ARAS- ascendetni retikularni aktiviui sistem

Budnost, sporotalasno spavanje.

Stanice retikularne formacije dobro su povezane meusobno. Dio informacija dolazi
aferentnim putevima, a dio je iniciran retikularnom formacijom. Dio retikularne formacije
provodi aferentne impulse u koru velikog mozga i zove se ascedentni retikularni aktiviui
sistem.(ARAS).
Aras obuhvata:
Retikularnu formaciju
Jezgra meumozga
Talamus
Dorzalni hipotalamus
Tegmentum

Slika 1. Duboka disekcija meumozga,retikularna formacija je locirana u blizini centra.

Mouruzzi i Magoun su 1949. godine demonstrirali znaaj ARAS-a u budnosti i spavanju.Oni

su elektrinom stimulaciom retikularne formacije kod ivotinja uoili poveanu aktivnost
(budnost) ivotinje, kao i da se ivotinja budi tokom spavanja. Takoe su demonstrirali kako
lezija (povreda) ARAS-a dovodi do produenog spavanja i smanjenje aktivnosti ivotinje. To
znai da bi dolo do spavanja mora se smanjiti aktivnost ARAS-a.
Sporotalasno spavanje(slow wave sleep SWS) ili duboki san(deep sleep) obuhvata trecu i
cetvrtu fazu ne-rem sna. U treoj i etvrtoj fazi (danas se govori o jednoj zajednikoj treoj
fazi) nalazi se oko 50% delta valova male frekvence i velikue amplitude. Ovo spavanje se
nalaziva sporotalasno jer je aktivnost EEG-a sihronizovana to stvara spore talase sa
frekvencijom manjom od 1 Hz i relativno visokom amlitudom.
Tokom sporotalasnog spavanja smanjena je brzina metabolikog procesa i protok krvi kroz
mozak, smanjene su srane frekvencije, poveava se se luenje hormona rasta.
SWS je vano za oporavak mozga, na primjer ako smo tokom dana poveali fiziku aktivnost
potrebno nam je vise SWS-a. Neurotransmiteri ukljueni u SWS su serotonin,gaba,peptidi i
somatostatin.
Svijest
Anatomsko-fizoloka osnova svijesti predstavlja interakciju meumozga i korteksta, pri emu
meumozak obezbjeuje budnost i normalno smjenjivanje budnosti i sna dok se kora velikog
mozga stara o sadraju svijesti.Kliniko iskustvo govori da do gubitka svijesti dolazi opsenom
povredom korteksa, a ak i umjerena oteenja srednjih struktura talamusa i meumozga
dovode do poremeaja ili gubitka svijesti. Klinika zapaanja ukazuju i da oteenja drugih
mentalnih funkcija (pamenje, miljenje, emocija..) u krajnjoj liniji ne ostavlja poteenu ni
funkciju svijesti a formalna budnost moe biti sasvim ouvana.
Uloga prefrontalne kore:Prefrontalna kora ima ulogu u selekciji panje, sve to je u fokusu nae
panje je svijesno a sve to je van fokusa predstavlja nesvijesno(podsvijesno.)
Pomou izvjetaja funkcionalnog neuroimaging-a zapaena je aktivacija prefrontalnog korteksa
tokom vjebanja sabranosti (Mindfullness), ali su potrebna koheretnija istraivanja da se ovo
potvrdi. Mindfullness je psiholoki proces usmjeravanja panje na unutranje i spoljanje
iskustvo u datom trenutku, tj. svijest od trenutka do trenutka o sopstvenim mislima i emocijama.
Uloga kore tjemenog renja: U donjem dijelu kore tjemenog renja nalazi se centar predstave
o sebi koji je odgovoran za svijest o sebi. Ovaj centar je ukljuen u kontrolu panje i sadri
skladite prostornog radnog pamenja Kod ozljeda ovog dijela korteksa javljaju se poremeaji
panje i svijesti poput zanemarivanja suprotne strane (counterlateral neglect) i nijekanje
bolesnosti (anozognozija).

Aleksandar Romanov Lurija , otac neuropsihlogije, razlikuje tri osnovna funckionalna bloka,
ili tri osnovna modana aparata ije je uee neophodno za ostvarivanje bilo kakvog oblika
psihike djelatnosti:
Blok koji obezbjeuje regulisanje tonusa ili stanja budnosti
Blok prijema i uvanja informacija koje dolaze iz spoljanje sredine
Blok programiranja,regulisanja i kontrole psihike djelatnosti
Kvantitativni aspekt svijesti u najveoj mjeri zavisi od prvog bloka a kvalitet svijesti
podrazumjeva ouvanost sva tri bloka.
Neuralna korelacija svijesti (NCC-Neural Correlates of Consciousness) -specifini sistem u
mozgu ija aktivnost je u direktnoj korelaciji sa stanjima svijesti. Sistem bi trebao biti
minimalan jer pod pretpostavkom da je mozak dovoljan za svijest, pitanje je koja je komponetna
u mozgu neophodna da je proizvede. Postoji vie predloga o tome gdje je locirana neuralna
korelacija svijesti. Neke od njih su:oscilacije frekvencije 40 Hz u korteksu,intralaminarna
jezgre talamusa,krune petlje (re-entrant loops) talamokortikalnih sistem,ritmika aktivnost
frekvencije 40 Hz u talamokortikalnim sistemima,proireni retikulo-talamiki aktivacijski
sistem,neuralne skupine povezane s N-methyl-D-aspartate (NMDA receptori za
glutamat),odreene neurkhemijske razine aktivacije,odreeni neuroni u donjoj sljepoonoj
kori,neuroni u ekstrastrijatnoj vidnoj kori koji se projektuju u PFC i vidno procesiranje u
ventralnom kanalu.
Moguce teorije:
- Svijest je svojstvo koje proistjee iz velike skupine neurona u meusobnoj interakciji. Postoje
specifini neuroni svijesti dovoljni da ostvare svijest o specifinom perceptu (pod uvjetom
da okidaju sinhrono): npr. intralaminarne jezgre talamusa
-Svijeu upravljaju signali iz tzv. trokuta ivota (vital triangle), koji obuhvaa u povezanu
cjelinu senzorna podruja kore, talamike intralaminarne jezgre i glavni modul
-Svijest je proces koji izvire iz visokointegrirane aktivnosti talamokortikalnog sustava

sinhronizacija
Ideja sinhronizacije: neuroni koji okidaju odgovarajui na isti podraaj (objekt) ine to
istovremeno. Dokaz: kod binokularnog rivaliteta (binocular rivalry), neuroni koji pobjeuju
(percipiraju podraaj) okidaju sinhrono, dok pobijeeni neuroni to ne ine (zakljuak: svijest
o podraaju = sinhronicitet) Binokularni rivalitet je fenomen vizuelne percepcije pri kome se
percepcija mijenja naizmjenice izmedju dva stimulusa(slike).

Neurotransmiter acetilholin je u korelaciji sa svijeu. Smanjenje acetilholina u hipokampusu i

korteksu a posebnoj tzv bazalnoj jedri koja se projektuje u PFC dovodi do oteenja pamenja
(Alhajmerova demencija). Smanjena aktivnost acetilholina u neokorteksu tokom demencija s
levijevim tjelacima javljaju se vidne halucinacije. Uslijed gubitka acetiholina modanom
stablu u Parkisonovoj bolesi javljaju se abnormalnosti u REM-spavanju
ta je nesvijesno(podsvijesno)? Neurofizioloki nesvijesno je ono to obrauju subkortikularne
strukture (. Primjer: Blindsight- sposobnost ljudi koji su kortikularno slijepi zbog povrede
strijatnog korteksa tj V1 da odgovaraju na vizuelni stimulus koji svjesno ne vidi) kao i ono to
obrauje nedominatna hemisfera bez znanja dominatne hemisfere( npr - Split brain- stanje kada
je uljevito tijelo koje spaja dve hemisfere povrijeeno. Osoba sa ovim stanjem na primjer
mogu da prepoznaju predmete ali se ne mogu da jeziki izraze to jest da imenuju predmet)