Underground Istria - safu

Visina ugovora: 136.936,00 EUR

Projektom Underground Istria, kojeg je provodila Istarska upanija, saniralo se devet
otpadom najugroenijih speleolokih objekata, koji su bili nedostupni speleolozima zbog toga
jer je pristup objektima bio zatrpan smeem. Naalost velik broj njih bio je u direktnom
doticaju s podzemnim vodama, koje su pak povezane s izvorima pitke vode. Tim projektom se
radilo i na edukaciji tj. osvijetenosti lokalnog stanovnitva o nunosti promjene ponaanja
kako bi shvatili da se bacanjem otpada ugroavaju izvori pitke vode. Takoer, uspostavljen je
katastar speleolokih objekata u Istarskoj upaniji te je izraen elaborat valorizacije tih
objekata iznimne prirodne vrijednosti.
Oieno je devet otpadom najugroenijih objekata - Pazinska jama, jama Polje kod Katuna
Lindarskog, Breevska jama na Tinjantini, Jamorina u Pazinu, ponor kod Stancije Vergotini
te jame tifanii kod Baderne, Radoi kod Vinjana, Golubinka kod Klotra i Dvori kod
istoimenog sela nedaleko od Porea.
Iz spomenutih lokacija izvueno je 200 kubika otpada razliite vrste, a na nekim mjestima
pronaeni su i ostaci ivotinjskih leina, lijekovi i plastika. jame su direktno povezane s
podzemnim vodama, pa sav sadraj pronaen u njima itekako moe ugroziti izvorite pitke
vode, a time i pogubno utjecati na ljudsko zdravlje.

Projekt se provodi od 10. listopada 2007. godine do 10. listopada 2008. godine.

Kratki opis projekta

Krki fenomeni, odnosno krki reljef, karakteristian je za vei dio podruja Istarske upanije
pa tako i Hrvatske te susjedne Slovenije i Italije. Gotovo 70% povrine istarskog poluotoka
nalazi upravo na takvoj vapnenakoj podlozi koja se iako naizgled vrsta i postojanja, mijenja
tijekom dugog niza godina pod utjecajem vode koja kemijski reagira sa vapnencem inei u
takvoj stijeni brojne rupe i pukotine kroz koje voda slobodno protie. Posljedica tih procesa su
i brojni speleoloki objekti -jame, kaverne, pilje i ponori koji se pod utjecajem vode polako
ali neprestano mijenjaju, proiruju i produbljuju. Takvih je objekata na podruju Istarske
upanije oko 2000 to predstavlja znaajan broj obzirom da je u svijetu registrirano oko 155
000 takvih objekata. Vei dio speleolokih objekata direktna je veza povrinskih i podzemnih
voda, te je njihova zatita od ireg drutvenog znaenja obzirom da se ubrajaju u zone I.
sanitarne zatite izvorita definirane zakonom o vodama (NN 107/95) i Pravilnikom o zonama
sanitarne zatite izvorita (NN 55/02) te Odlukom o zonama sanitarne zatite izvorita voda za
pie u Istarskoj upaniji (sl.novine Istarske upanije 12/05). Speleoloki objekti, posebno na
kru, stanita su mnogih endeminih, rijetkih, ugroenih i zatienih ivotinjskih vrsta
(Proteus sp., Istriana mirnae, Chiroptera sp. div., itd.)
Krki ekoloki sustavi ocijenjeni su u Nacionalnoj strategiji zatite bioloke i krajobrazne
raznolikosti (NBSAP) kao prioritet koji zahtijeva akcijske planove zatite, a lankom 35.

Zakona o zatiti prirode, speleoloki su objekti opisani kao vlasnitvo Republike Hrvatske i
kao takvi se tim zakonom stavljaju pod njenu posebnu zatitu.
Naalost, mnogi speleoloki objekti slue, unato zabrani, kao odlagalita otpada. U cilju
spreavanja takve prakse, nuna je njihova aktivnija zatita i osmiljeno, kontrolirano
koritenje uz potivanje svih mjera zatite. Nekontrolirano posjeivanje speleolokih objekata
dovodi esto do njihove devastacije, a sve vea popularnost slobodnog penjanja (free
climbinga) i jamarenja dodatno upuuju na potrebu osmiljavanja adekvatnih planova
upravljanja.

Ciljevi projekta

Unaprjeenje stanja okolia i okolinih uvjeta aktivnim pristupom zatiti prirodnih

vrijednosti u pograninom podruju;

Jaanje kapaciteta, suradnje i koordinacijskog djelovanja svih institucija u domeni

zatite okolia u regiji;

Zatita podzemnih voda i izvorita voda za pie od oneienja /zagaenja;

Podizanje razine osvijetenosti lokalnog stanovnitva.

lan Poglavarstva Istarske upanije zaduen za meunarodnu suradnju i europske integracije

Oriano Otoan, proelnik Upravnog odjela za odrivi razvoj Josip Zidari, voditeljica Odsjeka
za zatitu okolia Ljiljana Dravec i struni suradnik u Odsjeku Bruno Kosteli predstaviti su
danas novinarima projekt "Underground Istria", kojega je Istarska upanija, za dobivanje
sredstava iz Europske unije, kandidirala poetkom 2006. godine. Ugovor s Europskom
komisijom potpisan je 9. listopada 2007. godine, a datum potpisivanja predstavlja slubeni
poetak projekta. Financira se iz Europskog programa - Prekogranina suradnja izmeu
Slovenije, Maarske i Hrvatske (PHARE CBC/INTERREG III A 2004-2006).
Ukupna vrijednost projekta je blizu 137.000,00 eura. Europske komisija sudjeluje u
njegovom financiranju sa 74%, dok je Istarska upanija za potrebe provoenja projekta
osigurala preostalih 26% ( 36.600,00 eura). Projekt se na podruju Istarske upanije provodi
u suradnji s javnom ustanovom "Natura Histrica". Vrijeme njegova trajanja je 12 mjeseci.
Budui da se 70 % Istarske upanije nalazi na krkoj podlozi, osnovni je cilj projekta zatita
krkog podruja, s njegovim spiljama i jamama. U Istri ima vie od 2.000 jama i spilja.
Veliki je broj u doticaju s podzemnim vodama, pa se o njima vodi posebna briga. ak za oko
700 jama i spilja vode se posebne mjere zatite.
Kako krako podruje obiluje veoma rijetkim vrstama, projekt e pridonijeti ouvanju
iznimnih prirodnih ljepota u slubi turistikog razvoja, ali i lokalnog stanovnitva, koje e na
taj nain brinuti o vrijednostima podruja na kojemu ive i koje treba stalno uvati.

Ovih dana zavren je projekt upanijskog Odsjeka za zatitu okolia Underground Istria, u
sklopu programa Phare 2006 Interreg IIIA Program za susjedstvo Slovenija-MaarskaHrvatska, kojem je jedan od glavnih ciljeva bio ouvanje i zatita speleolokih lokaliteta u
Istri.
Projekt u vrijednosti od 136.936,00 eura, trajao je godinu dana, a u tom je razdoblju oieno
devet otpadom najugroenijih objekata - Pazinska jama, jama Polje kod Katuna Lindarskog,
Breevska jama na Tinjantini, Jamorina u Pazinu, ponor kod Stancije Vergotini te jame
tifanii kod Baderne, Radoi kod Vinjana, Golubinka kod Klotra i Dvori kod istoimenog
sela nedaleko od Porea.
Struni suradnik na projektu Bruno Kosteli istaknuo je da je iz spomenutih lokacija izvueno
200 kubika otpada razliite vrste, upozorivi na to da su na nekim mjestima pronaeni i ostaci
ivotinjskih leina, lijekovi i plastika. Po njegovim rijeima, jame su direktno povezane s
podzemnim vodama, pa sav sadraj pronaen u njima itekako moe ugroziti izvorite pitke
vode, a time i pogubno utjecati na ljudsko zdravlje.
- Gotovo 70 posto povrine istarskog poluotoka je pod krem, a ta vapnenaka podloga se
mijenja pod utjecajem vode koja, reagirajui s vapnencem, u stijenama ini brojne rupe i
pukotine kroz koje voda slobodno protjee. Posljedica tih procesa su i brojni speleoloki
objekti poput jama, kaverna, pilja i ponora koji se pak pod utjecajem vode, polako, ali
neprestano produbljuju i proiruju, rekao je Kosteli. Istaknuo je da je u Istri evidentirano oko
dvije tisue takvih objekata te da mnogi speleoloki objekti unato zabranama esto postaju
odlagalita otpada, a nekontrolirano posjeivanje i ulazak u jame moe dovesti do njihove
devastacije. Kosteli je naglasio vanost zatite speleolokih objekata od kojih su neki
direktno povezani s podzemnim i povrinskim vodama te su stanita brojnih endeminih i
zatienih ivotinjskih vrsta.
- Mnogi su objekti nedostupni speleolozima jer im je ulaz zatrpan smeem. U sklopu projekta
odabrano je devet lokaliteta koji su po miljenju speleologa bili najoptereeniji otpadom, a u
akcijama ienja sudjelovala su speleoloka drutva iz Pazina, Porea i Vrsara, rekao je
Kosteli, dodavi da je u sklopu projekta uspostavljen i Katastar speleolokih objekata Istre
koji e se voditi u Odsjeku za zatitu okolia i Naturi Histrici zaduenoj za upravljanje
zatienim podrujima u Istri