SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI
SMJER: TURIZAM I ZAŠTITA OKOLIŠA
I. GODINA DIPLOMSKOG STUDIJA

PROSTORNI PLAN NP MLJET

SEMINARSKI
RAD

Mentor: prof. dr. sc. Jaroslav

Vego

Studenti: Marin Sršen (11131/DS - marinsršenopuzen273@gmail.com)

Mostar, travanj,
2022.
SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................................................................3
1. INVENTARIZACIJA PRIRODNIH I IZGRAĐENIH PROSTORNIH DANOSTI U SKLOPU
OBUHVATA PLANA KOJE SU BITNE ZA RAZVOJ TURIZMA...........................................................5
1.1. Analiza prirodnih resursa...................................................................................................................5
1.2. Analiza izgrađenih objekata................................................................................................................7
2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA MLJET.......................................................9
2.1. Georaznolikost područja nacionalnog parka „Mljet“..........................................................................9
2.2. Hidrologija i hidrogeologija..............................................................................................................10
2.3. Klima.................................................................................................................................................11
2.4. Flora i fauna NP Mljet......................................................................................................................11
2.5. Kulturne znamenitosti NP Mljet.......................................................................................................12
2.6. Turizam u NP Mljet..........................................................................................................................14
2.7. Najvažnije zone NP Mljet.................................................................................................................14
3. PREGLED I KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆA PLANSKA RJEŠENJA I IDEJE U
KONTEKSTU RAZVOJA TURIZMA.......................................................................................................16
3.1. Upravljanje posjećivanjem i razvoj interpretacije............................................................................16
3.2. Razvoj kapaciteta ustanove i suradnje s dionicima...........................................................................18
4. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA UREĐENJA PROSTORA NACIONALNOG PARKA "MLJET"
(NEDOSTACI I PREDNOSTI)...................................................................................................................21
5. PRIJEDLOG MOGUĆIH TURISTIČKIH AKTIVNOSTI....................................................................27
PREMA VRSTAMA TURIZMA, I S TIM U SVEZI PRIJEDLOG SADRŽAJA ORGANIZACIJE
UREĐENJA PROSTORA NA POJEDINIM LOKACIJAMA REFERENTNIM ZA RAZVOJ TURIZMA
U SKLOPU OBUHVATA PLANA............................................................................................................27
VLASTITI PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA....................................................................................................31
LITERATURA.............................................................................................................................................32
 UVOD

Nacionalni park „Mljet“ (NP Mljet/Park) proglašen je 15. prosinca 1960. godine
temeljem Zakona o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom (NN
49/60). Status zaštićenog područja ovo je područje Mljeta dobilo zbog iznimne ljepote
krajolika, bogatog biljnog pokrova, vrijedne kulturne baštine i obilježja reljefa.
Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih
i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno
izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i
krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-
obrazovnu te rekreativnu namjenu, a u njemu su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima
se ne ugrožava izvornost prirode.

Slika br. 1. Geografski položaj otoka Mljeta (Prehnit d.o.o. http://geol.pmf.hr/~jsremac/link/projekt

%20mljet.HTML)
Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara, osim obavljanja ugostiteljsko-
turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja te obavljanje drugih
djelatnosti. Čitavo područje NP Mljet uvršteno je u ekološku mrežu.

Ekološka mreža Republike Hrvatske, je sustav međusobno povezanih ili prostorno

bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom
raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti.
Sastavni je dio ekološke mreže zaštićenih područja europske unije (Natura 2000).
Temelj za proglašenje mreže Natura 2000 su Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i
divljih životinjskih i biljnih vrsta i Direktiva o zaštiti divljih ptica.
 1. INVENTARIZACIJA PRIRODNIH I IZGRAĐENIH
PROSTORNIH DANOSTI U SKLOPU OBUHVATA PLANA KOJE
SU BITNE ZA RAZVOJ TURIZMA

Otok Mljet nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te pripada skupini

južnodalmatinskih otoka. Površina otoka iznosi 100,4 km2 te pripada skupini velikih
jadranskih otoka, među kojima je najjužniji i najistočniji. Smještaj Mljeta je određen
koordinatama: 42°41'12“ i 42°48'23“ sjeverne geografske širine 17°19'09“ i 17°45'16“
istočne geografske dužine Nalazi se na prijelazu između tipičnog dinarskog pravca
pružanja sjeverozapad-jugoistok i „hvarskog“ pravca pružanja zapad-istok. Od
poluotoka Pelješca odvojen je Mljetskim kanalom širine 8 km (Natura 2000).

1.1. Analiza prirodnih resursa

Sjeverozapadni dio otoka Mljeta proglašen je nacionalnim parkom 1960. godine.

Upravo taj dio je i najrazvedeniji, pa ga karakteriziraju brojni rtovi, uvale, otočići i hridi.
Prema razvedenosti Mljet je na četvrtom mjestu među našim velikim otocima, s
indeksom relativne razvedenosti od 3,70. Neki od većih otočića u Parku su Pomeštak,
Kobrava, Moračnik i Glavat. NP Mljet zauzima površinu od 53,75 km2 kopna i okolnog
mora, po službenom aktu o proglašenju. Međutim, realna površina iznosi 52,87 km2
(www.bioportal.hr), te se ta površina koristi za sve izračune u ovom Planu upravljanja.
Istočnu granicu Parka čini prosjeka koja od južne obale u uvali Procjep presijeca otok
do uvale Velika Tatinica na sjevernoj obali otoka (Natura 2000).

Od tamo se granica nastavlja morskim putem prema zapadu zaobilazeći otok Mljet u
odlomcima pravaca koji su položeni od točke do točke u moru na udaljenosti od 500
metara od najistaknutijih rtova otoka, odnosno pripadajućih otočića, obuhvaćajući tako
svo otočje i more uz kopneni dio Parka. Unutar Parka se nalaze i dva duboka zaljeva,
zvana „jezera“: Veliko (1,45 km2 ) i Malo (0,24 km2 ), a koji su povezani sa otvorenim
morem preko Solinskog kanala. (Natura 2000).

Područja istaknutih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet su: (Natura 2000).

 geomorfološki fenomen Jezera,

  Posebni rezervat šumske vegetacije Velika Dolina,

 strmci na južnoj obali Parka,

 sve morske i kopnene špilje i jame,

 polja Pomijenta, Velika i Mala Poma,

 otočići Galicija, Glavat i Ovrata,

 kolonija busenastog koralja u Velikom jezeru

Slika br. 2. NP Mljet iz zraka (https://www.vipholidaybooker.com/hr/blog/carobna-mjesta-hrvatska-br3-

nacionalni-park-mljet-otok, 24.4.2022).
 Slika br. 3. Granica Nacionalnog parka Mljet (Prehnit d.o.o.) http://geol.pmf.hr/~jsremac/link/projekt
%20mljet.HTML

1.2. Analiza izgrađenih objekata

Granica kopnenog dijela Nacionalnog parka Mljet poklapa se sa granicom katastarske

općine Goveđari. Prema podacima iz Programa gospodarenja šuma posebne namjene za
gospodarsku jedinicu „Nacionalni park Mljet“ iz 2003. godine, površina kopnenog
dijela Nacionalnog parka Mljet iznosi 2839 ha. Od toga je 2296,64 ha površina šuma i
šumskog zemljišta u vlasništvu RH i Dubrovačke biskupije, 466,23 ha površina šuma i
šumskog zemljišta te 237,43 ha površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu malih
posjednika. U tijeku je povrat dijela državnog zemljišta i dijela poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu malih posjednika Dubrovačkoj biskupiji. To vrijedi i za sve
otočiće u sklopu Parka. Isto tako, u tijeku je i ažuriranje zemljišnih knjiga i katastra.
(Natura 2000).

Na području Parka postoji jedan hotel, kategoriziran s tri zvjezdice, koji u 157 soba
raspolaže s 323 ležaja. Kvalitetan smještaj može se naći i u privatnom smještaju; 44
iznajmljivača u 166 smještajnih jedinica raspolaže s 378 ležaja. Na području
Nacionalnog parka najveći broj smještajnih kapaciteta nudi se u mjestu Polače, zatim
Pomena, Soline, Babine Kuće, Goveđari i Njivice. (Natura 2000).

U navedenim mjestima postoji velik broj ugostiteljskih objekata, u kojima posjetitelji

mogu uživati u mljetskim tradicionalnim jelima. U luci Polače i Pomena nalazi se
najveći broj konoba i restorana, a za vrijeme turističke sezone ponuda je obogaćena sa
suvenirnicama, dućanima i pekarom.

Nacionalni park Mljet ima 5 službenih ulaza, a ulaznice se naplaćuju i posjetiteljima na

jahtama u uvali Polače i Pomena. Iz godine u godinu raste broj nautičara u Parku.
Podatak o točnom broju tog profila posjetitelja ne postoji jer veliki broj nautičara
samostalno kupi ulaznicu na službenom ulazu kao obični posjetitelji pa se ne obavi
naplata na plovilu. Sve je veći broj posjetitelja koji sa svojim velikim jahtama dolaze u
posjet Parku i traže VIP tretman. Za njih Ustanova organizira poseban prijevoz
kombijem i brodom po Velikom jezeru uz pratnju vodiča. (Natura 2000).
Za goste u privatnom/hotelskom smještaju, koji borave u Parku više dana, nudi se
mogućnost obilaska Parka biciklističkim i pješačkim stazama. Na otoku postoje dvije
rent- a car agencije čija ponuda se sastoji od iznajmljivanja automobila i skutera. Unutar
granica Nacionalnog parka smještene su poslovnice gdje posjetitelji mogu na vrlo
jednostavan način koristiti njihove usluge. Ponuda se odnosi i na posjetitelje koji dolaze
posredstvom turističkih agencija s ciljem rekreacije. Na više lokacija u Parku je moguće
iznajmiti bicikle, a na Malom mostu kajake i kanue za vožnju po jezerima. U sklopu
hotela je otvoren i ronilački centar, što upotpunjuje turističku ponudu unutar Parka.
(Natura 2000).
 2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA MLJET

2.1. Georaznolikost područja nacionalnog parka „Mljet“

Područje Nacionalnog parka Mljet, kao i cijeli otok, pripada makrogeomorfološkoj

regiji Južna Dalmacija s arhipelagom te mezogeomorfološkoj regiji Južnodalmatinski
arhipelag. Mljet se u geološkom smislu razlikuje od ostalih većih jadranskih otoka po
jednostavnosti građe i sastavu naslaga. Izgrađen je od karbonatnih sedimenata,
vapnenaca i dolomita jurske i kredne starosti. Ove stijene su nastajale na Jadranskoj
karbonatnoj platformi tijekom 47 milijuna godina, u razdoblju od 150 do 80 milijuna
godina prije današnjice. S obzirom na litološki sastav i geološku starost naslage koje
izgrađuju Mljet pripadaju dvjema velikim cjelinama: mezozojske karbonatne naslage
koje izgrađuju trupinu otoka te mlade, kvartarne taložine, koje se samo mjestimično
nalaze na podlozi mezozojskih karbonata. Na području Parka najzastupljeniji su jursko-
kredni dolomiti koji izgrađuju suvislu zonu znatne širine. Pružaju se otprilike od linije
otoka Sv. Marije-Babinih Kuća-Polača na jugoistok, sve do Dugog rata i rta Zaglavac.
Dolomitni pojas najširi je u području NP-a, a sužava se na ostatku otoka gdje postupno
tone u more. Radi se o kasnodijagenetskim dolomitima, nastalima dolomitizacijom
vapnenca. Sjeverna, odnosno sjeveroistočna granica dolomitnog pojasa ide približno
linijom Polače-Babino Polje-Maranovići. Donjokredni vapnenci vidljivi su uz istočni
dio Velikog jezera te na sjeverozapadnom dijelu NP-a, a na njima kontinuirano slijede
slojevi krednih vapnenaca i dolomita u izmjeni. (Natura 2000).
 Slika br. 4. Geološka karta Nacionalnog Parka „Mljet“

(Sremac, 2010) http://geol.pmf.hr/~jsremac/link/projekt%20mljet.HTML

Područje Nacionalnog parka Mljet bogato je geološkim zanimljivostima i raznolikim

reljefnim oblicima, koji su rezultat djelovanja unutarnjih i vanjskih sila na karbonatnu
geološku podlogu. Postoji više vrsta egzogenih morfogenetskih tipova reljefa: padinski,
krški, fluviokrški, marinski i antropogeni. U morfografskom smislu, na području Parka
prevladavaju pobrđa (do 400 m) prosječne visine 109 m nadmorske visine. Najviše
područje nalazi se u njegovu središnjem i istočnom dijelu. Znatno niži je zapadni dio
koji je više pod utjecajem egzogenih procesa. Sjevernu stranu Parka karakterizira niska
stjenovita obala, dok je južna obala strma i nepristupačna mjestimično sa strmcima. Duž
njegovih obala osim strmaca ističu se hridine i brojni otočići te špilje, kaverne i urušene
špilje „garme“. Cijeli otok predstavlja boranu strukturu čija se os pruža paralelno obali,
a ispresijecan je rasjedima, od kojih su najbrojniji oni okomiti na pružanje otoka. Mljet
je rasjedom uzdignuto sjeveroistočno krilo jedne veće antiklinale čije se rasjednuto
tjeme pruža podmorjem s vanjske strane otoka, pri čemu je blok naslaga koje izgrađuju
Mljet narinut prema jugozapadu i tako „navučen“ na mlađe naslage. Zato je područje
oko otoka i danas seizmički aktivno. (Natura 2000).

2.2. Hidrologija i hidrogeologija

Područje Nacionalnog parka ima tipične osobine krša, što je posljedica dugotrajnog
utjecaja vode na karbonatne stijene. U hidrogeološkom smislu ističe se
visokopropusnost vapnenaca i relativno slaba propusnost dolomita. Dolomiti su
ukliješteni između dviju zona propusnih vapnenaca, te svojim nagibom prema
sjeveroistoku usmjeravaju infiltrirane vode u vapnencima prema obali onemogućujući
veće skupljanje podzemnih voda. Sva oborinska voda brzo se infiltrira u podzemlje,
međutim slijevna područja pojedinih udolina i izvora u dolomitima su nedovoljna da bi
se u sušnom razdoblju zadržala slatka voda u količinama dovoljnim za vodoopskrbu.
Razina podzemnih voda, vjerojatno bočatih, nešto je malo iznad nivoa mora, a najveća
količina infiltrirane vode privilegiranim pravcima kretanja, odnosno pukotinskim
sustavima, usmjerena je u širokoj zoni uglavnom prema sjeverozapadnoj obali otoka.
Izvori vode su rijetki, minimalnog kapaciteta od nekoliko litara u minuti (vrelo u
Polačama, Vrbovica u Goveđarima, Vilinsko vrelo u Kneže polju). (Sremac, 2010).
 2.3. Klima

Otok Mljet pripada umjereno kišnoj klimi sredozemnih obala, obilježenoj suhim i vrlo
toplim ljetima te blagim zimama. Ta kategorija klime poznata je još i pod nazivom
klima masline. Južna strana otoka, pa tako i Parka, u potpunosti je otvorena utjecajima
pučine koja bitno utječe na klimatske uvjete područja. Klimatološka postaja Goveđari
nalazi se na području Parka te se preko nje prikupljaju podatci o najvažnijim klimatskim
elementima. Temperaturne karakteristike otoka sukladne su klimatskim obilježjima
područja pa tako srednja godišnja temperatura iznosi 16,7°C. U prosjeku najtopliji
mjesec u godini je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 26,1°C, a
najhladnija veljača sa 8,6°C. Jesen je toplija od proljeća, što je karakteristično obilježje
maritimnih klima. Iz istog razloga male su razlike srednje mjesečne temperature srpnja i
kolovoza, te siječnja i veljače. Apsolutno najviša temperatura izmjerena na području
Nacionalnog parka bila je 40,4°C u kolovozu 1998. g., dok je apsolutno najniža
temperatura iznosila - 6,3°C, a izmjerena je u siječnju 1968. Iz podataka sakupljenih
između 1981. i 2012. g. primjećuje se trend rasta srednje godišnje temperature, posebno
u najtoplijim mjesecima. (Sremac, 2010).

2.4. Flora i fauna NP Mljet

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, u Parku nalazimo 28 tipova kopnenih staništa,

od kojih su 18 ugrožena i rijetka. S obzirom na zastupljenost, dominiraju šumska
staništa, koja zauzimaju više od 85% površine Parka. Floru Parka karakterizira
prevladavajući mediteranski utjecaj, što je vidljivo i po dominantnim biljnim
porodicama: mahunarke (Fabaceae), trave (Poaceae), glavočike cjevnjače (Asteraceae) i
usnače (Lamiaceae). Posebno se ističe brojnost porodice kaćunovica (Orchidaceae),
koja se u Parku pojavljuje sa čak 31 vrstom. U faunističkom pogledu, otok Mljet
pripada najsjevernijem dijelu sredozemnog područja- jadranskoj potpokrajini.
Južnojadransko područje u općenitom smislu nije bilo zahvaćeno oledbom pa su se
ovdje održale i neke predledenodopske vrste. Blaga klima sa suhim i toplim ljetima te
blagim i vlažnim zimama kao i bogati biljni pokrov uvjetuju razvoj zanimljivog
životinjskog svijeta. Do sada su utvrđene i istraživane brojne životinjske skupine, poput
ptica, gmazova, vretenaca, danjih leptira i obada. Prema Nacionalnoj klasifikaciji
staništa, u Jezerima Nacionalnog parka Mljet prepoznato je 10 stanišnih tipova te isto
toliko u obalnom dijelu. Ekološki najvrjednije i najosjetljivije morsko stanište na
području Parka je biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica, endemske vrste
Sredozemlja, ujedno i Natura 2000 stanište za Park. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u
prozirnijim vodama do 40 metara dubine. Radi se o najrasprostranjenijoj biljnoj
zajednici mljetskog podmorja. U livadama posidonije zabilježeno je preko 300 biljnih i
životinjskih vrsta, što svjedoči o iznimnoj vrijednosti ovog staništa za očuvanje
bioraznolikosti. Livade su veće i gušće uz sjevernu i zapadnu obalu Parka nego uz
južnu, gdje prevladavaju strmci i litice izloženi otvorenom moru. (Sremac, 2010).

2.5. Kulturne znamenitosti NP Mljet

Mitovi i legende

Ogigos, Ogigija, Malta, Melita, Mljet... otok koji, kao malo koji, isprepleće mitove,
legende i povijesna zbivanja. Najjednostavnije ga je nazvati jednim od jadranskih
bisera, koristeći riječi poput očaravajuće bajkovit, prekrasan, zagonetan, divlje
šumovit..Osim sto očarava svojom prirodnom i kulturnom baštinom, Mljet je poznat i
po pričama o Homerovom Odiseju, brodolomu Sv. Pavla apostola, Rimljanima,
Ilirima... (Sremac, 2010).

Kulturna baština

Tradicionalni mljetski košic, autohtoni je proizvod otoka koji plijeni svojom ljepotom i
jednostavnošću. Mljetski košic je okrugla košara s ručkom, izrađena od mladih prutova
mrče (mirte), leprike ili divlje masline sa skromnom ukrasnom pletenicom na vrhu.
(Sremac, 2010).

Sakralni objekti

Najjužniji biser Jadrana, Mljet (100 kvadratnih km.) čeka renesansu povratka iseljenog
puka, koji je otok naselio već u prvim stoljećima dolaska Hrvata u ove krajeve. (Sremac,
2010).

Austrijska cesta
Povijest Mljeta seže od kamenog doba, preko Ilira, Grka, Rimljana, Slavena,
Dubrovačke Republike, Austro-Ugarske do današnjih dana. Sva ta povijesna razdoblja
su ostavila svoje vidljive ostatke u bogatoj kulturi ovog kraja koji svjedoče o davnom
životu ovog otoka. Bilo da se radi o kamenim gomilama (gradinama) grobnicama iz
doba Ilira ili o Palaciju u Polačama, nakon Pulske Arene i Dioklecijanove palače,
najvećim rimskim građevinama na Jadranu, duboko utisnutih naslijeđa Dubrovačke
Republike, pa sve do današnje ere moderne globalizacije, Mljet će posebno pamtiti
pedesetak godina vladavine Austru – Ugarske Monarhije. (Sremac, 2010).

Špilje

U središnjem južnom dijelu mljetske obale nalazi se geomorfološki fenomen Jama

(Odisejeva špilja) - krška šupljina čiji se strop odlomio pa uistinu izgleda kao jama ili
široki bunar. U njezinom je dnu more jer je Jama prirodnim tunelom povezana s
pučinom. (Sremac, 2010).

Klapa Kurenat

Priča o klapi Kurenat i njenim članovima, istinskim promicateljima klapske pjesme, na

otoku Mljet je započela 2001. godine osnivanjem udruge Klapa Mljet. (Sremac, 2010).

Galerija „Stara Skula“ – Goveđari

Galerijsko-multimedijalni prosto r Stara skula otvorena je u ljeto 2011. godine, kao prvi
takav prostor na otoku Mljetu. Riječ je o prostoru spočetka prošlog stoljeća, u kojem je
bila smještena škola za đake otoka,a potom mjesna pošta i liječnik. (Sremac, 2010).

Kud Natko Nodilo

KUD Natko Nodilo je kulturno-umjetniko društvo koje nosi ime hrvatskog povjesničara
i političara porijeklom s Mljeta. KUD je nastao davne 1968 godine, a od tada pa sve do
danas imao je niz uspješnih nastupa diljem lijepe naše, ali još i dalje. (Sremac, 2010).
 2.6. Turizam u NP Mljet

Nacionalni park Mljet obuhvaća gotovo 5300 ha, uključujući i morski pojas 500 m od
obale, otočića i hridi, te tako zauzima otprilike trećinu otoka. Morem potopljeni zaljevi,
Malo i Veliko jezero, najistaknutije su lokacije ovog područja te važan geomorfološki i
oceanografski fenomen.

Cijela površina Parka iznimno je bogata životom, a o važnosti njegove zaštite svjedoče i
brojne endemske i ugrožene vrste. NP Mljet neće razočarati ni ljubitelje kulturne
baštine, zahvaljujući svojim brojnim arheološkim nalazištima i nasljeđu predaka kojim
odišu stara otočna naselja. Benediktinski samostan smješten na jednoj od najljepših
lokacija na ovim prostorima, otoku Sv. Marije u Velikom jezeru, najposjećenija je
znamenitost Nacionalnog parka.

Do otoka Sv. Marije posjetitelji mogu uživati u vožnji brodovima na solarni pogon te se
potpuno opustiti i uživati u zvucima prirode jer su brodovi beščujni.
Pogled s vidikovca Montokuc pruža se preko mljetskih jezera, ali i većeg dijela
Nacionalnog parka Mljet. NP Mljet je poznat po brojnim pješačkim i planinarskim
stazama u duljini oko 200 km koje otkrivaju predivne pejzaže najzelenijeg otoka.
Najpoznatija je staza oko Velikog i Malog jezera koju posjetitelji najčešće koriste u
istraživanju Parka i na kojoj mogu pronaći miran kutak samo za sebe.

2.7. Najvažnije zone NP Mljet

Prostorni plan Nacionalnog parka Mljet usaglašen sa postavkama strategije prostornog

uređenja Republike Hrvatske općenito i posebno i pojedinačno. U odnosu na Prostornim
planom bivše Općine Dubrovnik, za ovaj Prostorni plan vrijedi najveći dio onoga što je
rečeno prilikom izrade Prostornog plana Nacionalnog parka Mljet iz 1987. Naime, u
načelu, prostorni plan općine ne bi trebao ulaziti u prostorne i programske dispozicije
unutar područja Nacionalnog parka osim u pitanjima koja su od značenja za širi prostor i
u uskoj zavisnosti s njim. U Prostornom planu bivše Općine Dubrovnik, odnosno u
Prostornom planu uređenja Općine Mljet treba u vezi s Nacionalnim parkom mijenjati
ove postavke: (Sremac, 2010).
 a) mreža naselja: Polače su umjesto Goveđara sekundarni centar Otoka b)
turizam: dimenzioniranje smještajnih kapaciteta i njihov razmještaj u
Parku prepustiti Prostornom planu Nacionalnog parka

c) nautički turizam: izostaviti nazive lokaliteta u području Nacionalnog

parka

d) ATC (telef. centrala) u Polačama umjesto u Goveđarima.

Građevinska područja za naselja Polače, Pomena, Goveđari, Babine kuće, Soline, treba
donijeti na temelju ovog Prostornog plana Nacionalnog parka Mljet i u tom smislu treba
uskladiti Prostorni plan bivše Općine Dubrovnik, odnosno budući Prostorni plani
uređenja Općine Mljet sa ovim Planom.
 3. PREGLED I KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆA
PLANSKA RJEŠENJA I IDEJE U KONTEKSTU RAZVOJA
TURIZMA

Turistička sezona u Nacionalnom parku Mljet započinje u ožujku/travnju a završava u

listopadu. Park je otvoren za posjet tijekom cijele godine, ali prihvat posjetitelja i
naplata ulaznica u zimskom razdoblju se vrši po najavama. Glavna sezona traje od 1.
lipnja do 30. rujna s vrhuncem posjećenosti početkom kolovoza. Posjetitelji Parka
najčešće su individualni turisti koji dolaze u vlastitom aranžmanu osobnim
automobilima ili jahtama. Potom slijede organizirane grupe posjetitelja koje dolaze
posredstvom turističkih agencija, te gosti stacionirani u hotelskom/privatnom smještaju.

Razlog posjete Nacionalnom parku Mljet u prvom redu su odmor i rekreacija odnosno
bijeg od urbane svakodnevice. Zaljubljenici u prirodne ljepote rado pješače, bicikliraju,
tj. aktivno provode vrijeme u Parku. U vrijeme predsezone NP Mljet posjeti veći broj
posjetitelja, ujedno članova planinarskih društava koji organizirano obilaze područje
unutar i izvan granica Nacionalnog parka posredstvom PD „Planika“ i PD „Mljet“, koji
djeluju na otoku.
(https://np-mljet.hr/wp-content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU
_NP_Mljet_2017_2026.pdf)

3.1. Upravljanje posjećivanjem i razvoj interpretacije

Nacionalni park Mljet nudi svojim posjetiteljima nekoliko mogućnosti obilaska

područja Parka. Cijena ulaznice uključuje prijevoz iz Polača do Pristaništa, odakle je
moguće posjet brodicom do otoka Sv. Marije. Druga postaja brodice je Mali most,
između dva „jezera“, gdje je moguće uređenom stazom doći pješice iz Pomene. Upravo
na ovom potezu Park ima najveći broj posjetitelja te najveći pritisak tijekom udarnih
dana u sezoni. Dopuštene aktivnosti za posjetitelje uključuju plivanje, vožnju biciklom,
planinarenje te vožnju kanoum i kajakom. „Jezera“ predstavljaju najatraktivnije
područje Parka i privlače najveći broj posjetitelja. Nije upitno da će tako biti i ubuduće,
iako je prepoznata potreba za učinkovitijim preusmjeravanjem posjetitelja na manje
poznate lokacije i staze, što planiramo ostvariti uspostavom mreže poučnih staza. U
sklopu Projekta unaprijeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne
baštine na području temeljnog fenomena NP Mljet tijekom 2014./2015. godine
obnovljene su tri upravne zgrade s ciljem poboljšanja uvjeta rada zaposlenika, otorena je
nova suvenirnica i info punkt na novouređenom trgu na Pristaništu. Daljnjim projektnim
aktivnostima planira se izgradnja i opremanje Informacijsko-edukacijskog centra NP
Mljet na mjestu postojeće Gustjerne u vlasništvu Dubrovačke biskupije kao i niz
aktivnosti usmjerenih ka poboljšanju informiranja i educiranja posjetitelja. Iako
obnovljen, administrativni centar uprave parka neće prostorno zadovoljiti buduće
potrebe za zapošljavanjem dodatnih kadrova pa se planira izgradnja nove upravne
zgrade i posjetiteljskog centra na lokaciji Vrbovica u blizini Velikog jezera riješila bi
problem nedostatka prostora za rad djelatnika te za prezentaciju prirodne i kulturne
baštine Parka. Da bi se provele te aktivnosti osim neriješenih imovinsko-pravnih odnosa
potrebno je izvršiti i ciljane izmjene Prostornog plana. S obzirom na trendove u svijetu,
informiranje posjetitelja prije samog dolaska u Park postaje jedan od važnijih čimbenika
u cjelovitoj ponudi Parka. Posjetitelj koji već pri ulasku u Park poznaje njegove
najvažnije karakteristike te potrebe zaštite i očuvanja može uvelike pridonijeti
uređenijem sustavu posjećivanja te učinkovitijoj zaštiti ugroženih staništa i vrsta. Stoga
veliku važnost približavanja vrijednosti Parka budućim posjetiteljima imaju elektronski
mediji, posebice web stranice i socijalne mreže, te informiranje neposredno prije
dolaska, na za to predviđenim točkama.
(https://np-mljet.hr/wp-content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU
_NP_Mljet_2017_2026.pdf)

Prihvatni kapacitet za područje Parka nije određen, ali prosječna brojka od oko 105000
posjetitelja godišnje u krajnjem je okviru sadašnjih prihvatnih mogućnosti Parka (prije
svega u transportu). Ako se broj posjetitelja bude značajnije povećavao u sljedećih
nekoliko godina, bit će potrebno tome prilagoditi infrastrukturu i opremljenost voznog
parka. Najveći pritisak na prirodne vrijednosti 61 prisutan je od strane višednevnih
posjetitelja kod naselja uz more (Pomena, Polače, Babine Kuće, Soline), čija se
populacija višestruko poveća tijekom ljetnih mjeseci. Kanalizacijski sustav je još uvijek
neriješen, a većina je septičkih tankova neadekvatna. U tijeku je izvedba projekta
postavljanja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (sa izuzetkom naselja
Soline), ali se očekuje da će proći još nekoliko godina do njegovog potpunog
uspostavljanja u svim domaćinstvima.

Na lokaciji Veliki most kod kanala koji povezuje Veliko jezero sa Solinskim kanalom
nekada je zaista postojao most, infrastrukturni povijesni objekt iz 17 st., koji je u
prošlom stoljeću uklonjen kako bi se omogućilo uplovljavanje većih brodova u Jezero.
Rušenjem Velikog mosta nije samo izgubljeno značajno kulturno dobro i njegova
krajobrazna vrijednost, već je prekinut i kontinuitet šetnice oko Velikog jezera. Kako bi
se spomenuta pješačka i biciklistička staza ponovno stavila u funkciju posjećivanja, u
sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP) izgrađen je novi most. Uz
edukativne aktivnosti koje su pridružene temama zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih
vrijednosti i krajobraza potrebno je i osmisliti i postaviti edukacijsko-interpretativnu
infrastrukturu (poučne staze). Na taj način bi se posjetiteljima pružila sveobuhvatna
slika vrijednosti Parka, što bi bitno doprinijelo kako njihovom doživljaju ovog
zaštićenog područja tako i podizanju svijesti o potrebama očuvanja njegovih prirodne i
kulturne baštine Parka. Bolje reguliranje odnosa sa davateljima turističkih usluga na
području Parka, kako lokalnog stanovništva, tako i vanjskih agencija, nužno je za
cjelovitu kvalitetnu ponudu i učinkovitiju zaštitu područja. (https://np-mljet.hr/wp-
content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU_NP_Mljet_2017_2026
.pdf)

3.2. Razvoj kapaciteta ustanove i suradnje s dionicima

Nacionalni Park Mljet jedinstven je ne samo po svojim prirodnim i kulturnim

vrijednostima, već i po činjenici da se radi o naseljenom području. Skladan suživot i
suradnja sa lokalnim stanovništvom i sa ostalim korisnicima prostora osnova su
uspješnog upravljanja ovim područjem i preduvjet za postizanje ciljeva zadanih Planom
upravljanja. Poboljšanje komunikacije, kako unutar javne ustanove, tako i prema
vanjskim dionicima doprinijelo bi učinkovitosti i uspješnosti provedbe planiranih
aktivnosti. Važno je da se ostvareni ciljevi i planovi Parka javno prezentiraju. Kada se
radi o izazovima i problemima koji nisu u direktnoj nadležnosti JU, potrebno je
zagovarati najprikladnija rješenja te surađivati u njihovom planiranju i provedbi.
Nesređeni imovinsko-pravni odnosi te neprikladan Prostorni plan najveća su prepreka u
planiranju i izvedbi većih projekata u Parku. Iznimno je važna suradnja s Općinom
Mljet i zagovaranje rješavanja problema u svrhu poboljšanja kvalitete života stanovnika
Parka i usluga za posjetitelje, poput unaprjeđenja sustava opskrbe električnom
energijom i dovršetka izrade kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava. Iako ove
intervencije nisu u nadležnosti JU one doprinose učinkovitijoj zaštiti prirodnih
vrijednosti Parka, stoga će JU surađivati s ostalim institucijama u njihovom planiranju i
provedbi. Usavršavanje i edukacija kadra JU prema prioritetima i trenutnim potrebama
nužni su za kvalitetnu provedbu Plana. To se odnosi na sve službe, a posebnu će pažnju
trebati posvetiti službi čuvara prirode od koje se novim Zakonom o zaštiti prirode traži
viši stupanj pripremljenosti i poznavanja stručnije tematike vezane za zaštitu prirode.
Potrebna su i kontinuirana usavršavanja na temu protupožarne zaštite i prve pomoći, a
neke od identificiranih potreba odnose se i na tečajeve o osnovama stranih jezika,
fondovima EU i razvoju projekata, ronjenju, GIS-u itd. Jedan od kadrovskih problema
JU je i nedostatak stručnih zaposlenika, a dodatna komplikacija u ovoj problematici je i
smještaj za potencijalne djelatnike koji nisu sa otoka. Opcije za cjelogodišnje
iznajmljivanje smještaja su vrlo ograničene, pa Ustanova planira osigurati smještaj
djelatnicima kroz vlastite novouređene objekte kako bi uvjeti za doseljavanje na otok
bili što povoljniji. 62 Od parkovne infrastrukture ističe se kompleks Kulijer, smješten na
sjeverozapadnom dijelu Parka. Sastoji se od dvije veće građevine i nekoliko manjih
objekata, a radi se o bivšem vojnom posjedu koji je darovnicom Ministarstva Obrane
Republike Hrvatske iz 2002. g postao vlasništvo Parka. (https://np-mljet.hr/wp-
content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU_NP_Mljet_2017_2026
.pdf)

Zbog relativno izoliranog položaja nije pogodan da postane glavna posjetiteljska

infrastruktura, već je potrebno razraditi plan i projekt njegove prenamjene. S obzirom na
nedostatak prostora u vlasništvu Parka, radi se o vrijednom kompleksu koji se može
staviti u funkciju za uspješnije provođenje određenih upravljačkih aktivnosti iz Plana.
Jedna od mogućih namjena uključuje centar za istraživanja te smještaj za znanstvenike,
studente i volontere koji bi sudjelovali na projektima. Suradnja sa Dubrovačkom
Biskupijom posebno je važna zbog njihovog većinskog udjela u vlasništvu nad
zemljištem područja Parka. Dobrom suradnjom mogu se obnoviti i staviti u funkciju
pojedini objekti poput onog na najvišem brdu Parka Planjaku, za kojeg je od strane
Ministarstva Obrane izdana suglasnost o darovanju Javnoj ustanovi, dok je zemljište u
postupku povrata Dubrovačkoj biskupiji.
(https://np-mljet.hr/wp-content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU
_NP_Mljet_2017_2026.pdf)

Suradnja sa drugim zaštićenim područjima, a posebno sa Javnom ustanovom za

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, od velike
je važnosti za provedbu eventualnih zajedničkih projekata, razmjenu iskustava i
primjera dobre prakse te za upravljanje otočnim Natura 2000 područjima. Park će
nastaviti suradnju sa stručnim i znanstvenim institucijama kroz istraživanja u kojima se
prikupljaju temeljni podaci za učinkovito upravljanje Parkom. Jedan od postojećih
problema u Parku je manjak edukativnih aktivnosti i poticaja za aktivno uključivanje u
očuvanje bioraznolikosti. Zbog toga je potrebno je unaprijediti suradnju sa obrazovnim
institucijama i organizacijama civilnog društva te povećati broj volonterskih programa
koji se provode na području Parka. Informiranje javnosti o radu Ustanove unaprijedit će
se kroz dodatne aktivnosti širenja informacija putem medija i publikacija, uz posebni
naglasak na interaktivnu komunikaciju sa posjetiteljima kroz aplikacije i socijalne
mreže.
 4. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA UREĐENJA PROSTORA
NACIONALNOG PARKA "MLJET" (NEDOSTACI I PREDNOSTI)

Iz liste i analize prostorno-planske dokumentacije koja je rađena za prostor ovoga Parka,

uočljivo je da su prostorni planovi često donosili odluke koje su inkompatibilne sa
visokom zaštitom prirode tako da trebamo biti zadovoljni da do realizacije tih planova
nije došlo. To se naročito odnosi na unošenje enormno velikih kapaciteta turističke
ponude, te angažiranje ogromnih površina za građenje u smislu mješovitih i stambenih
zona. Tu modu "hiperlitoralizacije" obala Jadrana pa tako i onih u Nacionalnom parku
"Mljet" je predvodio Prostorni plan "Južni Jadran". Sva sreća da nije došlo do tih
realizacija, ali je to megalomansko građenje kao ideja ostalo dosta duboko usađeno u
svijesti stanovištva i unutar Nacionalnog parka, tako da je stvorilo prepreku u realizaciji
jedne od osnovnih ideja ovog Prostornog plana, a to je štednja prostora i njegovo
racionalno "iskorištavanje". Kada se pogledaju rezultati prostorno-planskog
promišljanja Prostornog plana Nacionalnog parka "Mljet" iz 1987., uočljivo je da ni u
jednom segmentu tog plana nije došlo do njegove realizacije, osim u dijelu građenja
stambenih objekata u građevinskim područjima i to najčešće na neprihvatljiv način i
oblikovno i funkcionalno gledano. Ogromni kompleksi šuma unutar Parka ostavljaju
dojam "prašume", međutim nisu devastirani. Najvrijedniji primjer spomeničke baštine,
samostan Sv. Marije je zapušten i izložen daljnim devastacijama. Ideje o uređenju
prostora prema Prostornom planu iz 1987. nisu provedene uglavnom radi nezavršetka
provedbenih urbanističkih planova, kao i neriješene imovinsko-pravne situacije.
Smatramo da su te ideje u svom najvećem dijelu, osim u dijelu uređenja prostora u
turističke svrhe, prihvatljive i na tom osnovu smo i radili ovaj Prostorni plan. Osim toga,
koncepcija uređenja prostora Nacionalnog parka je formirana i na osnovu uočavanja i
otklanjanja problematičnih, konfliktnih stanja nekih pojava odnosno na unapređenju
uočenih resursa u rang nositelja razvitka.
(https://np-mljet.hr/wp-content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU
_NP_Mljet_2017_2026.pdf)

U probleme/konflikte unutar Nacionalnog parka spadaju:

1. Krivi izbor lokacije kampa Sikirica

Kamp kao namjena u srcu Nacionalog parka, uvođenjem motornih vozila u zonu
temeljnog fenomena i zonu usmjerene zaštite bitno ugrožava bit zaštite prirode, bukom,
ispušnim plinovima, miješanjem kolnog prometa sa pješačkim, te narušava elitističku
koncepciju turističke ponude u Nacionalnom parku, turističkom ponudom najnižeg
ranga. Mišljenja smo, obzirom na to da je kamp već izgrađen, sa kompletnom
infrastrukturom, da je prihvatljivo rješenje dodjela tog prostora Javnoj ustanovi
Nacionalnog parka "Mljet" za različite poslovne potrebe nakon pronalaska nove lokacije
za kamp izvan granica Nacionalnog parka.

2. Krivi izbor lokacije za deponij otpadaka

Deponij otpadaka na lokaciji Dubrovica se nalazi u srcu Nacionalnog parka, u jednom

ponoru smještenom na sjeverni rub temeljnog fenomena, što je već kao takvo potpuno
neprihvatljivo radi zagađivanja osnovnih elemenata Parka koji se štite. Budući da se
lokacija nalazi ispod vododijelnice, djelovanjem atmosferilija sastojci otpada
dospijevaju u tlo i u sama jezera Parka. Osim toga, način odlaganja otpada je krajnje
primitivan i nije popraćen tretmanom putem mehanizacije, a deponij nije kotroliran i
ograđen, pa predstavlja vizualno, mirisom i na sve ostale načine potpunu suprotnost i
sramotu za ovako visoki stupanj zaštite prirode kakav predstavlja Nacionalni park
"Mljet". Nužna je dislokacija deponija na širu lokaciju Ivanje polje - Radasov dolac kao
i sanacija postojećeg stanja na lokaciji Dubrovica.

3. Položaj sela i zaselaka unutar

Parka Unutar temeljnog fenomena se nalaze naselja Babine Kuće, Soline i Njivice,
zaseoci sela Goveđari koje dotiče rubom temeljni fenomen. Naselja kao takva unutar
nacionalnih parkova su problem i nisu poželjna s aspekta zaštite prirode. S druge strane,
stanovništvo unutar nacionalnih parkova je garancija njihovog održavanja na razini
privlačnih točaka za posjetitelje, kako bi se ispunili temeljni postulati i ciljevi zaštite
prirode u parkovima. Također, obzirom na način života stanovništva koji je autohton, te
na činjenicu negativnog trenda rasta stanovništva u tim selima može se smatrati da oni u
ovom obliku i intenzitetu prisustva u Parku ne narušavaju bitno njegova osnovna
svojstva, osim u slučaju neriješene fekalne i sanitarne odvodnje, što je nužno riješiti
prema prijedlogu za odvodnju ovog Prostornog plana Nacionalnog parka "Mljet". Inače
sva nabrojena naselja, osim što stvaraju određene konflikte, predstavljaju i značajan
resurs svojom živopisnošću i autohtonošću graditeljskih formi i materijala i kao takva
čine jednu slikovitu i privlačnu cjelinu sa prelijepom prirodom i samostanom u njenom
težištu. Bez tih naselja, privlačnost prostora temeljnog fenomena bi bila bitno umanjena.
Naselja Pomena i Polače, smještena na sjevernoj obali Nacionalnog parka, nekadašnji su
ribarski zaseoci sela Goveđari i imaju nepovoljnu sjevernu orijentaciju koja je kao takva
nepovoljnija (zbog insolacije i ruže vjetrova) za stanovanje i ostale prateće namjene.
Osim toga, ona su, a naročito Polače, bila izložena napadu divlje gradnje, čak i objekata
za sekundarno stanovanje, tako da sada predstavljaju oblikovno i funkcionalno vrlo
neuređena naselja puna ružnih i nedovršenih objekata građenih, po obliku i materijalu
potpuno neusaglašeno sa autohtonom arhitekturom te će ih trebati doraditi i
preoblikovati u atraktivna naselja Parka. Poseban problem u tim naseljima predstavlja
građevinski, konstruktivno problematična izgradnja obiteljskih kuća, loše
infrastrukturne opremljenosti, loše fizike objekata. Isto vrijedi i za primitivan,
nekvalitetan i suvremenim standardima neprimjeren, a po zakonu nedozvoljen način
građenja privezišta za barke od betona u pomorskom dobru, koji vodi ka njegovoj
privatizaciji i nezakonitom tretmanu od strane pojedinaca. Ovaj Plan posebnu pažnju
posvećuje sanaciji i uređenju prostora ta dva naselja miješajući čak i nivoe prostornog
planiranja u želji da stvori ugodne ambijente u oba sela.

4. Infrastrukturna neopremljenost, naročito u oblasti vodoopskrbe, vodozaštite, fekalne

odvodnje

Nepostojanje suvremene vodoopskrbe je bitan činilac za stvaranje otežanih uvjeta za

život i rad u Nacionalnom parku za sve namjene, a dodatno predstavlja poteškoću
prilikom otklanjanja opasnosti od požara. Isto je i sa nepostojanjem kvalitetne odvodnje
fekalnih voda što dovodi u pitanje ekološku ravnotežu u jezerima i ugrožava turističku
djelatnost. Projekti vodoopskrbe parka su gotovi, a nije završen manji dio magistralnog
cjevovoda iz pravca Neretve. Nakon niza analiza o najprihvatljivijoj varijanti odvodnje,
ovaj Plan predlaže varijantu odvodnje na sjever Nacionalnog parka (naselje Pomena i
Polače)
5. Izgradnja prometnica u Nacionalnom parku

Obzirom na veliku bujnost vegatacije na otoku Mljetu, sve "rane" u krajoliku nastale
kao posljedica čovjekovog djelovanja, a pogotovo prilikom građenja prometnica
relativno brzo zarastaju. Međutim, posebnu "ranu" u krajoliku predstavlja
novoizgrađena prometnica na dionici Pomena-Popov Dolac-Kulijer te bi je trebalo
hortikulturno obraditi. 6. Ugroženost ekosustava jezera Zagađenost Velikog jezera je
dosegla granične vrijednosti koje dosta dugo ugrožavaju njegov opstanak i zdravlje
čovjeka. Glavni izvori zagađenja su djelovanje čovjeka putem otpadnih voda iz naselja
Babine Kuće, Pristanište, Soline, a indirektno iz Goveđara te deponija otpada. Također
bitan izvor zagađenja obaju jezera Solinskog kanala, Gonotura, uvale Blaca i dr.
predstavlja taloženje katrana na obalama. Veliku opasnost za cijeli temeljni fenomen
predstavlja požar čiji bi pepeo izazvao totalni pomor cjelokupnog živog svijeta u
jezerima i pravu ekološku katastrofu. Da ne bi došlo do toga, predložene su mjere zaštite
od zagađenja rješenjem odvodnje, odnosno zaštite od požara rasporedom hidrantske
mreže i drugim sredstvima.

7. Prometna nedostupnost Parka Nacionalni park

Mljet je teško dostupan, skoro bi se moglo reći izoliran u prometnom smislu za sve
vidove prometa. Stoga nije u mogućnosti udovoljiti jednoj od svojih temeljnih zadaća:
edukativnoj, u svrhu poimanja što većeg broja posjetilaca koji se kratko zadržavaju. U
tom kontekstu je potrebno pojačati brodsku povezanost parka učestalijim linijama iz
pravca Korčule i Dubrovnika.

8. Neriješeni imovinsko-pravni status nekretnina Prema našim analizama smo zaključili

da se oko 18% ukupne površine (3003 ha) Nacionalnog parka može smatrati
nekretninama u privatnom vlasništvu i to pretežito u temeljnom fenomenu što
onemogućava učinkovitost u primjeni pravnog sustava po pitanju uređenja prostora i
zemljišta Parka. Također je prisutna totalna neusklađenost katastarskog operata i
zemljišno-knjižnog stanja vlasničkih upisa sa stvarnim stanjem, pa je neophodna obnova
katastra, odnosno zemljišnika (sukladno čl. 198. Zakona o zemljišnim knjigama). U
svrhu početka rješavanja pitanja uređenja prostora, nužno je započeti knjiženje državnog
vlasništva na svim nekretninama na kojima je upisana društveno-pravna osoba kao
nositelj prava korištenja odnosno upravljanja. Temeljem toga bi se moglo pristupiti
legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, odnosno legalnoj novogradnji objekata, kao i
svim ostalim pravnim radnjama koje reguliraju prava i obveze vlasnika nekretnina u
nacionalnim parkovima. Pri tome se misli i na pravo vlasnika nekretnine na naknadu,
odnosno na zamjenu za jednako vrijednu nekretninu.

9. Stanovništvo

U grupu ograničenja u razvoju svakako spadaju osnovne karakteristike stanovništva.

Naime, velik problem predstavlja pretežito staro i nedovoljno obrazovano stanovništvo.

U grupu resursa/potencijala u Nacionalnom parku spadaju:

1. Veličanstvena vegetacija

Posebno se ističu unutar temeljnog fenomena sastojine grupirane prema uređajnim

razredima u Uređajnoj osnovi i to razred alepskog bora i gariga koji se nalaze u prilično
zapuštenom obliku. Međutim, generalno se za vegetaciju u Nacionalnom parku može
reći da je neoštećena, ali i neuređena. Taj potencijal će, poštujući smjernice prema
uređajnim razredima trebati dotjerati na prihvatljiv oblik.

2. Naselja

Sva naselja, a naročito ona koja posjeduju veliki potencijal u formama autohtonog
graditeljstva kao što su Goveđari (etno-park), Soline, Babine Kuće, predstavljaju veliki
potencijal u turističkoj ponudi za ograničeni broj gostiju po principu seoskog turizma,
tipa turističke ponude koja slovi kao najforsiranija u turističkoj ponudi Hrvatske. U
smislu aktiviranja tog potencijala kao osnovnog nositelja turističke ponude će trebati
raščistiti pitanje vlasništva nad objektima kao i priskrbiti znatna sredstva za
rekonstrukciju postojećih objekata i njihovo osuvremenjivanje i prilagodbu standardima
turističke ponude u seoskom turizmu.

3. Spomenička baština

U red potencijala svakako na prvom mjestu spada samostan na otočiću Sv. Marije, uz
kojeg Nacionalni park ne bi bio ovako idealan spoj prirodnih i od čovjeka stvorenih
vrijednosti. Samostan bi trebao i prema mišljenju potencijalnog vlasnika, Biskupije
dubrovačke, postati kulturno-znanstveni centar, kako bi se nastavila tradicija i
kontinuitet življenja i rada na toj lokaciji pretežito od strane umjetnika i znanstvenika
kao što je to bilo i u 12. stoljeću kada je taj benediktinski samostan bio humanistički i
avangardni centar znanosti i umjetnosti toga doba za taj kulturni krug.

4. Maritimni uvjeti Uvjeti te osobine akvatorija, te ruža vjetrova su idealni za nautičare

koji su ih u zadnjim desetljećima počeli otkrivati i maksimalno koristiti. U tom smislu
se naročito ističu sjeverne obale Parka: uvala Pomena, Polače, uvala Liskanje pa se u
tom smislu i uređuju u Prostornom Planu. Osim toga, uvjeti su idealni i za ribolov,
odnosno ronjenje i podvodno snimanje (južne obale Parka) kao i za bavljenje svim
mogućim vidovima rekreacije na vodi i to naročito u ljetnom periodu, a kako to stoji u
koncepciji i u provedbenim odredbama Plana.
(https://np-mljet.hr/wp-content/uploads/2020/dokumenti/1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU
_NP_Mljet_2017_2026.pdf)
 5. PRIJEDLOG MOGUĆIH TURISTIČKIH AKTIVNOSTI

PREMA VRSTAMA TURIZMA, I S TIM U SVEZI PRIJEDLOG

SADRŽAJA ORGANIZACIJE UREĐENJA PROSTORA NA
POJEDINIM LOKACIJAMA REFERENTNIM ZA RAZVOJ
TURIZMA U SKLOPU OBUHVATA PLANA

Možemo kazati kako je otok Mljet vrlo bogat prirodnom baštinom kojoj su potencijali
doista veliki, a mogućnosti ni izdaleka nisu iskorištene. Otok je u prošlosti bio prometno
izoliran, što je danas poboljšano, pa su udaljenosti nešto smanjene. Ipak i danas je posjet
otoku (posebno izletnički) ograničen na nekoliko sati koje izletnici provedu uglavnom u
vožnji, konzumaciji jela i pića, a samo manji dio vremena u šetnji i razgledavanju.
Vrijeme posjeta ograničeno je na ljetne mjesece. Mogućnosti posjeta daleko su veće, jer
već i samo gledanje vremenske prognoze može uvjeriti svakoga, u veliku razliku
temperature na otoku i kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uz to na otoku su magle i
zagađenja zraka svedena na minimum. Osim toga, velika je razlika u broju sunčanih
sati; dok na Mljetu gotovo da nema dana bez sunca u zimskom periodu, na kontinentu
gotovo da nema sunčanih dana. Do danas otok nije korišten u svrhu zdravstvenog
turizma, a to je prava šteta, jer šetnje i uživanje u prirodnim vrijednostima otoka mogu
se koristiti cijelu godinu. Mnogim ljudima treba promjena zraka i šetnja kroz šumu bora
bez zagađenja zraka. Otok ima i smještajnih kapaciteta, pa može pružiti usluge boravka
većem broju ljudi.

Moguće aktivnosti u NP Mljet uključuju:

1. organizirani posjet i razgledavanje NP Mljet;
2. ronjenje i snorkeling (ronjenje bez autonomne ronilačke opreme);
3. pješačenje po parku;
4. promatranje biljnog i životinjskog svijeta;
5. kupanje na udaljenosti do 50m od obale;
6. noćenje na plovilu ili u unajmljenoj kući;
7. objedovanje na brodovima ili u nekom od restorana.
 Naš prijedlog posjete NP Mljet obuhvaća:

1. dolazak katamaranom ili osobnim automobilom u Pomenu

2. pješačenje šetnicom do Malog jezera (15 min) te stazom oko Malog jezera (10
min)

3. dolazak na Mali most i ukrcaj na solarni brod

4. dolazak na otok Sv. Marija te obilazak otoka

5. povratak brodom s otoka na Mali most; kupanje ili iznajmljivanje bicikli na

Malom mostu

Ukupnu turističku ponudu moguće je obogatiti :

 Korištenjem vlakića pri kojem bi turisti uživali u pogledu i vožnji u parku

 Kupnjom jedinstvenih brodova na kojima je moguće promatrati podmorje

 Kupnjom polu podmornice koja bi bila idealno plovilo za otkrivanje morskog

svijeta zarona 1.5 m, brzine 1-2 čvora što bi omogućilo turistima da uživaju u
morskoj flori i fauni, a da pri tome ne uznemiravaju živi svijet u moru.

5. SUSTAV KRETANJA POSJETITELJA NA

POJEDINIM LOKACIJAMA REFERENTNIM ZA
RAZVOJ TURIZMA U
SKLOPU OBUHVATA PLANA

O broju posjetitelja NP Kornati nema detaljnih statističkih analiza što bi se

trebalo

promijeniti, a posjeti u razdoblju od 2017. do 2021. godine.. su prikazani u tablici:

GODINA 2017 2018 2019 2020 2021

NP MLJET 140 329 145 751 148 395 37 844 90 642

 Tablica 1. Prikazuje broj posjetitelja u nacionalnom parku Mljet od 2017. do 2021. godine.
(www.mgipu.hr, preuzeto: 24.4.2022).

Sezona u NP-u Mljet uglavnom počinje početkom travnja i traje do kraja listopada, a
najveći broj posjetitelja je svake godine u srpnju i kolovozu. Nacionalni park je 2020.
godine imao 37 844 posjetitelja što je smanjenje za 75 % u odnosu na prethodnu godinu
u kojoj je bilo 148 395 posjetitelja. To je utjecalo na zaradu od prodaje ulaznica koja je
pala za 8 622 269 kuna u odnosu na 2019. godinu. NP Mljet je u razdoblju 15. 5. – 31.
5. 2021. imao promotivne cijene ulaznica i to 50 kuna za odrasle i 30 kuna za djecu i
studente. Kupnjom ulaznice preko webshopa posjetitelji su ostvarili dodatan popust na
ulaznice i one su koštale 40 kuna za odrasle i 20 kuna za djecu. Ulaz za djecu ispod 7
godina je i dalje ostao besplatan. Ulaznica uključuje posjet svim kopnenim lokalitetima,
vožnju brodom po Velikom jezeru i posjet otoku Sv. Marija. Posjetitelji u NP-u Mljet
najviše dolaze početkom tjedna, od ponedjeljka do srijede, to se nije promijenilo u
razdoblju koronakrize. Park je 2020. posjetilo najviše domaćih posjetitelja, njih 6 757
što je više nego ikad u povijesti. Postotak hrvatskih državljana u nacionalnom parku bio
je veći tijekom svibnja i lipnja kad su granice RH bile zatvorene. Od stranih posjetitelja
najviše je bilo Francuza i Slovenaca, ali u manjem broju nego prijašnjih godina. Razlog
tomu je što Francuzi i Slovenci u Dalmaciji imaju vlastite nekretnine u koje redovito
dolaze na ljetovanje, a 2020. nije bila iznimka. Najveće odstupanje broja dolazaka
stranih posjetitelja u odnosu na prošle godine imaju Britanci, Amerikanci i Španjolci
koji su 2020. slabije posjećivali park zbog ukidanja brojnih avionskih linija u
dubrovačkoj zračnoj luci. U Tablici 2. primjećuje se veća zainteresiranost za park kod
posjetitelja iz Češke i Poljske koji su 2020. u svim parkovima bili, statistički gledano,
češći gosti nego prijašnjih godina i to najvjerojatnije zbog nešto blažih epidemioloških
mjera koje su tada bile na snazi u tim zemljama.
 Tablica 2. Posjetitelji NP Mljet prema državi iz koje dolaze od 2017. do 2020. godine rangirani po
zastupljenosti. (www.mgipu.hr, preuzeto: 24.4.2022).

VLASTITI PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA

a. Potrebno je poboljšati prometnu povezanost

b. Također, problem u parku predstavlja divlja gradnja, bez nadzora i odobrenja

vlasti što narušava sliku krajobraza, pa je potrebno uvesti veće kazne.
c. Depopulacija je jedan od glavnih problema, potrebno je privući mlade ljude,
odnosno dati im mogućnost razvoja zapošljavanja.

d. Loša je valorizacija parka zato što se valoriziraju samo mali dijelovi parka, a
ostatak se zanemaruje i potrebno je unutrašnjost parka turistički varolizirati
izgradnjom ekoloških turističkih kompleksa.

e. Produžiti vrijeme boravka na otoku

f. Razvojnom strategijom lokalna samouprava mogla bi pomoći lokalnom stanovništvu

koje želi ovakav turizam u svojim objektima

g. Korištenje prirodnih ljekovitih čimbenika moglo bi pomoći poboljšanju ekonomskih i

demografskih prilika na otoku

LITERATURA

 NATURA 2000 http://www.natura2000.hr/

 SREMAC, J. (2010): Geološka građa otoka Mljet sa položajem uzoraka stijena.
Mljet –Nacionalni park 1960. –2010., Zagreb.

 https://prehnit.hr/hr/

 https://www.vipholidaybooker

 https://np-mljet.hr/wp-content/uploads/2020/dokumenti/
1_Nacrt_Plana_upravljanja_JU_NP_Mljet_2017_2026.pdf

 www.mgipu.hr