PRILOG 1

Uvod u dravu i pravo

Zanimanje: upravni referent / referentica

Prvo nastavno pismo

1. nastavna cjelina:
osnovni pojmovi drave

Zagreb, 2013.

SADRAJ

1
 Osnovni pojmovi drave - prvo nastavno pismo
1. Drava pojam i elementi
1.1.Stanovnitvo
1.2.Teritorij
1.3. Vlast

2. Drutvene organizacije
2.1.Djelatnosti drave
2.2.Zakonodavna djelatnost
2.3.Izvrna djelatnost
2.4.Sudbena djelatnost
2.5.odnosi meu dravnim djelatnostima

3. oblici drava tijekom povijesti

3.1.drave prema obliku vladavine
3.2. drave prema politikom sustavu

4. oblici dravnog ureenja

4.1.Dravno ureenje RH
4.2.meunarodne organizacije

5. drutvene norme
5.1.obiaji
5.2.moral
5.3.pravna norma.

6.vrste pravnih normi

6.1.vanje pravnih normi
6.2. ustav
6.3. zakon
6.4.pozakonski akti

7. naela
7.1.naelo ustavnosti i zakonitosti
7.2 hijerarhija pravnih akata

8 .pravne grane
8.1.pravne ustanove

9. Pravni odnos
9.1.pravni subjekt
9.2.pravni objekt
9.3.pravna obveza
9.4.nastanak pravnog odnosa
9.5.prestanak pravnog odnosa

2
Pojam drave mogue je promatrati kao politiku zajednicu u kojoj
postoje stabilni i ureeni odnosi politike moi, ali i kao organizaciju- Drava
mnotvo ljudi , pravila i nadlenih tijela koja je ine. Nadalje, 1. Dr pojam i elementi
politiku zajednicu i organizaciju drave nemogue je odvojeno 1.1.Stanovnitvo
promatrati jer su ovi pojmovi nezazdvojni, te tako definiramo dravu 1.2.Teritorij
kao teritorijalno politiku zajednicu koja posjeduje organiziranu 1.3. Vlast
suverenu vlast.Dravu kao viedimenzionalnu pojavu mogue je
promatrati s pravnog, politikog, sociolokog i gospodarskog
stajalita, koja ini cjelinu u kojoj vlast predstavlja ulogu
koordinacije.Nadalje, draava nije nepromjenjiva cjelina, ve istu
karakterizira mogunost promjena, tako da se obiljeja moderne
drave znatno razlikuju od drave u srednjem vijeku. Osnovni
elementi drave su teritorij, stanovnitvo i vlast, odnosno nema
drave koje se ne prostire na odreenom teritoriju, drave bez
stanovnita i drave koja nema organiziranu vlast.Dravni teritorij
obuhvaa povrinu, unutranjost i zrani stup iznad kopna i voda
(brodovi, zrakoplovi i zgrade dipl. predstavnitva predstavljaju
produenje dravnog teritorija) koji je omeen dravnom
granicom.Zrani prostor iznad svake drave je suveren, a na njega
se nadovezuje svemir, koji je slobodan za istraivanje i uporabu.
Teritorij kao pokazatelj suvereniteta ima znaajnu politiku i pravnu
funkciju, naime on oznaava gdje se vri suverena vlast pojedine
drave .Znaajke teritorija kao elementa drave proizlaze iz
prihvaenog naela da pravo vai po teritorijalnom a ne po
personalnom naelu, odnosno sve osobe koje se nalaze na
dravnom teritoriju (koje borave trajno ili privremeno) dune su
primjenjivati zakone te drave, neovisno od okolnosti iji su
dravljani. Dravni teritorij omeen je zamiljenom crtom (plohom)
koja se utvruje meunarodnim sporazumima i tako djeli teritorij
jedne od teritorija druge suverene drave koje nazivamo granica,
koja moe biti prirodne, povijesne i morske .Prirodne granice su
odreene konfiguracijom tla, rjekama, jezerima planinama i morem ,
povijesne granice su granice koje su identine dugi niz godina i nisu
se mijenjale,a morske granice nastale su razvojem meuna
rodnog prava , a od 17 stoljea postoji stajalite o slobodi plovidbe.
Otvoreno more je zajedniko dobro svih drava, a drave u svojem
obalnom pojasu zadravaju svoja suverena prava .Teritorijalno more
kao dio drave ima specifian pravni poloaj jer strani brodovi imaju
pravo nekodljivog prolaska, slobodna plovidba bez zatraene
dozvole za uplovljavanje , ali plovidbom se ne ugroava mir i
stabilnost obalne drave a pomorske resurse dotine obalne drave
nije dozvoljeno koristiti prilikom nekodljivog prolaska .
Zrani prostor odreene drave se protee iznad njenog kopna i
teritorijalnog mora i isti je suvereni dio teritorija pojedine drave , ali
za njegovo koritenje zakljuuju se viestrani ili dvostarni ugovori o
odreenim zranim putevima odnosno koridorima.Iznad zraanog
prostoje pojedine drave nadovezuje se svemir u kojemu vlada
drugaiji pravni reim, naime , isti je slobodan za upotrebu i
istraivanje svim dravama, a ogranienja su vezana uz zabrane
vojnih akcija i zagaaivanje okolia.
Stanovnitvo je vrlo promjenljiv element drave, ine ga svi ljudi na
3
koje se primjenjuje suverena vlast.Obzirom na okolnost postojanja
pravne veze s dravom stanovnitvo odreene drave dijelimo na
dravljane i strance Dravljanstvo je pravni oblik koji pojedinac ima
s dravom, koje sadri koritenje odreenih prava( politika
prava,odluivanje , politiko djelovanje) i obveza prema dotinoj
dravi( dunost obrane zemlje ).
Obzirom na nain stjecanja dravljanstva postoje 2 temeljna
naina:na zahtjev i izvorno.Stranci stjeu dravljanstvo odreene
drave ukoliko podnesu zahtjev te ukoliko ispunjavaju ostale
odreene preduvjete propisane zakonon dotine drave(najee se
radi o duini boravka na teritoriju odreene drave i sl.) Izvorno
stjecanje dravljanstva je stjecanje inom roenja djeteta na
odreenom teritoriju djete dobiva dravljanstvo dotine drave bez
obzira na okolnost koje roditelji imaju dravljanstvo .U ovom nainu
stjecanja dravljanstava postoje dva naina i to: pravo krvi i pravo
tla. Pravo krvi je nain stjecanja dravljanstva da djete dobiva
dravljanstvo svojih roditelja bez obzira na mjesto roenja (napr. Drutvene org,
djete roditelja hrvatskih dravljana roeno u Njemakoj, je hrvatski djelatnost drave,
dravljanin a ne njemakim dravljaninom). Pravo tla odreuje
dravljanstvo prema mjestu roenja djeteta, a ovaj nain stjecanja
dravljanstva primjenjuju useljenike drave. Nadalje, drava osim
teritorijalnog i suverenog obiljeja ima karakteristike javnopravnog
subjekta,odnosno ona je pravna osoba koja djeluje po pravnim
pravilima u sklopu meunarodne zajednice.

Djelatnost drave ukratko moemo navesti kao obavljanje svih

poslova koji slue ostvarenju javnog interesa .Ostvarenje navedenih
poslova provode dravni organi, a svaki od njih ima odreeni
djelokrug obavljanja zadatka- nadlenost.Nadlenost ukratko
moemo definirati kao pravo i dunost tijela da postupa na odreeni
nain, a obzirom na nain djelovanja i teritorijalno ogranienje
nadlenost dijelimo na stvarnu i mjesnu .Stvarnu nadlenost
odreujemo prema obliku odluka koje su tijelu donosi, a mjesnu
nadlenost odreujemo prema prostoru djelovanja nekog
organa,odnosno dravnog tijela.

Poseban element drave je vlast, koju moemo definirati kao

svojevrsnu mo kojom se omoguava izdavanje naredbi, odnosno
donoenjem propisa a time i utjecaj na ponaanje drugih jer ima
mogunost provoditi sankcije nad svim subjektima ije ponaanje
nije u skladu s odredbma pravnih normi. Nadalje, potivanje pravnih
normi i primjena istih proizlazi i iz okolnosti da vlast uiva povjerenje
ukupne javnosti i ugled, odnosno vlast posjeduje odreeni autoritet,
mogunost utjecaja na druge, a da pri tome nije nuna primjena
sile.Autoritet vlasti nadalje odreuje vlast kao razumnu kategoriju i
injenicu da je osnovana na zakonu. Znaajke vlasti mogue je
svesti na najosnovnija 4 naela:
legitimitet,
suverenitet,
4
 pravnost i
javni karakter

Legitimitet vlasti ( politiki i pravni ) oznaava prihvaajanje vlast od

stanovnitva, a ukoliko je prihvaena od znatnijeg broja stanovnitva
tada moemo govoriti i konzenzusu ,koji je od presudne vanosti u
rjeavanju drutvenih sukoba, odnosno mogunosti usklaivanja
razliitih stajalita. Legitimitet vlasti nadalje, postie se propisanim
pravilima procedure i njihovim provoenjem vezano za sastavljanje
predsjednikih tijela i provedbu izbora .

Suverenitet vlasti oznaava njeno prostiranje i primenu na ukupnom

dravnom teritoriju i samostalno donoenje zakona od strane zakonodavna,
nadlenih tijela. izvrna i sudbena
vlast
Pravnost je obiljeje vlasti koja se temelji i provodi na pravu ,
odnosno unaprijed utvrenim pravnim normama

Pravo na dostupnost informacija kojima raspolau tijela javne vlasti, jedno je

od osnovnih ljudskih prava zatieno meunarodnim ugovorima, a isto se
smatra temeljnim preduvjetom demokratizacije druvatva i stvaranja aktivnog
graanstva, koje mora biti obavijeteno i meritorno odluivati o zbivanjima u
zajednici u kojoj ivi.

Prema vrstama djelatnosti mogua je podjela na 3 osnovne funkcije

i to zakonodavna izvrna i sudbena vlast -naelo trodiobe vlasti.
Zakonodavna vlast obavlja postupke koji su nuni za donoenje
zakona- odnosno temelj pravnog sustava svake drave, koja sadri
elemente stvaranja i izvravanje zakona.Donoenje zakona
poduzimanje je odreenih posupaka koje moemo svrstati u nekoliko
faza: faza predlaganja odnosno zakonodavne inicijative, faza
raspravljanja, glasovanja, proglaenje, objavljivanje i stupanje na
snagu.Za usvajanje odreenog prijedloga zakona potrebna je
natpolovina veina zastupnika, dok je za donoenje nekih zakona
(organski) potrebna dvotreinska veina ukupnog broja zastupnika.
Izvrna vlast je najvei i nasloeniji dio dravnih djelatnosti ,
najznaajni su dravni poglavar i vlada, a karakterizira je donoenje
politikih odluka.Vlada je kolegijalni organ koji ine predsjednik
vlade i ministri, a uredbama rjeava pitanja koja su joj dana u
nadlenost.
Sudbena vlast je najstarija dravna djelatnost, sudovi sude na
osnovu ustava i zakona,a suci su u svojem radu neovisni/donoenja
odluka bez uplitanja drugih dravnih organa/.Rad sudbene vlasti
mogue je svrstati u nekoliko osnovnih naela : neovisnost,
viestupnjevitost, javnost, usmenost i stalnost sudake
funkcije.Postojanje sudova razliitih stupnjeva omoguuje strankama
isticanje albe ukoliko nisu zadovoljneodlukom suda nieg stupnja.,
Javnost moe biti upoznata donoenjem presuda, a iznimno kad su
5
propisani zakonom uvjeti suenje nije dostupno javnosti. Nadalje,
funkcija sudaca je stalna, odnosno samo po zakonom utvrenoj
proceduri je mogue suca onemoguiti u obavljanju njegove sudake
dunosti.
Podjelu vlasti , uslijed pokuaja ograniavanja vlasti apsolutnog
monarha , zastupa francuski pisac Montesquie- predlae vrenje
svake vlasti povjeriti razliitom tijelu.
Osnovni kriteriji za razlikovanje drava su : oblici drava
Oblik vladavine tijekom povijesti
Dravno ureenje 3.1.drave prema
Odnos centra i periferije obliku vladavine
Politiki sustav 3.2. drave
prema politikom
Prema obliku vladavine/ odnosno nainu odreivanja dravnog poglavara i na sustavu
njegov poloaj/drave dijelimo na: republike i monarhije.U monarhijama je
dravni poglavar unaprijed odreen( roenjem, nasljednom redu ili uim
izborom unutar lanova kraljevske obitelji). U obavljanju dravnikih funkcija
isti je neodogovoran s pravnog i politikog stajalita jer ga nitko nemoe
smjeniti niti opozvati s poloaja.Nadalje,nije mogue podnijeti tubu protiv
njega,a nepovredivost monarha sastoji se u injenici da njegova osoba uiva
naroitu zatitu i njegov poloaj utvren je doivotno.Obzirom na opseg
ustavnih ovlasti monarhije se dijele na neograniene( apsolutna) i
ograniene(ustavna i parlamentarna ).

Kod republikanskog oblika vladavine, na elu drave nalazi se predsjednik

koji se bira na odreeni broj godina iz reda graana.

Podjela drava prema politikom sustavu pokazuje politiko stanje , odnos

stanovitva i vlasti , nositelja suvreniteta i izvorita suvrene vlasti , tko
odreuje i na koji nain najvie dravne organe , kome su odgovorni ,te kako
se donose zakoni .Prema ovom kriteriju drave dijelimo na
demokracije i
samovlade.
Demokracija/demos-narod/ je vladavina naroda, stanovnitvo izabire slobodno
svoje predstavnike u predstavnika tijela , te tako vri nadzor nad izvrnom
vlasti.Ovaj oblik vladavine u europskoj ustavnoj tradiciji osniva se na naelu
narodnog suverenita- vlast pripada narodu iz njega potjeete a mogu je vriti
samo oni organi kojima je povjerena od naroda .
Samovlada ili autokracija je vladavina pojedinca ili grupe sa zauzetim najviim
poloajima i vladanjem bez ogranienja.Odluke se donose prema vlastitoj volji
koja nije niim ograniena, kako institucionalno tako i stvarno.

Oblici
Dravno ureenje oznaava teritorijalno politiko ureenje drave a prema
4. obl dravnog ureenja
navedenom drave dijelimo na jedinstvene( jedna dravna organizacija ) i
4.1.Dravno
sloene( vie dravnih organizacija).
Federacija ili savezna drava je oblik sloene draave gdje je savezna drava ureenje RH
stvarni i pravni nositelj suvereniteta, a federalne jedinice su lanice saveza na 4.2.meunarodne
koje se odnosi savezna vlast, a njihov utjecaj je negdje vei a negdje znatno organizacije
slabiji.Federacija imaju zajedniku vladu, novac i vojsku a u vanjskim
6
odnosima istupa samo savez.Ponekad se poloaj federalnih jedinica
pribliava samostalnosti drava kao napr .vicarski kantoni ili republike bive
SFRJ.U ostalim federalnim dravama federalne jedinice nemaju velike ovlasti
odnosno uspostavljen je oblik vlasti podruene samouprave.

Konfederacije-dravni savez dviju ili vie drava u kojem drave tvorei savez
zadravaju suverenitet i ostaju samostalni subjekti meunarodnog prava.
Pojam suverenitet potjee iz Francuske , prvi put ga upotrebljava Bodin
(1576),a oznaava oblik vladavine gdje se vrhovna vlast vezuje uz vladara i
njegovu osobu(monarhijski suverenitet ) , sa svim oblicima vladavine koju
karakteriziraju monarhije.Koncepcija razvoja drava s narodnim suverenit
tom nastala je kao suprostavljanje ideji monarhijskog suvereniteta,a vlada-
vina pripada graanima . Pojam suvereniteta u suvremenoj pravnoj znanosti
mogue je analizirati kroz obiljeja unutranjeg i vanjskog suvereniteta.
Unutranji suverenitet vladanje bez ogranienja, jer ne postoje organi vieg
ranga .Obiljeja unutranjeg suvereniteta ukratko moemo navesti kao
vladanje bez ogranienja obzirom da ne postoji drugi vii organi ,time se
navode tri svojstva suverene vlasti i to : vrhovna vlast, neograniena i
nedjeljiva.Vrhovna vlast vlast iznad koje ne postoji nitko , neogranienost-
svojstvo vlasti da donosi zakone i ostale akte kojima se nareuje odreeno
ponaanje,a nedjeljivost oznaava jedinstvenost vlasti unato velikom broju
svojih organa koji provode postupke sukladno svojoj nadlenosti.
Vanjski suverenitet pojedine drave oznaava dravu kao ravnopravnog lana
meunarodne zajednice , odnosno ravnopravni subjekt meunarodnog prava.
Nastanak ovog oblika vladavine je mogu jedino ustavnim dogovorom ili
meunarodnim sporazumom kojima se osnivaju zajedniki organi i utvruje
zajednia nadlenost za odreenu vrstu zajednikih poslova.

Meunarodni odnosi predstavljaju ukupnost odnosa u meunarodnoj zajednici

koji nastaju izmeu raznih subjekata (drave, meunarodne organizacije,
crkve i privredne udruge koje djeluju na teritoriju vie drava).Obzirom na
osivae meunarodne organizacije dijelimo na vladine i nevladine. Vladine
meunarodne organizacije osnivaju suverene drave temeljem meunarodnih
sporazuma, a nevladine meunarodne organizacije nastaju temeljem privatne
inicijative.Crveni kri je dugovjena nevladina organizacija , a najznaajnija i
najvea meunarodna organizacija su Ujedinjeni narodi.Osim ouvanja
svjetskog miraod velike je vanosti djelovanje Ujedinjenih naroda u ouvanju i
zatiti ljudskih prava kao i suradnje izmeu drava.Ujedinjeni narodi osnovani
su 1945 godine na konferenciji u San Francisku ,a temeljni akt istih je Povelja,
koja je stupila na snagu 24. Listopada , te se taj dan i slavi kao dan
Ujedinjenih naroda.

Nadalje, postoje i organizacije koje ne djeluju na meunarodnom planu , ve

je njihovo djelovanje ogranieno na pojedini teritorij , kontinent ili bilo koje
druge cijeline, a ovu vrstu organizacija nazivamo regionalnim.Obzirom na
svrhu zbog koje se osnivaju regionalne organizacije mogu biti kulturoloke,
politike , vojne i gospodarske.

7
 5. drutvene
norme
5.1.obiaji
Uspostava komunikacija u zajednikom ivotu ljudi zahtjeva trajna pravila i 5.2.moral
ciljeve, odnosno norme i vrijednosti.Vrijednosti su ideali zajednikog ivota, a 5.3.pravna norma
pravila ponaanja nazivamo normama.Norme djelimo na :Obiajne, vjerske,
moralne i pravne.
Obiajne svakodnevno ponaanje
Vjerske-stvaraju i primjenjuju vjerske organizacije
Moralne-poruke
Pravna norma je obvezni zahtjev za neko ponaanje ije potivanje jami
dravna prisila.Drutvo - organizirana zajednica ljudi upravo zbog toga to se
ponaanje ljudi u drutvu i formiranje njihovih uzajamnih odnosa upravlja i
usmjerava nekim pravilima.Za pravnu normu nije bitan sadraj, oblik i koliko
e dugo biti na snazi.Stvaranje pravnih pravila moe biti :
-neposredno - postoji kad organ propisuje pravila koja nisu utvrena do te
mjere kao neka druga vrsta socijalnih normi u dotinoj zajednici
-posredno - kada dravni organi i drugi pravno-stvaralaki imbenici sadraj
za neko pravno pravilo nalaze ve u nekoj drugoj postojeoj drutvenoj normi
-oni tu drutvenu normu (obiaj, moral i sl) uzimaju u pravnu sferu i dodjeljuju
joj pravnu sankciju, te je tako pretvaraju u pravnu normu
Osnovna svrha pravne norme je ostvarivanje dravnih ciljeva, motiviranjem
ljudskog ponaanja u odreenom pravcu,utjeui na ljudsko ponaanje,
pravna pravila ostvaruju pravni poredak koji je bitan cilj svake dravne vlasti.
Drava i ostali pravno-stvaralaki imbenici osim stvaranja pravnih pravila
prate provedbu istih tijekom vaenja, te ih mogu djelomino ili u potpunosti
mijenjati, ukinuti i vjerodostojno tumaiti.Pravna norma, openito je zahtjev
koji donositelj ( adresant) norme upuuje drugima za motivaciju njihovog
ponaanja (adresati),odnosno to su pojedinci ili udruenja pojedinaca-pravni
subjekti koji imaju sposobnost biti nositeljem ovlatenja i dunosti.Jedna od
6.vrste pravnih
bitnih razlikovanja pravnih normi obzirom na okolnost za koga je namjenjena
normi
moe biti:
6.1.vanje
1.opa - upuena svim graanima u RH( Obiteljski zakon )
pravnih normi
2. posebna- upuena samo specifinoj grupi graana(Zakon o ribarstvu )
6.2. ustav
3. pojedinana upuena je pojedincu, ili veem broju pojedinaca,s kojom je
rjeen neki individualni sluaj, za koji se nie pretpostaviti da je neponovljiv. 6.3. zakon
6.4.pozakonski
akti
Obzirom na teritorijalnu valjanost pravne norme dijelimo na :

a. partkularna pravna norma-njene odredbe primjenjuje se i vrijede samo na

odreenom podruju, odnosno dijelu dravnog teritorija

b. generalna pravna norma-njene odredbe primjenjuju se i vrijede na itavom

teritoriju odreene drave

8
Prilikom utvrivanja valjanosti pravne norme obzirom na vrijeme primjene iste,
bitno je utvrditi slijedee okolnosti :
odkad vrijedi pravno pravilo- koji je poetak njene primjene i takoer vrlo bitna
okolnost
do kada vrijedi odreeno pravno pravilo .

Osnovni uvjeti za poetak vaenja pravne norme su :

- stvorena od nadlenog tijela ili drugog pravno stvaralakog imbenika,a
prilikom stvaranja iste primjenjivan je predvieni postupkak, te da sadraj
pravne norme u skladu sa zakonom( odnosno s viom pravnom normom)

Stupanje pravne norme na snagu moe biti utveno:

1. pojedinano za to pravno pravilo

2. openito za niz pravnih pravila

Vacatio legis je vremenski period (uobiajeno je trajanje vocatio legis 8 dana)

izmeu objave zakona i vremena koje je utvreno kao poetak stupanja na
snagu, odnosno primjene pojedinog zakona.Ovaj vremenski period ima vrlo
znaajnu funkciju kojom se omoguava svim graanima da se upoznaju sa
sadrajem tog zakona,a protekom roka poinje primjena naela ignorantia
iuris nocet odnosno nepoznavanje prava kodi .Naelo nepoznavanja prava
(ignorantia iuris ) nije mogue primjeniti protekom navedenog roka , jer ne
postoje opravdane okolnosti da se netko poziva na okolnost da mu dotini
zakon nije poznat, te da po istom nije odgovoran.

Svi pravni propisi svakome pojedincu trebaju biti poznati jer odgovara za
svako protupravno djelovanje( ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke )
bez obzira na okolnost dali su mu propisi poznati ili nisu.

Pravna pravila gube snagu na sljedee naine:

1. navoenjem roka do kad e vrijediti

2. da budu ukinuta i to :
a/. izriito - abrogacija
-donosi se novo pravilo koje izriito navodi: stupanjem na snagu ovog zakona,
prestaje vrijediti (gubi pravnu snagu) odreeni do sada vaei zakon

b/. preutno - derogacija

-znai da je donesen novi zakon koji drugaije nego postojei regulira
odreene drutvene odnose i prama pravilu 'lex posterior derogat legi priori'
primjenjuje se novi zakon, iako to u njemu nije izriito navedeno

3. kad nestane svrhe, cilja tog zakona

-ako drutvenih odnosa vie nema i nee ih ubudue ni biti, ustanovljuje se da
ni pravno pravilo nema vie razloga za postojanje

Katkad se istie zahtjev, kad je neki drutveni odnos bio reguliran jednim
pravnim pravilom, taj odnos ne moe biti drukije i ponovno reguliran, ako
novo pravno pravilo u obveznoj snazi zamijeni ono prvo.

9
Pravne norme dijelimo na: obiajne- postavljene,nepisane pisane ,ope
pojedinane,generalne partikularne,kategorine disjunktivne i vie nie.
Pravna snaga akta oznaava njegov poloaj. Ustav je najvii akt u odreenoj
dravi i predstavlja izraz narodnog suvereniteta.Zakon je opi akt , koji na
detaljniji nain ureuje pojedinu materiju, ispod je Ustava i mora biti u
sukladan s istim. Podzakonski akti rjevaju samo dio pojedine materije moraju
biti u skladu sa Ustavom i zakonom. 7. naela
7.1.naelo
ustavnosti i
zakonitosti

Naela su uobiajena pravila, a naelo ustavnosti pojedine drave oznaava

okolnost da svi zakoni moraju biti u skladu s ustavom.
Naelo zakonitosti ima veliko znaenje kod usklaivanja i stabilizacije
pravnog sustava u cijelini, oznaava mogunost ispitivanja zakonitosti
pojedinog akta , koji u naelu provodi vii organ od onog koji je donio
akt.Ispitivanje zakonitosti kod sudstva se odvija na nain isticanja pravnog
lijeka ,a najei oblik je alba koja spada u redovne pravne lijekove( ulae
se na odluke koji nisu stekle svojstvo pravomonosti ).Iznimno, u sluajevima 7.2 hijerarhija
utvrenim zakonom mogue je uloiti i izvanredne pravne lijekovi ( akt je pravnih akata
konaan ali postoje zakonom predviene okolnosti za isticanje izvanrednog
lijeka).

Meusobni odnos izmeu akata obzirom na snagu uvjetovana je moi akata,

pa tako najvii rang u hijerarhiji pravnih kata ima Ustav, Meunarodno pravo,
Evropspko pravo, Zakoni , ukazi, podzakonski akti i Pojedinani akti.

Najvanija podjela prava je razlikovanje javnog od privatnog prava,

8 .pravne grane
Javno-odnosi se na dravu i javne subjekte( naelo vrenja suvrene vlasti ), a
8.1.pravne
privatno pravo izuava odnose izmeu graana( naelo slobodne volje )
ustanove

Pravna znanost svrstava pravne grane u odreene skupine kako bi se olakao ao

rad i razumijevanje prava,koje obuhvaaju skup srodnih pravnih instituta.

Najvanije pravne grane su:

Ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme i institute koji ureuju
temelje drutvenog i politikog ureenja drave.

Kazneno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme u kojima su opisana
kaznena djela i kazne za poinitelje kaznenih djela, te postupak utvrivanja
kaznene odgovornosti.

10
Graansko pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme kojima se ureuju
imovinski odnosi i poloaj subjekata u tim odnosima. Iz graanskog prava razvile
su se mnoge grane prava kao: obiteljsko pravo, radno pravo, trgovako pravo,
gospodarsko pravo.

Upravno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme kojima se ureuju
odnosi izmeu dravnih organa s jedne strane i ostvarivanja prava, obveza i
odgovornosti graana ili pravnih osoba s druge strane.

Prekrajno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme u kojima su

opisana laka kaznena djela i kazne za poinitelje prekraja, te postupak
utvrivanja prekrajne odgovornosti.

9. Pravni odnos
9.1.pravni subjekt
9.2.pravni objekt
9.3.pravna
obveza
9.4.nastanak
Pravni odnosi su drutveni odnosi regulirani pravom, koji nastaju izmeu dva pravnog odnosa
pravna subjekta ,sa utvrenim pravima i obvezama.Pravni odnos nastaju i 9.5.prestanak
prestaju po pravnim pravilima., na osnovu injnica koje mogu biti prirodni pravnog odnosa
dogaaji i ljudske radnje.Nestanak objekta izaziva prestanak pravnog odnosa
izvrenjem obveze, zastarom i slino.
Pravni odnosi mogu postojati samo izmeu fizikih osoba, fizikih osoba i
njihovih udruenja (organizacija) ili izmeu samih udruenja (organizacija).
Pravnim odnosom se moe u irem smislu smatrati i odnos fizikih osoba ili
njihovih udruenja prema stvarima.
Da bi pojedinci i njihova udruenja mogli sudjelovati u pravnim odnosima,
potrebno je da im pravni poredak prizna neka svojstva, odreene kvalitete, da
budu nositelji prava i dunosti (obveza) priznatih od pravnog poretka.
Pravni su subjekti osobe koje su nositelji prava i dunosti u pravnom poretku.
Pravni subjekti mogu biti:
1. fizike osobe
2. pravne osobe
Svojstvo subjekata da mogu biti nositelji prava i dunosti, priznatih od
pravnog poretka, naziva se pravnom sposobnou.Pravni poredak ne bi
mogao postojati kad drutvene jedinke, kojima je on priznao pravnu
sposobnost, ne bi nju i primjenjivale.
Uz pravnu sposobnost (pasivnost jedinki) ide i djelatna sposobnost (aktivnost
jedinki, skup ovlatenja pravno sposobnim drutvenim jedinkama da pravno
djeluju, da vlastitim ponaanjem izazivaju pravne posljedice).

Djelatna sposobnost dijeli se na:

1. poslovnu sposobnost (sposobnost sklapanja pravnih poslova, radnji koje su
u skladu s pravom)
2. deliktnu sposobnost (sposobnost poduzimanja, obavljanja i odgovornosti za
protupravne radnje, delikte)

11
U dananjim pravnim poretcima redovito svi ljudi imaju svojstvo pravnog
subjekta, odnosno imaju pravnu sposobnost, koja je nedjeljiva (ne moe se
umanjiti, za razliku od djelatne sposobnosti).
Pravna sposobnost ili postoji ili ne postoji.

Danas se pravna sposobnost fizikih osoba stjee roenjem, i priznaje se

svim ljudima.

Pravna sposobnost stjee se roenjem, ali se i zametku u majinoj utrobi

priznaje pravni subjektivitet pod uvjetom da se rodi iv (jo u rimskom pravu)

Djelatna sposobnost stjee se u razliitim ivotnim dobima i ovisno o tome

radi li se i poslovnoj ili deliktnoj sposobnosti.

Potpunu poslovnu sposobnost u naem pravnom poretku pojedinac stjee s

navrenih 18 godina, a iznimno se i pravnom subjektu mlaem od 18 godina
moe priznati neki akti poslovne sposobnosti, pa ak i potpuna poslovna
sposobnost (npr. ako osoba ima opravdani razlog za zakljuivanje braka i ako
je sposobna shvatiti znaajke i vanost braka tada se s 16 godina stjee
sposobnost).
Fizia osoba ima slijedee razdoblja vezana na poslovnu sposobnost :
1. razdoblje bez poslovne sposobnosti
2. razdoblje prvih elemenata i ograniene poslovne sposobnosti (16. god.)
3. razdoblje potpune poslovne sposobnosti (od navrenih 18 godina)
(pod pretpostavkom fizikog i duevnog zdravlja)

Deliktna sposobnost zasniva se na ubrojivosti ili uraunljivosti .

Pravna uraunljivost nastaje kao rezultat sposobnosti odreene osobe za
rasuivanje, ija je bit posjedovanje svijesti da nae djelovanje u odnosu na
posljedice, koje e iz njega redovito proizlaziti, stoji u uzronoj (kauzalnoj)
vezi. To znai biti svjestan svoje odluke, svog ina i redovitih posljedica tog
ina.Krivini zakon redovito razlikuje statuse i kategorije uraunljivosti i
krivine odgovornosti.

Fizike osobe koje uslijed odreenih okolnosti nisu u mogunosti tititi svoja
prava i obveze imaju ogranienju djelatnu sposobnost, koju utvruje sud a
uslijed nekih nedostataka u fizikom i psihikom zdravlju. Zatitu prava ovih
osoba obavlja skrbnik kojeg imenuje nadleno tijelo.

Razvijeniji drutveni ivot ne bi se mogao odvijati kad u njegovim odnosima

ne bi sudjelovale i pravne osobe..
Glavni elementi pravnih osoba jesu:
cilj, djelatnost, lanstvo, organi, sredstva, statuti, jedinstvenost i identitet.
12
Redovito dolazi do situacije da pravna osoba nadivljava svoje lanstvo, ime
potvruje svoj pravni kontinuitet i identitet, pa moemo navesti da je pravna
osoba transpersonalna.

Razlika izmeu fizikih i pravnih osoba kao pravnih subjekata;

1. -fizika osoba stjee pravnu sposobnost roenjem a gubi je smru (prirodni

dogaaj)
-pravna osoba dobiva pravnu sposobnost aktom odobrenja, a gubi je kada
dravna vlast ukine to odobrenje (ljudska radnja)

13
14