Vodi za ocjenu (recenziju) znanstvenog lanka

Matko Marui, Dario Sambunjak, Ana Marui

Croatian Medical Journal, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb

Abstract

Despite its shortcomings, peer review is still the best tool of scientific publishing. It
brings benefits not only to the journal and its authors, but to the peer reviewers: they
are privileged to have an insight into the latest research and still unpublished results in
their scientific field. Reviewers also build up their ability to critically assess scientific
papers, which may be useful in their own professional work and development. We
wrote these brief guidelines to help Croatian-speaking physicians to satisfactorily
respond in case they receive a scientific journal editor's request for a manuscript
review. The guidelines were created primarily for new reviewers, but they may be
useful as a refresher text for experienced reviewers.

Saetak

Unato svojim nedostacima, recenzija je jo uvijek nezaobilazni dio znanstvenog

objavljivanja. Ona je koristna ne samo urednicima asopisa i autorima radova, ve i
samim recenzentima. Recenzenti dobivaju povlasticu uvida u najnovija istraivanja i
jo neobjavljene rezultate kolega koji se bave njihovim podrujem rada.
Recenziranjem oni usavravaju vjetinu kritike procjene znanstvenih radova, koja
moe biti koristna i u njihovu vlastitu profesionalnom radu i usavravanju.
Smjernice koje smo iznijeli u ovome lanku mogle bi pomoi lijenicima da odgovore
na eventualnu zamolbu urednika znanstvenog asopisa i na zadovoljavajui nain
ocijene dani rad. Smjernice su namijenjene prije svega manje iskusnim recenzentima,
ali mogu posluiti i kao podsjetnik za one iskusnije.
Ljudi kojima poaljemo lanke na ocjenu razmjerno nas esto pitaju zato bi netko
troio svoje vrijeme na besplatno ocjenjivanje (recenziranje) tuih lanaka. Vodi za
ocjenu znanstvenog lanka treba poeti odgovorom na to pitanje (Okvir 1).

emu slui recenzija?

Dobra recenzija, ona koja pronie u dubinu podastrtoga istraivanja, a sama je jasna,
bitno poveava znanstvenu vrijednost rada koji se ocjenjuje (1). Ocjenjiva ima ulogu
edukatora: njegove primjedbe i komentari obogauju autorovo znanje i sposobnost
provoenja istraivanja i izvjeivanja o njima.
Istina je da recenzijski postupak ima mnogo nesavrenosti i mana. Prvo, posve je
subjektivan, pa izmie svakom nadzoru i usustavljenju (2,3). Kritiari takoer tvrde
da je recenzijski postupak spor, skup, pristran i podloan zloporabama (4). No,
injenica je da bez recenziranja lanaka urednici ne bi mogli izdavati asopise.
Recenzija istovrstnika jest kraljenica objavljivanja lanka, a objavljivanje lanaka
osnova je prikupljanja ljudskoga znanja. Proistjee da svatko onaj tko eli objavljivati
svoja znanstvena izvjea automatski prihvaa i to da sam bude ocjenjiva.
No, ocjenjivanje donosi i izravne koristi. Ono je prilika za uenje, izvor je najnovijih
informacija i zapravo uzbudljiv posao. Ocjenjivanje proiruje i poveava
ocjenjivaevo znanje i informiranost, donosi uitak i ljepotu znanstvene rasprave i
razmjene informacija i stvara osjeaj ispunjene odgovornosti. Ocjenjiva dobiva
privilegiju uvida u najnovija istraivanja i jo neobjavljene rezultate kolega koji se
bave njegovim podrujem rada. On takoer poveava svoju vjetinu kritike procjene
znanstvenih radova, koja moe biti korisna i u njegovu profesionalnom radu i
usavravanju. Pisanjem kvalitetnih recenzija ocjenjiva jaa svoj znanstveni ugled, a
ocjenjivanje radova moe biti i vrlo vrijedna stavka u ivotopisu. Postoji i
meunarodna inicijativa da se ocjenjivanje prizna i boduje kao struno usavravanje
(5).

to je potrebno za dobru recenziju?

Odgovornost. Dobar ocjenjiva ima jasan osjeaj odgovornosti prema svojim

kolegama i stoga nastoji ocjenu napraviti na vrijeme, poteno i najbolje to moe.
Kvaliteta ocjene znanstvenog lanka odreena je razinom ope ocjenjivaeve
odgovornosti prema poslu kojim se bavi.
Poznavanje literature. Ocjenjiva treba dobro poznavati odgovarajuu literaturu i biti
sposoban primijeniti opa znanstvenoistraivaka naela na dani problem. Dobar
ocjenjiva umije smjestiti lanak u kontekst prethodnih radova iz toga podruja,
prepoznati ogranienja i slabosti odreenog pristupa problemu, te razumjeti na koji
nain zakljuci lanka mogu utjecati na kliniku praksu (6). Ocjenjiva bi takoer
trebao poznavati upute za autore asopisa za koji ocjenjuje lanke (7).
Vrijeme. Ovisno o sloenosti izvjea koje se ocjenjuje i podudarnosti njegove teme sa
strunou ocjenjivaa, vrijeme potrebno za potenu ocjenu lanka vrijednoga ocjene
iznosi oko tri sata (8). Nejasno napisani lanci poveavaju to vrijeme.
Poznavanje asopisa za koji se ocjenjuje. Znanstveni asopisi meusobno se razlikuju
po ureivakoj politici, prioritetima u objavljivanju i postotku odbijenih radova.
Dobar ocjenjiva trebao bi poznavati te znaajke asopisa i svojom ocjenom pomoi u
prepoznavanju najprikladnijih lanaka.
Kako recenzirati rukopis

Osnovno je naelo da ocjenjiva bude pristojno odluan. To ukljuuje zahtijevanje

objanjenja, argumenata i jasnoe. Biti pristojno odluan znai da se ozbiljnost ocjene
nipoto ne smije razvodniti, da se nesuglasje ne smije prikrivati i da se uredniku mora
dati jasna preporuka (9).
Postupak recenziranja sastoji se od itanja saetka, itanja lanka, zavrne ocjene, te
pisanja napomena i primjedaba uredniku i autorima (Okvir 2). Recenziju je vano
dovriti unutar vremena koje je predloio urednik (10). Ako to zbog nekoga razloga
ne moe uiniti, ocjenjiva bi o tome odmah trebao obavijestiti urednika i dogovoriti
se hoe li urednik ekati due, hoe li lanak dati nekome drugome na ocjenu, ili e
sam ocjenjiva predloiti nekoga od svojih trenutno manje zauzetih kolega. Vano je
prepoznati i mogui sukob interesa i u tom sluaju otkloniti pisanje recenzije, uz
prikladno objanjenje uredniku (11).

Prvo itanje

U prvom itanju ocjenjiva bi trebao pokuati razumjeti lanak i postaviti pitanja

glede svih nejasnoa. Njih je najbolje zapisati u tekstu rukopisa, na rubovima ili na
poleini stranice. Prvo itanje je nalik trijai (12) tijekom koje ocjenjiva donosi
odluku o vanosti i relevantnosti istraivanja (Okvir 3).
itanje saetka. U saetku autor otkriva koje stvari dri najvanijima u svojemu
izvjeu. Stoga itanje saetka upuuje ocjenjivaa to e biti najvanije pogledati u
ustroju istraivanja, postupcima, rezultatima i zakljucima.
U tom je asu dobro na prvoj stranici napisati opa, iroka pitanja koja proistjeu iz
saetka, primjerice Je li ovo stvarno dvostruko slijepo, randomizirano istraivanje?
ili to se ovdje nudi nova?, Nije li uzorak premali?, Ovo je dijagnostiko
istraivanje i moralo bi biti napisano prema shemi STARD. Daljim itanjem dodaju
se nova velika pitanja, a kriaju se ona na koja lanak dobro i jasno odgovara.
itanje lanka. U prvom itanju lanka ocjenjiva se treba usredotoiti na
znanstvenoistraivaki problem o kojemu lanak pie. Ocjenjiva mora moi
razumjeti sve znanstvenoistraivake poruke koje autor upuuje. Ponekad je teko
razluiti nejasan prikaz od nejasnoga autorova razmiljanja. O svakoj toki koju
ocjenjiva ne razumije, on treba duboko promisliti, pregledati literaturu ili razgovarati
o problemu (ali ne o samom lanku!) s kolegom koji o tome vie zna.
U svakom od sastavnih dijelova lanka mogu se postaviti specifina pitanja. Traenje
jasnih odgovora na ta pitanja pomae ocjenjivau da ne previdi neku manu lanka
(13).
Naslov: odraava li vjerno sadraj, navodi li vrstu i mjesto istraivanja?
Saetak: je li ispravno ustrojen, je li konkretan, navodi li mjere ishoda, ima li
brojeve u rezultatima i zakljuke koji se odnose izravno na rezultate
istraivanja?
Uvod: opravdava li provoenje istraivanja, zavrava li hipotezom istraivanja
i vode li prethodni dijelovi uvoda logino i jasno do te hipoteze?
Bolesnici ili ispitanici: je li uzorak i njegovo oblikovanje opisano do krajnjih
pojedinosti, jesu li navedeni kriteriji ukljuivanja i iskljuivanja bolesnika
odnosno ispitanika?
Postupci: jesu li poduprti referencijama?
Statistika obradba podataka: je li test pravi, prikaz primjeren, a tumaenje
ispravno?
 Rezultati: jesu li jasni i uvjerljivi? Svaka tablica i slika treba biti samostalna i
nositi samo jednu poruku.
Rasprava: zapoinje li od najvanijega nalaza u radu, odnosi li se iskljuivo na
rezultate provedenog istraivanja i ni na to drugo, jesu li spomenute slabosti
istraivanja?
Zakljuci: proistjeu li izravno iz rezultata rada?
Referencije: nisu li zastarjele, jesu li pisane u skladu s uputama za autore, ima
li oitih pogrjeaka?
lanak kao cjelina. Pri prvom itanju ocjenjiva treba obratiti pozornost ne samo na
pojedine dijelove, ve i na lanak kao cjelinu.
Ispravno napisan lanak zapoinje uvodom i nastavlja se opisivanjem tvoriva i
postupaka, zatim prikazivanjem rezultata i naposljetku raspravom. Takav
ustroj poznat je pod akronimom IMRAD (Introduction, Methods, Results, and
Discussion) i prihvaen je u svim znanstvenim asopisima (14).
Neki su lanci posve krivo fokusirani, tj. pria o ideji, metodama i
rezultatima ne tee logino i povezano, a dijelovi lanka ne odgovaraju jedan
drugome ni po logici niti po usredotoenosti. O pravilnom pisanju znanstvenih
lanaka postoje brojne upute (15,16) i autori bi ih se trebali pridravati.
U ovisnosti o vrsti istraivanja, autor mora napisati lanak i prikazati podatke
prema odreenim pravilima (Okvir 4). Ako je rije o prospektivnom
randomiziranom istraivanju, nuno je potivati smjernice CONSORT (17).
Sline smjernice postoje i za dijagnostika istraivanja (STARD) (18), meta-
analize randomiziranih kontroliranih pokusa (QUORUM) (19) i meta-analize
epidemiolokih opaajnih istraivanja (MOOSE) (20). Osim toga, rezultate
istraivanja treba prikazati primjerenim statistikim pokazateljima (Okvir 5).

Drugo itanje

Drugo itanje treba obaviti nakon nekoliko sati ili dana, ovisno o raspoloivom
vremenu, vlastitom i onom koje je odredio urednik. Drugo itanje lanka poinje
provjerom pitanja i primjedaba napisanih na prvoj stranici i uz tekst, koje je
ocjenjiva napravio pri prvom itanju. Potom slijedi procjena vrijednosti lanka.
Prvo, to god ne razumije ocjenjiva, u naelu ne e razumjeti ni itatelji, pa
ocjenjiva treba slobodno prigovoriti svemu to ga ometa u itanju i shvaanju
lanka. Pritom nije potrebno kritizirati opi stil lanka, jer se tu ukusi smiju
razlikovati. Takoer ne treba ispravljati pogrjeke u gramatici, pravopisu i
interpunkciji, jer se time bavi jezini urednik, a ne ocjenjiva. Ipak, opa
ocjena jezine kvalitete rada moe biti korisna uredniku.
Drugi je kriterij procjena znanstvene snage lanka, a napose vrsnoe
razmiljanja i potivanja znanstvenih naela i znanja u podruju.
Naposljetku se procjenjuje koliko je izvjee vano. Tu se ne treba ravnati
prema trenutnoj modi u podruju istraivanja, nego se valja osloniti na
procjenu snage istraivakih postupaka, podataka i zakljuaka. Vaan je samo
onaj lanak koji je i znanstveno jak i donosi stvarno neku novu spoznaju.
Vrijednost lanka ne procjenjuje se prema tome je li iz podruja temeljnih
medicinskih istraivanja ili je to kliniko (javnozdravstveno) istraivanje.
Klinika privlae mogunou primjene, a temeljna irinom znaenja, ali u
oba je podruja napravljeno toliko vrijednih stvari da samo podruje ne pravi
razliku u vrijednosti (9).
Zavrna ocjena i preporuke uredniku

Ugled ili utjecaj autora ne smiju utjecati na ocjenu. Ocjenjiva koji ugledniku
poputa, ini tetu i njemu i asopisu za koji ocjenjuje. S druge strane, pisanje
recenzije ne smije se zlorabiti kao prilika za osvetu. Kritike moraju biti usmjerene
iskljuivo na lanak, a ne na osobe koje su ga napisale. Bilo kakve osobne primjedbe
krajnje su neprimjerene i urednici nastoje sprijeiti njihovo prosljeivanje autorima
(21).
U ocjeni lanka openito postoji nekoliko mogunosti:
Kada lanak donosi zanimljivu zamisao, a znanstvenoistraivaki nije najjai,
autoru treba rei to jo mogue i nudno treba napraviti, a urednika upozoriti
na uoeni problem (9).
Kad je lanak istraivaki jak, ali nudi samo malu novost, od autora treba
traiti da pojasni i jasno obrani to to dri novou.
Kad je lanak prihvatljiv ali je vrlo slabo napisan moe se biti tolerantan, ali
mora se povui neka crta: nemarno i vrlo slabo napisan lanak treba odbiti.
Ovisno o nedostatcima koje je uoio tijekom prvog i drugog itanja, ocjenjiva e
uredniku predloiti da lanak prihvati, poalje ga autoru na doradu ili ga odbije.

Razlozi za preinake lanka

U naelu, ako ocjenjiva vidi mogunost da autor popravi lanak znanstveno i

sadrajno, dobro mu je za to dati priliku (Okvir 6).
Znanstveni problemi. Prva skupina problema proistjee iz neloginosti autorova
razmiljanja. Tu spadaju kontradikcije, neutemeljeni zakljuci, neutemeljeno
poopavanje ili pripisivanje uzronosti, neprimjerena ekstrapolacija, kruno
zakljuivanje i istraivanje nevanih pojedinosti. Mogu se uoiti i nedosljednosti u
klasificiranju ili mjerenju (Okvir 6).
Problemi u prikazivanju rezultata. Njih je nebrojeno mnogo. Tu ponajprije pripadaju
ponavljanja, navoenja nevanih stvari i zastranjenja u nevana pitanja. Ocjenjiva
treba upozoriti i na nepreciznu uporabu rijei i izraza, krivo odabrane rijei u
prijevodu na strani jezik, uporabu argona i nadasve nestandardnih kratica. Autoru
se znaju potkrasti i pogrjeke poput netonih zbrojeva ili tablica iji sadraj nije
sukladan tekstu.

Razlozi za odbijanje lanka

Iako iza svakog lanka ponuenog za objavljivanje stoji manje ili vie dugotrajan i
naporan rad autora, ocjenjiva ne bi trebao oklijevati da preporui odbijanje lanka
ukoliko su njegove slabosti nepremostive (Okvir 7).
Istraivanje je u osnovi neuspjelo. Ocjenjiva moe zakljuiti da istraivanje ne
donosi nita nova ili se bavi sasvim nevanom temom i stoga ne zasluuje
objavljivanje u danom znanstvenom asopisu. Temeljni ustroj istraivanja moe biti
pogrjean, primjerice kada istraivanje zapravo ne testira postavljenu hipotezu.
Neprihvatljive etike dvojbe povezane s istraivanjem takoer mogu biti razlog
odbijanja, pri emu ocjenjiva treba imati u vidu da odobrenje kakva etikog
povjerenstva nije uvijek dovoljno, ve treba donijeti nezavistnu, vlastitu procjenu
etinosti istraivanja (9). Ocjeniva bi takoer trebao pomoi u otkrivanju plagijata i
pokuaja viestrukog objavljivanja lanka.
Istraivanje ima neprihvatljive nedostatke. lanak treba odbiti ako autor nije
primijenio osnovna znanstvenoistraivaka naela (npr. postavljanje hipoteze,
oblikovanje uzorka i kontrolne skupine), nije objektivno u obzir uzeo nepouzdanost
uporabljenih postupaka, nije primijetio znaajne imbenike otklona ili pristranosti
(engl. bias) ili nije upotrijebio primjerene ili primjereno snane statistike postupke.
Neprimjerena statistika obradba nije nudno razlog za odbijanje lanka, jer to autor
moe popraviti. No, primjerena obradba najee pokae da razlika bitnih za
dokazivanje hipoteze nema, a to onda ocjenu lanka pretvara u negativnu.

Pisanje recenzije

Recenzija se sastoji od dva glavna dijela jedan je namijenjen uredniku, a drugi

autoru. Ocjenjivai od veine urednika dobivaju posebne obrasce u kojima se upisuju
ocjene pojedinih vidova priloenog lanka (22). Te obrasce svakako valja paljivo
ispuniti. Osim toga, obino postoji jedna prazna stranica za komentare uredniku, te
jedna ili vie praznih stranica na koje se upisuju primjedbe autoru. Ni jedan dio
recenzije ne bi trebalo pisati rukom, jer zbog neitkosti neke vane primjedbe mogu
ostati neopaene ili biti zanemarene.

Napomene uredniku

Dio recenzije namijenjen uredniku u naelu ne sadri vie od 200 rijei.

Dobro je, ali ne i nudno, najprije saeti osnovnu temu, pristup, rezultate i zakljuke
lanka, ime urednik stjee uvid u to to je ocjenjiva prepoznao kao bit.
Nakon toga navode se zamjerke, odnosno pitanja, i to od vanijih prema manje
vanima. Katkad je komentare korisno razdvojiti u ope i specifine. Ocjenjiva bi
trebao pojasniti zato pojedine zamjerke, odnosno pitanja smatra znaajnima, te na
koji bi nain autor mogao na njih odgovoriti. Ovdje je dobro izraziti i dvojbu u
mogunost autora da na odgovarajui nain rijei pojedine uoene probleme.
Ne treba zaboraviti ni na pohvale i preporuke, npr: Rije je o izvornoj zamisli, pa
lanak unato nedostatcima zasluuje da bude temeljito izmijenjen, a ne odbijen (9).

Napomene autoru

Ukoliko urednik zakljui da je lanak prije objavljivanja potrebno mijenjati (to je

najei sluaj), pristigle recenzije poslat e autoru. Iako identitet ocjenjivaa obino
ostaje nepoznat autoru, ipak recenziju valja pisati kao da ne e biti anonimna, dakle
pristojno, konstruktivno i kolegijalno. Neki asopisi imaju otvoren sustav
recenziranja, pri kojem je identitet ocjenjivaa poznat autorima i obrnuto (23).
Dio namijenjen autoru moe biti dug i do tisuu rijei ili vie, no duina nije uvijek
jamstvo kvalitete. Nekoliko jasnih, dobro promiljenih i usmjerenih pitanja mogu biti
sasvim dovoljni za poboljanje lanka. Recenzije valja pisati tako da sve primjedbe i
analize budu razumljive autoru, te po mogunosti popraene primjerima. Ocjenjiva
mora izbjegavati bilo koji oblik cenzure, a trebao bi se ovdje kloniti i pohvala. Svrha
je recenzije ukazati na moebitne slabosti lanka i pomoi autoru da ih ispravi, a ne
pothranjivati njegov ego.
Prvi odjeljak moe biti istovjetan saetku iz dijela namijenjena uredniku. I autoru e,
naime, biti korisno doznati to je ocjenjiva shvatio kao bit njegova rada. Ako
pojedine aspekte lanka nije mogao vrjednovati, ocjenjiva e to otvoreno priznati.
Primjerice, imunolog u lanku o imunolokim poremeajima u shizofreniji moe
ocijeniti analizu citokina i imbenika rasta, ali ne e ulaziti u pouzdanost podjele
pacijenata u podvrste shizofrenije. Prelazei granice vlastite strunosti ocjenjiva
moe ne samo nanijeti tetu autoru lanka, ve i ugroziti vlastiti ugled i
vjerodostojnost.
Glavninu dijela recenzije namijenjena autoru ine primjedbe, podijeljene i pobrojene
tako da autor moe jasno odgovoriti na svaku od njih.
Krupne primjedbe. Najprije se piu primjedbe koje su u dijelu namijenjenu uredniku
navedene kao najvanije. Svaka zamjerka, odnosno pitanje mora biti dobro objanjeno
i utemeljeno. Umjesto openitih tvrdnji poput uzorak nije dobro odabran, nudno je
podrobno i konkretno obrazloiti zbog ega pojedini vid rada nije prihvatljiv. Vano je
pisati precizno i navesti je li pojedina primjedba odraz vlastitih razmiljanja ili je pak
utemeljena na dostupnim znanstvenim dokazima.
Ako ocjenjiva smatra da je rad znanstveno jak, ali nedovoljno jasno napisan, najvie
e pomoi autoru ako svojim rijeima pokua izraziti to je razumio iz onoga to je
napisano ili ako navede gdje je tijekom itanja izgubio nit (9).
Male primjedbe. Ocjenjiva na koncu upuuje i na manje nedostatke, poput suvinih
ponavljanja, neodgovarajuih simbola ili kratica i sl. Njih valja pobrojiti redoslijedom
kojim se pojavljuju u tekstu, te navesti stranicu, odjeljak i red spornoga dijela teksta.

Zakljuno o recenziranju

Ocjenjivanje znanstvenih lanaka u biti je dio znanstvenikova posla, kao to je to

itanje literature ili izvoenje istraivanja. Posao je vrlo vaan i odgovoran. U
ocjenjivanju postoje pravila kojih se ocjenjiva okvirno treba pridravati. Iako su
razmjerno nepoznate, koristi od ocjenjivanja vrlo su velike i vrijedne.

NAPOMENA:
Ovo je prilagoena hrvatska inaica lanka Marui M, Sambunjak D, Marui A.
Guide for Peer Reviewers of Scientific Articles in the Croatian Medical Journal. Croat Med J.
2005;46:326-332.
 Okvir 1: Zato recenzirati?
Obveza ocjenjivanje je dio objavljivanja; tko eli objavljivati
treba i ocjenjivati
Korist poveanje znanja i informiranosti, jaanje ugleda
Zadovoljstvo znanstvena rasprava, razmjena informacija,
ispunjenje odgovornosti

Okvir 2: Postupak recenziranja

itanje saetka
- procjena poruke lanka
- procjena vrste istraivanja
- postavljanje opih pitanja
Prvo itanje lanka otkrivanje pojedinih slabosti lanka
- postavljanje specifinih pitanja
- logika prie
- obvezatna pravila za prikaz podataka istraivanja (v. Okvir 4 i 5)
Drugo itanje lanka procjena vrijednosti lanka
- razumljivost
- snaga dokaza
- novost spoznaje
Zavrna ocjena
- prihvatiti
- male preinake
- velike preinake
- odbiti
Pisanje recenzije
- pismo uredniku (do 200 rijei)
- pismo autorima (do 1.000 rijei)
Okvir 3: Trijaa rukopisa
Terapijsko istraivanje
- je li rije o randomiziranom kontroliranom istraivanju?
- ako nije, postoje li dobri razlozi zato nije uinjena randomizacija?
Dijagnostiko istraivanje
- Je li provedena prospektivna, slijepa usporedba sa zlatnim standardom?
- Jesu li obuhvaeni bolesnici s ispitivanom boleu, bolesnici s poremeajem
koji bi mogao oponaati ispitivanu bolest, te osobe bez ispitivane bolesti?
- Ima li podataka o osjetljivosti, specifinosti i ostalim odgovarajuim
mjerama?
Prognostiko istraivanje
- Postoji li kohorta bolesnika koji su prospektivno praeni od trenutka kada im
je prvi put otkrivena bolest?
- Je li do kraja praeno barem 80 posto bolesnika?
Kvalitativno istraivanje
- Jesu li kvalitativne metode prikladne za istraivanje odreenog problema?
- Jesu li metode i analiza podrobno opisani, a njihova primjena opravdana?
Istraivanje upitnikom
- Istrauje li upitnik ono to ispitanici doista ine ili samo ono to tvrde da
ine?
- Postoje li drugi naini kako bi se odgovorilo na pitanje?
- Je li odziv vei od 55 posto?
Prikaz sluaja
- Nije li sluaj previe uobiajen i svima poznat?
- Je li doista rijedak?
- Je li prikaz napisan na zanimljiv nain?
Sustavni pregled
- Jesu li postavljena pitanja jasna?
- Je li strategija pretraivanja podrobno opisana?
- Jesu li postavljeni kriteriji kakvoe?
- Jesu li istraivanja vrjednovana i odbaena?

Okvir 4: Obvezatna pravila za prikaz podataka istraivanja

Prospektivno randomizirano istraivanje CONSORT (17)
Dijagnostiko istraivanje STARD (18)
Meta-analize randomiziranih kontroliranih pokusa QUOROM (19)
Meta-analize epidemiolokih opaajnih istraivanja MOOSE (20)
Okvir 5: Prikazivanje rezultata primjerenim statistikim pokazateljima
Terapijska istraivanja
- smanjenje relativnoga rizika (relative risk reduction RRR)
- smanjenje apsolutnoga rizika (absolute risk reduction ARR)
- broj ispitanika koji je potreban za lijeenje (number needed to treat NNT)
- stopa dogaaja u kontrolnoj skupini (control event rate CER)
- stopa dogaaja u pokusnoj skupini (experimental event rate EER)

Dijagnostika istraivanja
- osjetljivost (sensitivity)
- specifinost (specificity)
- omjer vjerojatnosti (likelihood ratio LR)
- tonost (accuracy)
- pozitivna prediktivna vrijednost (positive predictive value PPV)
- negativna prediktivna vrijednost (negative predictive value NPV)

Etioloka istraivanja
- u kohortnoj studiji relativni rizik (relative risk RR)
- u studiji parova omjer izgleda (odds ratio OR)

Prognostike studije
- intervali pouzdanosti (95% CI)

Okvir 6: Ispravljive slabosti lanka

Znanstveni problemi
- kontradikcije
- neutemeljeni zakljuci
- neutemeljeno poopavanje ili pripisivanje uzronosti
- neprimjerena ekstrapolacija
- kruno zakljuivanje
- istraivanje (raspravljanje) nevanih pojedinosti
Problemi u prikazivanju rezultata
- suvina ponavljanja
- navoenje nevanih stvari i zastranjenja u nevana pitanja
- neprecizna uporaba rijei i izraza
- krivo odabrane rijei u prijevodu
- uporaba argona i nestandardnih kratica
- neskladne tablice i slike, netoni zbrojevi

Okvir 7: Razlozi za odbijanje lanka

Neuspjelo istraivanje
- istraivanje ne donosi nita nova
- nevana tema
- nevaljao ustroj istraivanja
- velike etike dvojbe

Neprihvatljive mane istraivanja

- nema hipoteze
- nema potrebne kontrole
- slabi dokazi
- neprimjerena statistika obradba
Referencije:

1 Goodman SN, Berlin J, Fletcher SW, Fletcher RH. Manuscript quality before and
after peer review and editing at Annals of Internal Medicine. Ann Intern Med.
1994;121:11-21.
2 Ernst E, Resch KL. Reviewer Bias: a blinded experimental study. J Lab Clin Med.
1994;124:172-182.
3 Albert T. Peer review: thinking the unthinkable. BMJ. 1999;319:861.
4 Hojat M, Gonnella JS, Caelleigh AS. Impartial judgment by the "gatekeepers" of
science: fallibility and accountability in the peer review process. Adv Health Sci Educ
Theory Pract. 2003;8:75-96.
5 De Gregory J. Medical journals start granting CME credit for peer review. Science
Editor. 2004;27:190-1.
6 Paice E. How to write a peer review. Hosp Med. 2001;62:172-5.
7 Callaham M, Schriger D, Cooper RJ. An instructional guide for peer reviewers of
biomedical manuscripts. http://www3.us.elsevierhealth.com/extractor/graphics/em-
acep/index.html. Pristup: 7. veljae 2005.
8 Black N, van Rooyen S, Godlee F, Smith R, Evans S. What makes a good reviewer
and a good review for a general medical journal? JAMA. 1998;280:231-3.
9 Hoppin FG. How I review an original scientific article. Am J Respir Crit Care Med.
2002;156:1019-23.
10 Kljakovic-Gaspic M, Hren D, Marusic A, Marusic M. Peer review time: how late
is late in a small medical journal? Arch Med Res. 2003;34:439-43.
11 Godlee F, Dickersin K. Bias, subjectivity, chance and conflict of interest in
editorial decisions. In: Godlee F, Jefferson T, editors. Peer Review in Health Sciences.
London: BMJ Books; 1999. str. 57-78.
12 Smith R. How the BMJ triages submitted manuscripts.
http://bmj.bmjjournals.com/talks/triage/index.htm. Pristup: 7. veljae 2005.
13 Lang TA, Secic M. How to report statistics in medicine. Philadelphia (PA):
American College of Physicians; 1997.
14 Sollaci LB, Pereira MG. The introduction, methods, results, and discussion
(IMRAD) structure: a fifty-year survey. J Med Libr Assoc. 2004;92:364-7.
15 Huth EJ. Writing and publishing in medicine. 3rd ed. Philadelphia (PA): Lippincot
Williams & Wilkins, 1999.
16 Day RA. How to write and publish a scientific paper. 4th ed. Phoenix (AZ): Oryx
Press; 1994.
17 Consort. Strength in science, sound ethics. http://www.consort-statement.org.
Pristup: 7. veljae 2005.
18 Bossuyt PM, Reitsma JB, Bruns DE, Gatsonis CA, Glasziou PP, Irwig LM et al.
Standards for Reporting of Diagnostic Accuracy Group. The STARD statement for
reporting studies of diagnostic accuracy: explanation and elaboration. The Standards
for Reporting of Diagnostic Accuracy Group. Croat Med J. 2003;44:639-50.
19 Moher D, Cook DJ, Eastwood S, Olkin I, Rennie D, Stroup DF. Improving the
quality of reports of meta-analyses of randomized controlled trials: the QUOROM
statement. Quality of Reporting of Meta-analyses. Lancet. 1999;354:1896-900.
20 Stroup DF, Berlin JA, Morton SC, Olkin I, Williamson GD, Rennie D et al. Meta-
analysis of observational studies in epidemiology: a proposal for reporting. Meta-
analysis Of Observational Studies in Epidemiology (MOOSE) group. JAMA.
2000;283:2008-12.
21 Moher D, Jadad AR. How to peer review a manuscript. In: Godlee F, Jefferson T,
editors. Peer review in health sciences. London: BMJ Books; 1999. str. 145-56.
22 Steinecke A, Shea JA. Review form. Acad Med. 2001;76:916-918.
23 van Rooyen S, Godlee F, Evans S, Black N, Smith R. Effect of open peer review
on quality of reviews and on reviewers' recommendations: a randomised trial. BMJ.
1999;318:23-7.
24 Badenoch D, Heneghan C. Evidence-based Medicine Toolkit. London: BMJ
Books, 2002.