UVOD

Psihologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem ponašanja i psiholoških

procesa.

1. BIOLOŠKI TEMELJI PSIHOLOGIJE

Neuron

- Osnovna jedinica živčanog sustava

- Specijalizirana stanica koja prenosi živčane poruke
drugim neuronima, žljezdama i mišićima
- 2. vrste živčanih stanica

Sive stanice – prenose poruke

Glijene stanice (bijela tvar) – dovode hranjive tvari,

uklanjaju infekcije, miču mrtve stanice

- Utječu na širenje (prenose impulse

Građa živčane stanice: soma (stanično tijelo), dendriti,

aksom, jezgra, mijelinska ovojnica, Ranvierovi prsteni,
završni čvorići

NEURONI PO FUNKCIJI:

- Senzorni – prenose iz receptora u srednjišnji

živčani sustav (specijalizirane stanice za
pretvaranje fizikalnih i korijenskih podražaja u živčane impulse)
- Motorni – prenose signale iz mozga ili kralježničke moždine u mišiće i žlijezde
- Interneuroni se nalaze samo u mozgu, kralježničkoj moždini i očima.

KAKO SE PRENOSE SINGALI?

- Stanična memebrana neurona je polupropusnašto znači da svaki ioni kroz nju lako
prolaze dok drugi ne mogu proći osim ako se otvore posebni putevi na samoj
membrani. Ti putevi kojima mogu prolaziti ioni nazivaju se ionski kanali.
- Specijalizirni su za pojedine ione: Na, Cl, K.

AKCIJSKI POTENCIJAL
 - Potencija mirijuće membrane je između 50 i 100 mV izvan stanice ioni Na + naboj
- Unutar stanice su ioni Cl, K – naboj
- Polarizacija – ključna za rad stanice
- Kako bi nastao akcijski potencijal, podražaj mora
biti dovoljno snažan. Ovakav način reagiranja
naziva se načelo sve ili ništa.
- Ako je podražaj dovoljno jak, neuron će se
depolarizirati, ako nije ostat će u stanju
mirovanja.
- Važnost Na+ kanala je vidi se u lokalnoj anesteziji
kod umrtvljivanja usne šupljine anestetikom
tijekom zubarskog zahvata
- Anestetik spriječava otvaranje Na+ kanala , te time
zauzavlja akcijske potencijale i sriječava dolazhak senzornih signala u mozak.
- Brzina akcijskog potencijala može biti od 3,5 do 300 km/h što ovisi o širini aksona.
Što je akson širi, brzina je veća.

SINAPSA

- Mala pukotina između dva

neurona u kojoj naurotransmiter
prelazi s jednog neurona na drugi
(u tom prostoru se nalaze proteini,
nije prazan prostor.

NEUROTRANSMITERI

- Postoje dvije vrste djelovanja neurotransmitera na neurone: ekscitatorno ili

inhibitorno, ali ovisi o postsinaptičkom receptoru. Postoji više od 700
neurotransmitera, ali ovih 6 su najvažniji:

ACETILKOLIN - Prisutan u većini sinapsi

- Uključen u pažnju i pamćenje;
smanjena razina ovog
neurotransmitera izaziva
Alzheimerovu bolest
- Prenosi sinale između živca i
 mišića
NOREPINEFRIN - Povećavaju ga psihostimulatori
- Djeluje na raspoloženje osobe
- Manjak izaziva depresiju
DOPAMIN - Izaziva snažan osjećaj ugode
- Previše dopamina može izazvati
shizofreniju
- Posreduje učinke prirodnih nagrada
SEROTONIN - Regulira raspoloženje
- Važan za regulaciju spavanja i
apetita
- Koristi se u lječenju bulimije i
drugih poremećaja u ishrani
GLUTAMAL - Prisutan u više neurona središnjeg
živčanog sustava
- Važan za učenje i pamčenje
GABA - Glavni inhibitorni neutransmiter u
mozgu
- Umiruje neuron
- Koristi se u lijekovima protiv
anksioznosti.

ŽIVČANI SUSTAV, MOZAK

- Živčani sustav se može podijeliti na dva dijela: središnji živčani sustav koji u sebi
sadrži mozak i kralježničku moždinu, te periferni živčani sustav koji u sebi sadrži
autonomni živčani sustav (povezuje unutarnje organe i živce) i somatski živčani sustav
(prenosi poruke iz osjetnih receptrora, mišića i tjelesne površnine).

GRAĐA MOZGA

- Mozak prema funkciji možemo podijeliti na tri djela

1) Stražnji (moždano deblo, mali mozak (cerrebelum), medula , retikularna
formacija)
o Moždano deblo
 Spaja kralježničku moždinu sa mozgom
 Važan za vitalne funkcije
 o Mali mozak
 Koordinacijski pokreti
 Održavanje ravnoteže
 Tonus mišića
 Automatske motoričke reakcije
o Medula (produžena moždina)
 Kontorila disanje i neke reflekse koji pomažu pri uspravnosti ljudskog
tijela.
o Retikularna formacija:
 Kontrola pobuđenosti i sposobnosti usmjerenosti prema određenim
podražajima.
2) Srednji
3) Prednji (limbički sustav, hipokampu, amigdala, hipotalamus, talamus
o Limbički sustav – kontrolra motivaciju, učenje i osječaje
o Hipokampus – pamčenje
o Amigdala – emotivne reakcije
o Hipotalamus – regulira metabolizam, spavanje
o Talamus – služi kao telefonska centrala iz osjetnih organa.
o Cerebralni korteks – središte psihički procesa, gdje nastaju osjeti, započinju
voljne akcije, gdje se započinju i palniraju.

VELIKI MOZAK

- Podijeljen na dvije hemisfere: lijevu i desnu hemisferu

- Vanjski sloj je obložen korteksom
- Svaka kemisfera sadrži četiri lobusa ili režnja: Frontalni, Parijetalni, Okcipitalni
Temporalni režanj
- PRIMARNO MOTORNO PODRUČJE – kontrolira voljne pokrete tijela, suprotnost
pokreta. Na vrhu mozga se nalazi pokreti nožnih prstiju, dok pri dnu se nalazi pokretni
ruku,, te za upravljanje desne strane služi lijeva hemisfera, dok za lijevu stranu, desna
hemisfera
- PRIMARNO VIDNO PODRUČJE – nalazi se na okcipitalniom djelu režnja tj. na
stražnom djelu
- PRIMARNO SLUŠNO PODRUČJE – nalazi se na temporalnom režnju svake
hemisfere. Desno uho šalje informacije u lijevu hemisferu, a lijevo uho u desnu
hemisferu.

AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV

- Sadrži simpatički i parasimpatički dio

- Autonomni živčani sustav je važan za emoncionalne reakcije
- Simpatički dio djeluje u vrijeme uzbuđenja, a parasimpatički kada se miruje.

2. ENDOKRINI SUSTAV
- Žlijezde s unutarnjim lučenjem
- Hormoni – signalne molekule, transport, prenose se krvnom strrujom; živčanim
aksonima i krvnom strujo,; lokalnom difuzijom; sinaptički
- OSNOVA HIPOTALAMUS – HIPOFIZA – CILJNA STANICA
- HIPOTALAMUS – luči svoje hormone  HIPOFIZA- potaknuta od hipotalamusa
koja luči  ciljna tkiva, žljezde, organi.
- Žlijezda je hipofiza glavna za cijeli
endokrini sustav.Proizvodi najviše hormona
i brine o sekreciji drugih endokrinih žljezda.
Ona luči hormon rasta i pazi na regulaciju
rasta. Nedostatak tog hormona uzrokuje
patuljasti rast, dok lučenje previše hormona
izaziva gigantizam.
- Odnos hipofize i hipotalamusa ima složene
interakcije.
- Npr. U stanju stresa, određeni neuroni u
hipotalamusu izlučuju koritkotropni
oslobađajući faktor koji se prenosi do
hipofize kroz tzv. Tunele. Taj hormon potiće
hipofizu da luči najveći hormon stresa:
adrenokorikotropid (ACTH). Dalje se taj
hormon krvlju vodi do adrenalnih i
nadbubrežnih hormona, koji onda ljudskom
 tijelu izazivaju vidljive pojave. Oslobađa se još 30 hormona, a čovjek tada ima potrebu
za unošenjem glukoze, a kortizol, jedan od hormona nadbubrežne žlijezde, potiče
oslobođenje glukoze iz masnih naslaga u tijelu. Smanjeni broj kortizola izaziva doboro
pamćenje, dok prevelik uzrokuje oštećenje pamćenja.

MEHANIZAM NEGATIVNR POVRATNE SPREGE

- Kada se poveća koncentracija glukoze u krvi pankreas pojačano luči insulin. Hormon
vraća glikemiju u granice normale. Istovremeno se negativnom povratnom spregom
prekida dalje lučenje hormona. Kako bi se održala homeostaza glukoze luče se kontra
insularni hormoni (glukagon, adrenalin, hormon rasta, kortizol) i obezbeđuju
normoglikemiju.  Istovremeno inhibišu svoje lučenje.
- Složena povratna sprega sastoji se od više međusobno povezanih povratnih sprega.
Mogu biti horizontalne i vertikalne.  Primer horizontalne organizacije jeste renin-
angiotenzin-aldosteron sistem (RAAS) pri regulaciji krvnog pritiska. Promena pritiska
dovodi do lučenja biološki aktivne materije. Ona aktivira prohormon u hormon. Ovaj
pored obavljanja svoje funkcije izaziva sekreciju i drugih hormona, koji deluju u istom

pravcu.

ŠTITNA ŽLJEZDA

- Endokrina žljezda koja se nalazi u prednjem djelu vrata. Ima dvije strane i svojim
oblikom podsjeća na slovo H. Dva su najvažnija hormona koja ova žlijezda luči, a to
su tirotoksin i trijodtironin.

- Glavni hormoni štitne žlijezde su- tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Pod

nadzorom hipofize (hormon - TSH) i hipotalamusa (hormon - TRH) štitna žlijezda
izlučuje T4 uz autoregulaciju pa se izlučivanje aktivira čim se smanji razina tog
hormona u krvi.

- T3 i T4 reguliraju intenzitet metabolizma u tijelu. Pri manjku hormona bazalni

se metabolizam smanjuje 40%. Uz ta dva hormona štitna žlijezda izlučuje i kalcitonin,
hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih iona u tjelesnim
tekućinama.

- Za sintezu hormona štitne žlijezde potreban je jod. Jod dobivamo uglavnom iz hrane.
Dovoljna količina joda je oko 50 mg godišnje. Nedovoljna količina joda dovodi do
bolesti štitnjače, kao što je gušavost. Kod ove bolesti štitnjača je povećana.
OKSITOCIN

- Hormon stražnjeg dijela hipofize. Izlučuju ga završeci neurona koji se nalaze u

hišpotalamusu.

- Djeluje na kontrakciju maternice trudne žene, naročito snažno potkraj trudnoće

i laktaciju (uzrokuje kontrakciju mioepitelnih stanica oko alveole mliječne žlijezde) i
pozvezan je s obrascima materinskog ponašanja (maženje i briga) kod nekih sisavaca.

- Učinak ima i u središnjem živčanom sustavu.

- Zbog kemijske sličnosti s antidiuretskim hormonom, može u bubregu neznatno

smanjiti izlučivanje tekućine i povećati izlučivanje natrija (natrijurezu).

PROLAKTINOM

- Prolaktin izlučuje hipofiza, a mliječne žlijezde su ciljno tkivo. On je vrlo važan

hormon u reprodukcijskom ciklusu čovjeka.
- Do danas je opisano više od 80 različitih fizioloških učinaka prolaktina.
- Djelovanje mu se uglavnom svodi na regulaciju stvaranja i sekrecije mlijeka u dojci
za vrijeme laktacije, na regulaciju reprodukcijskog ciklusa kao i utjecaj na
metabolizam fetusa i majke u trudnoći. U trudnoći pod utjecajem estrogena i
progesterona razina prolaktina stalno raste, što u konačnici rezultira porodom i
dojenjem.
- U muškaraca djeluje na metabolizam vode i elektrolita preko kore nadbubrežne
žlijezde te na funkciju sekundarnih spolnih žlijezda (prostata, seminalni vezikuli) i
testisa.
- Hiperprolaktemija je glavni uzrok neplodnosti u muškaraca i žena. Korisno
određivanje u dijagnostici amenoreje, ginekomastije, galaktoreje i azospermije.
Prolaktin se također određuje kada se sumnja na tumore dojke i hipofize.

ANTIDEURETSKI HORMON

- Luči ga stražnji dio hipofize, odnosno neuronski završeci na hipotalamusu

- Djeluje na bubreg,  arteriole i ima ulogu u središnjem živčanom sustavu:
o U bubregu uzrokuje "štednju" vode, koncentriranjem urina i smanjenjem
volumena urina. Taj učinak postiže povećavanjem reapsorpcije vode u
distalnim kanalićima i sabirnim cijevima nefrona. Podražaji za lučenje su
smanjenje volumena krvne plazme i povečanje osmolarnosti krvne plazme.
 o Izaziva konstrikciju arteriola.
o Uloga u središnjem živčanom sustavu povezan je s: dnevnim ritmovima,
agresijom, regulacijom krvnog tlaka i regulacijom temperature i procesima
pamćenja.

NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA

- Endokrina žlijezda koja se nalazi iznad bubrega. Ona je ujedno i steroidna žlijezda, jer
luči više od 30 steroidnih hormona.
- Najzaslužjnija je za sintezu kortikosteroida i katekolamima. Odnosno luči kortizol i
adrenalin.
- Adrenalin je hormon koji izlučuje srž nadbubrežne žlijezde i ima ulogu
pripreme organizma za stanja kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći
zbog opasnosti, a također povećava snagu i stanje budnosti.
- Kortizol je steroidni hormon koji izlučuje kora nadbubrežne žlijezde, a sudjeluje u
regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, ima ulogu pri stresu i upali, te
u različitoj mjeri djeluje na brojne sustave u tijelu čovjeka.
HIPOTIREOZA

- naziv za smanjenu funkciju štitne žlijezde, koja može biti posljedica nedovoljnog

lučenja hormona štitne žlijezde ili izostanka učinka hormona štitne žlijezde na
tkivima.
- Najveći broj hipotireoza su primarne hipotireoze. Primarne hipotireoze su u svijetu
najčešće uzrokovane nedostatkom joda, dok je u razvijenim zemljama glavni
uzrok autoimuna bolest 
- Poremećaji koji uzrokuje sekundarne i tercijarne hipotireoze su najčešće vezani uz
manjak tireotropina (TSH) ili neučinkovit TSH kao posljedica širenja tumora,
autoimune bolesti ili oštečenja zračanjem koji zahvaća hipofizu odnosno hipotalamus.
- Ostali uzroci mogu biti operativno odstranjenje štitnjače, oštećenje tkiva štitnjače
zračenjem ili radioaktivnim jodom (kod liječenje hipertireoze) odnosno kod uzimanja
nekih lijekova.

HIPERTIREOZA

- poremećaj u kojem se nedovoljno stvara hormon štitne žlijezde. Ovaj poremećaj se

javlja u kasnijoj životnoj dobi, kod starijih osoba. Češće se javlja kod žena nego
 kod muškaraca. Uzrok ove bolesti, najčešće je upala štitnjače. Ova bolest može nastati
nakon liječenja hipertireoze ili nakon operacije, ali i nakon korištenja radioaktivnog
joda. Uzrok hipotireozi je manjak joda, bolest hipotalamusa i tako dalje.
- Kako bi se izlječila ova bolest štitnjače treba se nadomjestiti hormon koji nedostaje. U
tom se slučaju uzima levotiroksin, koji je u obliku tablete. Ovaj lijek se uzima na
prazan želudac, oko 45 minuta prije obroka. Ova bolest se cijeli život liječi na ovaj
način.

HORMON RASTA (GH)

- Hormon rasta (naziva se i somatotropin) je hormon prednjeg režnja hipofize.

- Hormon rasta djeluje u stanicama na procese koji rezultiraju povećanom
sintezom proteina, te smanjenom razgradnjom proteina. Učinak povećane sinteze
bjelančevina odnosi se na sva tkiva u tijelu, a najviše je izražen na
rastu kosti i hrskavica.
- Hormona rasta djeluje i na pojačano iskorištavanje masti za dobivanje energije,
povećanjem oslobađanja masnih kiselina, te na smanjenje iskorištavanja glukoze i
pojačanu sintezu glikogena u stanicama.
- Izlučivanja hormona rasta reguliraju somatostatin i somatokrinin (somatoliberin),
hormoni hipotalamusa, od kojih somatostatin koči lučenje hormona rasta, dok
somatokrenin oslobađa hormon rasta. Uz ove molekule pojačano lučenje hormona
rasta uzrokuju vanjski podražaji npr. gladovanje, hipoglikemija, mišični rad, trauma,
stres. Grelin je potentan stimulator lučenja hormona rasta.

3. UČENJE
- Učenje prožima naš život od rođenja do smrti.
- Ne učimo samo nove vještinje nego već i što ćemo voljeti, kako ćemo se ponašati tako
da učenje igra važnu uloga u socijalnom i emotivnom razvoju
- Bihevioristi definiraju učenje kao relativno trajnu promjenu ponašanja koja je izvana
iskustvom

NEASOCIJATIVNO UČENJE

- Habituacija i senzibilizacija
- Kod habituacije dolazi do smanjenje bihevioralne reakcije neki neškodljiv podražaj.
- Kod senzibilizacije dolazi kada povodu nekog intezivnog podražaja dolazi do sve veće
bihevioralne reakcije
- Senzibilizacija se pojavljuje kad je organizam suočen s nekim zastrašujućim ili štetnim
podražajem.

ASOCIJATIVNO UČENJE

- Uključje učenje odnos među događajima. Postoji KLASIČNO i

INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE.
- Klasično uvjetovanje  organizam uči da jedan događaj slijedi nakon drugog
događaja, dok Instrumentalno uvjetovanje uči organizam da će njegova reakcija
izvazvati određene posljedice.
- Bihevioristička pretpostavka je bila da bez obzira kolika je složenost učenja i tko uči,
temeljni zakon učenja je uvijek isti (podražaj – posljedica – potkrepljenje).

KLASIČNO UVJETOVANJE

- Proces učenja u kojem se ponovljenim uparivanjem stvara veza između nekog

neutralnog podražaja i bezuvjetnog podražaja s kojim je bio uparivan.
- Ivan Pavlov  ruski fiziolog koji je kod psa primjetio da počinje sliniti pri ztome
kada zazavoni. Ovdje se očituje asocijativno učenje. Kako? Na sljedeći način
- Pas kada vidi punu zdjelu hrane počinjesliniti, a kada zazvoni zvoni ne slini. Međutim
kada se zazvoni sa zdjelom pas počinje sliniti, te on pamti zvono kao znak da će dobiti
hranu te poslije kada počne zvoniti zvoniti, njemu odmah slina ide na usta.
- To je primjer klasičnog uvjetovanja. Kada za naučenu definiciju dobijemo nagradu.
 Bezuvjetni podražaj (BP) – automatski izaziva neku reakciju , neki refleks (miris, jako
svjetlo) bez uvjetovanja

Buzvjetna rekacija (BR) – reakcija na bezuvjetni podražaj, a koristi se kao osnovica za

uspostavljanje reakcije na prethodni podražaj.

Uvjetovan podražaj (UP) – prethodno neutralni podražaj koji povezivanjm bezuvjetnim

podražajem počinje izazivati uvjetovanu reakciju.

Uvjetovana reakcija (UR) – naučena reakcija na podražaj koji prije nije izazivao tu
reakciju.

STJECANJE I GAŠENJE

- UP i BP  organizam uči vezu između tih dvaju područja  faza stjecanja

- Gašenje predstavlja ulenje da UP više ne predviđa BP
- Ljudske se reakcije mogu uvjetovati.

GENERALIZACIJA I DISKRIMINACIJA

- Uvjetovana reakcija može biti povezana s određenim podražaje, tu reakciju mogu

izazvati i slični podražaji. Npr. Dijete se boji doktora (UP) može razviti reakciju starah
(UR) prema svima koje nose bijelu kutu.
- Generalizacija  kada se uvjetovana reakcija proširuje na podražaje koji su slični
uvjetovanom podražaju.

KOGNITIVNI FAKTORI

- U klasičnom uvjetovanu jedan podražaj slijedin neki drugi podražaj i organizam ih uči
međusobno povezivati.
- Prema kognitivnom stajalištu klasično uvjetovanje daje organizmu novo zanje o
odnosu između dva položaja.

PREDVIDNOST I ČUVSTVA

- Mogućnost predviđanja važna je za emocionalne reakcije

- Ako neki UP (zubar) pouzdano predviđa pojavu boli tada izostanje tog UP predviđa da
boli neće biti i organizam se može opustit
- UP je signal opasnosti, a njegovo izostajanje je signal sigurnosti.

INSTUMENATLNO UVJETOVANJE
- Kod ovog uvjetovanja utječe najviše naučena reakcija i ponašanje u okolini.
- Organizam se nauči ponašati i tako dolazi instrumentalno u postizanju određenih
ishoda
- Kada organizam izvede neko ponašanje, atda vjerovatnost da neka akcija ponovi ovisi
o njezinim posljedicama.
- OPERATNO UVJETOVANJE je učenje da određeno ponašanje dovodi do
postizanja određenog cilja odnosno posljedice

ZAKON UČINKA

- Ako nakon nekog ponašanja slijedi ugodna posljedica, vjerojatno je da će se to

ponašanje češće ponavljati tj. ojačati i obrnuta.
- Zakon učinka odabire iz niza slučajnih odgovora samo one koji dolaze do pozitivne
posljedice.

Istrumentalno uvjetovanje povećava vjerovatnost pojavljivanja neke reakcije akon nakon

tog ponašanja slijedi potkrepljenje.

U istrumentalnom uvjetovanju događaj tj. posljedica koji slijedi nakon nekog ponašanja
dovodi do povećanja ili smanjenja vjerojatnosti nekog ponašanja.

- POTKREPLJENJE – naziv za proces kojim se davanjm nekog pozitivnog podražaja

ili uklanjanjem nekog averzivnog tj. neugodnog podražaja povećava vjerovatnosr
pojave nekog ponašanja.
- KAZNA – proces kojim se zadavanjem nekog neugodnog podražaja (ukor, jedinica)
ili uklanjanjem nekog poželjnog podražaja smanjuje vjerovarnost pojavljicanja
određenog ponašanja.
- IMPLIKACIJE ZA ODGOJ DJECE
1) Dijete za dobro ponašanje treba odmah pohvaliti, a ne čekati
2) Ako dijete bez ikakvog razloga udari nekog, potrebno je odmah i na vrijeme to
sankcionirati.
- NEDOSTACI KAZNE
1. Smanjuje određeno ponašanje, ali ne nudi alternativu. Moguće je da se kažnjeno
ponašanje zamijeni još nepoželjnijom reakcijom.
2. Zbog klasičnog uvjetovanja kazna češto dovodi do odbojnosti ili straha prema
osobi koja kažnjava i prema situaciji u kojoj je kazna bila dana.
 3. Bolna kazna može izazvati agresivno ponašanje koje je ozbiljniji provlem od
početnog nepoželjnog ponašanja.

VREMESNKI I PROSTORNI DODIR

- Instrumenralna reakcija se uvjetuje svaki put kada nakon nje dolazi potkrepljenje
- Instrumentalna reakcija se uvjetuje samo kada organizam smatra da je potkrepljenje
kontrolirano njegovom reakcijom
- Ako organizam smatra da nema kontrole nad potkrepljenjem, istrumentalno
uvjetovanje se neće dogoditi.

SLOŽENO UČENJE

- Kognitivno stajalište
- Bit učenja se sastoji u tome da organizam stvori mentalne predodžbe o stvarnosti i
djeluje u skladu s njima.
- Kognitivne mape  Tolman E.  zagovaratelj kognitivnog pristupa učenju.
Stvaranje kognitivne mape  mentalna predodžba rasporeda puteva u labirintu.

UČENJE UVIDOM

- W. Kohler
- Tražio je testiranje na životinja sličnim ljudima, kako bi dobio jasniju predodžbu o
složenom učenju
- Koristio je čimpanze.
- Stavlajo je problem koji su omogućivali uvid
- Čimpanza u kavezu. A banana vani, a pomoću oruđa koje ima uvidu mora je dokučiti.
- 3 bitna akspekta kod Kohlerova pokusa:
1. Riješenje dolazi naglo, a ne nakon procesa postupnih pokušaja i pogrešaka
2. Kada čimpaza jednom riješila problem, ona će ga kasnije svaki put riješiti uz mali
broj nepotrebnih pokreta.
3. Čimpanze suu ono što su naučile, mogle spremno prenijeti na novu situaciju.

RANIJA VJEROVANJA I UČENJE

- Na naše učenje jako utječu ranija vjerovanja i uvjeravnaja.

- Ako je ono što učimo u skaldu s našim ranijim vjerovanjima tada ćemo to puno prije
prihvatiti (npr. Duhovnost, molitva i vjera pomažu čovjeku da bude zdrav.)
 - Teže ćemo odbaciti da duhovnost šteti m entalnom zdravlju. Jer smo imali prije jasniju
predodžbu o tome.

TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA

- A. Bandura  tradicionalni bihevioristički pogledi na učenje točni, ali nepotpuni

- Bihevioristički pogledi samo djelomično m,ogu objasniti učenje, ali ne uzimaju u
obzir važne elemente, a to su socijalni utjecaji na učenje.
- Bandura smatra da puno toga naučimo promatrajući druge.
- Bandura razlikuje usvajanje znanja (učenje) i izvedbu utemljenu na tom znanju
(ponašanje).
- Vjerovanje o vlastitoj koncepciji naziva se samoučinkovitost  procjena
kompetencije za izvršavanje određenog zadatka i ona utječe na ciljeve, napor,
ustrajnost i strategije.
- Vjerujemo li da smo sposobni riješiti neki zadatak ili problem bit ćemo u tome ustrajni
ili motivirani.
- Izvori samoučinskovitosti: izravno iskustvo, vikarijska iskustva, emocionalna i
fiziološka pobuđenost, društveno uvjeravanje.

4. PAMĆENJE

Tri značajke pamćenja

1. Razlikovanje triju faza kojima se služimo tijekom pamćenja i prisjećanja

2. Različte vrste pamćenja u vrmeenskom trajanju
3. Raznolikost informacija koje se pamte, jedan sastav za činjenice, a drugi sastav za
vještine.

Tri faze pamćenja

1. KODIRANJE – upamčivanje (lijeva hemisfera)

2. POHRANJIVANJE – sačuvano u pamčenju
3. PRONALAŽENJE – obnovljeno iz pamćenja (desna hemisfera)

TRI VRSTE PAMEĆNJA

1. SENZORNO – informacije koje se postižu iz okoline koje imaju tri obilježja

a. Sadrži sve informacije iz okoline koje su registrirali osjetni organi
 b. Kratkog je vijeka. Vizualno traju desetinku sekunde, dok u slušnom zna
potrajati do nekoliko sekundi.
c. Mali dio iz senzornog pamćenja na koje se obraća pažnja, prelazi u
kratkoročno pamčenje
2. KRATKOROČNO PAMĆENJE – drugo spremište pamćenja u kojem se pohranjuju
informacije iz senzornog ponašanja na koje smo obratili pažnju. Ima pet glavnih
obilježa.
a. Može se grubo izjednačiti sa svješću tj. kratkoročne informacije su one koje su
svjesne
b. Informacije su lako dostupne. Mogu se korisiti za donošenje određenih odluka.
c. Kada su sve okolnosti iste, informacije nestaju u vremenu od dvadeset sekundi
d. Ponavljem se može sprijećiti nestanak tih podataka
e. Informacije mogu biri podvrgnute elaboraciji, odnosno drugim oblicima
obrade prilikom prijenosa u dugoročno pamćenje.
3. DUGOROČNO PAMĆENJE – najveće spremište informacija koje sadrži sve
informacije koje su nam općenito na raspolafanju. Tri glavna obilježja:
a. Informacije dolaze iz kratkoročnog pamćenja putem različitih vrsta elaboracije
b. Veličina dugoročnog pamćenja je neograničena
c. Informacije tražimo putem pronalaženja i pohranjivanja informacija u
kratkoročnom pamćenje gdje s njima možemo manipulirati i koristiti ih za
trenutačne svrhe.

RADNO (KRATKOROČNO) PAMĆENJE

- Kodiranje  obraćanje pažnje

- Fonološko kodiranje  pamćenje određene ulice
o Vizualni kod  gdje piše Vlaška i broj 15
o Fonološki kod  čuo sam i znam gdje je ta ulica
o Semantički kod  neka se zgrada nalazi u toj ulici
- Viuzualni kod  verbalne čestice pokušavamo sadržati u vidnom obliku, ali ona brzo
išćezava.

SREDIŠNJI IZVRŠITELJ
Pažnja, Palniranje, odlučivanje, integracija
FONOLOŠKO VIZUALNO – EPIZODIČKI BUFFER
SPREMIŠTE SPACIJALNI BLOK
 Sustav za ponavljanje Vizualne prostorne Povezuje vizualne,
riječi i zvukova informacije prostorne i verbalne
informacije

POHRANJIVANJE I KAPACITET RADNOG PAMĆENJA

- Pronalaženje informacija u kratkoročnom pamćenju
o Što je veći broj sadržaja u radnom pamćenju, to je veći problem pronaći.
- Za dugoročno pamćenje važan je hipokampus
- KODIRANJE  temelji se na semantičkom kodu tj. na značenje čestica
o Npr. FONOLOŠKI KOD  osoba nazove i mi po glasu znamo tko je.
o Važnost semantičkog koda
o Kodiranje vidnih dojmova, okusa i mirisa.
- POHRANJIVANJE – riječi koje trebamo upamtiti imaju smisao ali ne psotoji veza
među njima.
- Razrada značenja  što dublje ili prodobnije kodiramo značenje, to ćemo bolje
umpatiti taj materijal.
- PRONALAŽENJE INFORMACIJA  gubitak pristupa informacija; traženje knjige u
velikoj knjižnici.

INTERFERENCIJA – ako različite sadržaje stavljamo u vežemo uz isiti znak, ona ćemo
pri pokupaju korištenja tog zbaka za pronalaženje jednog sadržaja ili čestice, akvtivirati i
druge čestice što će interferirati s pronalaženjem cilja.

- Retroaktivna interferencija  nove informacije potiskuju stare ili ometaju

pronalaženje starih.
- Proaktvna interferencija  stare informacije ometaju učenje novih.
- Što više organizirom materijal koji kodiramo, to ćemo ga lakše poslije pronaći.

KONTEKST  može biti raspoloženje i unutarnje stanje pojedinca. To znači ako smo
neke riječi učili kad smo bili sretni, više tih riječi ćemo se sjetiti u istom stanju tj. kada
smo radnosni, nego kada smo tužni

EMOCIONALNI ČINITELJI KOJI DJELUJU NA PAMĆENJE

- Ponavljanje emocionalno nabijene situacije

- Skloni smo više ramišljati o emocionalno nabijenim situacijama, bilo da su one
pozitinve ili negativne.
- Više ćemo se sjetiti uzbudbljivih činjenica (npr. Kada nas profesor pohvali ili izgrdi),
nego ona neutralna.

BLIC SJEĆANJA

- Živ i relativno trajan zapis okolnosti u kojima je osobs saznala za neki emocionalno
nabijeni, značajan događaj.
- Npr. Mnogi će se sjetiti potresa 22.03.2020. i gdje su i što su radili tada.

INTERFENRENCIJA S PRONALAŽENJEM UMPAĆENIH SADRŽAJA ZBOG

ANKSIOZNOSTI

- Neugodne emocije mogu izazvati ometanje u dosjećanju.

- Npr. Studentska „blokada“ mozga  ako student ne zna odgovor na prvo pitnaje zbog
stresa i anksioznosti odmah zaboravlja i odgovore na druga pitanja, i dolazi do
blokade mozga.

IMPLICITNO PAMĆENJE EKSPLICITNO PAMĆENJE

Poboljšanje izvođenja nekog Uključuje svjesno dosjećanje prošlosti, a
perceptivnog, kognitivnog i motorističkog djeli se na semantičko i epizodičko
zadatka bez svijesnog sjećanja na iskustvo pamćenje
koja su dovela do tog poboljšanja. - Semantičko pamćenje  obuhvaća
sve činjenice i opće istine koje
znamo, ali ne možemo navesti kada
smo stekli te informacije
- Epizodičko pamćenje  obuhvaća
sve događaje i činjenice za koje
znamo kada su se dogodili ili kada
smo ih stekli, pamćenje osobnih
doživljava.

POROMEČAJI PAMĆENJA

Amenzija  djelomični gubitak pamćenja zbog povrede mozga, moždanog udara,

alkoholizma i bolesti

Dvije vrste amnezije

 ANTEROGRADNA AMNEZIJA RETROGRADNA AMNEZIJA
- Osoba nije u stanju pamtiti - Nesposobnost sjećanja događaja
svakodnevne događaje i koji su prethodili nastanku povrede
pohranjivati nove informacije. ili bolesti.
- Pacijenti ne mogu sudjelovati u
normalnom razgovaro ili stalno
čitaju iste novine

EMOCIJE
ULOGA EMOCIJA
- Emocije su prije smatračo nečim što čovjek čini iracionalno nepromišljeno.
- Emocije se gledalo na nešto treba potisnuti ili ih se treba nonstop držati pod
kontrolom.
- Emocije igraju vrlo važnu ulogu u učenju i komunikaciji
- Emocije utječu na naše mišljenje i ponašanje
- Emocije nam pomažu da naučimo što je štetno i neugodno za nas ili opasno
- Emocije imaju važnu ulogu u komunikaciji jer nam omogućuju da prepoznamo npr.
Jeli neka osoba ljuta te ćemo je ju izbjegavati jer bismo se mogli sukobiti.

SASTAVNICE EMOCIJE
RAZLIKA IZMEĐU EMOCIJA I RASPOLOŽENJA

- Emocije obično imaju jasn uzrok te se odnose na nekog ili nešto

- Emocije su tipčno kratke i inteziven
- Emocije očino opisuju složeni sustav
- Pojave koje je moguće svrstati u odvojene kategorije

KOGNITIVNA PROCJENA I EMOCIJE

- Interpretacija osobnog značenja neke situacije koja dovodi do emocije

- Takve procjene djeluju i na intetzitet i na kvalitetu emocija
- Npr. Prijatelj nam kaže: „Baš si glup“ i mi se jer nam je prijatelj jako uvrijedimo, dok
ako neki pijanac kaže da smo glupi, ne obaziremo se jer bezmisleno i ne uračunljico
govori.
- Dakle, u kognitivnoj procjeni ocjenjujemo ugrožava li određena situacija našu
dobrobit.
- Emocijama upravlja amigdala

SCHACHTER I SINGER (1962.)

 - Prvi istakli važnost u kognitivnoj procjeni
u doživljavanju emocija
- Nespecifično pobuđeno stanje
- Dakle, opća fiziološka pobuđenost (trčanje
dviju osoba) pobuđuje kognitivnu procjenu
pobuđenosti (drugi će pohvaliti prvog) te
će to dovesti do subjektivnog doživljaja
emocija (prvi će se osjećati ponosno na
sebe)

DVOFAKTORSKA TEORIJA

1. Nespecifična autonomna pobuđenost

2. Kognitivna prvojna
- Vrlo su ova dva faktora ograničena jer se
neobjašnjena fiziološka pobuđensot rijetko pojavljuje u stvarnom životu.

EMOCIJE I KOGNITIVNI UZROCI

- Tablica sa strane

SVJESNE I NESVJESNE PROCJENE

- Emocije se mogu pojaviti bez bilo kakvih svjesnih misli koje bi im prethodile.
- Ljudi mogu doživljavati emocije čiji su im uzroci nepoznati
- Kognitivna procje može se pojaviti automatski izvan fokusa.
- Nesvjesno se javlja samo najosnovniji procjena o vrijenosti neke situacije je li ona
opasna ili dobro i koliko hitno moram reagirati.
- AMIGDALA igra važnu ulogu u registiranju emocionalnih reakcija.
 AMIGDALA je povezana sa korteksom na različite načine te prima svjesne procjene iz
korteksa.

Međutim zbog senzornih kanala, neki djelovi amigdale ne prolaze kroz kortekst, te se one
smatraju krivcima za nesvjesno ponašanje i procese.

AMIGDALA je u stanju reagirati na neke zastrašujuće podrađaje prije korteksa što

pokazuje da katkad možemo doživjeri neku emociju prije nego što znamo zašto

SUBJEKTIVNI DOŽIVLJAJU EMOCIJE I NJEGOVA FUNKCIJA

- Sama bit emocije (tuga, radost,strah) događa se uvijek na razini svijesti

- Sve te emocije mi svjesno registrimamo kao promjene subjektivnih doživljaja.
- Us,eravanje ponašanja, odlučivnaja i suđenja.
- Različite emocije pobuđuju određeni način mišljenja i djelovanja tzv. Sklonosti i
mišljenju.
- Osjećaji usmjeravaju i dosjećanje, učenje i procjenu rizika.

SKLONOST MIŠLJENJU I DJELOVANJU

- Svaki osjećaj u nama potiče određene misli i usmjerava nas na određeno djelovanje.
- Strah  mislimo o nekoj opasnosti i ugrozi
- Radost  pozitivno razmišljanje
- Emocije su adaptivne jer nas potiču na određene misli i akcije koje su našim precima
pomogle u preživljavanju

UTJECAJI NA PAŽNJU I UČENJE

- Obraćati pažnju na događaje koji su u skladu s našim trenutnim osjećajima

- Npr. Ako smo tužni, više obraćamo pažnju na tužne osobe, svaku bolesnu osobu tj.
njezinu bolest uzimamo srcu itd.
- Ili ako vidimo samo sretne ljude, u nama se budi pozitivan elan

TJELESNE PROMJENE I EMOCIJE

- Mnoge fiziološke promjene koje se zbivaju u našem tijelu, posljedica su aktivacija

simpatičkog djela autonomnog živčanog sustava
- Simpatički sustav prirpema tijelo za hitne akcije tj. bijeg ili borbu.

INTEZITT EMOCIJA
 - Povećane fiziološke pobuđenosti
- Percepcija vlastite pobuđenosti

JAMES – LANGEOVA TEORIJA EMOCIJA

- Percepcija tjelesnih promjena dovodi do subjektivnog doživljaja emocije

- Za svaku emociju postoji odvojeni obrazac autonomne akvitnost
- Žalosni smo jer plačemo, ljuti smo jer se svađamo, preplašeni smo jer drhtimo

CANNON – BARDOVA TEORIJA EMOCIJA

- Kritizira James – Langeovu teoriju emocija

- Moždane strukture su odgovre i za autonomnu pobuđenost i razlikovanje emocije
- Cerebralni korteks istovremeno odlučuje koja je emocija prikladni odgovor na neki
podražaj i aktivira autonomni živčani sustav

PRAVILA IZRAŽAVANJA ILI POKAZIVANJE EMOCIJA

- Na koji način treba pokazati emociju, a ta pravila su različita od kulture do kulture

- Npr. Gubitak voljene osobe  tuga i otvoreno iskazivanje žalosti, dok u drugim
kulturama se gubitak voljene osobe prikazuje kao radost, ples i pjesma
- Muškarci u našoj kulturi ne plaču kad izgube voljenu osobu jer se od njih očekuje da
budu čvrsti i jaki

HIPOTEZA POVRATNE FACIJALNE SPREGE

- Tvrdi da izraz našeg lica doprinosi tome kako se osjećamo tj. našem subjektivnom
doživljaju određenog čuvstva
- Budući da autonomna pobuđenost poput ubrzanog rada srca; rezultitati i time da
povratne informacije o našem izrazu lica mogu uzrokaviti ili intenzivirati doživjalj
emocija.
- Ova hipteza ispitna je eksperimentom olovkom u zubima i usnama. Kada se olovka
drži u zubima ona prisiljava da se smijete dok držanje usnama to spriječava.

KOGNITIVNA I BIHEVIORLNA STRATEGIJA REGULACIJA EMOCIJA

LIČNOST