Objektno orijentirani

jezici
Profesor: prof.dr. Branko Latinović
Asistent: ass. Vernes Vinčević
Student: Brajić Inela
 
 Sadržaj:
• Historija objektno-orijentiranih jezika
• C++
• JAVA
• PYTHON
• PYTHON VS PERL
• PASCAL I PERL
• APSTRAKCIJA
• ZAKLJUČAK
 Ideja o objektno-orijentiranim jezicima je nastala 1960ih
godina kada je norveški naučnik Kirsten iz područja Nekoliko godina kasnije, američkom naučniku, Alanu Keyu se
01 računarstva trebao bolji način za opisivanje heterogenosti 05 svidjelo što je vidio u Simuli. On je imao viziju personalnog
računala koje bi imalo grafički orijentirane aplikacije
operacijskih sistema prilikom pisanja simulacija računarskih
programa.

02
Zbog svoje matematičke pozadine sjetio se da bi svaki objekt
Prvi objektno orijentirani jezik je bio Simula.
06 mogao imati nekoliko cjelina koje bi bile povezane s njim.
Svoju viziju prodao je Xerox Parc-u i u ranim 1970ima.

Simula je ustvari ime dva simulacijska programska jezika
03 Simula I i Simula 67. Simula 67 je predstavljala objekte, klase,
nasljeđivanje i podklase, virtulane procedure.
06
Poslije tog je stvoren Smalltalk. Smalltalk je bio objektno-
orijetnirani jezik razvijen za programiranje Dynabooka
(personalnog računara koje je ličilo na današnje tablete).  

Ovaj programski jezik smatra se bazom za razvoj objektno-

04 orijentiranih programskih jezika, kao što su C++, Pascal, Java,
C#. 07 Kasnije se iz Smalltalka u Applu razvio Squeak, te se razvio i
VisualWorks u Xerox PARCu
 C++

C++ je programski jezik opće namjene s

podrškom za objektno orijentirano
programiranje. Prvobitno je razvijan u
laboratoriji telekomunikacijske tvrtke Bell
tokom 1980-ih godina, i to kao proširenje
programskom jeziku C pa mu je
originalno ime bilo "C with classes" (eng.
C s klasama).

Kada se prvi put pojavio C++,

programiranje orijentirano prema
objektu počelo je stvarati interes i
široku rasprostranjenost. C++ je
jedini dostupan jezik koji je pogodan
za velike komercijalne softverske
projekte.

Java je objektno orijentirani
programski jezik koji je razvijen od
strane James Goslinga, Patrick
Naughtona i drugih inženjera u firmi
Sun Microsystems. Razvoj je počeo
1991, kao dio projekta Green, a
objavljen je 1995. godine. Tvrtka Sun
posjeduje zaštitni znak na ime Java
Velika prednost u odnosu na većinu
tadašnjih programskih jezika je to što
se programi pisani u Javi mogu
izvoditi bez smetnji na svim
operativnim sistemima za koje postoji
Java Virtual Machine, dok je klasične
programe pisane u C-u potrebno
prilagođavati Operativnom sistemu na
kojem se izvode.
JAVA
Procjene i izvješća o broju korisnika
kreću se od gotovo 7 do preko 10
milijuna. Na današnjem tržištu, Java
se koristi široko tamo gdje preteže
. brzina razvoja programskog sistema
nad zahtjevima do brzine rada
programa. Iako je inspirisana jezikom
C, Java pruža bolji stepen sigurnosti i
pouzdanosti zahvaljujući VM-u.
Na Javi se brže kreira program sa
manje pogrešaka, i zato je popularna
za razvoj programa na mobilnim
telefonima i kod financijskih firmi.
Javlja se kao osnovni jezik za
programiranje Googleovog sistema
Android.
 Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava
imperativni, objektno-orijentirani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa
jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i
lahko uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće razjašnjavaju.

PYTHON

Veoma je moćan i fleksibilan jezik koji služi za razvoj veb-aplikacija i

kodiranje igrica. Takođe, možemo dodati i to da se Python koristi kada je
riječ o sigurnosti na internetu, te za mašinsko učenje i još mnogo toga.
Praktično, mogućnosti primjene su skoro pa i neograničene.
Koliko je Python zapravo raznovrstan programski jezik, govori činjenica da
ga koriste i neke od najvećih svjetskih kompanija kao što su „YouTube“,
„Google“, „Dropbox“, pa čak i „NASA“.
 PHYTON
Python i Perl imaju sličnu pozadinu i
posjeduju mnogo identičnih karakteristika, ali
im je filozofija potpuno različita. Perl
naglašava podršku za obične zadatke
namjenjene primjeni, poput onih koji imaju
ugrađene regularne izraze, skeniranje
datoteka i funkcije generisanja izveštaja.
Python ipak, sa druge strane, naglašava
podršku za zajedničke metodologije
programiranja i ohrabruje programere da
napišu čitak kod, pružajući elegatnu, ali ne
pretjerano kriptičnu notaciju. Ovo za
posljedicu ima veću primjenu Pythona u
odnosu na Perl.
U prošlosti, sistemi bazirani na elektronskim
cijevima ponašali su se kao današnji RAM,
ali su bili dosta nestabilni.
Većina računala ima između 128 MB i 8 GB
RAM-a.
vs PERL
Perl je programski jezik opće namjene.
Originalni autor Perla je Larry Wall, a prva ikona
3 3 pojavila se 1987. godine. Perl vuče svoje
korijene iz drugih jezika kao što su primjerice C
ili Unix shell. Perl je danas ne samo programski
jezik već i vrlo aktivna zajednica programera i
korisnika.
Bitno je napomenuti da je Perl je bio jezik
izbora za razvoj WWW aplikacija
2 2 sredinom 90-ih godina. U Perlu nije
nužno deklarisati varijable prije njihove
upotrebe, iako se to preporučuje.
Tipovi varijabli dinamički se određuju tijekom
izvršavanja programa. U Pascalu je potrebno
1 1 definisati varijable (kao i njihov tip) prije
upotrebe.
 PASCAL I PERL

PASCAL: PERL:

var my $s = '0';
i: Integer; print "s = $s\n";
s: String; $s = $s + 1;
begin print "s = $s\n";
s:='0';
i:=StrToInt(s);
i:=i+1;
s:=IntToStr(i); Ispis:
WriteLn(fFileName,s+' je jedan');
end s=0
s=1
 APSTRAKCIJA
Apstrakcija je vrlo bitan element objektno orijentiranih jezika. Na
primjer, niko ne zamišlja automobil kao skup od desetine hiljada
pojedinačnih dijelova, već ga prihvata kao dobro definisan objekat koji
se ponaša na jedinstven način. Ovakvo apstrahovanje omogućuje
nam da sjednemo u automobil i obavimo kupovinu ne opterećujući se
složenošću mehanizma automobila.

Dok se kod proceduralnih jezika program može posmatrati kao skup

procedura i funkcija kojima se prosljeđuju podaci, kod objektnih jezika
program se razvija kao skup objekata koji deluju jedni na druge
slanjem poruka. Odgovor objekta na određenu poruku zavisi od klase
u kojoj je definisan. Apstrakcija podataka je prvi korak ka OOP.

Klasa definiše strukturu i ponašanje objekta, odnosno eksterni interfejs.

Metode su funkcije i procedure kojima se može djelovati na objekte.
Objekat je primjerak, instanca klase.

Svi objekti jedne klase imaju strukturu definisanu klasom, nad njima se
mogu izvršavati samo operacije definisane klasom kojoj pripadaju.
Svaka klasa ima dvije ključne stvari a to su atributi i metode
 
Objektno orijentirani jezici su vrlo bitni u razvoju raznih aplikacija,
softvera, i mnogo toga. OOP olakšava ispravljanje programskih
pogrešaka. Ispravljanje pogreške sadržane u dobro strukturiranoj klasi
lakše je nego pronalaženje pogreške na više mjesta u kodu.

Objektno orijentirano programiranje zahtijeva razmišljanje o strukturi

programa i planiranju na početku kodiranja. Gledajući kako razbiti
zahtjeve na jednostavne klase za višekratnu upotrebu koje se mogu
koristiti za izradu nacrta primjeraka objekata.

Sveukupno, implementacija OOP-a omogućuje bolju strukturu podataka i

ponovnu upotrebu, dugoročno štedeći vrijeme.
 
 

ZAKLJUČAK
HVALA NA PAŽNJI