do mokar Nije hranjiv, suh... Nije hranjiv, suh, teko razgradiv, omoguuje strukturiranje kompostne mjeavine

Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je duikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamasti sadri vie ugljika i nije hranjiv. - Biootpad bogat DUIKOM kuhinjski biootpad (ostaci voa i povra, aja, talog

kave...), vrtni biootpad (pokoena i prosuena trava, korov, ostaci biljaka i cvijea ...) - Biootpad bogat UGLJIKOM: lie, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice...

4.1. Tvari koje se ne smiju kompostirati

- Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lie oraha, bolesne biljke; - Kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlae takore), meso, kosti... - Ostalo: velike koliine novinskog papira, asopisa u boji, pelene, psei i maji izmet, izmet openito, ostaci duhana, sadraj vreica iz usisivaa, pepeo kamenog i smeeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadraja tekih metala)... - Na kompos ti te nikako ne smi jemo stavlj ati otpatke koji sadr e: kemikalije npr. stare lijekove, ulja, plastinu ambalau, bojano i impregnirano drvo, stiropor... Dosadanja iskustva pokazuju da mjeavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmijea oko dvije treine vlanog, zelenog, hranjivog materijala i jednu treina smeeg, suhog i manje hranjivog.

4.2. Tvari koje se mogu kompostirati

Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, vonjaka... Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastinoj posudi. Posudu praznimo to ee, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlaemo u blizini mjesta gdje emo postaviti kompostnu hrpu ili komposter. Pokoenu travu rairimo u tankom sloju da se prosui. Granje, drvenaste ostatke i suho lie sloimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj nain organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo mijeati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je duikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadri vie ugljika i nije hranjiv. Biootpad bogat DUIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voa i povra, aja, talog kave...), vrtni biootpad (pokoena i prosuena trava, korov, ostaci biljaka i cvije
6

...) Biootpad bogat UGLJIKOM: lie, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice... Iskustvo pokazuje da mjeavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmjea oko dvije treine vlanog, zelenog, hranjivog materijala i jednu treina smeeg, suhog, i manje hranjivog. Omjer C:N ( ugljik:duik) vrlo je vaan za proces fermentacije i pretvorbe komposta. Omjer C:N ulaznog materijala treba iznositi cca. 20-30: 1 CN odnosi razliitih organskih tvari koje slue kao komponente mase za kompostiranje. Tabela 2 pH vrijednost i C/N omjer Materijal Papir Piljevina Drvo-borovina Slama Lie Leguminoze Kuhinjski ostaci Stajski gnoj Kokoiji gnoj Gnojovka Pokoena trava Vrtni otpad Voni otpad Ugljik C 175-500 250-500 725 48-125 30-60 40-50 11-20 20-30 10 5-13 12 20-60 13-35 Duik N 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

4.3. pH vrijednost i C/N omjer

pH vrijednost treba biti u rasponu od 7 do 9. Na poetku procesa kompostiranja, pH vrijednost se smanjuje na vrijednosti do 6,5 pH, jer su vie organske kiseline formirane, formira se ugljini dioksid (CO2) i duik. pH vrijednost se ponovno poveava tijekom procesa razgradnje. Omjer ugljika i duika u kompostnom materijalu je vaan za razmno avanje mikroorganizama, a time i stope razgradnje. Mikroorganizmi trebaju duik za formiranje novih stanica tvari. Postoji li viak duika, C / N omjer je preuzak i to moe dovesti do formiranja amonijaka (NH3), to je takoer nepovoljno za pH vrijednost. U sluaju da su slama ili piljevina s visokim sadrajem ugljika, malo duika u kompostni materijala moe biti dodano. C / N omjer od 20:1 do 25:1 se pokazao kao najuinkovitiji za proces proizvodnje komposta.

etiri skupine mikroorganizama su glavni akteri kompostiranja: Heterotrofne bakterije Kolonizirane aktinomicete Gljive Protoza P roces de gr adacij e op en it o se mo e opisat i pom ou sl jedee formul e: C10H15O6 + N10O2 10CO2 + 6H2O + N3 + 4900 kJ, gdje je C10H15O6 primjer organskog materijala. Procesom se oslobaa toplinska energija u iznosu od 4900 kJ. Koliina vode i ugljinog dioksida koja nastane i koliko kisika se konzumira, moe se ilustrirati empirijskom formulom. Kompostiranje moe unititi patogene ili neeljeno sjemenje. Dezinfekcijske kvalitete kompostiranja su poeljne gdje postoji velika vjerojatnost patogena, kao to je to u sluaju s gnojivom.

5. HRANIDBENILANAC-IVA BIA U KOMPOSTU

U kompostnoj hrpi se, isto kao i u prirodi, dogaa ista stvar: pretvorba visoko organiziranih, sloenih organskih tvari (ugljikohidrati, proteini, masnoe - ulja, i dr. sastavni dijelovi ive stanice) u neto jednostavnije (ugljini dioksid, voda, humusne tvari, duini spojevi, minerali). Ugljini dioksid, voda i jednim dijelom duik, ponovo postaju dio globalne izmjene tvari u prirodi, dok humus i minerali ostaju na mjestu pretvorbe, u zemlji, bolje rei u dijelu tla gdje su dostupni i osiguravaju hranu ivim organizmima. to u prirodi odumre, odnosno obavi svoju ivotnu funkciju, prvo lei i pokriva gornji sloj tla. To je osnova prehrane mnotva mikroorganizama i malih ivotinja (gliste, puevi, stonoge, muhe, larve raznih kukaca...). Svi ive od toga to mi, ljudi, smatramo otpadom. Male ivotinje ne stvaraju samo neposredno sloj humusa, one imaju zadatak ustinjavanja i mijeanja gornjeg sloja tla. Takoer, sve one proizvode izmet koji pod djelovanjem mikroorganizama takoer ulazi u humus. Bakterije su osnovna hrana npr. protozoama (ivotinjski jednostanini organizmi kao ameba). Mikrogljivice su hrana raznim malim kukcima kojima se, opet, hrane mievi,stonoge... Tako se put nastavlja i povezuje.
8

Aktivnost organizama u gornjem sloju tla je ureen dnevnim ili godinjim ritmom. Meutim, pri mrazu ili sui dolazi do zastoja. Kompostna hrpa nije nita drugo nego priroda u malom, koju je ovjek stvorio zbog potrebe za iskoritavanjem biolokog otpada i njegovom brzom pretvorbom u humus. Tu se, takoer, pojavljuju isti organizmi koji djeluju ubrzano, ali u vremenskom redoslijedu, dok se u prirodi sve odigrava istovremeno. Ako sve dobro usitnimo, izmijeamo i navlaimo, mikroorganizmi imaju idealan prostor za razmnoavanje i odmah se daju na posao. U fazi hlaenja, jo vie u fazi pretvorbe dolazi do prisustva malih ivotinja. Gliste se mogu brzo razmnoavati jer imaju idealne uvjete. U prirodi imaju slobodan pristup sva iva bia, hranidbeni lanac je savreno povezan. To nije sluaj s naom kompostnom hrpom. Naravno, to e se promijeniti kad kompost promijeamo sa zemljom i kad postane dio prirodnog sustava. Najbolje je dobro spravljen kompost puno vie od samog organskog gnojiva. upotrijebiti ga dok su jo mikroorganizmi i male ivotinjice aktivne i pune ivota. Jo se jednom pokae da je

6. PROCEDURA KOMPOSTIRANJA
Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruenja tvari u prirodi, tj. od

biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj nain odgovorno i aktivno sudjelujemo u rjeavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu treinu svojih otpadaka. Tako pridonosimo: -smanjenju volumena otpada i rastereenju odlagalita -smanjenju trokova odlaganja otpada -smanjenju oneienja tla, vode i zraka -poveanju kakvoe tla -poveanju kakvoe okolia ODRE IVANJE MJESTA ZA KOMPOSTIRANJE napravi se komposter od drveta, cigle ili ice proizvoljnog, eljenog oblika prilikom izrade voditi rauna da stranice kompostera imaju upljine radi prozranosti poeljno je da komposter bude postavljen na zemlji komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl. kako bi ga zatitili od vremenskih utjecaja na dno kompostera staviti sloj suhe materije - sijeno, slamu, granje, suho lie, itd.
9

PUNJENJE KOMPOSTERA poinje odvajanjem i prikupljanjem organske materije i to: vlane materije npr. iz kuhinje - ostaci voa, povra, talog kave... suhe materije - piljevina, lie, granice, suha trava itd. PRILIKOM PUNJENJA KOMPOSTERA sav organski otpad bi se trebalo usitniti na veliinu palca radi bre razgradnje voditi rauna o odnosu vlane i suhe materije ODR AVAT I V LA N IM treba voditi rauna o vlanosti komposta u kompostu ne smije biti ni premalo ni previe vlage da je dovoljno vlage moe se provjeriti stiskom komposta u ruci: ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga namoiti vodom ili dodati svjeeg vlanog materijala i ponovo formirati hrpu ako je kompost pljesniv ili ako curi voda pri stiskanju grudvice tada ima previe vode, treba dodati suhe materije i izmjeati KADA JE KOMPOSTER PUN izvaditi sadraj kompostera, promijeati, formirati hrpu i pokriti je nakon tri tjedna hrpu ponovo promijeati i ponoviti to nekoliko puta to ee mijeamo, vrijeme do gotovog humusa e biti krae prilikom mijeanja provjeravati vlanost komposta i prema potrebi preduzeti odgovarajue korake GOTOV KOMPOST kompost je zreo nakon 6 - 10 mjeseci gotov kompost prosijati, a sitni dio moe se koristiti kod uzgoja razliitih biljaka voa, povra, cvijea ostatak krupne materije vratiti u komposter zreli kompost ima miris kao i umski humus

10

6.1 Kako prepoznajemo zreo kompost

Ovisno o vrsti i koliini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od est mjeseci do godine dana od biolokog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednaenog je izgleda, tamnosmee do crne boje, mirie na umsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo vie poetni biomaterijal, osim ponekih tee razgradivih dijelova, poput kotica voa, ljuski oraha, komadia drva.... Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili mirie na gljive. U njemu se mogu nai ostaci lako razgradivih tvari poput lia, ostataka povra i sl. Takav kompost mora jo neko vrijeme odleati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.

6.2 Kako se koristi kompost

Kompost koristimo kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljavanje kvalitete tla. U proljee ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogunosti lagano izmijeamo s povrinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati jer ga time guimo. Ako ga koristimo za uzgoj lonanica i balkonskog cvijea, moramo ga u podjednakoj koliini izmijeati sa zemljom iz vrta ili s prologodinjom zemljom iz lonaca. Tijekom cijele godine moemo u lonce dodavati pomalo komposta. Koliina komposta koju emo upotrijebiti u naem vrtu ovisi o vrsti povra koju sadimo. Razliite kulture imaju razliite potrebe za hranjivi tvari

7. VRSTE KOMPOSTERA

7.1. Otvoreno kompostiranje

Najjednostavnije je organski otpad sloiti na hrpu (slika 1). Hrpa bi trebala biti najmanje visoka oko 1-1,5m, isto toliko iroka, a duina hrpe ovisi o koliini materijala koji imamo na raspolaganju. Ako su vrt i okunica prostrani, rauna se da za kompostite treba odvojiti oko 10% povrine. U kuanstvima s malim brojem lanova i malom okunicom obino nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojee hrpe, pa biootpad moemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, ice ili cigle. Tako tedimo prostor, a
11

vrtu i kompostitu osiguravamo uredan izgled. Za ovakav nain kompostiranja u vrtu treba predvidjeti povrinu od najmanje 3-4 m. Kompostiranje u hrpama omoguuje laki pristup kompostnom materijalu te lake preokretanje i kontrolu vlanosti i prozranosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome to zauzima vie mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trgovina.

Slika 1 Kompostne hrpe

7.2. Zatvoreno kompostiranje

Toplinsko kompostiranje i tzv. brzo kompostiranje spadaju u zatvorene vrste kompostiranja te su samim time pogodne za male sustave kompostiranja poput vrtova ili privatnih kuanstava. 1. Brzo kompostiranje danas u komercijalnoj prodaji moemo nai dvije vrste posuda za malo kompostiranje. To su metalna (slika 2) odnosno posuda od umjetnog materijala (plastika) sa odvojivim poklopcem (slika 2).

12

Slika 2 Metalna i plastina posuda za kompostiranje

2. Toplinsko kompostiranje -

tzv. termo-komposteri obloeni su izolacijskim slojem koji

slui tome kako bi se i pri niskim vanjskim temperaturama zadrali najbolji mogui uvjeti za razvijanje kompostne smjese i odravanje uvjeta za proces truljenja materijala.

Slika 3 Termo komposteri

7.3. Crvno kompostiranje

U svakom kopostnom materijalu se mogu pronai crvi, no kod ovakve vrste

kompostiranja crv se ubacuje s namjerom. Crveni crv, (slika 4) poznat i kao kompostni odnosno kini crv ili glista, dnevno moe pojesti koliinu hrane u iznosu od jedne i pol vlastite teine. Pri povoljnim uvjetima, tj. idealnim iznosima vlage i temperature crv se razvija jako brzo i postaje vei. Crv e svojom aktivnostima u kompostu izazvati mrviastu struktur
13

komposta te e svojim kretanjem povoljno djelovati na razvoj kompostnog materijala, jer e kretanjem crva prolaz i apsorpcija vode i kisika u kompostu biti idealni. Ovakvi se crvi posebno uzgajaju za namjenu da se koriste za proizvodnju i odravanje komposta, te se kao takvi mogu nai u prodaji za upotrebu pri izradi tzv. prve generacije kompostnog materijala u odreenom kompostoru. Pri ovakvoj vrsti kompostiranja mogue je koristiti nekoliko vrsta kompostora odnosno komora za kompostiranje, no potrebno je obratiti pozornost na temperaturu u istima koja u idealnim uvjetima iznosi 25C u kojima crv moe raditi eljene aktivnosti.

Slika 4 Crveni crv-kina glista

7.3.1. Kako izdvojiti gliste crva iz komposta

Gliste su najbolji proizvoai prirodnog gnojiva koji se koristi u cvjearstvu, povrtlarstvu i ima iroku primjenu u poljoprivredi. Biljne ostatke i ivotinjski stajnjak gliste koriste kao hranu, preraujui ga na taj nain u humusne grudice. U trenutku kada je proizvodni proces zavren, tj. kada gliste vie nemaju dovoljno hrane,potrebno ih je
14

izdvojiti iz zrekog komposta i premjestiti u svjeu kompostnu hrpu. Hrpu prekrijemo mreom sitnih okana, ali ipak dovoljno velikim da gliste mogu prolaziti. Mreicu prekrijemo slojem svjeeg, usitnjenog i dobro izmjeanog biljnog otpada. Moemo umjeati i malo stajnjaka, ukoliko ga ima. Budui da gliste uvijek idu za hranom od dna prema gore, proi e kroz mreu i ui u svjei sloj. Nakon dva do tri tjedna vei dio glisti bi ve trebao biti preseljen. Mreicu zajedno s glistama odvojimo od stare kompostne hrpe a potom gliste umijeamo u novu hrpu ili ih ubacite u komposter.

8. KOMPOSTIRANJE ZIMI
Mikroorganizmi stvaraju dovoljno topline da temperatura u sreditu kompostne mase nikada nee pasti ispod nule. Dakle, moemo isto kao i ljeti, organske ostatke iz kuhinje, uz dodatak odreene koliine sjeke, dodavati na kompostnu hrpu ili komposter. Kod temperatura ispod 10C razgradnja je usporena, tako da moda nee vidjeti promjene na biolokim ostacima. No, to ne igra nikakvu ulogu, jer kad u proljee vanjska temperatura ponovno poraste, mikroorganizmi postaju aktivniji i nastavljaju razgradnju zimi skupljene kompostne mase. Meutim, ako kuhinjske ostatke samo odlaemo i skupljamo bez da ih usitnimo i izmijeamo sa sjekom, pri niskim temperaturama e se na neki nain konzervirati, a u proljee poeti trunuti, to svakako elimo izbjei. Kada temperature padne jako ispod nule, kompostnu hrpu ne treba dirati, jer ju tako hladimo i onemoguavamo stalnu temperature koja je potrebna mikroorganizmima da nastave tijek razgradnje. Tijekom hladnog zimskog razdoblja i temperature ispod nitice, mikroorganizmi se sele u dublje slojeve kompostne hrpe gdje e hibernirati i preivjeti zimu. Kompostnoj hrpi ipak moemo pomoi da se ne smrzne, kada teperatura ipak padne znatno ispod nule. Napunimo velike plastine boce s vrelom vodom, dobro zaepimo i stavimo u kompostnu masu. One e dati potrebnu toplinu, potai mikroorganizme na rad pa e se razgradnja komposta nastaviti. Taj postupak moemo jo nekoliko puta ponoviti. Time emo ubrzati dobivanje zrelog komposta u proljee. Ako se kompostna masa ipak smrzne, jer mikroorganizmi nisu imali dovoljno mikroorganizmi vjerovatno hrane da podignu temperaturu iznad nule, nee preivjeti, tada je potrebno saekati ljepe vrijeme i

porast temperature. Kada doe proljee potrebno je kompostnu hrpu pretresti i prorahliti, dodati suhog ili vlanog materijala ( po potrebi) materijala i nastaviti kompostirati.

15

9. GRIJANJE NA KOMPOST
Japanski arhitekti Bakoko doli su na ideju da projektiraju malu okruglu ajnu kuicu, koja e ujedno sluiti i za kompostiranje. Arhitekti su odluili iskoristiti temperaturu koja se razvija tijekom kompostiranja za zagrijavanje prostora koji je dizajniran kao tradicionalna japanska vrtna kuica za ritualno ispijanje aja.

Slika 5 Okrugla ajna kuica za kompostiranje

Vanjsko oploje sadri niz spremnika za kompostiranje. U njih se s gornje strane ubacuju otpatci iz vrta, trava, suho lie i drugi materijali organskog porijekla, a s donje strana se preuzima kompost. Tokom faze razgradnje, temperatura u sreditu komposta moe dostii i vie od 60C, od ega e se zagrijavati mali unutarnji prostor koji je, zahvaljujui transparentnome krovu, osvijetljen prirodnom svjetlou.

Slika 6 Vanjsko oploje kuice 16

Slika 7 Nain zagrijavanja unutranjeg prostora

Arhitekti smatraju da se njihov projekt najbolje uklapa u gradske parkove, gdje moe biti mjesto odmora i okrjepe, a istovremeno je materijal za grijanje organski otpad na dohvat ruke.

10. NAJBOLJE VRIJEME ZA ZAPOETI KOMPOSTIRANJE

Najbolje vrijeme za poetak kompostiranja bilo je juer. Slijedee najbolje vrijeme je danas! Potrebno je samo jedno, a to su slijedee etiri stvari: da to elite, da imate gdje, da imate to i da znate kako. Dakle, kompostirati se moe zapoeti uvijek, u svako doba dana i godine. Bilo koji trenutak da odaberemo, u bilo kojem godinjem dobu da zaponemo, uvijek je dobro, jer na taj nain pomaemo i slijedimo prirodne zakone, smanjujemo koliinu smea za odvoz i odlaganje a sebi inimo zadovoljstvo jer vraamo zemlji ono to je iz nje poteklo i hranimo nae biljke gnojivom koje smo sami proizveli. U proljee imamo obilje svjeeg materijala trava, sezonsko cvijee, ostaci od orezivanja voa, vinove loze, ukrasnog grmlja i ostaci voa i povra iz kuhinje. Kompostna hrpa sloena u oujku ili travnju, dobro izmijeana prema pravilima kompostiranja, ve u srpnju daje prve koliine svjeeg komposta. Nakon prosijavanja, kako bi se izdvojili krupniji, drvenasti i jo neraspadnuti dijelovi, svjei kompost moete koristiti za nastiranje oko rajice Idrugog povra. Ostaci od prosijavanja dobro e posluiti kao dodatak novoj kompostnoj hrpi.
17

U ljeto su na raspolaganju slatki plodovi i svjee povre, lubenice i dinje, mladi kukuruz i tikvice i ostaci iz kuhinje. Nedostatak tvrdog, drvenastog materijala moe donekle zamijeniti pokoena i prosuena trava, komadii papirnatih kutija za jaja, ljuske oraha i drugih kotunjiavih plodova. Zbog slatkastih sastojaka mogua je pojava vonih muica, pa je dobro da kompostnu hrpu prekrijete slojem vrtne zemlje. U jesen, imamo najvie biljnog materijala za slaganje kompostne hrpe: lie, travu, stabljike povra i cvijea, ostatke od pripreme zimnice (kupus, paprika, rajica) i uobiajene ostatke voa i povra iz kuhinje. U jesen se moe sloiti prilino velika hrpa ili napuniti komposter oko 500 600 litara. Uz pridravanje pravila kompostiranja, i ako zima nije previe hladna i suha, u proljee moete dobiti prve koliine svje eg komposta. U proljee sve ide puno bre, a jesen i zima su malo usporeni. Meutim, za zreli kompost i onako treba 10 12 mjeseci, kako bi zavrili svi bioloki i kemijski procesi i kako bi kompost mogli koristiti za sobno cvijee, zahtjevnije i osjetljivije biljke. Zima je doba mirovanja i nema ostataka biljaka u vrtu i travnjaku. Na raspolaganju imamo samo ostatke iz kuhinje (ljuske krumpira, luka, mrkve, i drugog povra, ogriske jabuka i slino). U jesen treba pripremiti malo suhog lia i usitnjenih granica kako biste ih mogli mijeati sa kuhinjskim ostacima. Nikada nemojte kuhinjske ostatke istresati na hrpu bez da im dodate tvrdog, strukturnog materijala. Pri niskim temperaturama masa e se zamrznuti, a nakon otapanja, u proljee, iznenadit e nas vrlo neugodni mirisi a sadraj e liiti na sve drugo samo ne na kompost. Zimi moete slagati biljne ostatke na ve ranije zapoetu hrpu ili nastaviti puniti komposter. Prilikom svakog dodavanja, vilama umijeajte svjeu masu u povrinski sloj na hrpi ili u komposteru. U svim godinjiim dobima kompost treba drati pokrivenim (nikako ne najlonom u obzir dolazi samo polupropusni pokriva, bila to zemlja, lie, trava, karton ili toptex) jer mikroorganizmi ne vole danje svjetlo i bolje rade u tami. Takoer treba brinuti da kompost bude optimalne vlanosti (poput iscijeene spuve!) te da masa ne bude zbijena, jer bi se mogli stvarati plinovi neugodnog mirisa.

18

10. ZAKLJUAK
Kompostiranje se isplati. Tko se samo malo potrudi, doprinosi smanjenju koliine kunog otpada ali dobiva i vrijedne sirovine za novi ivot i bogat urod. Sa hrpom komposta svaki vrtlar iz hobija moe pridonijeti rjeavanju ekoloih problema. Treina naeg kunog otpada moe se ponovo upotrijebiti na licu mjesta kompostiranjem. Sitne ivotinjice u tlu, bakterije i gljive ulaze u kompost, probavljaju otpad u humus koji je osnova za rast biljaka. Fino usitnjeni biootpad omoguava i bru razgradnju. Od uporabljenih sirovina ovisit e i kakvoa komposta. Gotovo sav organski, vrtni i kuhinjski otpad moe se ponovo uporabiti, ukoliko ne sadri tetne tvari. Za proces pretvorbe mikroorganizmi trebaju dovoljno zraka, stoga kompostna hrpa treba biti prozrana i optimalno vlana. Ne bi trebala biti via od 150 cm, jer moe doi do zaguenja uslijed teine.

19

11. LITERATURA
[1] ****http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm [2]**** http://de.wikipedia.org/wiki/Kompost [3] ****http://www.sunce.org/index.php [4]http://pogledaj.to/drugestvari/grijanje-na-kompost/ [5] C. R., Rhyner, L. J.Schwartz, R. B.Wenger and M. G.Kohrell, Waste management and resource recovery. Boca Raton, FL: Lewis Publisher(1995). [6] P.H. Brunner, L. Morf, H. Rechberger, Thermal Waste Treatment A Necessary Element for Sustainable Waste Management in Solid Waste: Assessment, Monitoring and Remediation, edited by I. Twardowska, Elsevier, Amsterdam (2004) (703-805). [7]**** http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm

12. POPIS TABLICA

Tabela 1 Organski otpad osobine............................................................................................................. 5 Tabela 2 pH vrijednost i C/N omjer ........................................................................................................ 7

13. POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1 Kompostne hrpe ........................................................................................................................ 12 Slika 2 Metalna i plastina posuda za kompostiranje............................................................................ 13 Slika 3 Termo komposteri ..................................................................................................................... 13 Slika 4 Crveni crv-kina glista .............................................................................................................. 14 Slika 5 Okrugla ajna kuica za kompostiranje..................................................................................... 16 Slika 6 Vanjsko oploje kuice .............................................................................................................. 16

Slika 7 Nain zagrijavanja unutranjeg prostora ................................................................................... 17