Društvena odgovornost preduzeća

Ekonomski fakultet Zenica

Datum: 17. 04. 2020. godine

Društvena odgovornost
Prekomorski transport-
globalizacija i ekologija
Prof. dr. Adisa Delić

Materijal je namijenjen studentima IV godine smjera Menadžment preduzeća EF Zenica - samo za internu upotrebu u
okviru predmeta Društvena odgovornost preduzeća.
Materijal nije dozvoljeno distrubuirati i na druge načine postavljati na Internet

1
 Odgovornost prema okolišu
• Većina preduzeća danas prepoznaje da je
uspješno upravljanje okolišem sastavni dio
dobrog poslovanja. Činjenica je da preduzeća
koriste ograničene resurse, u toku proizvodnje
koriste energiju, te kao rezultat proizvode i velike
količine otpada.
• Odgovornost preduzeća prema okolišu
uobičajeno uključuje sprečavanje zagađivanja,
smanjivanje otpada, čuvanje energije i
recikliranje.

2
Primjer: Izlijevanje nafte u Meksičkom
zaljevu
• Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010., znan i kao Izljev
nafte BP-a, Deepwater Horizon katastrofa i Macondo
puknuće, je bio masovni 3-mjesečni izljev nafte u
Meksičkom zaljevu koji se dogodio 20. aprila 2010.
godine te je nakon mjesec dana nezaustavljivog širenja
naftne mrlje proglašena najvećom naftnom ekološkom
katastrofom američke povijesti, čime je čak nadvisila
katastrofalni izljev nafte iz Exxon Valdeza 1989.
• Uzrok je erupcija nafte sa morskog dna koja je nastala
nakon puknuća i eksplozije naftne platforme
Deepwater Horizon 20. aprila 2010 u Atlantskom
oceanu u blizini savezne države Louisiana.

3
Primjer: Izlijevanje nafte u Meksičkom
zaljevu
• Za platformu je bio odgovoran British Petroleum.
To je bio treći ozbiljan incident u koji je bio
umiješan BP u SAD-u u zadnjih pet godina.
• Erupcija nafte pokrenuta je iz naftnog bazena koji
je izbušen oko 1,5 kilometara ispod morske
površine. Procjene o količini izbačene nafte u
moru sežu od 790.000 do 16.000.000 litara
dnevno. Kao posljedica, zagađena je površina
mora od oko 6,000 km2 .

4
Primjer: Izlijevanje nafte u Meksičkom
zaljevu
• Najveće žrtve katastrofe su ribarstvo, turizam, morska
flora i fauna te razne ptice koje su teško nastradale.
Izljev je stekao i loš glas zbog toga što su razne ekipe
preko mjesec dana pokušavale bezuspješno zaustaviti
erupciju nafte, što je izazvalo čuđenje i ogorčenje
diljem Amerike.
• Prema Nacionalnom oceanografskom institutu, u prvih
40 dana izljeva isteklo je otprilike 120 milijuna litara
nafte u more. Sveukupno, površina zagađenog mora
procijenjena je na oko 9,900 km2 . Od 20. Travnja do
16. Srpnja, kada je zaustavljen izljev nafte, procjenjuje
se da je u more sveukupno iscurilo između 500,000 i
1,000,000 tona nafte.
5
 Odgovornost prema okolišu
• Kako bi u svakodnevnom poslovanju primijenili
odgovorno ponašanje prema okolišu i postigli
održivost, preduzeća mogu poduzeti određene
aktivnosti, kao što su:
• Efikasno korištenje prirodnih resursa i
minimiziranje otpada, koje podrazumijeva
očuvanje i racionalno korištenje neobnovljivih
prirodnih resursa, kao i smanjivanje otpada koji
nastaje kao posljedica procesa proizvodnje.

6
 Odgovornost prema okolišu
• Sprečavanje zagađivanja. Upotrebom tzv.
čistih tehnologija, redizajniranjem proizvoda,
ili smanjivanjem zagađivanja postojećih
tehnologija, preduzeća mogu u znatnoj mjeri
doprinijeti očuvanju okoliša.
• Također, brojni su primjeri da je za preduzeće
znatno jeftinije spriječiti zagađivanje nego se
nositi sa posljedicama ekološke katastrofe.

7
 Odgovornost prema okolišu
• Uspostavljanje sistema upravljanja
proizvodom. Preduzeća su odgovorna za
utjecaj njihovog proizvoda na okoliš od
momenta ekstrakcije resursa za proizvodnju,
upotrebe proizvoda do njegovog konačnog
odlaganja

8
 Odgovornost prema okolišu
• Inovacije proizvoda, procesa i usluga. Kako bi
smanjila negativan utjecaj po okoliš, mnoga
preduzeća inoviraju procese proizvodnje,
tehnologiju koja se koristi, ili same proizvode.
• Na primjer, Toyotin hibridni automobil Prius,
spada među komercijalno najuspješnije „zelene“
proizvode, čiji uspjeh je donio kompaniji imidž
okolišnog inovatora i potaknuo druge
proizvođače automobila da prošire proizvodnju
hibridnih vozila.

9
 Odgovornost prema okolišu
• Upravljanje klimatskim promjenama. Kako
brojni stručnjaci ističu, efekat „staklenika“
predstavlja ozbiljnu prijetnju životu na Zemlji,
te preduzeća imaju obavezu smanjenja emisije
stakleničkih plinova na način da smanjuju
svoju zavisnost od fosilnih goriva i kreću se
prema „karbon-neutralnim“ proizvodima i
procesima.

10
 Odgovornost prema okolišu
• Pravedna upotreba resursa. Imajući u vidu da
održivost podrazumijeva ne samo dovoljnu
količinu resursa, već i njihovu dostupnost
onima kojima su potrebni, u budućnosti se
može očekivati da preduzeća budu važna
karika u osiguravanju i dostavljanju osnovnih
resursa, kao što su voda i hrana.

11
 Odgovornost prema okolišu
• Evolucija odgovornosti preduzeća prema okolišu
se, može posmatrati od reaktivnog stava
preduzeća prema okolišu, kada je bilo bitno
poštovati samo onaj minimum standarda kojim bi
se izbjeglo plaćanje kazni, preko formiranje
sistema upravljanja okolišem (eng. Environmental
Management System – EMS) i primjene okolišnih
standarda kao što je ISO 14001, do proaktivnog
stava preduzeća koji u strateškom pristupu
upravljanju okolišem vide priliku da ostvare
konkurentsku prednost na tržištu.

12
 Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija
• Prednost morskog brodarstva nad ostalima je
mogućnost njegova prijevoza velikih količina
tereta, bez obzira na duljinu relacije i
vrijednost robe. Činjenica je da pomorski
prijevoz najmanje opterećuje robu po mjernoj
jedinici upravo zato jer je riječ o velikim
količinama, pa prijevoz morem financijski
mogu izdržati i robe vrlo male vrijednosti.

13
 Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija
• Morsko brodarstvo je izvor jeftinog prijevoza, koji otvara
široke mogućnosti industrijskoj proizvodnji prema
specijalizaciji, nudeći prijevoz i za robe male unutarnje
vrijednosti, po cijenama daleko nižim nego bilo kojim
drugim prijevoznim sredstvom.
• Brz i jeftin prijevoz bio je jedan od najvažnijih proizvoda
industrijske revolucije. To je zapravo bio osnovni pokretač
promjene svijeta od niza zatvorenih nacionalnih ekonomija
u globalni svjetski ekonomski sustav koji imamo danas.
• Razvojni proces uklapanja izoliranih društava u integrirano
globalno društvo bio je moguć samo temeljem
prekomorske trgovine, dakle morskoga brodarstva. Stoga se
može reći da je sve razvijenije i efikasnije morsko
brodarstvo izravno povezano s procesom globalizacije.
14
 Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija
• Preko 90% vanjskotrgovinskog prometa Europske
unije se ostvaruje pomorskim transportom, koji
prolazi kroz luke u Europskoj uniji. S globalnim
porastom trgovine, luke prekrcavaju sve više
tereta. Studija koju je izradilo finsko Ministarstvo
transporta predviđa da će se do godine 2030.
izvoz (bez energetskih proizvoda) iz EU-a u
“zemlje brzog ekonomskog rasta” (Kina, Indija,
Rusija i azijske zemlje) utrostručiti, a uvoz
udvostručiti.

15
 Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija
• Proces globalizacije unosi tendenciju deregulacije i ukidanja
mnogih nacionalnih barijera. Te su promjene zahvatile i
djelatnost morskog brodarstva. Do njih je došlo iz nekoliko
razloga. Prije svega WTO (World Trade Organisation) je
pokrenuo proces sve veće liberalizacije trgovine i
deregulacije u mnogim segmentima gospodarskih
aktivnosti, uključujući i morsko brodarstvo.
• Liberalizacija je dovela do još veće uporabe zastava
otvorenoga registra i svekolikog outsourcinga u brodarstvu.
"S porastom procesa globalizacije u morskom brodarstvu,
porastao je i transfer brodova s nacionalnih zastava na
zastave otvorenog registra, tako da je već polovica svjetske
trgovačke mornarice registrirana pod inozemnom
zastavom."

16
Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija

17
Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija

18
Prekomorski transport-globalizacija i
ekologija

Freightened The Real Price of Shipping

19