Pamćenje i amnezija

.
PAMĆENJE I MOGUĆNOST
GREŠAKA PAMĆENJA
 Pamćenje predstavlja sposobnost mozga da zadrži naučene
efekte iskustva, koji se javlja jedinstveno i povezano sa
opažanjem, iskazivanjem i mišljenjem, kao i sa drugim
psihičkim pojavama i osobinama ličnosti.
 Senzorno pamćenje prima informacije iz naših čula. Velikog je
kapaciteta, ali je vrlo kratkog trajanja (nekoliko sekundi).
Neophodno je za život: bez njega npr., ne bismo mogli
razumjeti čak ni riječi, a kamoli rečenice, jer bi do kraja
rečenice već zaboravili riječi što smo čuli na početku.
 Kratkoročno pamćenje je ograničenog kapaciteta i dosta
kratkog trajanja (do nekoliko desetaka sekundi). Npr., kada
nam neko kaže telefonski broj, mi ga „držimo u glavi“ dok ne
nađemo olovku i zapišemo ga.
 Reverberativna neuralna aktivnost
 Kratkoročno pamćenje iznosi oko 7 čestica (informacija).
.

 Dugoročno pamćenje ogromnog je kapaciteta i

katkada praktički beskonačnog trajanja, tj. do kraja
života.
 Konsolidacija
 Treba praviti razliku između namjernog i
nenamjernog pamćenja, jer se, uprkos individualnim
razlikama i drugim okolnostima, namjerno
zapamćeni sadržaji obično bolje zadržavaju nego
nenamjerno zapamćeni.
 Svjedoci i okrivljeni često nenamjerno zapamte
relevantne činjenice dok sudije, tužioci, branioci,
vještaci, češće namjerno pamte ono što se pretresa
u krivičnom postupku.
 Promjene koje se dešavaju u toku procesa
zadržavanja koje je u svom eksperimentu sa
studentima prikazao engleski psiholog Bartlet
(F.Bartlett) su:
.
 Pojednostavljenje sadržaja: Vremenom
se iz našeg pamćenja gubi znatan broj
detalja nekog događaja, a preostali dijelovi
se povezuju u jedinstvenu i logičnu, ali
detaljima siromašniju cjelinu.
 Racionalizacija sadržaja: Postoji
tendencija da ono što u našem pamćenju
nije logično ili jasno, zamijenimo onim što
je logično i jasno.
 Naglašavanje: Neki detalji događaja koji u
originalnom sadržaju pamćenja nisu bili
istaknuti, mogu se pri njegovom
obnavljanju istaknuti. Ova promjena je
neposredno povezana s tim što s
vremenom gubimo neke detalje, pa onda
oni koji su ostali u našem pamćenju pri
ponovnom dosjećanju dobivaju istaknutije
mjesto.
GREŠKE U PAMĆENJU
 Zaboravljanje je takođe vrlo važno za
kvalitet iskaza. Zaboravljanje je potpuno ili
djelimično, trajno ili privremeno gubljenje
onoga što smo naučili odnosno opazili.
 Trankel, naglašavajući da postoji upadljiva
sličnost između opažanja i pamćenja kao
procesa ukazuje na neke karakteristike
pamćenja značajne za krivični postupak.
 Prije svega, pamćenje je selektivan proces,
odnosno one predstave („slike sjećanja”)
koje su na neki način usađene u ličnost
imaju najveću trajnost. Predstave o
događaju o kome treba svjedočiti mogu biti
nejasne i teške za određivanje, a uz to
mogu biti i promjenljive i nestalne.
.

 Potiskivanje i savremena istraživanja pamćenja

 Prizvana sjećanja – upitna njihova autentičnost, veliki je
procenat lažnih sjećanja
 Razlozi: popularna štampa (medijsko izvještavanje,
popularna literatura-samopomoć) mogu djelovati izrazito
sugestivno na kreiranje lažnih sjećanja
 Sugestivno ispitivanje od strane terapeuta (kada su klijenti
pod hipnozom-povećana sugestibilnost)
 Specifične tehnike u psihoterapiji (hipnoza, sugestivno
intervjuisanje, interpretacije simptoma kao znakovi prošle
traume, pritisak autoritativne figure za prisjećanje traume i
interpretaciju snova, pristrasnost potvrđivanja)
 Efekt inflacije - sjećanja se razrađuju kroz maštu, što
navodi osobu da pomiješa zamišljeni sa stvarnim
događajem
.

 Pažljivo pročitajte sljedeću listu riječi

nastojeći da ih zapamtite!

 krevet, odmor, budan, umoran, buđenje,

drijemež, deka, kunjati, san, hrkati,
drijemati, mir, zijevati, pospan.
.

 Da li je svaka od navedenih riječi bila na

listi ili nije:
 Da Ne
 Drijemež ___ ___
 Majka ___ ___
 Krevet ___ ___
 Televizija ___ ___
 Spavati ___ ___
 Stolica ___ ___
.
 Važna je ne samo jasnoća sjećanja nego i
osjećanje izvjesnosti sa kojim se čovjek
sjeća onoga što je jednom opazio.
 Najpoznatije greške u pamćenju mogu biti
posljedica kontaminacije, fantazije i
amnezije.
 Pod pojmom kontaminacije
podrazumijeva se stapanje dva ili više
raznih doživljaja u jedan jedinstveni
kompleks predstava, iako oni ne čine
cjelinu. Svjedoci ne iskazuju o tome kako je
stvarno bilo u određenom slučaju,nego
onako kako su često opažali takav
događaj. Iskaz se šablonski usmjerava po
normalnom tipu takvih događaja.
GREŠKE U PAMĆENJU
 Fantazije ili konfabulacije (confabulatio lažno sjećanje)
predstavljaju produkte mašte o događajima koji se u
stvarnosti nisu dogodili. Mogu biti rezultat patoloških
poremećaja pamćenja (paramnezija) uslijed raznih
duševnih bolesti, ali se sreću u blažim oblicima i kod
normalnih ljudi uslijed stanja umora, alkoholiziranosti,
pospanosti koja su postojala u momentu opažanja.
 Pod pojmom amnezije podrazumijeva se odsustvo ili
gubitak pamćenja.
 Mogu biti organskog porijekla (povrede glave, povrede
nastale uslijed saobraćajne nesreće, trovanja, sunčanice,
udara groma, struje ili kao posljedica starenja) i
psihogene, uslijed teškog emocionalnog šoka.
 Mogu biti trajne i privremene, potpune i djelimične.
 Amnezijom mogu da budu obuhvaćeni sadržaji prije
nastale povrede ili šoka (retrogradna amnezija) ili sadržaji
poslije povrede ili pretrpljenog šoka (anterogradna
amnezija).
.
Neurološke osnove pamćenja
 Uloga medijalnog temporalnog režnja (kratkoročno
dugoročno)
 Hipokampus
 Amigdala
 Različiti mehanizmi pohranjivanja kratkoročnog i
dugoročnog pamćenja
 Eksplicitno (deklarativno) pamćenje
 Implicitno (proceduralno) pamćenje
 Epizodičko i semantičko pamćenje
 Retrogradna i anterogradna amnezija
631 055 498 270