Geografija

 Migracije ili prostorno kretanje stanovništva – unutarnje ( selo – grad ) I

vanjske ( preko državnih granica ).
 Migracije prema učestalosti – dnevne, tjedne, mjesečne, sezonske I trajne;
prema trajanju – privremene I stalne.
 Iseljeništvo ( dijaspora ) – veliki broj Hrvata – četiri iseljenička vala –
uzroci: gospodarski i politički.
 Hrvati izvan Hrvatske ( SAD, Kanada, Čile, Argentina, Australija,
Zapadna Europa, Južna Afrika)
 HBZ – najveća i najvažnija organizacija iseljenih Hrvata
 Deruralizacija – trajno napuštanje sela kao mjesta stanovanja
 Deagrarizacija – napuštanje poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti

 25.lipnja 1991. – proglašenje Hrvatske kao samostalne države

 Slovenija, Litva, Ukrajina, Letonija – prve priznale hrvatsku samostalnost
 Integracije – povezivanje država na političkoj, gospodarskoj, vojnoj i dr.
razini
 U svibnju 1992. Hrvatska postala članicom UN-a
 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ( MVPEI )
 Europski građanin – stanovnik ujedinjene Europe
 Međunarodni monetarni fond – MMF
 Alpe – Adria
 Svjetska trgovina organizacija – WTO
 Međunarodni olimpijski odbor – MOO
 Hrvatska je pristupila NATO-u 2009. i Europskoj uniji 2013. godine.
 Prirodno-geografska podjela - Primorska, Gorska i Nizinska .
 Primorska Hrvatska - sjeverno hrvatsko primorje (Istra i Kvarner) i južno
hrvatsko prímorje (Dalmacija) .
 Gorsku Hrvatsku čine dvije pokrajine - Lika i Gorski kotar .
 Nizinska Hrvatska - zapadno hrvatsko međurječje, središnje hrvatsko
međurječje i istočno hrvatska ravnica .
 Funkcionalna podjela - podjela na temelju vanjskih obilježja prostora
(npr. otoci, obala, Zagora)
 Funkcionalna podjela - na četiri makroregije s makroregionalnim
središtima - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek (regionalna središta: Slavonski
Brod, Vukovar (Vinkovci), Varaždin, Bjelovar , Sisak, Karlovac, Pula,
Zadar, Šibenik, Dubrovnik) .
 Makroregija - prostor organizacijske povezanosti oko najvećih urbanih
središta. Izdvajaju se na osnovi veličine (broja stanovnika) i funkcija koje
gradovi imaju (prometne, upravne, obrazovne, znanstvene, kulturne,
zdravstvene, gospodarske, trgovačke.).
 Upravno-politička podjela – 20 županija + Grad Zagreb, gradovi i općine
*
 Regionalizacija - organiziranje teritorija po regijama poštujući njihove
posebnosti i interese.

 Vinogradarstvo i vinarstvo - duga tradicija, razvijeno diljem Primorske

Hrvatske
 Ostale sredozemne kultivirane biljke - maslina, smokva, agrumi, maraska
 Ljekovito bilje - kadulja, vrijesak, ružmarin i lavanda
 Marikultura - naziv za uzgoj morskih životinja i biljaka radi dobivanja
hrane ( uzgoj školjaka, riba, rakova)
 Solane - Pag, Nin, Ston
 Ekstenzivno stočarstvo - uzgoj stoke na otvorenom prostoru bez većih
ulaganja što donosi i manje prihode
 Uzgoj ovaca i koza - Dalmatinska zagora i otoci Cres i Pag
 Najveći hidroenergetski potencijal je rijeka Cetina, ali i Zrmanja i Krka
 Plin se crpi u podmorju sjevernog Jadrana; termoelektrana Plomin Il i
vjetroelektrane
 Litoralizacija proces okupljanja stanovništva i gospodarskih aktivnosti na
obalama mora
 Obojena metalurgija - industrijska grana koja se bavi preradbom bakra,
olova, cinka, aluminija i njihovih slitina (legura)
 Riječka i splitska industrijska regija, Zadar i Šibenik industrijska središta
 Sedam velikih pomorskih luka - Rijeka (najveća), Split, Ploče, Zadar,
Šibenik, Dubrovnik i Pula
 Najveća hrvatska brodogradilišta su riječki 3. maj, pulski Uljanik splitski
Brodosplit
 Lučki bazeni dio obale pogodan za gradnju specijaliziranih luka za
različite terete; najveći riječki lučki bazen linijska plovidba - plovidba
između unaprijed određenih odredišta
 Tankerska plovidba - plovidba tankerima za prijevoz nafte i tekućih tereta
 Slobodna plovidba - plovidba kojom se upravlja prema potražnji