1. Objasnite moguće konflikte sektora-ljudskih aktivnosti u obalnom području.

Sve aktivnosti:
 fizičke potrebe za prostorom - korištenje i promjena izgleda zemljišta
 onečišćenje - stvaranje i odlaganje otpada,
Urbanizacija i industrija
 onečišćenje, uključujući nepoželjne mirise i buku,
 smanjenje uporabne vrijednosti zemljišta
Korištenje mineralnih i energetskih potencijala
 pozitivan učinak – obnovljivi izvori energije (energija valova, vjetra i dr.) kao doprinos
smanjenju ovisnosti o fosilnim izvorima (EU do 2020 planira 20% energije iz obnovljivih
izvora),
Poljoprivreda uključujući šumarstvo i ribarstvo
 nutrijenti, biocidi
 erozija tla
 salinizacija
 ugroženost bioraznolikosti (vrsta, staništa i ekološke ravnoteže)
Transport
 onečišćenje okoliša
Turizam i rekreacija
 sezonalnost u poslovanju i intenzitetu djelovanja na okoliš
Vojne aktivnosti
 smanjenje mogućnosti korištenja obližnjih prostornih potencijala
 onečišćenje okoliša - radioaktivni otpad (nosači aviona); protuobraštajna sredstva i sl.
Zaštitarske aktivnosti – čuvanje okoliša
 sukobljenost s gospodarskim interesima,
 pozitivni učinci - zaštita vrijednih staništa, mrijestilišta i rastilišta značajnih za
repopulaciju; zaštita bioraznolikosti; atraktivni prirodni prostori kao vrijedan dopunski
sadržaj turističkoj ponudi.
Aktivnosti u unutrašnjosti također mogu imati veći ili manji utjecaj na obalno područje
(pogotovo putem rijeka i sl.) Problem se dodatno potencira nedostatnom sektorskom
koordinacijom!

1. Navedite primjer izostanka ICZM u RH i objasnite situaciju.

2. Objasnite EBA.

Ecosystem Based Approach (EBA) ili upravljanje temeljeno na ekosustavima* je holistički

pristup upravljanju područjem (strategija) koji uzima u obzir ekosustav kao cjelinu.
EBA se temelji na princip predostrožnosti (Precautionary principle) - nedostatak znanstvenog
objašnjenja nije opravdanje za izbjegavanje potencijalno ozbiljne ili nepovratne štete za okoliš

3. Osnovna obilježja zrelog ICZM (prema EU)?

- Primjena širokog pogleda za razmatranje međusobno-povezanih problema;

- Donošenje odluka zasnovanih na dobrim (pouzdanim) podacima;
- Uključivanje svih dionika (stakeholders) i relevantne administracije;
- Upotreba širokog spektra instrumenata (ekonomskih instrumenata (kazni ili poticaja),
zakona, planova, LA 21, dobrovoljnih sporazuma, informacijskih kampanja, promocije
dobre prakse)...

4. Navedite neka načela ICZM prema Rio deklaraciji?

Načelo predostrožnosti (precautionary principle)

Načelo zagađivač plaća (polluter pays principle )
Načelo javnosti i otvorenosti (public participation principle)
Načelo među i unutar-generacijske jednakosti
Načelo prava na razvoj

5. Objasnite: Precautionary Principle; Polluter Pays Principle; Principle of

Translocation; Principle of Best Available Science, Best Available Technology and
Best Environmental Practice; Principles of Public Participation and Public Access to
Information.
Načelo predostrožnosti (precautionary principle) - nedostatak znanstvenog objašnjenja nije
opravdanje – treba koristiti Best Available Science);
 Načelo zagađivač plaća (polluter pays principle) - zagađivač plaća troškove onečišćenja i
ugroze okoliša;
Principle of Translocation (only coast-dependent activities in the coastal zone) –
translociranje tj. samo one aktivnosti koje su vezane uz obalnu zonu tebaju tu i biti
Principle of Best Available Science, Best Available Technology and Best Environmental
Practice – primjena najboljih dostupnih znanstvenih podataka, tehnologija i okolišnih praksi
Načelo javnosti i otvorenosti (public participation principle) - odluke koje se donose trebaju
biti jasne i otvorene za javnost;

6. Navedite 3 politike EU koje se tiču ICZM.

EU strukturni fondovi (EU structural fonds)

zajednička poljoprivredna politika (common agricultural policy)

zajednička ribarska politika (common fisheries policy)

7. Navedite koji je temeljni dokument primjene ICZM u Mediteranu koji donosi

obavezu donošenja nacionalne strategije ICZM?
Protocol on Integrated Coastal Zone Management in the Mediterranean (entered into force on 24
March 2011)

8. Objasnite što znači Transboundary environmental assessment.

Prekogranična procjena okoliša

U okviru ovog Protokola, prije odobravanja planova, programa i projekata koji bi mogli imati
značajan negativan učinak na obalna područja drugih stranaka, stranke će surađivati putem
obavještavanja, razmjene informacija i konzultacija pri procjeni utjecaja takvih planova,
programa i projekata na okoliš, uzimajući u obzir članak 19. ovog Protokola i članak 4. stavak 3.
točka (d) ove konvencije.
Strane se obvezuju da će surađivati u formuliranju i donošenju odgovarajućih smjernica za
utvrđivanje postupaka za obavješćivanje, razmjenu informacija i konzultacija u svim fazama
procesa.
Stranke mogu, prema potrebi, sklopiti bilateralne ili multilateralne sporazume za učinkovitu
provedbu ovoga članka.
 9. Što sadrži national inventories of coastal zones – ICZM Protokol za Mediteran?

(nezz je li tocno)
1. održivi razvoj obalnih zona racionalnim planiranjem aktivnosti;
2. očuvanje obalnih područja;
3. održivo korištenje prirodnih resursa;
4. sprečavanje i smanjivanje prirodnih nepogoda i klimatskih promjena;
5. poboljšanje suradnje.

10. Što je MAP i koji su njegovi glavni ciljevi?

MAP ( Mediterranean Action Plan ) je zajednički akcijski plan u borbi protiv onečišćenja
Mediterana.
Glavni ciljevi MAP II:
1. Održivo upravljanje prirodnim morskim i kopnenim resursima, kao i integriranje
okoliša u društveni i gospodarski razvitak, te u politiku korištenja zemljišta odnosno
prostornog planiranja (princip održivog razvoja);
2. Pojačanje solidarnosti između mediteranskih obalnih država u upravljanju njihovim
zajedničkim bogatstvima na korist sadašnjim i budućim generacijama;
3. Doprinos poboljšanju kvalitete života.

11. Kako je orgaiziran MAP – tko su članice, tko koordinira i pod čijom kapom djeluje?

Organizacija:
• 21 mediteranskih zemalja + EU
• regionalni centri (6 uključujući PAP/RAC - Split)
• koordinacijska jedinica (MEDU) u Ateni (do 1982 u Ženevi) – pod UNEP kontrolom
• Suradnja s UN Specijaliziranim Agencijama

12. Gdje i kada je osnovan i koja je uloga PAP/RAC?

Osnovan 1977. godine u Splitu, obavlja stručne, organizacijske i tehničke poslove u

okviru provedbe programa MAP, a usmjeren je na razvoj zdravijeg mediteranskog
 okruženja prema načelima održivog razvoja, što uključuje ublažavanje i zaustavljanje
negativnih utjecaja na okoliš.
Temeljna aktivnost Centra je Integrirano upravljanje obalnim područjem (Integrated
Coastal Zone Management – ICZM), koje u svom djelovanju koristi integrirani pristup s ciljem
pronalaska rješenja za kompleksne ekološke, socijalne, ekonomske i institucionalne probleme
obalnih područja.
Centar je također aktivan u razvijanju regionalne suradnje, posebice na polju izgradnje
kapaciteta, te podizanja svijesti o važnosti očuvanja obalnih područja, što uključuje
aktivnosti poput međunarodnih edukacijskih radionica, umrežavanja, objave smjernica,
istraživanja i publikacija i slično.

13. Što je CAMP?

Program upravljanja obalnim područjem (CAMP) usmjeren je na provedbu praktičnih projekata

obalnog gospodarenja u odabranim mediteranskim obalnim područjima primjenom integriranog
upravljanja obalnim područjem (ICZM) kao glavnim instrumentom.

14. Što je SAP MED? Navedite neke od POP i zašto su oni opasni.

prva dugoročna politika protiv zagađenja mora i obala od aktivnosti na kopnu za Mediteran
(2000-2025);
usvojena 1997 u Tunisu potakla je usvajanje National Action Plans (NAPs) do 2005.
Specifični ciljevi:
– Formuliranje načela, pristupa, mjera, vremenskih rokova i prioriteta za akciju;
– Izrada prioritetne liste za intervenciju i investiranje;
– Analiza akcija potrebnih za rješavanje svakog od prekograničnih prioritetnih
problema;
– Identifikacija elemenata i priprema uputstava za izradu nacionalnih akcijskih
planova za zaštitu morskog okoliša od aktivnost smještenih na kopnu;
– Identifikacija potencijalnih uloga nevladinih organizacija (NGO).

Postojana organska zagađivala (POP – Persistent Organic Pollutants) (pesticidi (DDT),

industrijske kemikalije (PCB – poliklorirani bifenili), neželjeni spojevi (dioksini i furani) su
opasni jer su toksične, postojane i podložne bioakumulaciji
 15. Što je MSSD i koja probleme nastoji riješiti?

MEDITERRANEAN STRATEGY FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT MSSD (Atena,

2005) - Program UN za okoliš (UNEP)/Mediteranski akcijski plan (MAP)

Gospodarska pitanja
Zaposlenost
Makro-ekonomska politika
Poljoprivreda (vodoprivreda i šumarstvo)
Energetika i industrija
Turizam
Transport

Pitanja okoliša i prirodnih resursa

Voda
Klimatske promjene/zrak
Otpad
Biodiverzitet i zaštita prirode
Obalno područje
Planiranje prostora
Socijalna pitanja
Upravljanje i sudjelovanje
Ravnopravnost i socijalna zaštita
Obrazovanje
Zdravstvo
Kultura i mediji
Sedam prioritetnih područja Mediterranean Strategy for Sustainable Development
1. bolje upravljanje vodnim resursima i potrošnjom,
2. poboljšano racionalno korištenje energije, povećano korištenje obnovljive energije i
ublažavanje promjene klime i prilagodba istoj,
3. održiva pokretljivost kroz odgovarajuće upravljanje prometom,
4. održivi turizam kao vodeći gospodarski sektor,
5. održiva poljoprivreda i ruralni razvoj,
6. održivi urbani razvoj, i
7. održivo upravljanje morem, obalnim područjima i morskim resursima.
 16. Navedite temeljna obilježja i izvore pritisaka obalnog prostora RH?

TEMELJNA OBILJEŽJA PODRUČJA:

• prirodno dobro ograničene veličine i neprocjenjive vrijednosti - prirodni fenomeni (npr.
Zlatni rat – Bol) i vrijedni ekosustavi, bioraznolikost;
• otežana komunikacija povezana s većim troškovima rada i života uopće (pogotovo na
otocima);
• prostor za veliki broj specifičnih aktivnosti.
Izvor pritisaka na resurse i kvalitetu okoliša:
- neracionalno trošenje vode i nedostatak vode u priobalju i otocima ljeti,
- neriješena pitanje tretmana otpada i otpadnih voda (126 službenih odlagališta
komunalnog u Hrvatskoj bez uporabne dozvole!),
- poljoprivreda (ribolov i marikultura) i industrija,
- turizam i urbanizacija - neplanska (divlja) gradnja i nekontrolirani razvoj turizma -
narušavanja pejzaža, ugrožavanje staništa, bioraznolikosti i prirodne ravnoteže.

17. Navedite ministarstva koja predstavljaju institucionalni okvir za upravljanje

obalnim područjem RH. Navedite temeljni dokument (zakon).
1. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
2. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
3. Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine
4. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
5. Ministarstvo turizma
6. Ministarstvo poljoprivrede
7. Ministarstvo gospodarstva
8. Ministarstva zaštite okoliša i energetike
Temljeni dokument upravljanja obalnim područjem:
- Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem
Sredozemlja (Barcelona, 2008)
 18. Navedite barem dva strateška dokumenta RH koji se odnose na upravljanje
obalnim područjem (strategije i programi).
1. Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u izradi)
2. Nacionalni program razvoja otoka

19. Navedite dva dokumenta RH koji se odnose na upravljanje otocima. Koje novosti
donosi novi zakon o otocima?
1. Zakon o otocima
2. Novi zakon o otocima
Novosti u Zakonu :
– uvođenje otočnih koordinatora radi bottom up komunikacije sa svim dionicima;
– uvođenje otočnih prioritetnih područja zbog regeneracije nerazvijenih otoka - osiguravanje EU
sredstva;
– uvođenje otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne
prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem;
– svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku
subvencionire pitke vode…
Zakonom se definira i novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s
ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.

20. Objasnite pojam otočnosti.

Pojam otočnosti - specifični otočki identitet!

skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz
potpune okruženosti morem.

21. Navedite primjer dobre i loše prakse upravljanja obalnim područjem u RH!

Dobar primjer upravljanja obalnim područjem u RH:

PROJEKT Doprinos održivom razvoju obale i otoka Šibensko–Kninske županije - obrazovanje i
jačanje sustava za multisektorsko planiranje održivog razvoja
Loš primjer upravljanja obalnim područjem u RH: Kvarnerski zaljev

22. Projekt Hrvatski otočni proizvod – tko je začetnik, kada je počeo i što mu je cilj?

Početak: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU 2007

Cilj: poticanje otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda i poticanje
ostanka na našim otocima

23. Navedite korake Renew Islands metodologije – koje su potrebe, a koji su resursi
(mogućnosti)?
1. mapiranje potreba
2. mapiranje resursa
3. scenarij korištenja tehnologija lokalno prisutnih resursa za pokrivanje potreba - modeliranje
scenarija

Potrebe:
1. energija
2. nezagušeni transport
3. voda
4. čisti okoliš - zbrinjavanje otpada i otpadnih voda

Mogućnosti:
1. obnovljivi izvori energije (energija Sunca, vjetra, valova, plime i oseke..)
2. morska voda kao izvor pitke vode i minerala
3. potencijal za održivu poljoprivredu i turizam

24. Navedite barem tri zakona o vodama (moru) u RH.

Zakon o zaštiti okoliša

Zakonu o zaštiti prirode
Zakon o vodama
Pomorski zakonik
Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta
Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora

25. Što je Registar onečišćavanja okoliša (ROO)?

Registar onečišćavanja okoliša (ROO) – skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i
mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečušćivala i otpada u okoliš

26. Što je i kako izgleda znak Prijatelj okoliša i EU Ecolabel?

27. Navedite prvu nevladinu organizaciju za zaštitu okoliša u Hrvatskoj i prvi

nacionalni park.
Prva nevladina organizacija usmjerena na zaštitu okoliša u Hrvatskoj osnovana je 1898.
godine u Dubrovniku, pod nazivom DUB, s ciljem promicanja razvoja Dubrovnika i okolice, a
kasnije Udruga za zaštitu povijesne baštine.
Prvi proglašeni NP Plitvička jezera 1914.

28. Navedite ulogu Jadransko-jonskog programa transnacionalne suradnje (Interreg

Vb ADRION). Što spada u soft djelatnosti?
Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje (Interreg Vb ADRION) predstavlja dio
mogućeg financiranja za projekte od interesa za EUSAIR.
Podržava tzv. soft djelatnosti (razmjena i prijenos iskustava, jačanje kapaciteta, uspostava
partnerstva).

29. Program Plave zastave. Program Zeleni ključ. Projekt Mi jedemo odgovorno.
Kampanja Za manje otpada.
Plava zastava:
Intelektualni vlasnik Plave zastave i međunarodni voditelj ovog programa je Foundation for
Environmental Education FEE (Copenhagen), koju je utemeljilo Vijeće Europe 1981.
Hrvatska turistička zajednica njegovom primjenom kontrolira kvalitetu mora za kupanje i
razinu opreme plaža i marina.
Zeleni ključ:
Program Zeleni ključ nastoji ostvariti 4 cilja:
• Educirati vlasnika, osoblje, klijente te druge sudionike (dobavljače i dr.) o zaštiti okoliša
i održivom razvoju
• Smanjiti utjecaj objekta (smještajnog kapaciteta) na okoliš
• Ostvariti ekonomsku dobit kao rezultat smanjenja potrošnje
• Osigurati marketinšku strategiju s ciljem promicanja objekta (smještajnog kapaciteta) i
ekološke markice.
Kampanja Za manje otpada – Litter Less Campaign
Udruga Lijepa Naša od 2011 provodi kampanju kroz program Međunarodne Ekoškole, uz
podršku Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEE).
Ciljevi kampanje:
• Smanjiti otpad te dugoročno utjecati na promjenu navika kod mladih.
• Podizanje svijesti o utjecaju otpada na okoliš lokalne i šire zajednice.
• Suradnja Ekoškola na promociji odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj.
Otpad je najbolja tema za početak rada s djecom i učenicima po pitanju okoliša, zato što je
problem otpada lako uočljiv i rezultati njegovog rješenja su odmah vidljivi.

30. Objasnite što je EIA/PUO.

Procjena utjecaja na okoliš (PUO) - Environmental Impact Assessment (EIA) označava

državni postupak za ocjenjivanje mogućeg utjecaja planirane aktivnosti na okoliš radi
smanjivanja ili izbjegavanja konflikata.
To je ključni instrument politike okoliša. PUO je nastao kao rezultat razvoja ekološke svijesti
u razvijenim zemljama zapada nakon 1950. godine

31. Koji je prvi zakonski akt kojim je uveden PUO?

1970. godine Kongres SAD prihvatio The National Policy Act (NEPA), prvi pravni akt kojim
je uveden PUO koncept.

32. Koja pitanja uređuje UN konvencija donešena u Espoo, 1997?

Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (the Convention on

Environmental Impact Assessment (EIA) in a Transboundary Context) - (Espoo, 1997.)
Espoo konvencija potpisana je u Espoo, Finska 1991, a stupila je na snagu 1997 (United
Nations Economic Commission for Europe (UNECE)).
Države potpisnice se obavezuju da će provoditi procjene utjecaja na okoliš (PUO - EIA) za
provedbu određenih aktivnost i to u ranoj fazi planiranja. To se pogotovo odnosi na velike
projekte koji mogu imati značajan utjecaj i preko granica.

33. Navedite što donose tri Annexa EIA Directive 1985/337/EEZ?

Annex I - lista projekata za koje je obavezna PUO (npr. prometnice velikih duljina,
aerodromi....).
Annex II - lista projekata za koje država odlučuje treba li PUO na osnovu praćenja - screening
procedure.
Annex III - lista kriterija koje države trebaju uzeti u obzir.

34. Zakonski okvir PUO u RH?

2 zakona, pravilnik i uredba o procjeni

• Zakon o prostornom uređenju NN 153/13
• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)
• Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000) određuje:
– Zahvate za koje je obvezna PUO;
– Sadržaj studije o PUO (SUO);
– Komisiju za ocjenu utjecaja zahvata na okoliš;
– Sudjelovanje javnosti.
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/2014) određuje:
– Zahvate za koje je obvezna PUO i zahvate za koje se provodi ocjena o potrebi
PUO;
– Način provedbe postupka PUO;
– Način provedbe postupka ocjene o potrebi PUO;
– Način provedbe postupka izdavanja upute o sadržaju studije na zahtjev nositelja
zahvata;
– Izvješćivanje.
 35. Koje su faze u PUO?

Screening je proces kojim se donosi odluka da li je potrebna PUO za određeni projekt (zahvat);
Scoping je proces identifikacije sadržaja i opsega informacija o okolišu;
Procjena potencijalnih štetnih utjecaja na okoliš (Impact analyses);
Suzbijanje i upravljanje štetnim utjecajima (Mitigation and impact management);
Studija utjecaja na okoliš (SUO)//EIA Report ili EIS (Environmental Impact Statement)*-
dokument kojim nositelj projekta (developer) mora pružiti informacije o utjecaju na okoliš i
ovlaštenim tijelima, tijelima zaduženim za okoliš (the environmental authorities) i javnosti.
Ocjena SUO//Review of EIA Report/EIS – dokument u kojem nadležna tijela odlučuju uzevši
u obzir rezultate konzultacija i o odlukama informira javnost - odluke je moguće obarati na sudu
– odobrenje/approvement i praćenje/follow up

36. Što je screening? Za koje je projekte potreban screening?

Screening je proces donošenja odluke je li potrebna PUO.

Screening je potreban ukoliko projekt uključuje:
• iskorištavanje prirodnih bogatstava,
• infrastrukturni projekti i građevne cjeline: prometne, energetske, vodoprivredne,
športske, proizvodne i građevine na zaštićenom području,
• industrijske aktivnosti,
• upravljanje otpadom i njegovo odlaganje,
• intervencije u obalni prostor: turizam i s njime vezane aktivnosti (marikultura i dr.),
• rekonstrukcije zahvata za koje je ranije provedena PUO, ali se njihova veličina
povećava u obujmu i/ili prostoru (u RH 30%).

37. Što je scoping?

Scoping je proces interakcije kojim se identificiraju sadržaj i opseg informacija o okolišu

koje je potrebno pružiti nadležnom tijelu, te njihova ocjena radi pomaganja u procesu donošenja
odluka. Nositelj projekta (the developer) mora zatražiti od nadležnih tijela (the competent
authority) što treba promatrati u PUO.

38. Objasnite kategorije utjecaja na okoliš: pozitivni/negativni; direktni/indirektni;

pojedinačni/kumulativni/sinergijski.
Ovisno o prirodi utjecaji mogu biti:
• pozitivni/negativni;
• direktni/indirektni;
• pojedinačni/kumulativni/sinergijski.

Nastavite niz – U Impact Analyses potrebno je procjeniti: Veličinu i intenzitet utjecaja,...

Potrebno je procjeniti:
1. Veličinu i intenzitet utjecaja;
2. Prostornu skalu utjecaja – globalna/regionalna/lokalna; površina/volumen; područje
utjecaja-lokacija;
3. Vremensku skalu utjecaja – neposredno/sa zakašnjenjem; tijekom konstrukcije,
korištenja, uklanjanja objekta;
4. Trajanje - kratkoročno/dugoročno; isprekidano/ kontinuirano; reverzibilno/ireverzibilno;
5. Vjerojatnost nastanka - mala/srednja/velika/izuzetno velika

39. Što je EIA Report/EIS odnosno SUO? Koja je svrha SUO? Koji su najčešći
nedostaci SUO i zašto do njih dolazi? U kojim se slučajevima izrađuje dokument
Studija kojom se ocjenjuje i prihvatljivost lokacije zahvata?
PUO je postupak procjene potencijalnog utjecaja individualnog projekta na okoliš, a SUO je
dokument PUO.
Procjena utjecaja na okoliš je proces, studija o utjecaju na okoliš je stručna podloga
(dokument) kojom se ocjenjuje se prihvatljivost zahvata za okoliš na temelju čimbenika
(prirodni, sociološki, ekonomski), a ovisno o:
• vrsti zahvata i
• obilježjima okoliša,
koji uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja.
Svrha:
1. Pomaže nositelju projekta u procesu planiranja, uspostavljanja i eksploatacije projekta;
2. Pomaže odgovornima udonošenju odluka;
3. Pomaže javnosti u razumjevanju zahvata/projekta i njegovog utjecaja na okoliš.
Najčešći nedostaci SUO:
• Aktivnosti u prostoru su preširoko opisane ;
• Opis ne sadrži važne detalje/aktivnosti, ni ključne probleme;
• Standardi nisu usklađeni s propisima;
• Utjecaji nisu kvantificirani niti scenarirani, nisu uspoređeni sa standardima;
• Nisu razmotrene sve mjere za suzbijanje utjecaja;
• Izostavljena je ili nije dovoljno dobro opisana najbolja alternativa;
• Korišteni su neadekvatni ili zastarjeli podaci, ili nedjelotvorni modeli;
• Izvedeni su netočni zaključci.
Ako lokacija zahvata nije određena ili nije pobliže određena dokumentima prostornog uređenja,
studijom se mora ocijeniti i izbor lokacije zahvata, koja još dodatno sadrži i poglavlje

40. Što je Ocjena SUO (Review of EIA Report/EIS)? Koja je svrha tog dokumenta?

Njome se ocjenjuje:
• Usklađenost s uputstvima za izradu SUO dokumenta;
• Kako su razmotrene alternative, izvjesnost utjecaja, plan suzbijanja i praćenja;
• Korištenje znanstvenih, tehničkih, analitičkih i informacijskih metoda i tehnika;
• Predstavljanje informacija za javnost;
• Predstavljanje informacija donosiocima odluka.

41. Navedite glavne nedostatke PUO?

- kašnjenje projekta zbog prikupljanja podataka za PUO,

- mogućnost previđanja nekih značajnih utjecaja zahvata,
- ne razmatra kumulativne učinke većeg broja zahvata (projekata) na okoliš,
- često je odluka o lokaciji već ranije donesena na višoj razini planiranja i PUO ne može
primijeniti na alternativnu lokaciju.
 42. Što je SEA/SPUO?

SPUO je strateški postupak sustavne procjene potencijalnog utjecaja predloženih planova i

programa na okoliš prema EU (Strategic Environment Assessment) SEA Directive 2001/42/EC,
koji treba osigurati da planovi/programi uzmu u obzir utjecaje na okoliš koje mogu imati.
SEA direktiva uključuje i druge utjecaje osim onih na okoliš – gospodarski i društveni aspekt
održivosti.

43. Pravni okvir SPUO?

Protocol on Strategic Environmental Assessment to the Convention on Environmental

Impact Assessment in a Transboundary Context (SEA Protocol, Kyiv 2003) osigurava to da
potpisnice integriraju strateške procjene okoliša u svoje planove/programe u ranoj fazi i tako
podržavaju održivi razvoj.
Directive 2001/42/EC

44. Faze SPUO? Kad započeti sa SPUO? Kad je SPUO obavezan u RH?

1. Screening
2. Scoping
3. Strateška studija utjecaja na okoliš (SSUO)
4. Obavještavanje i konzultiranje javnosti o PP i SSUO:
5. Donošenje odluke na osnovu procjene i obavješćivanje o odluci -
6. Izvješće o SPUO
7. Monitoring učinaka PP poslije njegove implementacije

Na temelju liste PP za koji se provodi SPUO moguće je znati treba li SPUO i prije
nego je prvi draft PP dovršen.
Ako je SPUO nužan, predlagač PP–a već može početi konzultacije sa timom koji će izraditi
SSUO - moguće je započeti sa Scopingom, onda kad je prvi draft PP (Projekata/Programa)
izrađen.
RH:
- Svi planovi i programi (PP-ovi) koje donosi Sabor, Vlada, skupština županije, odnosno
Skupština Grada;
 - Svi planovi i programi koji se izrađuju za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku,
industriju, prijevoz, gospodarenje otpadom, vodno gospodarstvo, telekomunikacije,
turizam, prostorno planiranje i upotrebu zemljišta i koji postavljaju okvir za buduće
odobrenje zahvata za projekte navedene u Prilogu I ili II Direktive Vijeća 85/337/EEZ o
procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (dakle PP-ova koji
postavljaju okvir za buduće projekte za koje je potrebno obaviti procjenu utjecaja na
okoliš;
- Svi planovi i programi koji će vjerojatno imati značajan utjecaj na lokalitet.

 Što je SSUO?

Jedna od faza spuo

Strateška studija utjecaja na okoliš (SSUO) - podloga za donošenje odluka;