1. to je SIMA? Oceanska kora 10-12km ispod oceana. 2. to je SIAL? Sial ini dijelove kontinentalne kore do 40km. 3.

Koje vrste voda postoje? Postoje meteorska(vadozna), juvenilna(primarna) i konantna. 4. Dijelovi rasjeda? Dijelovi rasjeda su tereni(krila) koji se nalaze s obje strane paraklaze. 5. Koje nebesko tijelo utjee na morske mijene? Mjesec. 6. Kod koje vrste rasjeda se prostor saima? Kod reversnih rasjeda. 7. Primarni strukturni elementi litosfere? Batolit, sklad, ila, laktolit. 8. Teorije nastanka planete Zemlje? 9. to je Sunce? Zvijezda. 10. Moho teorem? Izmeu Zemljine kore i plata. 11. Weichert Gutenbergov teorem? Izmeu donjeg plata i jezgre. 12. Najzatupljeniji element na planeti Zemlji? Kisik O2 13. Tipovi poroznosti? Primarna(meuzrnska), sekundarna(pukotinska) i pukotinsko
erozijska(moe biti i kao sub-tip sekundarne porozije). Plimska, planetezimalna, nebularna, globularna, teorija suneva blizanca, protuplanetska.

14. Egzodinamika je? Utjecaj vanjskih imbenika na Zemljinu povrinu(voda, vjetar,

snijeg, led, sunceitd.), gravitacijskim privlaenjem, toplinskom energijom i insolacijom.

15. Tipovi sedimentnih stijena? Klastine, organogene, kemogene. 16. Dijelovi navlake? Korijen, elo, tektonsko okno, tektonsko poluokno, navlaak. 17. Tipovi rasjeda? Normalni, reversni i rasjedi sa horizontalnim kretanjem(u smjeru kazaljke
na satu i suprotno od nje).

18. Nabroji elemente poloaja slojeva? Pruanje, smjer nagiba i nagib. 19. Stratigrafski prazni sloj? Stratigrafskim praznim slojem moemo uvidjeti
DISKORDANCIJU temeljem fosila, te izostankom ili kraim trajanjem nekih vrsta, mogue je ustvrditi starost pojedinih struktura.

20. Kretanje vode ovisi o? Nagibu, gravitaciji, geolokim karakteristikama, koliini vode,
uvijek tee smjerom najmanjeg otpora.

21. Posljedice vode mogu biti? 1)Razarake dubi korito EROZIJE (bono i dubinski), uinak
ovisi o nagibu i tvrdoi 2) Graditeljske.

22. Kako djeluje erozija? Djeluje regresivno u smjeru izvorita. 23. Erozijska baza? Najnia mjesta gdje prestaje dubljenje i prijenos materijala je sveden na
minimum.

-1-

24. to moe utjecati na erozijsku bazu? Nagib terena, koliina oborina, promjena klime. 25. ''Unatrano'' djelovanje? Djelovanje dovodi do borbe za izvorinu vodu izmeu dva
vodotoka, ''tko jai kvai''.

26. Kakve akumulacije postoje? Postoje akumulacije u niim dijelovima gdje se taloi sitniji
materijal, i u viim dijelovima gdje se taloi krupniji materijal.

27. Tipovi dolina? 1) Konsekventna odreen geolokom graom i nagibom

i. 2)Supsekventna prati zonu lako troivih stijena

ii. 3)Antecedentna nastala prije zavrnih tektonskih promjena iii. 4)Epigenetska urezana je u najmlae taloine koje prekrivaju stare
strukture.

28. Terase su? Ostaci starog dolinskog dna. 29. Dijelovi sloja? Stratigrafska i topografska podina i krovina, te promatrani sloj. 30. Tipovi bora? Uspravna, kosa, polegnuta, ulegnuta i prebaena. 31. Bora se sastoji od? Antiklinale i sinklinale, te od sredisnjeg kraka koji ih spaja. 32. Izvor je ? Mjesto izlaska vode. 33. Kakve izvore razlikujemo? Silazne( ), preljevne( ) i arteke (izvori koji izbijaju na
povrinu pod nekim tlakom).

34. to su estavele? Izvori za visokog vodostaja, a za niskog ponori. 35. Posebni tipovi izvora? 1)Mineralni izvori vode s veom koncentracijom otopljenih
mineralnih tvari 2) Termalni izvori izvori vrue vode.

36. Denudacija je..? Proces troenja koji voda na svom putu radi. 37. Dijelovi toka ? 1)Gornji tok izvorite veliki nagib dubinska erozija V - oblik i. 2)Srednji tok manji nagib bona erozija jaa zavijanje korita ii. 3)Donji tok najsporija proireno korito- meandri, mrtvi rukavci,
otoii .

38. Primarni elementi strukture sedimentnih stijena? Slojevi ,grebeni i nepravilne nakupine
sastojaka razliitih dimenzija

39. Izvori iz kojih ide vrua voda i para? Vrui izvori(gejziri). 40. Prema kiselosti magmatske stijene dijelimo na ? Bazine, kisele, neutralne, ultrabazine. 41. Kod reversnog rasjeda koji sloj ide gore? Krovina ide gore. 42. Prema osnovnoj plohi bore dijelimo na? Normalne, izoklinalne, lepezaste. 43. Koja poroznost nastaje zajedno sa stijenom? Primarna.

-2-

44. U kojim krajevima krkim ili bez krkih pojava- je ea podzemna razvodnica? U krkim
krajevima je ea.

45. Povrina podzemne vode se naziva? Vodno lice. 46. Metamorfizirana inaica ega je gnajs? Granita. 47. Sekundarni pojavni oblici litosfere? To su elementi koji su nastali nakon formiranja stijena
zbog tektonskih poremeaja razliite vrste(bore, rasjedi, navlake, pukotine).

48. Kako se zove koritasti dio bore? Sinklinala. 49. Ime znanosti koja prouava spilje? Speleologija. 50. Granino podruje u kojem ne postoji mogunost mijeanja vode? Razvodnica.
51. Obalno podruje (litoral): - prijelazno podruje izmeu kopna i mora. Tu se javljaju delte (ua velikih rijeka), limani (potopljena rijena dolina odvojena od mora podmorskom barijerom), estuariji (potopljena rijena dolina), lagune (prostori morske vode povremeno odvojeni od mora).

52. Delte: klastini kopneni materijal koji noen rijenim tokom lepezasto ulazi u morski prostor.
Delta Mississipija progradira u more 100 m godinje premda dio donesenog materjala odnose morske struje (slika). 53. Estuarij: obrnuto od delte. 54. Limani: estuariji s pomorskom barijerom, ili neto izmeu estuarija i lagune. 55. Lagune: razliite s obzirom na stupanj slanosti vode. Mogu postupno prijei u movare i tresetita. 56. Estuarij- suprotno od delte- more ulazi u kopno-nema tako jake sedimentacije kao kod delte.

57. to je to batijal? Podruje dubine 200(400) pa do 2000(3000) metara, to je jednolian

refelj, mali odnos materijala s kopna, u ovom prostoru se vri sedimentacija.

58. to je abisalno podruje? Podruje dubine preko 10000 metara. 59. Kakva je to hemipelagika taloina? Taloina koja se sastoji od 20% nekarbonantnih
estica (plavi mulj (sumpor), crveni mulj (latriti), zeleni mulj (glaukonit)).

60. Kakva je to eupelagika taloina? Taloina koja se sastoji od sitnih skeletnih dijelova
organizama.

61. Kokolit? Ploica koja je dio kokosfere(kuglaste tvorevine koja je izgraena od mnogo
kokolita).

62. to je kompenzacijska linija? Granica izmeu podruja u kojem se vri karbonatna

sedimentacija i podruja gdje su karbonati otopljeni(nalaze se na 4000m dubine, ispod te dubine karbonati su otopljeni), kompenzacijska linija nije povezana sa toplim ni hladnim morem.

63. Kako izgleda raspored morskog dna u oceanu? Neritik, batijal i abisal. 64. Transgresija? Napredovanje mora prema kopnu(poplavljivanje), jako esto se sauva
kao sedimentoloki zapis.

-3-

65. Regresija? Napredovanje kopna, pad morske razine. Da bi se regresivni sedimenti

sauvali mora postojati subsidencija (sputanje, tonjenje kopna, inae se regresivni slijed uniti erozijom STRATIGRAFSKA PRAZNINA)

66. Starost morskog dna? Mlae od 200 000 000 godina, i to vrijedi samo za stijene morskog
dna, a ne one na kontinentalnim rubovima. Kontinenti sadre kompletan zapis Zemljine povijesti, a pokrivaju 30 % Zemljine povrine, a oceani pokrivaju 70% povrine i sadre manje od 1/12 Zemljine prolosti.

67. to su ledenjaci ili gleeri? To su trajne mase leda i formiraju se na povrini, miu se
zbog gravitacije, a nastaju kompakcijom i rekristalizacijom snijega.

68. Koja dva tipa ledenjakog terena postoje? A) Alpska glacijacija javlja se u planinskim
prostorima. B) Kontinentalna glacijacija veliki dijelovi kopna prekriveni ledom. U oba sluaja ledenjaci na karakteristian nain mijenjaju okolini. 69. Neke vane injenice u svezi ledenjaka 85% dananjih ledenjaka je na Antarktiku, koji predstavlja najvei rezervoar pitke vode na svijetu. Ako bi se otopio sav antartiki led, razna mora na cijelom svijetu bi se povisila za 60 m. Granica vjenog snijega i leda je oko 2400 m.

70. Koji dijelovi ledenjaka se najbre kreu? Brzina kretanja je razliita u razliitim dijelovima
ledenjaka. U sredinjem dijelu i na povrini je bri nego na bokovima i dnu. zbog razlika u brzinama na moreni se javljaju pukotine a razlikujemo rubne, poprene i uzdune.

71. to je to glacijalna erozija ili eksaracija? To je pojava koju ledenjak vri svojim kretanjem
tako to brazda podlogu po kojoj se kree.

72. to su morene i kakve morene razlikujemo? Ledenjaci troe okolni materijal i stvaraju
morene. Razlikujemo: a) povrinsku, b)unutranju, c)temeljnu (sredinja), d)postranu (lateralnu), e)elnu i f)zavrnu morenu (vidljive su s ledenjakom i geoloki su zapis ledenjaka).

73. Do ega dovode lateralne morene? Do stvaranja glacijalnih jezera. 74. to je zavrni rezultat djelovanja ledenjaka? To su ledenjaka jezera i fjordovi. 75. to su kotlovi, krnice, karovi ili cirkovi? To su udubljenja u tlu nastala opetovanim
smrzavanjem i otapanjem snijega i leda, to rezultira razaranjem stijene i stvaranjem udubljenja u tlu.

76. to je to krioturbacija? Uzastopno smrzavanje i odleivanje koje rezultira promjenama u

tlu kao rezultat djelovanja leda.

77. to je to soliflukcija? Gravitacijsko premjetanje krioturbacijom stvorenog materijala. 78. to je to permafrost? Trajno smrznuto tlo, gdje nema gore navedenih pojava. 79. to je to til? Sediment nastao djelovanjem ledenjaka. Ako je povezan naziva se tilit.

-4-

80. to je dno kod mora, a to kod oceana? Dno mora je kontinentalna kora(nije uvijek
pravilo nekada se i na dnu mora moe nai oceanska kora npr. sredozmenmo more), a na dnu oceana dominira oceanska kora.

81. Gdje se moe nalaziti sloj ugljena? Na mjestima gdje su nekada bile movare u kojima je
bilo nagomilavanje organskog materijala.

82. Glavne karaktrisitike metamorfnih stijena? Nastale pod visokim temperaturama, povienim
tlakom, djelovanjem plinova i vruih otopina. Znaajke: promjena kem. sastava, prekristalizacija, kriljavost.

83. U kojim krajevima su este estavele? U krkim krajevima su estavele jako este. 84. CRTANJE: POGLEDAJTE U KNJIZI SVE CRTEZE DA SI PONOVITE!!!!
85. Izoklinalna bora 86. Reversni rasjed

Vjetar ima geoloku ulogu u podrujima gdje ima materijala koji je pogodan za kretanje pod utjecajem vjetra. Pustinja je svako podruje s malo oborina, tj. podruje s manje od 25 cm oborina godinje. Malo biljaka podnosi tako malo vode, pa su stoga pustinje gole. Zrak se zagrijava i die na ekvatoru a sputa blizu 30 stupnja sjeverno i juno. Najvee svjetske pustinje su unutar tog pojasa. Zato to se topli zrak die na ekvatoru i hladei se gubi vlagu, te su stoga oko ekvatora su najvee praume. Te praume razdvajaju po ekvatoru dva pojasa pustinja. Neke pustinje su rezultat kine sjene, koja nastaje pod utjecajem gorskih lanaca (pustinja Nevade, sjeverna Arizona). Pustinje stvara i velika udaljenost od oceana, jer navie vlage dolazi s mora (dijelovi Kine, gdje su pustinje sjevernije od 30 stupnja). Hladne oceanske struje takoer stvaraju pustinje, hladei zrak iznad. Hladni zrak se die i kree preko kopna, stvarajui veliku evaporaciju i malo padalina u obalnom podruju (pacifiki dio J. Amerike i atlantski dio Afrike). Pustinjama nedostaju stalni vodotoci. Rijeke Colorado i Nil su iznimke koje se hrane jakim pljuskovima s okolnih planina. Pljuskovi mogu pustinji dati do 13 cm vode u jednom satu te su esti bujini tokovi. Poto nema biljnog pokrivaa ti su tokovi natovareni s sedimentom.

87. Djelovanje vjetra - najoitije u pustinjskim podrujima. 88. Njegovo djelovanje je najoitije ako su sedimentne estice nepovezane i suhe.

89. Brzina vjetra je odreena temperaturom zraka. U pustinjama razlika u temperaturi moe biti
od 10 -50 0C. Zbog tih razlika vjetar je jai u pustinji nego u humidnom podruju (vlana klima i oblaci ublauju djelovanje vjetra).

Vjetrom noeni sitni sediment moe skulpturirati izolirane valutice u ventifakte stijene s ravnim, vjetrom istruganim povrinama. Deflacija je premjetanje gline, silta i pjeanih estica s povrine pod utjecajem vjetra. Granica utjecaja deflacije je nivo podzemne vode.

-5-

Les je siltno-kvarcni sediment vjetra sastavljen od uglatih estica kvarca, feldspata i ostalih minerala, koji nisu pretrpjeli utjecaj atmosferilija, i slabo cementiranih s kalcitom. Ima visoki porozitet (60%), velike debljine (Kina, 100m), lagano se kopa, a lesno tlo je fertilno i poljoprivredno produktivno.

90. Dine -

su nakupine nevezanog pijeska formirane vjetrom. U smjeru vjetra je blaa, a u suprotnom strmija strana. Dina se moe pomaknuti 10-15 m na godinu, to ovisi o snazi vjetra i dimenzijama dine (manje dine i bre). - Bahrana-dina u obliku polumjeseca gdje krakovi su okrenuti u smjeru vjetra. Javlja se kada je koliina pijeska ograniena. - Transverzna dina- orijentirana je okomito na smjer vjetra, a razvija e kada je vie pijeska raspoloivo za transport. - Parabolina-obino se formira blizu ispuenih podruja (blowout), jako je zakrivljena. 91. Sve tri imaju strmiju i blau stranu, te stalni smjer vjetra. 92. Longitudinalna-najvea, paralelna s smjerom vjetra (Sahara, 200m visoke i 120 km dugake) 93. ORGANIZMI 94. Stvaralaka i razaralaka djelatnost:

Stvaralaka: nakupine skeletnih ostataka (gdje se nakupljaju koje?), nakupine organskih ostataka (kaustobioliti), nakupine mineralnih tvari (bakterije) Razaralaka: ubuivanje organizama (prstac). Razaranje malo (jedna jedinka), ali moe biti znaajno (velika populacija).

95. Sedimentacija - Egzodinamski faktori razliito doprinose formiranju Zemljine povrine. TROENJE:

96. (1)mehaniko (promjena temperature, valovi, led, vjetar, nema mineralne promjene stijene) i 97. (2)kemijsko (dio stijene topljiv dio ne lateriti (tropsko), minerali glina (humidno), hidroliza,
oksidacija).

98. Transport: zaobljavanje (brea-konglomerat) 99. Sortiranje:sedimentni materijal odvojen temeljem veliine zrna (brzina transporta, veliina
zrna)

100.

Sedimentacija: nastupa kada prestaje prijenos sedimenta ili kada dolazi do akumulacije kemijskog ili organskog sedimenta (tipovi sedimenta, zato 2 mogunosti). - Sedimentacija- klastiti i karbonati- razlike i slinosti u procesima i konanom sedimentu. 101. Sediment: 102. (1)Karbonatni- uglavnom topla mora, 103. (2)Klastini- kopno i more. Primjer krupnozrnatog. Sitnozrnati klastit i sitnozrnati karbonat. Karbonatni mulj uglavnom rezultat organske produkcije. Sedimentne stijene su uglavnom taloene u plitkovodnim okoliima, pa tu postoji mogunost ouvanja zapisa o procesu njihova nastanka. Takvih struktura nema kod dubokovodnih sedimenata.

104.

Potresi se javljaju zbog poremeaja u litosferi izazvanih magmatskom aktivnou, uruavanjem ili tektonikom. 105. Najire djelovanje imaju potresi izazvani tektonskim djelovanjem, kod kojih dolazi do pucanja i vibracija stijenskih masa uz oslobaanje energije.

-6-

106. 107. 108.

Fokus, arite, hipocentar-mjesto gdje su seizmiki valovi stvoreni

Epicentar-mjesto na povrini neposredno iznad arita. Dva tipa seizmikih valova se radijalno ire iz fokusa: (1) glavni valovi koji se ire iz fokusa u svim smjerovima, kao zvuni valovi zrakom, i (2) povrinski valovi, koji putuju povrinom od epicentra, kao vodeni valovi koji se ire od mjesta gdje je kameni pao u vodu. Pomak stijena povezan s povrinskim valovima, izumire s poveanjem dubine, kao to pomak vode u oceanu nestaje s dubinom. Dva tipa glavnih valova: P valovi su kompresijski (ili longitudinalni, ili primarni) valovi, gdje stijena vibrira paralelno s smjerom vala. S valovi (sekundarni) su sporiji, transverzalni, a stijena vibrira okomito na smjer kretanja vala. Povrinski valovi su najsporiji. Generalno, ovi valovi stvaraju vie tete nego glavni valovi, jer stvaraju vie povrinskih pomaka, putuju sporije te im treba vie vremena za prolazak. Seizmometar je ureaj za otkrivanje seizmikih valova. Seizmograf je seizmometar koji vri trajno snimanje seizmikih pomaka Zemlje. Zapis seizmikih vibracija se zove seizmogram. arita do dubine od 70 km plitka, od 70-300 srednja a od 300-700 km duboka. Ispod 700 km jako malo potresa. Oko 90% srednjih i dubokih potresa nalazi se na graninoj zoni oceanske i kontinentalne kore u podruju Pacifikog oceana. Pravilnost rasporeda potresa prvi je primjetio H. Benioff, pa se po njemu zove Benioff zona. Plitki potresi su blie granici s oceanskom korom , a dublji su smjeteni najdalje pod kontinentalnu koru. Za njegovu zonu su vezani andezitski vulkanizmi. Pojavljivanje vulkana ovisi o kutu pod kojim se subdukcija deava, vei kut, manja udaljenost od ruba ploe (to je s zonom potresa?) Najvea dubina potresa je oko 670 km.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115. 116. 117.

Srednji i duboki potresi daju oko 15% ukupne energije potresa zbog palstionosti stjenskih masa na tim dubinama. Povrinske stijene su krute te stoga bolje prenose energiju. Potresi se mjere MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvicom od 12 stupnjeva koja se temelji na uinku potresa. to je udaljenost od epicentra vea to je stupanj manji. Drugi nain je Richterova lestvica koja mjeri osloboenu energiju tijekom potresa u rasponu od 0-8.6 stupnjeva. Potresi jai od 9 su praktiki nemogui jer 9 predstavlja gornju granicu otpornosti stijena. Ova ljestvica je logaritamska. Na moru razaranje je najoitije kroz tsunamije. U dubokoj vodi, gdje obino nastaju, visina vala je od 0.6 do 2 m, a kad doe do obale 15-30 m. Zbog velike duine vala, tsunami se ne povlai brzo kao normalni val, ve se voda pdie nekoliko minuta, rezultirajui poplavljivanjem obale prije povlaenja vala.

118.

-7-