Osnovna

organizacija
živčanog sustava
Doc. dr. sc. Tanja Grubić Kezele, dr. med.
Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju
tanja.grubic@medri.uniri.hr
 USTROJSTVO ŽIVČANOG SUSTAVA

1. STANICE:
NEURONI (živčane stanice)
NEUROGLIJA (potporne stanice)
2. VLAKNA
3. KRVNE ŽILE
4. VEZIVNO TKIVO
 NEURONI
1012
ZADAĆA: stvaranje
primanje
vođenje
prijenos podražaja
RAZNOLIKOST: izgleda
veličine
biokemijskih svojstava
načina povezivanja
VELIČINA: patuljasti (zrnate st.m.m.)
mali
srednje veliki
veliki
divovski (Purkinjeove, Betzove)
 S I NAPS E
(veze među neuronima)
MORFOLOŠKI DIJELOVI
NEUROMUSKULARNA SPOJNICA
MEMBRANSKI POTENCIJAL
NEUROTRANSMITERI,
NEUROPEPTIDI I
NJIHOVI RECEPTORI
NISKOMOLEKULARNI PRIJENOSNICI BRZOG DJELOVANJA

I. ACETILKOLIN

II. AMINI
noradrenalin
adrenalin
dopamin
serotonin
histamin

III. AMINOKISELINE
GABA
glicin
glutamat
aspartat

IV. DUŠIKOV OKSID

Enterički živčani sustav
kontrolira kretnje i sekreciju
u probavnom sustavu
 OPĆE FUNKCIJE ŽIVČANOG SUSTAVA
1. SENZORIČKO ZAMJEĆIVANJE
-većina aktivnosti živčanog sustava počinje osjetnim
doživljajem koji pobuđuje osjetne (senzoričke) receptore (u
očima, ušima, koži, dubokih tvorbi i dr.)
-neuroni pretvaraju okolišnu energiju u
živčane signale preko osjetnih receptora
-interakcija s okolišem (vanjski i unutrašnji okoliš)

2.OBRADA PODATAKA U INTEGRACIJSKIM

DIJELOVIMA • Prijenos obavijesti
-u CNS-u: leđna moždina, moždano deblo, mali mozak, kroz neuronsku
subkortikalne strukture i kora velikog mozga mrežu
• Živčana integracija
• Pohrana podataka
3. NADZIRANJE ODGOVARAJUĆIH RADNJI - • Percepcija
prikladna mentalna ili motorička radnja: • Mišljenje
• Učenje
skeletnomišićne kontrakcije u vidu pokreta, • Planiranje i
provođenje
AŽS zatim glatkomišićne kontrakcije i lučenje
žlijezdi i dr autonomne radnje, motoričkih naredbi
razmišljanje, govor...) • Osjećaji
SENZORIČKA OS MOTORIČKA OS

EFEKTOR
 R E C E P T O R I ili P R E T V A R A Č I
*su specijalizirani dijelovi distalnih završetaka primarnih
aferentnih neurona
ili
*specijalizirane stanice koje nisu neuroni,
a stvaraju sinapse s primarnim aferentnim vlaknima

1. MEHANORECEPTORI
2. TERMORECEPTORI
3. KEMORECEPTORI
4. ELEKTROMAGNETSKI RECEPTORI
5. NOCICEPTORI (RECEPTORI ZA BOL)
 PODJELA OSJETILA

SOMATSKA (tjelesna; opća) SPECIJALNA OSJETILA

1. Mehanoreceptivna vid
(osjet opipa i položaja) sluh
2. Termoreceptivna (za temp.) okus
3. Nociceptivna (za bol) miris
ravnoteža

Somatska (tjelesna) osjetila su živčani mehanizmi koji prikupljaju

osjetne informacije iz cijeloga tijela o položaju i uvjetima u kojima
se tijelo nalazi. Ta osjetila valja razlikovati od specijalnih osjetila.
 OSJETNI PUTOVI ZA PRIJENOS
SOMATSKIH SIGNALA
1. DORZALNA KOLUMNA – MEDIJALNI LEMNISK
2. ANTEROLATERALNI SPINOTALAMIČKI SUSTAV
 Primarna i sekundarna
somatosenzorička kora

ZASTUPJENOST POJEDINIH
DIJELOVA TIJELA U
SOMATOSENZORIČKOJ KORI

Sulcus
centralis
Gubitak somatosenzoričke kore:

1. Ne može se točno lokalizirati osjet

2. Ne razaznaje se fino stupnjevanje tlaka
3. Ne može se procjeniti težina predmeta
4. Ne može se procjeniti oblik predmeta (astereognozija)
5. Ne razaznaje se građa materijala
6. Sačuvana kvaliteta i jakost, ali ne i lokalizacija osjeta boli
 MOTORIKA
Svi pokreti tijela nastaju kontrakcijom poprečno
prugaste muskulature.
Dio centralnog i perifernog živčanog sustava koji služi MOTORIČKA
motorici naziva se MOTORIČKI SUSTAV. OSOVINA
Pokreti mogu biti:
1. Refleksni – spinalna razina, relativno su
jednostavni, (donji motoneuron)
2. Automatski ili poluautomatski – ekstrapiramidni
motorički sustav (subkortikalne strukture; bazalni
gangliji i jezgre moždanog debla)
3. Voljni – piramidni sustav, gornji motoneuron (kora
velikog mozga, moždana kora)

Ova je podjela umjetna jer većina naših pokreta ima

elemente svih triju. Osim toga, postoji i uska suradnja
motornog s osjetnim sustavom i oni zajedno čine –
senzomotorni sustav.
KORTIKOSPINALNI
(piramidni) PUT ili trakt

Dijelovi motoričke kore

(vlakna):
30% primarna motorička kora
30% premotorička kora
i suplementarna motorička kora
40% somatosenzorička kora

3% debela mijeliniz.
vlakna iz gigantskih
piramidnih stanica
(Betzove stanice iz
primarne mk)
Brzina: 70m/s
Funkcija piramidnog sustava je održavanje voljne motorike preko moždanih živaca
i alfa-motoneurona u kralježničkoj moždini.
Isto tako on vrši i kontrolu, supresiju, inhibiciju spinalnih refleksa te omogućuje
njihovo odvijanje u normalnim granicama jakosti.
Zato su kod lezije ovog sustava (npr. moždani udar) refleksi pojačani jer izostaje
spomenuta inhibicija.

Lezija gornjeg motoneurona ili piramidnog sustava:

- kljenut (paraliza) – nemogućnost izvođenja voljnih pokreta
- spastičnost –tonus jače povišen u antigravitacijskim
mišićima
- pojačani refleksi
- pojava patoloških refleksa – Babinskijev refleks
EKSTRAPIRAMIDNI SUSTAV (BAZALNI GANGLIJI; SUSBKORTIKALNE
STRUKTURE)
Se nalazi između spinalnog i kortikalnog dijela. Sastoji se od niza jezgara koje se nalaze u
središnjim dijelovima SŽS-a:
- nucleus caudatus
- putamen
- globus palidus
- nucleus subthalamicus
- substantia nigra
- nucleus ruber
- jezgre retikularne formacije
- lateralna vestibularna jezgra

Među ovim jezgrama postoje brojne veze.

Povezane su i sa korteksom, talamusom, cerebelumom (malim mozgom) i leđnom moždinom.

Uloga ekstrapiramidnog sustava – osiguravanje gatkoće

izvođenja određenih motoričkih obrazaca, izvođenje
automatskih ili poluautomatskih pokreta (refleksne radnje).
SKLOP PUTAMENA
KAUDATNI
SKLOP
 LEĐNA MOŽDINA

Osjetni signali putem stražnjeg korijena ulaze u l.m. te jedna grana

izaziva lokalne reflekse, a druga grana ide u više centre.
DONJI MOTONEURON – čine motoneuroni u prednjim rogovima sive tvari leđne
moždine
a) ALFA – motoneuron je velika zvjezdolika stanica, ima debelo vlakno i inervira
skeletni mišiće. Jedno motoričko živčano vlakno, koje odlazi iz ovog motoneurona
(alfa) inervira više stotina mišićnih vlakana = MOTORIČKA JEDINICA.

b) GAMA – motoneuron je mala zvjezdolika stanica, ima tanko mijelinizirano

vlakno koje inervira intrafuzalna vlakna u mišiću te tako kontroliraju napetost mišića
u mirovanju.

Simptomi lezije donjeg motoneurona:

- potpuna KLJENUT (paraliza) - refleksni, automatski i voljni pokreti nisu mogući
- gubitak refleksa
- hipotonija mišića (gama motoneuron održava tonus mišića)
- atrofija mišića zbog denervacije.

INTERNEURONI - „međuneruoni”; oni obrađuju

dolazni živčani impuls ili integriraju s drugim
impulsima u l.m. te ga zatim prebacuju na
motoneurone (primjer su Renshawe interneuroni koji
spriječavaju da izlazni impuls iz l.m. bude prejak).
Postoje i u dr dijelovima CNS-a.
 MOŽDANO DEBLO
• produljena moždina
• pons
• mezencefalon

• u jednom smislu čini

produžetak leđne moždine
jer sadrži senzoričke i
motoričke živce za lice i
glavu
• u drugom smislu je
samostalna jer obavlja • nadzor nad disanjem
• nadzor nad kardiovaskularnim sustavom
sljedeće nadzorne funkcije: • djelomični nadzor nad probavnim sustavom
• nadzor nad mnogim stereotipnim pokretima
tijela
• nadzor nad ravnotežom
• nadzor nad pokretima očiju
MALI MOZAK

• Mali mozak ima poseban položaj i anatomski i fiziološki

• Vrlo je dobro povezan s motoričkim sustavom i dobro informiran o svemu u
tijelu
• Prati i ispravlja motoričke aktivnosti započete u nekom drugom dijelu
živčanog sustava
• Funkcija je malog mozga koordinacija pokreta i korigiranje aktivne kretnje