SMETNJE PAMENJA

Studenti:

Veleuilite u Karlovcu, 26.02.2014.

Uvod
Pamenje je jedna od najosnovnijih sposobnosti mozga, to je sposobnost mozga da pohrani nauene uinke svog iskustva. Bez pam enja svaka rije ili djelovanje bilo bi nerazumljivo. Jednostavan algoritam funkcije pamenja sastoji se od tri osnovna stupnja: upamivanje, zadravanje upam enog, pozivanje upamenog u svjesno. Poreme aji pamenja se klasificiraju u dvije skupine: kvantitativne i kvalitatkvne. Smetnje pam enja su gubitci pamenja za odreeno vremensko razdoblje ili odreene dogaaje. One mogu biti posljedica traume, patolo kih promjena, ili pak intenzivnog, neugodnog uvstva. Gotovo je nemogu e zamisliti na duevni ivot bez pam enja. Bez pamenja ne bi bio mogu kontinuitet u normalnom razvoju li nosti, orijentacija u vremenu i prostoru, prepoznavanje ve proivljenih situacija i doivljaja. Osoba koja je najvi e pridonijela razumijevanju neuropsihologije pam enja nije neuropsiholog ve je jedan od obinih ljudi, nema formalnog znanstvenog obrazovanja i nikakve znanstvene titule. On je H. M. i na njemu je u dobi od 27 godina, 1953. godine, izvrena operacija i izvaeni su mu medijalni dijelovi temporalnih renjeva. Tako su nedostaci u njegovu pam enju bili vani za dananje razumijevanje neuralne osnove pamenja.

Oblici smetnji pamenja:

Retrogradna amnezija Retrogradna amnezija odnosi se na nemogu nost dosje anja dogaaja koji su se dogodili prije vremenskog perioda u kojem je prouzro ena amnezija. Uzrok retrogradnoj amneziji mo e biti trovanje, udarac u glavu, krvarenje u modano tkivo kod CVI-a.

Anterogradna amnezija Anterogradna amnezija je oblik amnezije koju karakterizira nemogunost prebacivanja informacija iz kratkoronog pam enja u dugorono pamenje, pa osoba koja pati od takvog oblika amnezije ne moe stvoriti nova sje anja dogaaja nastalih od njezinog nastupanja, odnosno zaboravlja ih im oni vi e nisu u kratkoronom skladi tu. Anterogradnu amneziju moe uzrokovati primjerice trovanje ili udarac u glavu od kojeg nastaje oteenje dijelova mozga uklju enih u pohranu dugoronih sje anja.

Smetnje pam enja u boesnika sa Korsakovljevim sindromom Korsakovljev sindrom je poreme aj pam enja koji se esto javlja kod ljudi koji konzumiraju velike koli ine alkohola. U uznapredovalim fazama karakteriziraju ga senzorne i motori ke potekoe, smetnost, promjene li nosti ... Smetnje pamenja kod Korsakovljeva sindroma u glavnim crtama sli i amneziji povezanoj s medijalnim temporalnim re njem. Kod bolesnika s Korsakovljevim sindromom nalazimo anterogradnu amneziju za eksplicitno pam enje (svjesno pam enje o kojem se mo e izvijestiti; deklarativno pamenje) koja je u ranim fazama uglavnom ograniena na epizodi ko eksplicitno pamenje (eksplicitno pam enje odreenih dogaaja i iskustava u ivotu pojedinca) (Pinel, 2002.). No u bolesnika sa Korsakovljevim sindromom javlja se i izrazita retrogradna amnezija koja se u uznapredovalim fazama prote e sve do dogaaja u djetinjstvu.

Smetnje pam enja povezane s Alzheimerovom bolesti Alzheimerova bolest je najei uzrok demencije (ope intelektualne deterioracije), dolazi do progresivne atrofije kore velikog mozga. Od nje boluje gotovo 5% osoba starijih od 65 godina. To je progresivna i neizlje iva bolest. Prvi znak Alzheimerove bolesti je blaga deterioracija pamenja, zatim simptomi postaju sve izra eniji i raznolikiji, da na kraju bolesnik ne moe obavljati ak niti jednostavne aktivnosti poput jela, govora, tekoe prepoznavanja predmeta i bliskih osoba, pa sve do nemogunosti kontrole mjehura. Deficiti pamenja povezani s predemencijom kod Alzheimerove bolesti openitiji su od onih povezanih s ote enjem medijalnog temporalnog renja i Korsakovljevim sindromom (Butters, Delis, 1995.). Osim zna ajnih anterogradnih i retrogradnih deficita u testovima eksplicitnog pamenja, bolesnici s predemencijom u Alzheimerovoj bolesti pokazuju deficite u kratkoronom pam enju i u nekim oblicima implicitnog pamenja (pamenje koje se oituje u pobolj anom uratku bez svjesnog pamenja ili prepoznavanja; proceduralno pamenje): implicitno pam enje za verbalni i perceptivni materijal je esto pogor ano , ali pam enje senzomotori kih aktivnosti nije (Pinel, 2002.). Na osnovi nalaza da je manjak acetilkolina simptom Alzheimerove bolesti postavljena je dijagnoza da je manjak acetilkolina specifi ni uzronik Alzheimerova bolesti. Postoje neki nalazi da je acetilkolin vaan za pamenje. Neki pacijenti sa oteenjima ogranienim na bazalni prednji mozak boluju od amnezije. No nekoliko nalaza ne ini postavku da je acetilkolin glavni uzro nik amnezije kod osoba sa Alzheimerovom bolesti zbog toga to je naeno da osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti imaju oteenja u medijalnom temporalnom re nju koja bi mogla objasniti njihove potekoe pam enja.

Smetnje pam enja nakon potresa mozga Udarci u glavu, kad ne dolazi do proboja lubanje, a koji su dovoljno jaki da uzrokuju potres mozga (privremeni poremeaj svijesti uzrokovan povredom glave bez proboja lubanje) naje i su uzrok amnezije. Takva vrsta amnezije zove se posttraumatska amnezija (PTA) (Buters, Delis, 1995.). Koma koja slijedi iza jakog udarca u glavu obi no traje nekoliko sekundi ili minuta (u te kim sluajevima mo e trajati tjednima). Kad osoba doe k svijesti, javlja se razdoblje smetenosti. Nakon razdoblja smetenosti provodi se testiranje koje obino pokazuje da postoji trajna retrogradna amnezija za dogaaje koji su doveli do udarca u glavu i trajna anterogradna amnezija za mnoge dogaaje koji su se zbili tijekom razdoblja smetenosti.

Hipermnezija
Hipermnezija se definira kao poja ana sposobnost pamenja odre enih dogaaja, sadraja i sl. Pojaana sposobnost pamenja ee je vezana uz afektivno obojena stanja (ugodna sje anja, ali i neugodna iskustva). esto smo svjedoci da bi i sami htjeli zaboraviti neke neugodne situacije iz vlastitog ivota, ali upravo intenzivne emocije koje ih prate oteavaju da budu zaboravljene. Hipermnezija se mo e javiti tijekom epilepti ke aure, delirantnih stanja, stresnim situacijama, kako vidimo stanjima izuzetno stresnima i prijete ima za integritet osobe. Poremeaj u smislu hipermnezije moe se javiti i tijekom mani nih epizoda, ali i kod uzimanja nekih droga (halucinogena) (Markovi , 1926.).

Hipomnezija
Hipomnezija oznaava smanjenu sposobnost pamenja. Ona se moe javiti u sklopu organskih ote enja CNS-a, i tada se javlja uz druge simptome (hipoviligna panja, poreme ena orijentacija, promjena psiholokog profila osobe). Ako je hipomnezija selektivna, tj. ako se radi o oslabljenoj mogunosti sjeanja na neke objekte, sadraje, osobe, onda je taj poreme aj vjerojatno psihogeno uvjetovan (Markovi, 1926.).

Lakunarna amnezija
Lakunarna amnezija poreme aj je karakteriziran sje anjima koja su fragmentirana, isjeckana. Pacijent se sje a samo pojedinih detalja nekog dogaaja. Poreme aj se ee sree kod bolesti krvnih ila, pa i onih u mozgu, ili kod delirantnih stanja kada svijest oscilira od veeg od manjeg stadija budnosti (Markovi , 1926.).

Zakljuak
Smetnje pam enja su gubitci pam enja za odreeno vremensko razdoblje ili za odreene dogaaje. Javljaju se kao posljedice traumatskih dogaaja, patolo kih promjena ili pak nekih bolesti kao to su Korsakovljev sindrom ili Alzheimerova bolest. Dvije najspominjanije vrste smetnje pam enja su retrogradna (gubitak pamenja za informacije usvojene prije mozgovne ozljede koja izaziva amneziju) i anterogradna (gubitak pamenja za dogaaje koji su se odigrali nakon ozljede mozga koja izaziva amneziju) amnezija, iako postoje i drugi oblici smetnji pamenja kao to su hipermnezija, hipomnezija i lakunarna amnezija. Najve i doprinos istraivanju smetnji pamenja dao je H. M. kojem je izvr ena bilateralna medijalna temporalna lobektomija. Lijenici su tada otkrili da su medijalni temporalni re njevi vrlo vani u procesima pamenja i njegov je slu aj obnovio pokuaje povezivanja odre enih mozgovnih struktura s odre enim mnemikim procesima.

Literatura
1. Pinel, John P. J. : Biolo ka psihologija, Naklada Slap, Jasrebarsko, 2002. 2. Butters N., Delis D. C. : Clinical assessment of memory disorders in amnesia and dementia, Annual Rewiew of Psihology, New York, 1995. 3. Markovi , Blagoje D. : Amnezija u emocija, S. G. Popovi a, aak, 1926. 4. www.medicina.hr 19.05.2006. 5. hr.wikipedia.org 19.05.2006. 6. www.alzheimer.hr 19.05.2006.