BEZ TRAGA

ODGOVORNO PONAŠANJE U NAUTIČKOM TURIZMU

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Obala hrvatskog narodnog preporoda 7, 21000 Split, Hrvatska

Tel: +385.21.360779

Mob: +385.91.3607790

Zeleni telefon: 072.123456

email: info@sunce-st.org

https://sunce-st.org/

IMPRESUM: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split, 2022.

AUTOR: Mladen Glavić

SURADNICI: Tea Kuzmičić Rosandić, Fedra Dokoza, Gabrijela Medunić-Orlić, Maja Golem,
Stela Vukojević

GRAFIČKA UREDNICA: Olena Pidleteichuk

2
SADRŽAJ

UVOD...................................................................................................................................................... 4
1. PREVENCIJA ONEČIŠĆENJA ........................................................................................................ 5
1.1. ODRŽAVANJE PLOVILA .......................................................................................................... 5
1.1.1. Održavanje motora................................................................................................................. 5
1.1.2. Baterije..................................................................................................................................... 5
1.1.3. Održavanje trupa .................................................................................................................... 5
1.2. ČIŠĆENJE PLOVILA ................................................................................................................. 7
1.3. OTPADNE VODE ....................................................................................................................... 7
1.3.1. Crne vode ................................................................................................................................ 7
1.3.2. Sive vode ................................................................................................................................. 8
1.3.3. Brodska kaljuža....................................................................................................................... 9
1.4. SPREČAVANJE IZLIJEVANJA GORIVA U MORE................................................................. 9
1.4.1. Korištenje vanbrodskih motora .......................................................................................... 10
1.5. KREME ZA SUNČANJE .......................................................................................................... 10
2. SMANJIVANJE NAŠEG ŠTETNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ.................................................. 11
2.1. SMANJENJE NASTAJANJA OTPADA ................................................................................. 11
2.1.1. Morski otpad ......................................................................................................................... 11
2.1.2. Otpad s plovila ...................................................................................................................... 11
2.2. PONOVNA UPOTREBA ODJEĆE I MATERIJALA IZ NAUTIČKE INDUSTRIJE .............. 12
2.3. UGLJIČNI OTISAK .................................................................................................................. 13
2.4. SIDRENJE ................................................................................................................................. 15
2.5. PLOVIDBA BLIZU MORSKIH ŽIVOTINJA ............................................................................ 16
2.6. PRAĆENJE INVAZIVNIH VRSTA ........................................................................................... 16
2.7. VALOVI PLOVILA .................................................................................................................... 17

3
UVOD
Odgovorno ponašanje uključuje svjesnost o postojanju problema, značaju njegova
rješavanja, načinima rješavanja i na kraju, djelovanju, odnosno ponašanju u cilju
rješavanja problema. U našem slučaju problem je osjetljivost morskog ekosustava na
utjecaje nautičkog turizma.
Svi dionici nautičkoga turizma (skiperi, hostese, kuhari, mornari, gosti, čarter-pružatelji,
bazne i tranzitne marine, servisne zone, zakonodavci, ministarstva, lokalne samouprave
i zajednice, donositelji odluka i provoditelji odluka i zakona, turističke zajednice,
trgovine nautičkom opremom i trgovine robom široke potrošnje…) mogu svojim
odabirom i djelovanjem pozitivno ili negativno utjecati na ovaj problem.
More nas i naše goste, nakon zimske stanke, dočekuje svake sezone dovoljno čisto.
Kako more i njegova čistoće i bistrina prodaje naš proizvod, nije teško zaključiti smjer
poslovanja ako moru ne damo dovoljno vremena za samoregeneraciju i ako pređemo
granicu nepovratnog narušavanja njegova ekosustava. U nautičkom turizmu očuvanje
morskog ekosustava te održivo i odgovorno poslovanje mogu se postići samo ako se
realno sagledaju svi štetni utjecaji i načini njihova sprječavanja ili umanjenja. U nastavku
donosimo pregled mogućih utjecaja nautičkog turizma te prijedloge i načine za
ublažavanje onečišćenja.

4
1. PREVENCIJA ONEČIŠĆENJA

1.1. ODRŽAVANJE PLOVILA

Kvalitetno održavanje plovila jedan je od najboljih načina zaštite morskog ekosustava. Sastoji
se od redovnih provjera oštećenja, ispravnosti propelera, kopče, kaljuže, ventila, motora,
električnih sustava, elektroničkih sustava, sustava vode, crnih voda, opute te njihovim
održavanjem i popravljanjem. O održavanju plovila, kao i o tehničkoj i sanitarnoj pripremi plovila
za goste u nautičkom turizmu, brinu se čarter-pružatelji, u zimskoj stanci, te u sezoni, između
prijema i predaje plovila zapovjedniku i gostima.

Za vrijeme plovidbe, zapovjednici održavaju brod sigurnim za plovidbu svakodnevnim

provjerama brodskih sustava (wobbled i ostalo) te odgovornim planiranjem plovidbe i
odgovornim manevriranjem.

Tijekom servisiranja plovila postoji mogućnost istjecanja ulja, goriva, antifriza te sredstava za
čišćenje.

1.1.1. Održavanje motora

Održavanje motora nosi najveći rizik od onečišćenja. Bitno je redovito održavanje, a kako bi
omogućili pravilno zbrinjavanje, tekućine servisa motora ne bi se trebale miješati.

Ulja i filteri

Iskorištena ulja i filteri imaju posebno mjesto za zbrinjavanje u marinama.

Antifriz
Vrlo je važan odabir antifriza!

Odgovorno ponašanje
Upotrebljavajmo propilen glikol (rozo-narančasti), antifriz koji je netoksičan, umjesto etilen
glikola (plavo-zelenog) koji je vrlo toksičan. Pri servisu je bitno obrisati i kaljužu da se tekućine
servisa ne bi miješale i izbacile preko kaljužne pumpe u more.

1.1.2. Baterije

Baterije, ako se mijenjaju, zbrinjavaju se po propisu. Zagađenje olovom i kiselinom iz baterija

danas više nije problem. Više od 98 % baterija zbrinjava se i reciklira zbog toga što se pri kupnji
novih dobiva popust na vraćene stare baterije. U 1,99 % spadaju pojedinci kojima je potrebno
olovo, a u promilima je nekoliko nekulturnih primitivaca koji baš vole akumulator baciti u more.

1.1.3. Održavanje trupa

Moguća onečišćenja dolaze pri obradi stakloplastike i antivegetativnog premaza.

Antivegetativni premazi (protuobraštajni premazi)

Obraštaj su biljni i životinjski organizmi koji se nastane na podvodni dio trupa plovila. Obraštaji
povećavaju trenje broda u plovidbi, smanjuju brzinu broda, dovode do veće potrošnje goriva i

5
stvaranja veće količine ugljikovog dioksida, a cijena se prijeđene milje povećava. Radi
smanjenja obraštaja na trupu, brodovi se premazuju protuobraštajnim premazima.

Protuobraštajne premaze možemo podijeliti na premaze s biocidom i premaze bez biocida.

Premazi s biocidom

Biocidi su, kao i u poljoprivredi, uglavnom kemijski spojevi na bazi bakra, a manji je broj
na bazi cinka.

Oni truju alge, morske biljke, školjkaše, morske crve cjevaše, morske spužve, koralje i
obraštajne organizme na trupu plovila. Ekosustavi oko marina i sidrišta u kojima plovila
dugo stoje, a u isto vrijeme imaju slabu protočnost, najugroženija su. Takva područja
održavaju visoku koncentraciju bakra u moru, a bakar se akumulira u školjkašima koji
filtriraju more.

Hranidbeni lanac koji se nastavlja na školjkaše pod udarom je nakupljenih, visokih

koncentracija bakra. Takve školjke za neke su ribe toksične, a druge dalje akumuliraju
bakar. Imajmo na umu da smo i mi u tom lancu ishrane.

Biocidni protuobraštajni premazi po tehnologiji su:

• habajući (oni koji se ispiru) – u plovidbi se habaju, otkrivajući svježi biocid

• tvrdi – premaz se ne haba, nego se biocid u njemu topi, puštajući da voda
prodire dublje u premaz
• hibridni – kombiniraju tehnologiju ispirućeg i tvrdog premaza.

Premazi bez biocida

Premaze bez biocida zovu i treća generacija protuobraštajnih premaza. To su silikonski

premazi koji koriste tehnologiju mikročestica i nanočestica za dobivanje toliko glatke
površine da se na nju ne može ništa prihvatiti. Naravno, cijena je takvih premaza pet do
deset puta veća u usporedbi s biocidnim premazima.

Odgovorno ponašanje
Naša su civilizacijska želja podvozja polovila bez flore i faune te živa i zdrava flora i fauna okolo
plovila. Problem je što još nemamo preciznu tehnologiju pa trujemo i ono što želimo ostaviti
živo i zdravo.

Zato je potrebno hitno uspostaviti suradnju države, znanstvenika i proizvođača protuobraštajnih

premaza u cilju prijelaza s upotrebe protuobraštajnih premaza s biocidom na upotrebu
protuobraštajnih premaza bez biocida treće, ili neke novije, generacije, naravno, uz zabranu
biocida i smanjenje cijene premaza bez biocida.

Servisne zone marina, u radovima zimskog održavanja plovila, trebale bi spriječiti ispuštanje
štetnih tvari u okoliš, bilo u more ili u zrak.

Tekući otpad, koji nastaje pri ispiranju flore, faune i protuobraštajnog premaza podvodnog
dijela trupa, trebalo bi skupljati, tretirati, skladištiti i zbrinjavati.

Raspršivanje prašine i let prašine od brušenja trebalo bi spriječiti upotrebom brusilica s

usisavačem i radom pod šatorom. Prašinu bi trebalo skupljati, skladištiti i zbrinjavati.

6
1.2. ČIŠĆENJE PLOVILA

Održavanje plovila najčešće se odvija u baznim marinama pa su, stoga, i onečišćenja na tim
mjestima najčešća, i to sredstvima za čišćenja, uljima te antivegetativnim premazima. Razlog
tomu je nepostojanje sivih tankova, a i da postoje, sredstva za čišćenje palube otječu direktno
u more.

Sredstva za čišćenje koja se upotrebljavaju na kopnu, prije nego završe u moru i drugim
vodama, procesuiraju se u pročišćivačima otpadnih voda. Ovo je pročišćavanje uključeno u
cijenu vode za kućanstva. Korištenje takvih sredstava bez postupka pročišćivanja, odnosno
izravno ispuštanje otpadnih voda u more, izuzetno je štetno.

Odgovorno ponašanje
Odgovorno je birati i upotrebljavati netoksične i biorazgradive proizvode za čišćenje. Također,
moguće je koristiti nove tehnologije za čišćenje poput čišćenja vodenom parom.

Odgovornost države hitna je zabrana upotrebe toksičnih proizvoda za čišćenje koji se slijevaju
izravno u more i druge vode.

Odgovornost proizvođača proizvodnja je veće palete netoksičnih i biorazgradivih sredstava za

čišćenje.

Odgovornost lanaca trgovina široke potrošnje postavljanje je odijeljenih polica sa sredstvima

za čišćenje pogodnima za upotrebu na moru.

1.3. OTPADNE VODE

1.3.1. Crne vode

Crne vode, osim metala, toksina i patogena, sadrže i hranjiva. Naime, neki se organizmi, bilo
flore ili faune, hrane fekalijama drugih organizama. Ovakva pojava se od davnina koristila u
tradicionalnoj poljoprivredi. Crne vode sadrže i uobičajena kemijska sredstva koja se koriste u
zahodima, u manjim količinama nego u sivim vodama, a koja sadrže fosfate i nitrate, klor,
amonijak te razbijače napetosti površine (tenzeide) koji su toksični za morski ekosustav. Crne
vode ispuštene u more mogu umanjiti kvalitetu morske vode, uzrokovati morsku hipoksiju –
pojmove koje ćemo objasniti u poglavlju o sivim vodama.

Obaveze svih sudionika pomorskoga prometa regulirane su pomorskim zakonikom koji kaže
da je zabranjeno ispuštanje svih oblika fekalija unutar 12 nautičkih milja od obala, dakle u
hrvatskim teritorijalnim vodama u slijedećem članku: https://morski.hr/2019/08/13/fekalije-i-
otpad-s-brodova-postuju-li-se-hrvatski-pomorski-propisi/.

Službenici RH kažu da su luke i marine spremne za prihvat fekalnoga otpada. Prosudite sami.

7
Crne vode toksične su za ekosustave u visokoj koncentraciji. Uz ovako masovni nautički turizam
sva je sreća da postoje ušate. U Turskoj je, primjerice, potpuno zabranjeno ispuštanje crnih
voda u more. Postoje mjesta u marinama, benzinskim postajama i specijalni brodovi za
pražnjenje crnih tankova. Naravno sve strogo kontroliraju državne službe koje se financiraju od
kazni za prekršitelje. Posljedica su čiste uvale i marine.

Odgovorno ponašanje
Odgovorno bi bilo prvenstveno ne ispuštati crne vode u zaljevima, zapravo ne blizu obali, a čim
bude infrastruktura spremna, prazniti crni tank po propisima.

Odgovornost države hitno je uvođenje sustava gospodarenja crnim vodama po uzoru na

Tursku.

1.3.2. Sive vode

Sive vode više štete nego crne. Tomu su dva razloga.

1. Zakon još ne propisuje obavezu postavljanja spremnika sivih voda, tako da spremnika
sivih voda na čarter-plovilima nema, pa sive vode idu izravno u more, gdje god se plovilo
u tom trenutku nalazilo.
2. Sive vode u većim količinama sadrže sredstva za čišćenje i ulja.

Sredstva za čišćenje

Sredstva za čišćenje u sebi imaju:

- tenzide koji razbijaju napetost površine, što izuzetno loše utječe na morsku floru i faunu
(slikovito rečeno, prirodna granica između vode i organizama pomiče se više prema
organizmima, voda više ulazi „pod kožu“)

- fosfate i nitrate koji su dobra hranjiva (sličan sastav imaju umjetna gnojiva u intenzivnoj
poljoprivredi)

Uslijed visokih koncentracija takvih hranjiva (dobre ishrane – eutrofije) dolazi do intenzivnog
rasta algi (eutrofikacije). Alge smanjuju prodor svjetlosti te se prozračnost mora gubi. Intenzivan
rast algi destabilizira ravnotežu morskog ekosustava u segmentu proizvodnja/razgradnja
organske tvari. Toliku količinu novonastale organske tvari, koja se množi, razvija, raste, umire i
pada na dno, bakterije razlažu, ali se i množe toliko da upotrebe sav kisik koji je otopljen na tom
području. Tada dolazi do hipoksije, odnosno nedostatka kisika. Organizmi koji se nađu u takvim
područjima, a koji ne mogu pobjeći, umiru, a područja postaju mrtve zone. Primjerice, takav se
proces dogodio u talijanskom dijelu Jadrana, oko ušća rijeke Po, zbog dotoka hranjiva od
intenzivne poljoprivrede uz porječje Poa, Padanije.

- izbjeljivače (varekina, 5 % natrijev hipoklorit) koji u sastavu imaju spojeve klora koji se koriste
za dezinfekciju, odnosno ubijanje mikroorganizama, i za koje je upitno je li uopće potrebno
napominjati kako su izbjeljivači štetni za morski ekosustav

- amonijak koji obično nije štetan za ljude i ostale sisavce jer imaju specifičan mehanizam
izbacivanja viška amonijaka iz organizma. Ipak, takav mehanizam nemaju ribe i amfibije, tako
da je za vodeni svijet amonijak izuzetno toksičan.

8
Napomena: nikada ne miješajte proizvode za čišćenje koji sadrže klor s proizvodima za čišćenje
koji sadrže amonijak jer se međusobnom reakcijom stvara mnoštvo otrovnih i kancerogenih
spojeva!

Ulja

Ulja sama, bez prisustva deterdženata, plutaju na vodi spljoštena do debljine jedne molekule.
U takvom stanju, moru ispod mrlje ne dozvoljavaju razmjenu plinova.

Ulja se, uz prisustvo deterdženata, zbog tenzeida rasprše (dispergiraju) u moru. Tako mogu
doprijeti i do podmorske flore i faune. Lijepeći se za površinu organizama, ulja organizmima
priječe kontakt s vodom (u tom slučaju, opet slikovito rečeno, granica između organizama i
vode pomiče se prema vodi).

Odgovorno ponašanje
Utjecaj sustava sivih voda možemo umanjiti biranjem netoksičnih i biorazgradivih sredstava za
čišćenje.

1.3.3. Brodska kaljuža

Brodska kaljuža prostor je u kojeg se sakuplja voda, ali u njoj se mogu nalaziti i ulje, gorivo,
antifriz te druge toksične tekućine.

Odgovorno ponašanje
Redovni pregled kaljuže spada u redovito održavanje motora i plovila, a u plovidbi redovitu
kontrolu vrši zapovjednik plovila. Redovnim pregledom kaljuže, zapovjednik broda trebao bi
ustanoviti nalazi li se u kaljuži neka druga tekućina osim svježe vode. U tom slučaju tekućinu bi
trebalo kuhinjskim krpama ili papirnatim ručnicima upiti i skladištiti na plovilu do prve marine ili
benzinske postaje u kojoj postoji mjesto za zbrinjavanje takvog otpada. Nadalje, u slučaju
pronalaska toksične tekućine u kaljuži, trebalo bi započeti proces utvrđivanja i otklanjanja kvara

1.4. SPREČAVANJE IZLIJEVANJA GORIVA U MORE

U Republici Hrvatskoj benzinske su postaje obično smještene u zaljevima, u neposrednoj blizini

marina, naselja i kupališta. Zato je izlijevanje goriva pri točenju jednako prolijevanju goriva po
plaži.

Kada nam se gorivo izlije u more, naučili smo „baciti malo Čarlija“ misleći kako time rješavamo
problem. Činjenica je da se tako problem riješi samo estetski jer se uklone tragovi goriva na
površini, ali gorivo ne nestane, već se rasprši i pomiješa s morem. Gorivo se može izliti u more
i pri pretakanju iz prijenosnih spremnika u vanbrodski motor ili brodski tank.

9
Odgovorno ponašanje
• slušati pri točenju – kada gorivo nakon tanka počne puniti i cijev, zaustaviti punjenje
goriva i ne čekati da se gorivo počne izbacivati na odušnik
• predvidjeti potrošnju vanbrodskog ili unutarnjeg motora i prelijevati gorivo iz prijenosnih
spremnika, u mirnim uvjetima, pretakati priborom za pretakanje.

1.4.1. Korištenje vanbrodskih motora

Dvotaktni vanbrodski motori, kojima su u istom taktu usis goriva i ispuh produkata izgaranja,
doslovno izbacuju jednu trećinu neupotrjebljenog goriva. To znači da na svake tri litre goriva
koje dvotaktni motor potroši, jedna bude izbačena direktno u okoliš.

Na sreću, u Republici Hrvatskoj na snazi je regulativa zabrane prodaje novih dvotaktnih

vanbrodskih motora. Sada smo primorani kupovati četverotaktne vanbrodske motore, koji su
štedljiviji i manje zagađuju.

Odgovorno ponašanje
U ovom slučaju svjesno odgovorno ponašanje nije potrebno jer je određeno zakonskom
regulativom i ne postoji drugi izbor.

1.5. KREME ZA SUNČANJE

Prema procjenama UN-a, petina koraljnih grebena na svijetu je mrtva, a tome doprinose i
kemijski sastojci određenih kozmetičkih preparata. Neki sintetički sastojci krema za sunčanje,
koje se ulaskom u okoliš ne razgrađuju, mogu uzrokovati izbjeljivanje koralja. Kako se svake
godine između 6 i 14 tisuća tona krema za sunčanje pohranjuje u koraljnim grebenima oceana,
pretpostavlja se da bi u sljedećem desetljeću moglo biti uništeno još 15 % koralja. Neki od
štetnih spojeva, kao što su Etilheksil metoksicinamat (poznat i kao oktinoksat, Octinoxate ili
Benzophenone-3) i Oxybenzone (oksibenzon) i mineralno ulje, nalaze se u više od 3 tisuće
različitih proizvoda za zaštitu od sunčevih zraka.

U vodama otoka Mljeta nalazi se najveći koraljni greben u Mediteranu (građen od busenastog
koralja) koji je osim na ove spojeve iz krema, osjetljiv i na ljetne temperaturne maksimume
mora. Oktinoksat i oksibenzon ubija i spužve, gorgonije i koralje.

Odgovorno ponašanje
Upotrebljavajmo kreme za sunčanje s cink oksidom i titan dioksidom (u mikroveličini, ne
nanoveličini). Trgovine široke potrošnje trebale bi takve proizvode prodavati na posebnim sea-
friendly policama, a država bi trebala to regulirati.

10
2. SMANJIVANJE NAŠEG ŠTETNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

2.1. SMANJENJE NASTAJANJA OTPADA

2.1.1. Morski otpad

Morski je otpad bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog
podrijetla, nego ga je proizveo, koristio ili odbacio čovjek izravno u more ili je u more dospio iz
kopnenih izvora rijekama, otpadnim vodama ili vjetrom. Morski otpad nastaje zbog lošeg
upravljanja sabirnim središtima otpada, ilegalnog odlaganja ili nepropisnog rukovanja otpadom.
Nastanak morskog otpada ima utjecaj na turizam, industriju i poljoprivredu.

Zapovjednike jahti najviše brine morski plutajući otpad koji nautičkom sektoru predstavlja
opasnost za plovidbu. Prema nekoj procjeni 60 % plutajućeg otpada dijelovi su ribolovnih alata
(mogu se zaplesti u propelu), a ostalo su trupci, grane iz rijeka, boce i ostala plastika.

Većini zapovjednika jahti poznate su zone plutajućeg otpada, kojeg struje i vjetrovi vrte i
nakupljaju između Baleara i Korzike, ispred grada Otranta, kao i naše lokalne manje zone, kao
što je zona sa sjeverne strane Mljeta poslije šiloka.

Plastika čini 80 % morskog otpada. Ona se u moru ne razgrađuje, tj., nikada ne nestaje, već se
samo raspada na sve manje i sitnije dijelove koje nazivamo mikroplastika i, one još sitnije,
nanoplastika.

Od 1. siječnja 2022. zabranjena je prodaja određene jednokratne plastike. Plastične boce se i

tako prodaju kao povratna ambalaža i s njima nemamo baš velikih problema. Budući da voda
na čarter-plovilima i nije za piće, ne možemo tu puno napraviti.

Kako bi se smanjila količina otpada u moru, trebali bi se udružiti čarter-pružatelji, lokalne

zajednice, tranzitne i bazne marine. Bilo bi lijepo kad bi se svatko vratio s ture s jednom vrećom
skupljenog smeća s plaže ili podmorja, uz sudjelovanje gostiju.

2.1.2. Otpad s plovila

Otpad nastaje i na samom brodu. Upotreba jednokratnih plastičnih vrećica pri kupovini, malih
boca za vodu i sokove, pakiranja od hrane, male bočice šampona i gelova za tuširanje stvaraju
otpad koji kasnije završava na odlagalištima, a jedan dio i u moru. Velike količine pripremljene
hrane, a samim time i količina biootpada koja nastaje, nepropisno se zbrinjava. Za sve ovo
postoji alternativno rješenje koje može doprinijeti održivom nautičkom turizmu.

Odgovorno ponašanje
• koristiti višekratne vrećice pri kupovini
• osigurati odvojeno prikupljanje otpada na samom brodu (papir, povratna i nepovratna
plastika, staklo, biorazgradivi otpad, tetrapak, i dr.)
• odvajati otpad na propisna mjesta u marinama
• potpuno izbaciti slamke ili ih po potrebi zamijeniti višekratnim alternativama od
bambusa ili metala
• na početku đite, ako je moguće, ambalažu odložiti odmah u baznoj marini (otpad se na
kopnu za sad donekle zbrinjava, dok je na pojedinim otocima malo drugačija situacija)

11
 • smanjiti upotrebu plastičnih boca za vodu, sokove i slično (većinu napitaka moguće je
naći u alternativnim ambalaža, a ako je korištenje plastičnih ipak nužno, pobrinimo se
da ih pravilno odvojimo)
• planirati obroke u cilju izbjegavanja bacanja hrane (obično je to 1/3 na čarter-plovilima)
i, ako je moguće, odvojiti biootpad
• stare baterije propisno zbrinuti u najbližoj trgovini koje su ih dužne preuzeti, ako se
mijenjaju
• lijekove kojima je istekao rok trajanja propisno odložiti u ljekarne koje su dužne prihvatiti
ih.

Nadamo se da nećemo još dugo gostima pokazivati hridi Kravu, Vola i Voliće, pa Svetog Juru
na Biokovu, i lutajući po toponimiji i etimologiji čekati da prođemo ispod deponija na Visu.

I nemojmo se zavaravati, na neke stvari možemo utjecati i mijenjati ih, a na druge ne možemo.
Neka istraživanja kažu da čak 70 % otpada na plažama nije vidljivo, i čini ga mikroplastika i
nanoplastika.

Odakle ovaj otpad?

Od recikliranih boca koje se pakiraju i šalju u druge zemlje na preradu, a nakon prerade u
umjetne tkanine poput fliseva i drugih specijalnih materijala, dolaze natrag u Europu, a mi ih
kupujemo, upotrebljavamo i peremo. Svakim pranjem u kanalizaciju ode dio vlakana
mikroplastike i nanoplastike, a kako pročišćivači danas još ne filtriraju takve čestice, sve
završava u vodama pa na plažama.

Podsjetnik:

• mikročestice su manje od milimetra, j1 mikrometar je 0,001 mm, odnosno, tisućiti dio

milimetra
• nanočetice su manje od mikrometra, 1 nanometar je 0,000001 mm, odnosno, milijunti
dio milimetra, 1 nm je tisućiti dio mikrometra
• životinjske i biljne stanice veličine su 10 – 100 mikrometra, a virusi 10 – 100 nanometara
• atomi su veličine jedne desetine nanometra.

2.2. PONOVNA UPOTREBA ODJEĆE I MATERIJALA IZ NAUTIČKE INDUSTRIJE

Poznato je da je modna industrija jedan od najvećih zagađivača jer ustraje na kupovini novog
iako je staro i dalje uredno i u funkciji.

Industrija deterdženata nas uvjerava da mrlje na odjeći nisu poželjne. U većini slučajeva ovaj
defekt dovoljan je argument za neupotrebu odjeće. Treba promišljati o mijenjanju ove ideje.

Nekima su tuđa stara jedra, puno novija od njihovih vlastitih. Bilo bi dobro kad bi postojala
second-hand nautička trgovina ili poslovanje koje djeluje po principu uzmi-ostavi. Na Balearima
čak postoji trgovina second-hand nautičke opreme.

12
2.3. UGLJIČNI OTISAK

Ugljični otisak količina je stakleničkih plinova (najvećim dijelom CO₂) stvorenog izravno ili
neizravno našim aktivnostima ili načinom života.

Normalna količina CO₂ u zraku je 0,039 %. CO₂ pomaže održati naš planet toplim i igra bitnu
ulogu u mnogim biološkim procesima, uključujući i fotosintezu. Naš živi planet prirodno
proizvodi i razlaže CO₂, što nazivamo globalnim kruženjem ugljika. Ljudsko djelovanje narušilo
je ovako kruženje dodajući u atmosferu više CO₂. Osnovni razlog povećane koncentracije CO₂
upotreba je fosilnih goriva (ugljikovodika, gdje je ugljik vezan za vodik), koja su bila spremljena
ispod površine uz ostale fosile, i deforestacija (uništavanje šuma kao glavnih fiksatora ugljika u
ugljikohidrate).

Oceani i more igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže kruženja CO₂, apsorbirajući suvišni
CO₂ iz atmosfere. Kada se CO₂ apsorbira u vodu pokreću se kemijske reakcije koje povećavaju
kiselost vode (acidifikacija). Povećanje kiselosti vode otežava život svim morskim organizmima
koji su građeni od kalcijeva karbonata (rakovi, školjke, koralji) zbog čije im je lužnatosti
poremećeno građenje egzoskeleta.

Zbog zagrijavanja atmosfere, zagrijavaju se oceani i mora. Ugljični otisak mjera je utjecaja naših
aktivnosti na okoliš, kojom se izračunava težina ugljičnog dioksida koju proizvodimo svojom
aktivnosti, a mjeri se u kilogramima CO₂.

Osobni ugljični otisak može se izračunati izravnim računom (aktivnosti poput vožnje
automobila) ili neizravnim računom (kupovina proizvoda za čiju je proizvodnju utrošena
određena količina goriva). Osobni ugljični otisak možemo umanjiti podizanjem energetske
učinkovitosti našega doma, smanjenjem upotrebe goriva, kupovinom lokalnih proizvoda i
promjenom potrošačkih navika.

Kako se izračunava ugljični otisak pri vožnji plovilom?

Potrošnjom 1 l dizela nastane 2,64 kg CO₂.

Čudno? Iz 1 l dobije se 2,6 kg?

Evo objašnjenja: 1 litra dizela teži 835 grama. Dizel se sastoji od 86,2 % ugljika ili 720 grama
ugljika u litri. Da bi ugljik izgorio, treba mu 1920 grama kisika iz zraka. Zbroj 720 i 1920 iznosi
2640 proizvedenih grama CO₂ po litri dizela.

Primjer izračuna karbonskog otiska za auto:

Potrošnja je dizela na sto kilometara 5 litara pomnožena s 2,64 kg CO₂ proizvedenog po litri
dizela = 13,2 kg CO₂ na sto kilometara = 0,132 kg CO₂ po kilometru = 132 g CO₂ /km.

Po ovom izračunu rade se europske ekološke norme motornih vozila.

Primjer izračuna karbonskog otiska za jedrilicu koja koristi motor Yanmar od 100 hp na
prosječnom broju obrtaja (2300 obrtaja u minuti):

Potrošnja je dizela na sat rada motora 8 litara pomnožena s 2,64 kg CO₂ proizvedenog po litri
dizela = 21,12 kg CO₂ na 1 sat rada motora.

Recimo da je prosječnu brzina jedrilice 7,5 čvorova.

13
21,12 kg CO₂ na 1 sat rada motora podijelimo sa brzinom od 7,5 čvorova = 2,816 kg CO₂,
odnosno 2816 g CO₂ proizvedenog za jednu nautičku milju plovidbe.

Neke su se zemlje dosjetile pojedincima koje muči savjest zbog količine njihova ugljičnog
otiska, podavati neutralizatore, odnosno kompenzatore njihova zagađenja, nudeći im plaćanje
sadnje posidonije. Naime, vrlo je impresivna činjenica da su livade posidonije 45 puta
učinkovitije u apsorpciji CO₂ iz atmosfere od amazonskih kišnih prašuma. Posidonija je, iako
zauzima samo 0,1 % morskog dna, zaslužna za 11 % organskog ugljika pohranjenog u morima
i oceanima.

Odgovorno ponašanje
SMANJIMO UPOTREBU GORIVA!

Uštedu goriva na plovilima moguće je postići na nekoliko načina:

prije isplovljavanja:

1. redovitim održavanjem motora

2. redovitim pregledom i održavanjem brodskog vijka

3. redovitim održavanjem podvodnog dijela trupa plovila kako bi otpor vode u plovidbi
bio što manji

4. planiranjem plovidbe (manji je otpor niz vjetar i niz valove)

za vrijeme plovidbe:

upravljajte plovilom prilagođujući obrtaje motora najvećoj iskoristivosti goriva da bi smanjili

potrošnju, emisiju CO₂ i smanjili trošak po prijeđenoj milji. Najveća iskoristivost goriva gleda se
po broju okretaja motora i sili okretnog momenta (koja se vidi i po brzini plovila). Grafove s
krivuljama potrošnje goriva možete naći na Internetu za svaki model

Primjerice: Yanmar 100 HP 4YH4-HTE

14
Iz grafa vidimo da između 1600 i 2000 obrtaja u minuti motor najviše povećava silu okretnog
momenta.

Na drugom grafu vidimo da je potrošnja na

• 1600 rpm (broj okretaja u minuti) 3 litre (obično daje brzinu 6 čv)
• 2000 rpm 5,5 litara (obično daje brzinu 7 čv)
• 2300 rpm 8 litara (obično daje brzinu 7,5 čv)
• 2500 rpm 10,5 litara (obično daje brzinu 8 čv).

Vidljivo je da je najveća iskoristivost goriva pri 1800 – 2000 n. Prelaskom ove granice, da bi se
dobio dodatni čvor, potrebno je dvostruko više goriva. U tom slučaju, dvostruko je veći i
karbonski otisak.

• Zapovjednici motornih jahti, pronađite optimalnu kombinaciju trima i krmenog vala!

• Pripazite na boju dima ispuha. Crna, plava i bijela ukazuju na probleme motora što
dovodi do povećane potrošnje goriva

JEDRIMO!

2.4. SIDRENJE

Dobrim sidrenjem i smještanjem plovila na sigurno mjesto, gdje je zaštićeno od oštećenja,

neizravno štitimo okoliš.

U velikoj ljetnoj gužvi umijeće je pronaći mjesto za sidrenje, a pogotovo i sigurno i koje stvara
najmanje štete prirodi. Eh, željama nikad kraja!

Na svu sreću, sidrenje u posidoniji nije sigurno pa ga većina skipera izbjegava.

Tipična priča s Lopuda ide otprilike ovako:

Skiper i posada u kasno ljetno popodne bace sidro u posidoniju, vala gleda na zapad, vjetar je
od Pulenta, ide za suncem, lanac zategne, gasi se motor, jedrilica je krmom prema uvali,
uređivanje, dingi je spreman, ide se u restoran.

Noć je, skiper i posada se vraćaju na jedrilicu… Pa gdje je jedrilica? Ajde dobro, tipična greška
kad ideš za dana s broda da ne upališ sidreno svjetlo, ali ni poslije par krugova dingijem nema
broda. Okrenulo je na burin, ostale jedrilice okrenule su se krmom od vale. Ajoj…

Naravno, kako se priča ponavlja iz dana u dan, samo sa drugim glumcima, netko od domaćih
posjedne skipera u gliser i odveze ga do jedrilice koja pluta između Rude i Suđurđa.

Što se dogodilo?

Posidonija, voga, lažina, porost ili trava, lat. Posidonia Oceanica, ima puno malih korjenčića na
svojim podzemnim stabljikama (rizomima). Kada bacimo sidro na livadu posidonije, ono se
zapravo uhvati za masu listova i rizoma, a ne za dno. Korjenčići na rizomima prvi, početni trzaj,
mogu izdržati, ali ako se pojavi jača sila na sidru, korjenčići se čupkaju, jedan po jedan. Sidro
više ne drži, a ne može se zakačiti jer na sebi ima masu trave pa izgleda kao kotrljajuća kugla

15
na lancu… Nismo se usidrili sigurno, brod nam je postao opasnost u slučaju oštećenja, a
počupali smo pedesetak jedinki ove dragocjene biljke.

Ova biljka veže fotosintezom (kao i druge biljke) ugljik iz CO₂ otopljenog u moru, a oslobađa
kisik, u čemu je rekorder. Posidonija proizvede 20 litara kisika po metru kvadratnom na dan.
Prosječna osoba treba 0,84 kg kisika na dan, što je 550 litara. Po tome možemo izračunati da
27,5 metara kvadratnih (5,24 metra sa 5,24 metra) livade posidonije proizvodi dovoljno kisika
za jednu osobu. Dio livade posidonije od 100 m2 (10 m x 10 m) može pružati dom za 1000 riba
i 1 250 000 malih beskralježnjaka.

Ona je u vrhu evolucije biljaka, spada u cvjetnice, više biljke (mi je zovemo morskom algom ili
morskom travom, što je niži stupanj evolucije biljaka). Ima cvjetove i plodove, a tijekom evolucije
vratila se nazad u more.

Također, vezanje longa za stabla ponekad je upitno. Ovisimo o korijenu stabla, a možemo i
uništit stablo.

Odgovorno ponašanje
• SIDRIMO SE ODGOVORNO I SIGURNO
• sidrimo se, po mogućnosti, na ekološki prihvatljiva sidrišta.

Za razliku od privezivanja na plutače koje su usidrene betonskim blokovima, ekološki Sve su

plutače postavljene korištenjem Earth Anchor sustava – metode bušenja kroz pijesak i morski
sediment u stijensku podlogu pri čemu su sidra upucana izravno u morsko dno. S obzirom na
prirodu postavljanja, utjecaj na morski sediment kratkotrajan je i zanemariv. Samo postavljanje,
a kasnije i eksploatacije sidrišta, nema nikakvog dodira s biljnim pokrovom. Ovo je iznimno
važno zbog očuvanja morskih cvjetnica i stoga je ovakav sidreni sustav ekološki prihvatljiviji u
odnosu na postavljanje betonskih blokova. Očekujemo od države postavljanje više ekološki
prihvatljivih sidrišta.

2.5. PLOVIDBA BLIZU MORSKIH ŽIVOTINJA

Odgovorno ponašanje
Nemojmo presijecati put dupinima jer tako ćemo ih naviknuti da ranije reagiraju i izgube se iz
našeg vidokruga s veće daljine nego do sada. Ako nam sami priđu, odlično, veselju nema kraja,
ali nemojmo ići za njima. Oni su dio divljine, a Willy i Flipper ipak su holivudski junaci. Isto vrijedi
za kitove, mante, želve. Nemojmo bučiti ispod litica gdje se gnijezde ptice, jer buka ih
uznemiruje.

2.6. PRAĆENJE INVAZIVNIH VRSTA

Kako se u moru stalno nešto mijenja, tako se u Jadranu pojavljuju nove životinjske i biljne vrste,
od kojih su neke vrlo invazivne jer imaju hrane, a njihovi predatori još nisu došli za njima. Te
nove vrste u Jadran su dospjele ili migracijama, koristeći neprirodni morski prečac sueskog
kanala i sve toplije uvjete Mediterana, ili švercajući se na sidrima i u balastnim vodama.

16
Nasreću, mnoge su takve vrste ukusne, pa tako plavi rak, riba paun, strelka, papigača, kaulerpa
i druge, obećavaju nove specijalitete u našim konobama.

Nadam se da skiperi neće početi gostima pripremati fugua…

Odgovorno ponašanje
Ono što možemo učiniti je promatrati i obavještavati nadležne o promjenama i novim vrstama.
Apeliram na kuhare i restorane da prihvate nove vrste i uvrste ih u ponudu.

2.7. VALOVI PLOVILA

Sjeća li se netko SNAV-ovog super-brzog katamarana s linije Ankona – Split – Ankona koji je
za četiri sata prelazio Jadran? Većina ga se ne sjeća po dobrome jer je svojim valovima
prouzrokovao mnoge štete i povrede pa čak i djeci na plažama. Kasnije mu je ograničena brzina
u hrvatskim teritorijalnim vodama.

I danas postoje slični primjerci, poput jednog od redovne linije katamarana koji svako malo
svojim valovima porazbijaju pokoju krmu na Korčuli.

Možda zvuči manje bitno, ali organizmi koji žive u zoni plime i oseke (dio obale u kojem su
smeđe alge), i nešto više u području prirodnog zapljuskivanja valova, pod stalnom su prijetnjom
da zbog iznenadnih valova od plovila budu nenadano zapljusnuti, odvučeni u more i pojedeni.
Ova pojava naglih valova prouzrokovanih plovilima događa se tek u zadnjih 100 godina.
Ovakvim, prenaglim, promjenama te novim uvjetima, organizmi se još nisu prilagodili pa ne
mogu na vrijeme osjetiti i predvidjeti valove te se dodatno prilijepiti na podlogu.

Odgovorno ponašanje
Poštujmo sadašnja pravila o zabrani glisiranja unutar 300 metara od obale.

17
ZAKLJUČAK
Dragi zapovjednici jahti,

odgovorno planirajmo plovidbu!

Odgovorno plovimo!

Odgovorno sidrimo!

Provjeravajmo brodske sustave redovno!

Birajmo netoksične i biorazgradive proizvode za čišćenje!

Ne ispuštajmo crne vode blizu obale i prihvatimo nove pogone za odlaganje crnih voda!

Prevenirajmo izlijevanje goriva u more.

Birajmo sea-friendly kreme za sunčanje.

Odjeljujmo otpad i odlažimo ga na za to propisana mjesta!

Ne robujmo modi!

Smanjimo upotrebu goriva (Đava odnija prišu!) i jedrimo!

Uživajmo u morskoj divljini, brinimo se o njoj i budimo primjer turistima.

Neka nam je more zdravo i dobro!

DOBRO MORE!

18