VJETAR

Šta je to vjetar?
Brzina vjetra?
 Vjetar je gibanje zraka paralelno sa zemljinom površinom. Određen je
svojim smjerom i brzinom.

 Brzine vjetra kreću se od tišine (kalme) do veoma velikih brzina. U

slojevima pri tlu brzina vjetra, na primjer brzina bure na našoj obali, može
doseći i 50 m/s (180 km/h), na Antartiku pojedini udari vjetra i do 90 m/s
(324 km/h), a 1934. izmjerena je u SAD na Mount Washingtonu
(nadmorska visina 1 980 m) brzina vjetra od 115 m/s (414 km/h). 

 Brzina vjetra se mijenja s visinom. Pri tlu je zbog trenja čestica zraka o

podlogu brzina vjetra smanjena. S povećanjem visine utjecaj trenja
postepeno se smanjuje i brzina vjetra u prvih desetak metara visine raste
najprije brzo, a zatim sve sporije.
 Mjerenje brzine vjetra
 Brzina vjetra mjeri se s pomoću anemometra ili se
prema Beaufortovoj ljestvici procjenjuje s pomoću
učinaka vjetra na okoliš.
 Smjer vjetra
 Smjer vjetra označavamo sa onom stranom svijeta
odakle vjetar puše.
 U meterološkoj praksi se smjer vjetra obilježava
velikim slovima prema engleskim izrazima strana
svijeta (N-north; E-east; S-south; W-west), kad
govorimo o glavnim smjerovima, ili kombinacijom tih
velikih slova za međusmjerove.
 Smjer i brzina vjetra zavise u prvom redu o polju tlaka i
temperature, zatim o reljefu, podlozi i dr.
 Možemo reći da je vjetar usmjeren od višeg prema
nižem tlaku.

 Klimatski podaci o strujanju prikazuju se obično

pomoću ruže smjera vjetra i ruže brzine odnosno
jačine vjetra.

 Ruža smjera vjetra dobiva se tako da se čestine

pojedinog smjera iskažu u % ukupne čestine svih
smjerova i tišina.

Ruža brzine vjetra predstavlja srednje brzine kojima

puše vjetar iz svakog pojedinog smjera.
Ruža vjetrova
Instrumenti za mjerenje smjera i brzine vjetra

 Smjer vjetra se određuje pomoću instrumenta

vjetrulje.
 To je najstariji i najjednostavniji meteorološki
instrument. Konstruiran je da stvara što manji otpor
kretanju vazduha i zato se poluga okreće u smjeru
puhanja vjetra.
 Jačina vjetra

 Brzina vjetra može se odrediti samo pomoću

instrumenata.
 Ako nema anemometara, umjesto brzine vjetra

određuje se njegova jačina prema efektu što ga

vjetar izaziva na objektima u prirodi. Dakle, jačina
vjetra se ocjenjuje bez instrumenata.
Između brzine i jačine vjetra postoji određena veza.
Većoj brzini odgovara i veća jačina vjetra.
Jačina vjetra ocjenjuje se po Beaufortovoj skali raspon
skale je od 0 -12 stepeni.
Beaufortova skala
 Neki posebni vjetrovi

U pojedinim dijelovima svijeta pušu vjetrovi karakterističnih

svojstava i djelovanja na temperaturu, vlagu i naoblaku tih
krajeva.

Takvi vjetrovi imaju i svoja posebna imena.

Spomenut ćemo neke od njih:
Indijski monsun; najsnažniji sezonski vjetar na Zemlji,
Fen (Fohn); je topao silazni vjetar planinskog područja,
Bura; pripada hladnim silaznim vjetrovima, puše na obalama
uz koje gorski lanac dijeli topliji zrak nad morem od
hladnog nad kopnom.
Smjer bure je NE, a najjači udari vjetra su u podnožju
planine koja leži uz obalu.
Udarima zraka o more bura stvara površinske valove sa
kojih odnosi mnoštvo sitnih kapljica, a ta se pojava
zove morski dim.
Zbog njega nastaje tzv. posolica koju prekriva rastinje,
te vegetacija postaje slana što je ukusna hrana za
domaće životinje.
Meso životinja napasanih na takvoj travi osobito se
cijeni.
 MORSKI DIM

POSOLICA

MORSKI DIM
S meteorološkog stajališta razlikujemo ciklonalnu i
anticiklonalnu ili jasnu buru.
Bez obzira koji tip bure puše, nju osjećamo kao hladan
vjetar.
 Jugo; tipičan je vjetar Sredozemlja, internacionalnog
naziva široko (scirocco) je arapskog porijekla.
Iznad Sredozemnog mora on upija mnogo vlage i nama
dolazi kao topao i vlažan vazduh, te se u njemu
stvaraju oblaci i padaju obilne kiše.
 Košava; je naziv za jugoistočni vjetar u porječju
Morave i Dunava, a to je jak, hladan i neugodan vjetar.
 Utjecaj podloge i reljefa na mješanje i strujanje zraka

 Zbog nehomogenog sastava Zemljine površine

mogu nastati i druga zračna gibanja a njeni uticaji se
opažaju u najdonjem dijelu troposfere.

a) Dnevna cirkulacija zraka pri neporemećenom

vremenu
b) Obalna cirkulacija zraka na obalama mora i velikih
jezera.
c) Cirkulacija zraka na obronku, koju osjećamo kao
lagano strujanje paralelno s obronkom.
 Modifikacija postojećeg strujanja

 Hrapavost podloge i reljef mjenjaju brzinu i smjer

strujanja vazduha, javlja se trenje koje usporava
vjetar i skreće ga prema nižem tlaku.

Pojedini reljefni oblici prisiljavaju zračnu struju da im

se prilagodi i tako utiču na smjer i brzinu vjetra.
Uticaj reljefa na vjetar
 Djelovanje strujanja na rastinstvo i
poljoprivrednu proizvodnju
Uticaj je velik i raznovrstan, a nastaje uglavnom
turbulentnom razmjenom i advektivnim prenosom
energije i čestica, te mehaničkim djelovanjem vjetra
pritiskom, usisavanjem ili vrtlozima.
Taj uticaj može biti koristan ili štetan, a zavisi o
različitim okolnostima.
 stalnim strujanjima vazduha prenose se velike
količine vodene pare i njezinih produkata, oblaka, s
okeana i mora nad kontinente.
 iz oblaka padaju oborine koja donose potrebnu vodu
za život.
VJETROZAŠTITNI POJASEVI I NJIHOVA ULOGA U BORBI PROTIV EOLSKE
EROZIJE

 Vjetrozaštitni pojasevi imaju višenamjensku ulogu

u zaštiti ljudskih dobara. Oni predstavljaju prirodnu
prepreku vjetrovima i na taj način štite
poljoprivredne površine od eolske erozije, a od
zasipanja štite prometnice, otvorene kanale,
poljoprivredne površine, urbane sredine
i dr.
 U poljodjelstvu funkcija vjetrozaštitnih pojaseva
leži u tome da se reduciranjem brzine vjetra, kulture
štite od mehaničkih oštećenja,vjetrom, zaštite od
eolske erozije, posolice i sniježnih nanosa.
EOLSKA EROZIJA DEFORMACIJE DRVEĆA
Vjetrozaštitni pojasevi
HVALA VAM NA PAŽNJI
Radio: Admir Nezirić
Izvori: wikipedia, sumari.hr