znatnoj mjeri utiče na rasprostranjenost šuma • Nastaj kao posljedica kretanja vazdušnih masa – Horizontalno – Vertikalno – Terbulentno Najveći značaj ima horizontalno kretanje dnevnih i lokalnih vjetrova (danik, noćnik, bura, jugo) Uticaj vjetra na transpiraciju, asimilaciju i prirast drveća • Može da djeluje pozitivno i negativno – Pozitivno; pokretanjem vazduha zasićenog vodenom parom, odnosno, dovođenjem vazduha koji nije zasićen vodenom parom. Sa povećanjem vjetra dovodi se veća količina CO2 koji pojačava proces asimilacije, povećava se transpiracija idr. – Negativno; brzina vjetra od 3-4 m u sekundi negativno utiče na transpiraciju i asimilaciju, pogotovu u sušnom periodu vjetar ubrzava odnošenje vlage iz zemljišta • Utjecaj vjetra na oblik krune i debla i korijen drveća • Utjecaj vjetra na druge ekološke činioce u šumi ( na zemljište, na temperaturu) • Odnos šumskog drveća prema vjetru (lišćari, četinari) • Utjecaj šume na vjetar – Vjetrozaštitna uloga šume ( šuma kao prepreka) – Otvaranjem prostora ( uklanjanjem rubnih stabala) na rubovima šuma omogućava se ulaz vjetra u sastojine gdje može da pričini štete (izvale) • Značaj poznavanja vjetra kao činioca u obnavljanju i gajenju šuma (kad, koji i jačina) • Na dejstvo vjetra treba gledati u sklopu utjecaja i ostalih ekoloških činilaca, naročito reljefa zemljišta i drugih klimatskih činilaca • U području sa izraženim vjetrovima uzgajati mješovite šume