2.

RAZRADA

2.1. Radioaktivni otpad

Radioaktivni otpad jeste otpad koji podrazumijeva materijale koji nisu

predviđeni za dalje korištenje, a koji sadrže radioaktivne izotope takvih specifičnih
aktivnosti koje premašuju granične vrijednosti propisane pripadajućom zakonskom
regulativom.
Radioaktivnost otpada će se vremenom smanjivati i postati neznatna za nekoliko
dana/mjeseci, ali može ostati i opasno radioaktivno i hiljadama godina. Iz tog razloga
je bitno pravilno obraditi i skladištiti otpad, zavisno od vrste štetnosti radioaktivnog
otpada.

Radioaktivni otpad. prema definiciji Međunarodne agencije za atomsku energiju

(IAEA) je „Materijal koji sadrži ili je kontaminiran nuklidima uz koncentracijama
takvim da je nivo radioaktivnosti veći od vrijednosti specificiranih od strane
kompetentnih tijela, a da pri tome materijal nema upotrebnu vrijednost“.
Odustajanjem od prerade i recikliranja nuklearnog goriva istrošeni gorivni elementi
postali su radioaktivni otpad.1

IAEA ( International Atomic Energy Agency) je agencija osnovana 1957. Godine u

sklopu organizacije Ujedinjenih Naroda čiji je cilj suradnja na području nuklearne
energije između država članica, te promoviranje sigurnog korištenja nuklearne
tehnologije. Agencija redovito izdaje preporuke i smjernice državama članicama koje
1
https://www.iaea.org/sites/default/files/publications/magazines/bulletin/bull39-1/39102683341.pdf
(08.02.2022.)

4
potom te preporuke uključuju u svoju nacionalnu regulativu. Tako je izdana
preporuka klasifikacije radioaktivnog otpada čiji je cilj prvenstveno dugoročna
sigurnost, odnosno uspješna strategija odlaganja otpada. Shema klasifikacije
radioaktivnog otpada modificirana je kroz rad agencije nekoliko puta kako bi se
ispravili nedostatci, te primijenila nova iskustva stečena kroz razvoj i rad postrojenja
za odlaganje radioaktivnog otpada.2

Osim istrošenog goriva, nuklearne elektrane svakodnevno proizvode radioaktivni

otpad koji se naziva pogonski otpad, a uključuje različlite dijelove opreme (cijevi,
ventili..), otpad nastao pročišćavanjem vode i plinova (filteri), te različitu zaštitnu
opremu (rukavice, kombinezoni).

Radioaktivni otpad također nastaje u istraživačkim institutima pri izvođenju

eksperimenata u kojima se koriste izvori jonizirajućeg zračenja.

Prema agregatnom stanju, radioaktivni otpad se može podijeliti na:

- gasoviti radioaktivni otpad (otpad koji se javlja u gasovitom stanju
predstavljaju gasovi koji su kontaminirani radionukleidima)
- tekući radioaktivni otpad (misli se na tečnosti kontaminirane
radionukleidima, a tu najčešće pripada niskoradioaktivni i srednjeradioaktivni
otpad)
- čvrsti radioaktivni otpad (ubrajaju se kontaminirane otpadne tvari, poput
plastike, papira, zaštitne opreme).

Prema stepenu radioaktivnosti, radioaktivni otpad se dijeli na:

- niskoradioaktivni otpad,
- srednjeradioaktivni otpad,
- visokoradioaktivni otpad.3

2.1.1. Niskoradioaktivni otpad

2
https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A970/datastream/PDF/view (09.02.2022.)
3
Gens, A., Thomas, H.R. Nuclear Waste. Ch. 7 in TC5 Report: Environmental Geotechnics. Edited by
International Technical Committee No. 5 of the International Society of Soil Mechanics and
Geotechnical Engineering (ISSMGE). June 2006.

5
 Niskoradioaktivni otpad (eng. Low Level Waste) sadrži radionuklide sa
kratkim vremenom poluraspada, male specifične aktivnosti i zanemarivim udjelom
radionuklida sa dugim vremenom poluraspada, a obično se zbrinjava u površinskim
odlagalištima.

Nastaje u bolnicama, laboratorijama, industrijski i nuklearnom gorivnom ciklusu.

Ovakvu vrstu otpada čine:

 zaštitna odjeća,
 rukavice,
 alat,
 krpe i materijali za čišćenje.

Rukovanje ovom vrstom otpada nije previše zahtjevno, međutim, odlaganje je

drugačije nego u slučaju sa običnim smećem. Niskoradioaktivni otpad se sprema u
bačve u kojima se vrši kompaktiranje zbog smanjenja volumena. Takav kompaktirani
otpad se privremeno pohranjuje na lokaciji nuklearne elektrane, a krajnje odlagalište
niskoradioaktivnog otpada je najčešće površinskog tipa.

2.1.2. Srednjeradioaktivni otpad

Srednjeradioaktivni otpad (eng. Medium or Intermediate Level Waste) sadrži

radionuklide sa kratkim vremenom poluraspada i većinom se zbrinjava u
površinskim odlagalištima. Ukoliko sadrži i radionuklide sa dugim vremenom
poluraspada, onda se zbrinjava na isti način kao visokoradioaktivni otpad, to jest u
dubokim, podzemnim odlagalištima.

Ovaj otpad sadrži veću količinu radioaktivnosti i može zahtjevati posebne štitove.
Sadrži i smole iz jonoizmjenjivačkih filtera, hemijske taloge i kontaminirane
materijale nastale dekomisijom.

6
2.1.3. Visokoradioaktivni otpad

Visokoradioaktivni otpad (eng. High Level Waste) sadrži veliki udio dugoživućih
radionuklida u obliku fisijskih produkata i transuranijskih elemenata koji se stvaraju
u jezgri reaktora, a zbrinjavaju se u dubokim podzemnim odlagalištima.

Ovaj opad nastaje iz istrošenog goriva nuklearnih elektrana, a odlikuje ga dugo

vrijeme poluraspada.
Procesom izdvajanja urana i plutonija, visokoradioaktivni otpad nastaje u tekućem
stanju i važno ga je prevesti u kruto stanje, što se radi procesom ustakljivanja,
odnosno vitrifikacije, čime se smanjuje njegov volumen za 70%. 4

Kao rezultat rada tipičnog energetskog nuklearnog reaktora, godišnje se dobije oko
25 tona istrošenog goriva. Ustakljeni visokoradioaktivni otpad se privremeno
pohranjuje u čeličnim spremnicima, on razvija toplotu pa se prije krajnjeg odlaganja
mora hladiti, time se znatno povećava cijena odlaganja ovog otpada. Konačno
odlaganje predviđa se u stabilnim geološkim formacijama (bazalt, glina, granit,
sedra), a izbor se razlikuje od zemlje do zemlje.

Slika 1.: Klasifikacija i volumeni radioaktivnog otpada

Izvor: https://repozitorij.gfv.unizg.hr/islandora/object/gfv%3A170/datastream/PDF/view
4
https://www.radioaktivniotpad.org/ (08.02.2022.)

7
2.2. Odlaganje radioaktivnog otpada

Cilj zbrinjavanja radioaktivnog otpada jeste odlaganje otpada kojim bi se

onemogućio kontakt radioaktivnih izotopa sa biosferom i podzemnim vodama.

Nekad su količine radioaktivnog izotopa bile neznatne, pa se njegovom odlaganju

nije posvećivala posebna pažnja. Odlaganje radioaktivnog otpada zahtjeva poseban
pristup i odgovarajuća, visoko pouzdana tehnička rješenja, obzirom na specifična
svojstva koja on posjeduje. Zbog velikog broja međudjelujućih procesa koji su
ujedno uključeni u proces odlaganja radioaktivnog otpada, sistemi odlaganja i zaštite
su jako kompleksni.

Osnovni zadataak kod odlaganja radioaktivnog otpada sastoji se u osiguranju

dugotrajne stabilnosti radioaktivnih nuklida da bi se spriječila njihova migracija u
okoliš, a stabilnost se osigurava fiksiranjem nuklida u matrici unutar posuda u kojima
su smješteni i samom čeličnom posudom, te postavljanjem višestrukih barijera
između radioaktivnog otpada i okolnog geološkog medija.

Postoje dvije vrste barijera, a to su prirodna i inženjerska barijera. Prirodna barijera

predstavlja geološku formaciju u kojem se otpad odlaže, dok je inženjerska barijera
prepreka koja sprečava migraciju radionuklida.

Odnos ova dva sistema je komplementaran u pogledu da će geološka formacija

izrazito dobrih izolacijskih svojstava tražiti manje zahtjevan tehnički sistem
inžinjerskih barijera i obrnuto.

Kod pristupa odlaganju nisko, srednje i visoko radioaktivnom otpadu treba uskladiti
djelovanje barijera u odlagalištu, protiv eventualnog širenja radioaktivnosti. Ipak,
postoje dramatične razlike između zahtjeva za odlaganje nisko i srednje
radioaktivnog otpada, te visoko radioaktivnog otpada. 5

5
Lokner V.: „Radioaktivni otpad: što je to? : kako nastaje i što učiniti s njim?“, Agencija za
posebni otpad, Zgareb, (1993.), ISBN: 953-6061-02-3

8
U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora posebna
pozornost pridaje se:
1. zaštiti pojedinaca i društva od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja
2. poduzimanju svih potrebnih koraka da se tijekom postupaka zbrinjavanja
izbjegne nepotrebno stvaranje radioaktivnog otpada te da se postojeća
količina i aktivnost svede na najmanju moguću mjeru
3. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne opasnost za biljni i
životinjski svijet kroz onečišćavanje okoliša odnosno voda, mora, tla i zraka
iznad propisanih graničnih vrijednosti otpuštanja iz nadzora
4. poduzimanju svih potrebnih koraka da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne
prebacivanje tereta odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na
buduće generacije.
5. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne nekontrolirano postupanje
s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima
6. poduzimanju svih potrebnih koraka da se osigura odgovarajuće
osposobljavanje svih zaposlenika u sustavu zbrinjavanja kao i financiranje
potrebnih istraživačkih i razvojnih aktivnosti nužnih da se ostvare ciljevi
zacrtani Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i
istrošenog nuklearnog goriva (»Narodne novine«, broj 125/14)
7. dostupnosti svih nužnih informacija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i
iskorištenih izvora zaposlenicima u sustavu zbrinjavanja kao i javnosti, ako to
ne ugrožava sigurnost.6

2.2.1. Postupci zbrinjavanja

Postupci zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora su:

1. predobrada
2. obrada
3. kondicioniranje
4. rukovanje
5. prijevoz

6
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_12_271.html (10.02.2022.)

9
 6. skladištenje
7. odlaganje.

Predobrada: prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

obvezan je osigurati skupljanje, razvrstavanje i klasifikaciju radioaktivnog otpada i
iskorištenih izvora koji nastaju tijekom obavljanja odobrene djelatnosti vodeći računa
o vremenu poluraspada, aktivnosti, koncentraciji aktivnosti i vrstio radionuklida, te
fizičko hemijskim svojstvima.

Obrada radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora se provoditi u skladu s

Planom zbrinjavanja ili u skladu s Programom. Obrađeni ili kondicionirani
radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju biti smješteni u spremnike koji
udovoljavaju uvjetima daljnjih postupaka zbrinjavanja.
Skladištenje: Radioaktivni otpad i iskorišteni izvori moraju se skladištiti u
postrojenju za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru.
Postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora treba biti tako
projektirano da se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori mogu skladištiti i kontrolirati
te da se mogu izvaditi iz postrojenja bez nepotrebnog izlaganja zračenju zaposlenika,
pojedinih stanovnika te bez utjecaja na okoliš.

Rukovanje: Prouzročitelj i/ili vlasnik odnosno posjednik može premještati

radioaktivni otpad i iskorištene izvore unutar spremišta odnosno građevine u kojem
obavlja pojedine postupke zbrinjavanja u skladu s Pisanim postupcima. Prouzročitelj
i/ili vlasnik odnosno posjednik mora kod predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih
izvora Centru predati kopiju dokumentacije važne za daljnje postupke zbrinjavanja.

Odlaganje: U odlagalište se može odložiti samo onaj radioaktivni otpad koji

zadovoljava kriterije prihvaćanja za postupak odlaganja radioaktivnog otpada.
Pakirani radioaktivni otpad dozvoljeno je odlagati samo u spremnicima koji su
odobreni od strane Zavoda.7

7
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_12_271.html (10.02.2022.)

10
3. ZAKLJUČAK

Radioaktivni otpad je otpad koji nastaje na više načina i sadrži više vrsta
materijala. U njemu su radionuklidi tek dio volumena, a ostalo su tvari koje nisu
radioaktivne. Radioaktivni otpad je najčešće otpad koji nastaje u nuklearnim
procesima kao što je istrošeno nuklearno gorivo. Za sada se istrošeno nuklearno
gorivo skladišti u posebnim skladištima s obzirom na to da za visoko radioaktivni
otpad još ne postoje odlagališta, dok su za nisko i srednje radioaktivan otpad već
izgrađena i operativna.

Osnovna zadaća odlagališta radioaktivnog otpada je izolirati radioaktivni materijal

od okoliša, odnosno spriječiti emisiju radioaktivnih nuklida u biosferu. To se postiže
kondicioniranjem otpada, postavljanjem višestrukih barijera između radioaktivnog
otpada i okolnog geološkog medija te odabirom što prikladnije geološke strukture u
koju će otpad biti pohranjen.

11
4. LITERATURA

1. Lokner V.: „Radioaktivni otpad: što je to? : kako nastaje i što učiniti s njim?“,
Agencija za posebni otpad, Zgareb, (1993.), ISBN: 953-6061-02-3
2. Gens, A., Thomas, H.R. Nuclear Waste. Ch. 7 in TC5 Report: Environmental
Geotechnics. Edited by International Technical Committee No. 5 of the
International Society of Soil Mechanics and Geotechnical Engineering
(ISSMGE). June 2006.
3. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_12_271.html
4. https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A970/datastream/PDF/
view
5. https://www.iaea.org/sites/default/files/publications/magazines/bulletin/
bull39-1/39102683341.pdf
6. https://www.radioaktivniotpad.org/

12