Monsunom (od mausim, arap.

godišnje doba) se naziva

strujanje zraka u donjim dijelovima troposfere na vrlo
velikim područjima u tropima i suptropima. Osnovno
obilježje monsuna su monsunski vjetrovi vrlo stabilnog
smjera koji se mijenja dva puta godišnje.
Monsunski vjetrovi, a time i monsun, kao takvi posljedica
su uglavnom kretanja zenita sunca između obratnica pa
otuda i različitog zagrijavanja, odnosno hlađenja
pojedinih dijelova zemljine površine kao i skretanja
smjera vjetrova zbog djelovanja Coriolisove sile.
Najsnažnije izraženo monsunsko područje, a istovremeno
od tuda potječe i naziv, je područje Indijskog oceana. Tu
je i ishodište indijskog, ali i sjevernoaustralskog i
istočnoafričkog monsuna.
Monsun ima vrlo veliki utjecaj na klimu u područjima koja
zahvaća, pa se klima na tim područjima naziva
monsunska klima. To je posljedica vrlo velike vlage koju
sa sobom donose monsunski vjetrovi. Područja imaju vrlo
vlažna ljeta s puno monsunskih kiša pa s tim u vezi na tim
područjima rastu monsunske šume kao zaseban tip
šuma. Iz tog vrlo snažnog utjecaja na prirodu izvedeno je
i ogromno značenje monsuna za gospodarstvo i kulturu
tih područja, što posebno obilježava indijski monsun.
Arapski pomorci su riječju "mausim" (što znači godišnje
doba) nazvali fenomen jedne vrste vjetra u Arapskom
moru koji mijenja smjer usporedo s godišnjim dobom. U
osnovi, pojam monsun i danas označava promjenu
smjera vjetra između godišnjih doba, iako se u novije
vrijeme s razumijevanjem uzroka vjetra mijenja i
značenje pojma. Značenje pojma se od oznake za
fenomen vjetra godišnjeg doba proširilo do ukupnosti
uzroka, dinamike i djelovanja koji uzrokuju fenomen.
Radi boljeg razumijevanja pojma danas se koriste izrazi
monsunski sustav ili monsunska cirkulacija. U svakom
slučaju, monsun je značajan klimatski faktor.