Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Kroz istoriju ljudska aktivnost nije znaajno uticala na okolinu sve do razvoja industrije. Prve promjene koje je ovjek izazavao su nastale uslijed fizike aktivnosti, fiziolokih potreba... No razvojem i stvaranjem drutvenih zajednica poinje nagli uticaj na ivotnu okolinu. Svaki poremeaj koliine odreenih hemijskih ili biolokih materija ili fizikih osobina od prirodnih vrijednosti, a koja se moe odreenim hemijskim, fizikim ili biolokim putem vratiti u prvobitno stanje naziva se zagaenje, dok zagaenje predstavlja trajan oblik promjene sastava i osobina okoline. Zagaenja su rezultat prije svega ljudske aktivnosti. Zagaeni mogu biti zrak, voda i obradivo tlo. Zatita okoline je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje zagaenja i zagaenja okoline, sprjeavanje nastanka teta, smanjivanje i (ili) otklanjanje teta nanesenih okolini te povrat okoline u stanje prije nastanka tete. Interes o zatiti okolia kroz povijest je bio malen, ali sada se aktivno radi na poveanju nivoa zatite okoline, prirodnog i kulturnog naslijea,poveanju nivoa kolektivne svijesti o znaaju zdrave ivotne sredine, znaaju pitke vode, zdravog tla, istog vazduha..
Vrste zagaenja
Hemijsko zagaenje
Pod pojmom hemijskog zagaenja podrazumijeva se isputanje u okolinu, bilo
namjerno ili nenamjerno, hemijske materije koje nisu svojstvene okolini.
Bioloko zagaenje
Bioloko zagaenje je posljedica razvoja neke vrste organizama (ili mikroorganizama) na osnovi hemijskog ili biohemijskog zagaenja.
Radioaktivno zagaenje
Radioaktivna zagaenja su posljedica koritenja radioaktivnih
Otpad
Otpad je skup tvari hemijskog, biolokog ili nuklearnog
porijekla.
Zbrinjavanje otpada-naini zbrinjavanja : Fiziko-hemijska obrada otpada Bioloka obrada otpada Termika obrada otpada Privremeno odlaganje Trajno odlaganje
U svrhu zatite prirodnog i kulturnog nasljea, osnovan je zavod za zatitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljea. Republiki zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea osnovan je 1976. godine, tada kao regionalni zavod, da bi poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 1995. godine, bio organizovan na republikom nivou.
Kulturno nasljee
Kulturno nasljee je nasljee fizikih, materijalnih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili drutva koje ini ostavtinu prolih generacija
Podjela :
Nepokretna kulturna dobra Pokretna kulturna dobra
Prirodno nasljee
Pod prirodnim nasljeem podrazumijevamo sva dobra koja smo naslijedili od prirode, i tu ubrajamo izvore pitke vode, termalne izvore, termomineralne izvore, mineralne izvore, rudna bogatstva, ume, mora, planine, sve kako biljne tako i ivotinjske vrste, jednostavno, sve ono to nas okruuje.
Zakljuak
Stanje ivotne sredine je znaajno poboljano u toku posljednje decenije. Emisija najveeg broja polutanta je smanjena zahvaljujui padu proizvodnje ali isto tako zahvaljujui i restruktuiranju i uvoenju ekolokih mjera. Ali jo uvijek postoji problem ostavtvine iz prolosti, ienje otvorenih i naputenih kopova, industrijskih postrojenja, deponija smea... Mrea nacionalnih parkova je dobro razvijena u regionu. Poboljanja su neophodna u oblasti zatite i primjene zakonskih mjera. Slabije je razvijena mrea zatienih podruja u istonim zemljama. Zatiene oblasti su prisutne samo u fragmentima, to su manja i izolovana mjesta i ine rijetke ekoloke koridore. Najvrjedniji prirodni ekosistemi se nalaze u pograninim oblastima gdje bi zajednike ili bar koordinisane mjere zatite i sistemi odravanja bili izuzetno poeljni. Regioni su veoma bogati kulturnim nasljeem i obuhvataju raznovrsne kulturne pejzae. Spomenici veine evropskih i umjetnikih perioda se mogu pronai u regionu. Meutim, mnogi spomenici su u veoma loem i zaputeom stanju. Njihova registracija nije svuda u potpunosti obavljena i nije u skladu sa evropskim
HVALA NA PANJI !