POJMOVI 2 provjera

Tuesday, November 07, 2023

11:57 PM

Trošenje stijena: mehaničko- u područjima velike dnevne amplitude: preko dana se stijene šire, preko
noći smanjuju te stijena puca
-u područjima ispod 0 : voda u pukotinama se zaledi I drobi stijenu
Kemijsko- korozija: voda koja sadrži CO2 tapa stijenu (vapnenac, dolomit)
Biološko- korjenje biljaka drobi stijenu

DERAZIJSKI (PADINSKI) PROCESI- svi procesi pod utjecajem gravitacije koji se kreću niz padinu

PADINE- nagib veći od 2stupnja

PREMA OBLIKU PADINE DJELIMO NA: normalne, konveksne, konkavne I kose, I na strmac (nagib veci
od 55stupnja)

SPIRANJE- proces kojim padalinske vode oblikuju reljef

Nastaju: jaruge I vododerine aluvijalna lepeza (raspadnuti materijal kojeg voda akumulira
na dno)

PUZANJE- kada se tlo I kora trošenjas stijena odnosno regolit prekomjerno navlaži

KLIZANJE-kada se ispod vodopropusnog sloja I vodonepropusnog sloja voda nakupi I nastaje klizište
po kojem tlo klizi, ili kada dodje do natapanja glinovitog sloja

TEČENJE (solifukcija)- kada se površinski sloj prezasiti vodom

GELISOLIFUKCIJA- u periglacijalnim pordučjima kada se perafrost krrene topiti
odnosno kada se površinski sloj otopi I krene spuštati niz padinu po unutarnjem trajno zaleđenom
sloju

URUŠAVANJE I ODRONJAVANJE- djelovi mekšik djelova padine se troše te dođe do urušavanja onih
tvrđih djelova padine

SPIRANJE- spor proces spuštanja rastresitog materijala niz padinu, nastaju TOČILA I SIPRI

TOČILA - udubljena područja niz kojih se materijal spušta

SIPRI- materijal koji se nakuplja na dnu padine

PEDAGORSKE STEPENICE ili PEDAMENTI- nakupljen materijal na podnožju padine koji smanjuje njen
nagib

BADLAND- kod jakog spiranja kada oblikuje duboke vododerine I jaruge na maloj površini

FLUVIJALNI PROCESI- rad rijeke

EROZIJOM- rijeka oblikuje riječne reljefne oblike

TOK RIJEKE PODJELJEN JE NA: GORNJI TOK RIJEKE, SREDNJI TOK RIJEKE I DONJI TOK RIJEKE
GORNJI TOK RIJEKE:
-jaka DUBINSKA EROZIJA
-strmi djelovi toka
-brzina toka je najveća
-nanost materijala je najkrupniji

SREDNJI TOK RIJEKE:

-najdulji dio toka
-naglo usitnjavanje nanosa materijala prema kraju toka
-BOČNA EROZIJA- rijeka meandrira (vijuga), stvara mrtvice I dr
-nagli pad brzine
-širenje korita
-rast karakterističnog pritoka

DONJI TOK RIJEKE:

-nanos materijala je najviše usitnjen
-dubina I širina je podjednaka
-nema erozijsku snagu
-dolazi do taloženja materijala –SPRUD
ADE- riječni otoci
NAPLAVNE RAVNICE- nastaju tijekom visokih vodostaja
-nastaju delte, estuarij I dr

-na područjima gdje je korito različite tvrdoče nastaju:

VODOPAD- kada se voda spušta Iz višljeg djela korita u niži, mjesto gdje dolazi do najjačeg unazadnog
usijecanja riječnog korita REGRESIVNA EROZIJA
SLAPOVI- voda otječe postupno preko niskih kaskada

-posebni tip vodopada I slapova nastaje na SEDRENIM BARIJERAMA (krški reljef) - rast sedre koje
nastaje taloženjem kalcijeva karbonata oko mahovina I algi u vodi

PIRATERIJA- kada rijeka skrene u susjedno porječje te njen originalni slijev se smanjuje

RIJEČNA TERASA- posljedica je promjene erozijske baze, u nižim djelovima se nalaze aluvijalne
ravnice

JEDNOSTAVNE DOLINE- sire se od izvora prema uscu

Prevladavaju SLOŽENE DOLINE- karakteristična je izmjena proširenja I suženja - KLANAC (SUTJESKA)

KANJON- uske doline, strmih strana

-u odnosu na pružanje reljefa razlikujemo TRANSVERZALNE I LONGITIDUALNE DOLINE

ANTECEDNE DOLINE- produbljuju korito, starije su geološke strukture, u završnoj fazi nastaje
PENEPLAIN – blago valovite zaravni

MARITIMNI RELJEF- more

ABRAZIJA- razorno djelovanje valova

-na oblikovanje obala djeluju morske struje, morske mijene I valovi

Abrazijom se stvaraju EROZIJSKI I AKUMULACIJSKI RELJEFNI OBLICI

EROZIJSKI RELJEFNI OBLICI:

KLIF- mlatom valova potkapina raste I stvara strmi odsjek
VALNA POTKAPINA- mlat valova koji stvara udubljenje u razini mora
ABRAZIJSKA TERASA-

SELEKTIVNA ABRAZIJA- abraazija koji meksi dio obale unisti erozijom a tvrdji dio zaostaje kao:
RT- otporniji djelove obale
HRID- manji stijenovitie mase koje mogu biti potopljene ali mogi I izbijati na površinu

AKUMULACIJSKI RELJEFNI OBLICI:

ŽALO- područje na obali na kojoj se akumulira odnosno taloži šljunčaniili pješčani materijal
KOSA- čini ga koridor akumuliranog materijala koji je samo s jedne strane spojen s obalom
LAGUNA- kada pješćani sprud zatvori dio mora uz obalu (pod utjecajem vjetra)
TOMBOLO (primošten)- otok koji je pješčani mili šljunčanim sprudom povezan sa obalom
PREVLAKA- šljunčani ili pješčani sprud koji povezuje otok s obalom
SPRUD- nastaju uslijed stalnog djelovanja valova ili vjetra

VRSTE OBALA:
ABRAZIJSKE- područja gdje je abrazija toliko djelovala da je reljef upotpunosti izmjenjen
INGRESIJSKE- potopljene obale (dalmatinski tip obale) : djele se na fluvijalne (estuariji I rijas ), krške,
erolske I glacijalne (fjordovi, norveški tip obale)
ORGANOGENE- koraljne(tropska mora) I mangrove obale(neprohodna obala), koralji mogu stvarati
ATOL-koraljni greben prstenastog oblika
KOMBINIRANE

GLACIJALNI PROCESI- ledenjak utječe na reljef

GLACIJAL- drugi naziv za ledenjak

KLIMATSKE SNJEŽNE GRANICE- granice iznad kojih se stvara led

FIRN- zrnati led

LEDENJAČK LED- suhi led

EGZARAZIJA- glacijalna erozija

TIL- otrgnuti fragmenti nakupljeni u ledu

CIRK- udubljenja nastala ledom koji dubi pdlogu , izvor leda

KOMČIĆ- otpornije stijene koje aostaju

-mutonirane stijene

STRIJE- ledenjačke brazde koje nastaju struganjem fragmenata kršja

MORENA- materijal nakupljen ledom

BOČNA MORENA- špsčkedca egzarazije I trošenja stijena na blokovima dolina

SREDIŠNJA MORENA- nastaje spajanjem dvaju ledenjaka
PODINSKA MORENA- nastaju egzarazijom otrgnuth fragmenata na dnu ledenjaka
ZAVRŠNA MORENA- nastaju na mjestima gdje se topi led I pregrađuju ledenjačku dolinu u obliku
uzdignutih nasipa zatvarajuči tako TERMALNI BAZEN

DRUMLINI-izužene uzvisine nastale taloženje podinskih morena

ESKERI- kada se ledenjak otopi, voda pod visokim tlakom I u dodiru s toplom podinom teče kao
subglacijalni potok kroz subglacijalne tunele I ledene spilje, ta voda ispire sitne čestice tila koje taloži
kao ispunu u tom subglacijalnom tunelu, nakon povlačenja leda on zaostaje kao izdužena uzvisina
ESKER

PERMAFROST (merzlota)- ttrajno zaleđeno tlo

PINGO- uzvišenje nalik na mali vulkan nastao zbog rasta ledene leće u tlu

EOLSKA PODRUČJA- pustinjska područja

ARIDNA I SEMIARIDNA PODRUČJA- nema vegetacije, nema padalina (do 250mm), visoke dnevne
amplitude

-razlozi nastanka pustinje: oko obratnica (kut upada suncevih zraka), reljefna izoliranost, hladne
morske struje I dr

PUSTINJE: Sahara, Khalahari, Namib, Gobi, Taklamakan, Kizilkum, Karakum, Velika viktorijina pustinja,
Gibsonova pustinja, Velika pjescana pustinja, Mohave, Patagonija, Atacama

DEFLACIJA- prijenos materijala (HAMADE I SERIR)

AKUMULACIJA- nanos materijala (ERG)

HAMADE- kamena pustinja

SERIR- šljunčana pustinja
ERG/KUM- pješčana pustinja

GUR- uzvisina nalik na gljivu nastala KORAZIJOM- rad vjetra

DINE- pješćane uzvisine –moze ih oblikovati vjetar ali mogu biti I učvršćene vegetacijom
BARHANE- dine u obliku polumjeseca
OAZA- područje vegetacije I vode u pustinji
VADIJI- suha riječna korita

DEZERTIFIKACIJA- proces širenja pustinja

KRŠKI PROCESI
-podložni su kemijskom trošenju KOROZIJA

-vapnenac, dolomit, sol, gips

-otapa ih voda koja sadrži CO2

Razlikujemo POVRŠINSKE I PODZEMNE KRŠKE RELJEFNE OBLIKE

POVRŠINSKI KRŠKI RELJEFNI OBLICI

KAMENICE- najmanja udubljenja
PONIKVE- veća udubljena nastala korozijskim djelovanjem vode koja ponire
ŠKRAPE- žlijeabasta udubljenja nastala padalinskim vodama

GOLI KRŠ- kamene goleti

POKRIVENI KRŠ- obrnuto od golog krša

PODZEMNI KRŠKI RELJEF

JAME-okomita udubljenja
ŠPILJE-vodoravna udubljenja
KAVERNE- udubljenja bez prirodnog otvora
PNORNICE- voda koja ponire u podzemlje
VRULJE- voda izvre u moru
VRELA- ne izvire u moru

Uvale- spajanjem više ponikva, izdužene udubine do 1000 m

krška polja - najveće krške udoline duž rasjeda, bočna korozija tekućica,propusnih i nepropusnih
stijena zaravni u kršu
Zaravni u kršu –tropski krajevi vapnenac se brzo mijenja,vodoravni oblici (Yucatan)

PODRUČJA KRŠA U SVIJETU

Krš tropskih krajeva –JI Azija i Srednja
Amerika (pr. Yucatan) vodoravni oblici, brže se otapa vapnenac

Krš umjerenih krajeva –Dinaridi

vodoravni i okomiti oblici, sporije se otapa vapnenac

SPELELEOLOGIJA- znanost koja proučava podzemlje

PODRUCJE VELIKIH KORALJNIH GREBENA
1Veliki koraljni greben -istok australije
2Koraljni greben Belizea -uz obalu Belizea u Srednjoj Americi
3Koraljni greben Palaua -u zapadnom Tihom oceanu
4Koraljni greben Maldiva
5Koraljni greben Novog Zelanda

– mangrove šume u priobalju 1Nove Gvineje, 2zapadne Afrike, 3Venezuele, 4Filipina…