Biootpad, kompostiranje i kompost

Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. ini gotovo treinu kunog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad bioloki prerauje na mjestu njegovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a znai aerobnu razgradnju biootpada pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost, kao konani produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozranost tla, zadrava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to mogue (vonjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene povrine, poljoprivredna, stoarska i umarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, trnice, groblja, kole, djeji vrtii, stambeni i drugi objekti). Posebno veseli kada kompost koristimo za poveanje kvalitete vlastitog vrta, cvjetnjaka ili travnjaka.

Kruni tok biootpada

Biootpad i kompostiranje
Iskoristite otpad iz kuhinje i vrta!

- Jeste li znali da biootpad ini gotovo treinu Vaeg kunog otpada? - Jeste li znali da je biootpad sirovina za dobivanje komposta? - Jeste li znali da je kompost koristan dodatak tlu? _________________________________________ Proizvodite kompost iz vlastitog biootpada. Ostvarit ete korist i zadovoljstvo.

Odvojeno skupljanje biootpada u gradu to se moe kompostirati?

Moe se kompostirati: - kuhinjski otpad (ostaci i kora voa i povra, ljuske jaja, talog od kave, vreice od aja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.) - vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijee, granje, otpalo lie, otkos trave i ivice, zemlja iz lonanica, ostaci voa i povra i sl.); - ostali biootpad (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male koliine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci). Ne mogu se kompostirati: - tekui ostaci kuhane hrane, - meso, riba, kosti, koa, - mlijeni proizvodi, ulja i masti, - pepeo, ambalaa, guma, opasni otpad, - obojeni i lakirani drveni otpad, - papirnati i stakleni otpad, - odjea, cigarete i dr. Podrunica istoa Radnika cesta 82 , 10000 Zagreb tel. 01 6146 400, e-mail: cistoca@cistoca.hr, www.cistoca.hr Ono je mogue: *U smeim spremnicima, postavljenim uz stambeni objekt skuplja dolazi po biootpad i odvozi ga u kompostanu; *Odvojeno skupljeni biootpad graani donose u reciklano dvorite (manje koliine) ili u kompostanu; *Organiziranjem prigodnih prikupljanja biootpada (boina drvca, otpalo jesensko lie, proljetna i zimska rezidba). U kuanstvima biootpad treba odlagati u posude od oko 10 l, s poklopcem, te prazniti ih barem jednom u 3 dana. U smee spremnike dozvoljeno je odlagati: Kuhinjski, vrtni ili zeleni otpad i ostali biootpad. Recikliranje biootpada je najzahtjevniji projekt recikliranja, jer svi moraju slijediti stroga pravila. Osigurava najvee pozitivne prinose zatiti prirode.

uvajmo okoli, oblikujmo budunost

BIOOTPAD I KOMPOSTIRANJE Kompostiranje u svom vrtu

Proizvodnja komposta iz vlastitog biootpada korist i zadovoljstvo. Po vrijednosti se izjednaava s postupcima za izbjegavanje i smanjivanje koliina otpada. Najbolji pomagai su djeca. U procesu kompostiranja sudjeluju: - Makrofauna organizmi veliine 2 20 mm usitnjavaju substancu, ime se poveava obujam i rahlost tla; - Mezofauna organizmi veliine 0,2 2 mm sudjeluje u razgradnji biootpada; - Mikroorganizmi razgradnja biootpada. Uspjeno kompostiranje osiguravanje optimalnih ivotnih uvjeta za spomenute organizme. Optimalni uvjeti su: - Dovoljno razliitog, bioloki lako razgradivog biootpada (organizmima jami hranu); - Stalna i dostatna vlanost (prevelika koliina vode zatvorit e zrane prolaze, aerobni organizmi ugibaju, zastoj procesa, brzo razvijanje anaerobnih organizama i pojava neugodnog mirisa) provjera vlanosti metodom knedle; - Dostatna koliina zraka (neugodan miris je znak da nema dovoljno zraka, prozraivanje hrpe postie se prevrtanjem i mijeanjem te dodavanjem strukturnog materijala: najbolje usitnjene granice), -Odgovarajua temperatura (zimske temperature ne pogoduju biolokim procesima, a ljetne mogu dovesti do isuivanja materijala; optimalana temperatura okoline je 20 250 C).

Kompostiranje u hrpama ili u ograenom prostoru

- Minimalna povrina za kompostiranje je 2 m2. - Od oko 5 prostornih metara biootpada dobije se oko 2 prostorna metra komposta dovoljno za kvalitetan uzgoj cvijea i povra u vrtu). - Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta/ dvorita zatien od izravnih udara vjetra (izbjegavati mrana i hladna mjesta). 1. U ograeni prostor (drvena oplata, opeka ili dr.) na dno hrpe staviti usitnjeno granje (visina sloja do 15 cm); 2. Na to dodati sloj lia, a zatim slojeve biootpada, koje prethodno treba izmijeati i usitniti na komade manje od 5 cm (visina sloja oko 20 cm); 3. Izmeu slojeva biootpada nasuti tanki sloj vrtne zemlje ili svjeeg komposta; 4. Postupak ponavljati dok kompostna hrpa ne dosegne visinu od 1,2 m. 5. Zgotovljenu hrpu prekriti materijalom (jutena vrea, slama ili sl.), koji proputa zrak smanjuje isuivanje i gubitak topline, onemoguava ispiranje hranjivih sastojaka te sprjeava raznoenje vjetrom). 6. Kompostnu hrpu treba prevrtati radi prozraivanja, otklanjanja neugodnih mirisa i suvine vlage na poetku najkasnije nakon 5 6 tjedana, poslije toga svaka 2 mjeseca. 7. Nakon 3 do 4 mjeseca temperatura se smanjuje s 50 600 C na temperaturu okoline. 8. Poslije 9 do 12 mjeseci kompost je zreo te ga treba prosijati (sito s veliinom rupa oko 1 cm). Vee komade koji su ostali na situ vratiti u proces kompostiranja.

*Zbog smole, ostaci crnogorice se sporo kompostiraju, pa ih u kompostnu hrpu treba umijeati u im manjoj koliini. *Vee koliine vlanog biootpada ne odlagati na jedno mjesto, ve ravnomjerno razdijeliti po kompostnoj hrpi. *Zaraene i bolesne dijelove biljaka ne odlagati u kompostni materijal. *Nije preporuljivo dodavati umjetna gnojiva niti bilo koji drugi materijal za ubrzanje procesa. *Korisno je dodavanje zemlje, zatim iste kamene praine i svjeeg komposta. *Kora nekih agruma, posebice limuna, usporava tijek kompostiranja te je u maloj koliini treba pomijeati s ostalim biootpadom. *Lie i ljuske oraha, kestena, jablana, platana i lijeske sadre tvari koje u poetnoj fazi zaustavljaju razvoj mikroorganizama, pa ih stoga treba u maloj koliini pomijeati s ostalim biootpadom, vrtnom zemljom i svjeim kompostom. *Ako se u kompostnoj hrpi pojave glodavci, to je posljedica dodavanja previe hrane i slabog mijeanja, hrpu presloiti tako da ostaci hrane dou u sredinu i zatim ih potpuno prekriti starim kompostom i zemljom.

Bioloka obrada pomou gujavica

U nedostatku prostora, obrada biootpada se moe organizirati na balkonu ili u podrumu. U takvim je uvjetima najbolje koristiti posebnu vrstu gujavica (Eisenia foetida kina gujavica, za poetak dovoljno 100 gujavica nabaviti kod uzgajivaa). Koriste se razliite posude, koje na stijenkama imaju rupice zbog prozraivanja i drenae. Zahtijeva se poveana vlanost kompostnog materijala, a zimi grijani prostor. Ispod posude s gujavicama, potrebno je staviti posudu za procjeenu vodu te vodu redovito prazniti. Na donju posudu s kompostnim materijalom mogue je staviti jo jednu posudu (mora imati izbueno dno kako bi gujavice mogle prijei u nju).

Kako i gdje kompostirati?

Temelj dobrog kompostiranja je mijeanje: - suhih i vlanih dijelova biootpada, - veih i manjih dijelova biootpada, - svjeih i starijih dijelova biootpada, - kuhinjskog i vrtnog biootpada. 1. Kompostiranje u hrpama/ograenom prostoru - najee 2. Vrtni komposteri - zbog nedostatka prostora

Kompostiranje u vrtnom komposteru

Konstrukcijom tzv. brzih vrtnih kompostera bitno je smanjeno isuivanje materijala i pretjerano ovlaivanje oborinama. Materijal se slae u komposter na isti nain, kao i u bilo koji drugi ograeni prostor. Radi dodatnog mijeanja i prosijavanja, potrebno je barem dva puta godinje komposter skinuti s kompostne hrpe.

Jo nekoliko praktinih savjeta za uspjeno kompostiranje

*Koristiti iskljuivo neobojan drveni otpad bez avala i dr. (posebno vano za dobivanje ekoloki istog komposta). *Drvo se zbog sadraja lignina sporo kompostira, ali je dragocjen materijal za prozraivanje vlanog kuhinjskog otpada.